ŠESTO VANREDNO ZASEDANjE, 09.06.2009.

3. dan rada

OBRAĆANJA

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Poštovana gospođo predsednice, uvaženo predsedništvo, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, danas raspravljamo o zakonu o regionalnom razvoju i ono što je karakteristično za rasprave u Srbiji jeste da se najčešće rasprava povede o onome što nije tema zakona o kome se izjašnjavamo.
Najveći deo ovih izlaganja odnosio se na pitanje regionalizacije i decentralizacije Srbije, što ni po sadržaju, ni po nameni, ni po rešenjima, nije tema ovog zakona.
Kad god se povede razgovor o pitanju regionalizacije i decentralizacije, nema nikakve sumnje da se u ovoj skupštini polarizuju dva potpuno različita stava.
S jedne strane su oni koji smatraju da svaki oblik decentralizacije vlasti i približavanja vlasti građanima Srbije znači razbijanje države, kako se najčešće govori, ugrožava integritet i celovitost zemlje.
U ime Poslaničke grupe DS-a, želim da kažem da se, kada se radi o pitanju regionalizacije, mi zalažemo za princip regionalizacije, duboko uvereni da taj princip uključuje nekoliko važnih stvari.
Prva stvar je da se na taj način omogućava da se izvorni suverenitet građana, koji oni prenose na lokalne samouprave, kasnije, na regionalne organe vlasti, pa i na državu, na bolji način artikuliše i da se na bolji način ostvaruju njihovi suštinski interesi.
Istovremeno, pitanje regionalizacije je važno i zbog ravnomernijeg razvoja zemlje. Duboko verujemo da zemlja koja u sebi sadrži ogromne razlike u stepenu razvijenosti jeste zemlja koja je nestabilna, jeste zemlja gde se procesi dezintegracije pojačavaju, a ne slabe.
Pošto ovaj zakon o kome danas raspravljamo nije zakon vezan za pitanje regionalizacije, već je zakon o regionalnom razvoju, zadržaću se na ovome što ovaj zakon reguliše i na šta se, zapravo, odnosi.
Razlozi za donošenje ovog zakona, po našem mišljenju, pre svega, jesu u činjenici da je Srbija zemlja koja je izrazito neravnomerno razvijena. Odnos između razvijenih i nerazvijenih regiona je 15:1, što se po svim standardima i kriterijumima smatra krajnje neprihvatljivim i predstavlja ozbiljan problem u ukupnom ekonomskom razvoju zemlje.
Svi znamo, i to su svi ovde iznosili, to su činjenice, da se u Srbiji, zbog neravnomernog ekonomskog razvoja, delovi zemlje prazne, da se stvaraju ogromni centri koji nemaju kapacitete da se razvijaju prirodno, samim tim, i cela zemlja nema kapacitet i sposobnost da se ekonomski brže razvija.
Mi smo se opredelili za ulazak Srbije u EU i sve što radimo u ovoj skupštini jeste, između ostalog, ostvarivanje te namere. Jedna od pretpostavki bržeg ulaska Srbije u EU jeste i ravnomeran regionalni razvoj.
Dakle, to nije samo posredan interes građana Srbije, to je i interes građana Srbije zbog toga što je ostvarivanje ciljeva evropskih integracija vezano za ravnomeran ekonomski razvoj.
Evropska unija poseban značaj pridaje ravnomernom razvoju i saradnji regiona u Evropi, a potvrda toga je i činjenica da ogromna sredstva izdvaja za ravnomerniji ekonomski razvoj zemlje.
Na ovaj način stvaramo zakonske pretpostavke da Srbija stvori zakonske uslove za ravnomerniji ekonomski razvoj, s jedne strane, a s druge strane, da omogući da u procesu evropskih integracija pristupi fondovima koji su namenjeni za ravnomerniji ekonomski razvoj.
Ovde se dovodi u pitanje namera predlagača, njegova dobra ili loša namera da ovim zakonom nešto zloupotrebi. Time se ne bih posebno bavila, zato što to smatram čisto političkom kategorijom u svim našim polemikama, ne argumentacije, već političkog obračuna s političkim neistomišljenicima.
Za nas je ovo zakon koji je u Skupštinu poslala Vlada Republike Srbije i nikada nismo razgovarali o tome ko je u formalnom smislu, koje ministarstvo je predlagač zakona.
Ovaj zakon je usvojila Vlada Republike Srbije i na njega gledamo kao na zakon Vlade Republike Srbije.
Dakle, ovaj zakon nije o regionalizaciji Srbije, ovaj zakon jeste zakon o ravnomernom ekonomskom razvoju.
Ono što bismo mogli da postavimo kao izvesna pitanja vezana za ovaj zakon jeste činjenica da ovim zakonom postoji razlika u poziciji onoga što su statistički regioni.
Dok Vojvodina i Beograd daju mišljenje, drugi regioni nemaju institucionalni okvir da učestvuju u tome na koji način će se planirati i na koji način će se trošiti sredstva u njihovim regionima. Smatramo da je to pitanje koje je neophodno još u toku ove rasprave razrešiti, naći način da se amandmanom i to definiše, jer je jedan od razloga bio taj da je Srbija zemlja koja ima jedan deo svoje teritorije koji je definisan Ustavom, koji je definisan kao autonomija, i politička i teritorijalna autonomija, i ima veće nadležnosti i prava kada su njeni građani u pitanju nego građani iz drugih delova Srbije.
Po našem dubokom uverenju, najvažnije pitanje, koje je potrebno ovim zakonom precizirati, jeste na koji način će se omogućiti i drugim statističkim regionima da utiču preko neke institucionalne forme, na koji način će se oni organizovati, kakva će ta predstavnička tela biti, koja će, takođe, imati prilike da utiču na to na koji način će se praviti planovi razvoja tog regiona, kao i na koji način će se trošiti sredstva, što je jedno od ključnih pitanja.
Ukoliko se to pitanje ne definiše, mi ovim zakonom nećemo izjednačiti položaj svih građana u Srbiji i opet će građani u Vojvodini i građani u Beogradu biti povlašćeni u odnosu na građane drugih statističkih regiona.
Zaista, možda jeste pitanje preciziranja, odnosno definisanja člana 1. Ako ovo nije zakon o regionima, onda mislimo da bi i član 1. trebalo drugačije da izgleda.
Imajući u vidu nužnost da se Srbija ravnomernije regionalno razvija, imajući u vidu potrebu da Srbija prihvati sve one vrednosti koje važe u zemljama EU, kojima težimo, prihvatajući činjenicu da je pitanje pristupa fondova koji su namenjeni za ravnomeran regionalni razvoj jako važno za Srbiju, mi ćemo ovaj zakon podržati, ali mislimo da neka od ovih pitanja do dana usvajanja zakona moramo definisati, kako bismo, pre svega, otklonili dilemu šta ovaj zakon jeste i, drugo, kako bismo otklonili tu neravnopravnu poziciju građana Srbije koji žive izvan Vojvodine i izvan Beograda.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Prelazimo na raspravu po redosledu prijava za reč narodnih poslanika. Reč ima narodni poslanik Bajram Omeragić.
...
Socijalno liberalna partija Sandžaka

Bajram Omeragić

Grupa manjina
Poštovana predsednice, poštovani ministri, kao predstavnik Bošnjačke liste za evropski Sandžak, mogu da kažem da je za nas ovaj zakon prihvatljiv i da ćemo glasati za njega, zato što je to programsko opredeljenje naše koalicije već 20 godina, jer 20 godina govorimo o tome da je regionalizam rešenje za Srbiju, pravo rešenje u političkom, ekonomskom, socijalnom, zdravstvenom smislu, u svim onim delovima gde država, po principima organizacije EU, treba da izađe iz neke vrste centralizacije, odnosno na onakav način kako to EU radi.
Podsetio bih na preporuku Evropske komisije, upućenu državama 10, pre Bugarske i Rumunije, ušli su Mađarska, Slovačka, Češka i ovih 10 zemalja. Evropska komisija je, negde godinu i po dana pre njihovog ulaska, napisala jednu preporuku i uputila je ovim zemljama. Glasila je da su to, kako oni kažu, "gud ekspirijens" – dobra iskustva evropskih zemalja članica, koje više decenija imaju to iskustvo. Suštinska preporuka jeste da je decentralizovana i regionalizovana država recept za stabilnost i koheziju jedne države.
Imate mnogo primera. Danas je najstabilnija država, oličenje stabilnosti, Švajcarska, koja ima 26 kantona. Imate Austriju, imate Italiju, imate sve druge zemlje koje imaju, negde se to zovu regioni, negde se zovu provincije, negde se zovu kantoni, možete da ih zovete kako hoćete, ali to znači decentralizovana država, odnosno država koja je prenela na regione, opštine mnoga ovlašćenja, gde građani mogu da učestvuju i da se osećaju kao politički činioci i da utiču na svoj socijalno-ekonomski razvoj.
Danas se u UN-u, u Komisiji o ljudskim pravima, govori o elementarnom ljudskom pravu na socijalno-ekonomski razvoj. Znači, čovek pojedinac ima elementarno ljudsko pravo na to. U poslednjem našem ustavu smo predvideli da će država da se brine o regionalnom razvoju.
(Dragan Todorović, s mesta: Dajte nam to pravo.)
Počeli smo, samo malo…
(Predsednik: Gospodine Todoroviću, molim vas nemojte ometati govornika.)
(Dragan Todorović, s mesta: Slažem se sa prethodnikom.)
(Predsednik: Ne morate slaganje izražavati na taj način, ometate i govornika i remetite atmosferu. Nastavite.)
Prema tome, to dobro iskustvo u EU i ovo što smo danas ovde čuli, to je razlog zašto ćemo da glasamo za ovaj zakon, a to je da što pre dođemo do pretpristupnih fondova i svih onih fondova koji su namenjeni regionalnom razvoju, a rekao bih i onim projektima za prekogranične regije.
Zbog toga što nemamo definisane regione, mi danas ne dobijamo stotine miliona evra koji su predviđeni za projekte prekograničnih regija, a projekti prekograničnih regija imaju svoj ekonomski, mogu da kažem, i politički karakter, ono što je nama bitno s državama bivše Jugoslavije – da uspostavimo prekogranične regije, da to EU finansira i da tako na neki način utičemo na ukupan razvoj.
Žao mi je što gospodin Jovanović nije tu. On, a i par poslanika iz opozicije koji su danas ovde, raspravljajući o zakonu o regionalnom razvoju, pomenuli su da je gospodin Ugljanin trebalo da bude predlagač ovog zakona.
Želim da podsetim da je gospodin Ugljanin ministar bez portfelja, da ministarstvo predlaže zakon i da ljudi treba da znaju Zakon o Vladi i o ministarstvima. Kao drugo, hteo sam da kažem gospodinu Jovanoviću, bio je posle 2000. godine potpredsednik Vlade i tada sam ga, kao opozicionar, pitao da nam sačini izveštaj o par milijardi dolara koje smo dobili od EU, koliko je otišlo u nedovoljno razvijena područja. Zapravo, vrlo malo, ili nimalo.
Ono što je bitno sada da uradimo, što smo propustili tada, to je da, kada dođemo do ovih pretpristupnih fondova i ovih statističkih regioni, ovakvih kakvi jesu, imamo kontrolu tih sredstava, da ta sredstva budu upućena najnerazvijenijim regionima, jer je to suština ove priče. I, nije slučajno što je gospodin Jovanović otišao, kao i kolege iz njegove opcije koji su govorili o Priboju, o brizi, o svemu onome što je on mogao da uradi za Priboj, za Novi Pazar, Sjenicu, za Tutin, za Trgovište. Kao potpredsednik Vlade, imao je apsolutnu većinu, dve trećine je imao u ovom parlamentu da menja Ustav, da donese zakon o regionalnom razvoju, da vrati imovinu opštinama. Ništa od toga nije uradio. U nedelju je dobio potvrdu od građana iz Zemuna, Voždovca, Kosjerića, tako će da prođe svuda u Srbiji. Na poslednjim izborima, dobio je par odbornika u čitavom regionu Sandžaka.
Prema tome, što se tiče koštanja Kancelarije za održivi razvoj, koja ima ovlašćenja u tom smislu, Kancelarija i gospodin Ugljanin, jer se on zabrinuo da gospodin Ugljanin mnogo košta Vladu, da vas obavestim, u 2008. godini, Kancelarija za održivi razvoj je potrošila 18 miliona dinara i ja sam, kao narodni poslanik, govorio da je u budžetu Republike Srbije, za održivi razvoj i Kancelariju, trebalo mnogo više sredstava predvideti. To sam tražio i sada, u rebalansu budžeta. Sada Kancelarija ima 154 miliona, 40 i nešto opština se odazvalo na jedan konkurs koji su raspisali ljudi iz ove kancelarije, dobiće sredstva za projektnu dokumentaciju za određene projekte.
Naše mišljenje je da Vlada RS, što se tiče održivog razvoja, naročito 40 najnerazvijenijih opština, treba da formira poseban fond za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja.
Očekujem da, kada budemo to predložili, dobijemo podršku i pozicije i opozicije, da to bude jedan dobar fond, jak fond, da taj fond bude jedan od fondova koji će aplicirati prema EU i da se na tom pitanju složimo. Postavljeno je pitanje – šta gospodin Ugljanin radi? Sa 18 milion u prošloj godini, znate šta je mogao da uradi; u prva četiri meseca, od januara do aprila, potrošio je sedam miliona dinara. Šta je uradio pre neki dan? Dva meseca, direktor Direktorata za vazduhoplovstvo nije uspeo da reši pitanje 200.000 turista koji hoće da letuju u Turskoj, a ministar Ugljanin je rešio to pitanje i od juče lete naše turisti u Tursku.
Ministar je pre neki dan bio u Turskoj, naš ministar Dinkić, želim da pohvalim to što je, zajedno sa gospodinom Ugljaninom, uradio jedan kredit kod Eksim banke…
(Predsednik: Vreme vam je isteklo, pa ćete morati da završite misao. Imate osam minuta i 24 sekunde. Završite misao.)
Želim da kažem da je ovaj kreditni aranžman koji je ugovorio gospodin Dinkić, u saradnji sa gospodinom Ugljaninom, važna stvar za Sandžak i za rekonstrukciju puteva i da vas podsetim da neće biti stranih investicija ni u Sandžak, ni u najnerazvijenija područja, jer nema infrastrukture. Zašto nema infrastrukture? Upravo zbog toga što nemamo konsenzus na nivou države.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Gospođa Judita Popović, replika. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Judita Popović

Liberalno demokratska partija
Htela bih samo da podsetim gospodina narodnog poslanika da je u vremenu o kojem je govorio, gospodin Čedomir Jovanović bio potpredsednik Vlade i ujedno član DS-a, ako se dobro sećam. Podsetila bih vas da ste trenutno vi u koaliciji sa DS-om. Dakle, ako je Čedomir Jovanović bio potpredsednik Vlade, on je mogao da deluje samo kao jedan od članova tima. Prema tome, svi ostali koji su činili tu koalicionu vladu su na isti način odgovorni za sve ono što se dešavalo, što se radilo u tom vremenskom periodu od 2000. do 2004. godine.
Očigledno ste i vi sve oprostili i zaboravili, što se prosleđivanja sredstava u nerazvijene regione tiče, kada ste tako zdušno prišli ovoj koaliciji u kojoj se trenutno nalazite. Prema tome, smatram da nema razloga da se na bilo koji način pogrešno razumem i da se tretira tadašnji položaj i tadašnji uticaj gospodina Čedomira Jovanovića u Vladi pokojnog Zorana Đinđića.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Omeragić, replika.
...
Socijalno liberalna partija Sandžaka

Bajram Omeragić

Grupa manjina
Meni je žao što potpredsednica Skupštine nije razumela šta sam rekao. Ja nisam rekao da Čedomir Jovanović nije bio član DS-a. Verovatno je jedan od razloga zašto nije više član DS-a to što sam pitao – zašto nije ulagao u nedovoljno razvijena područja?
Da vas podsetim, da li u gradu Beogradu vršite vlast sa Demokratskom strankom, da li ste u koaliciji s njom? Kad god ja zakasnim ovde, kao 126, vaša tri poslanika čekaju da stave kartice, gospođo.
Samo da vam kažem, Kancelarija je potrošila 18 miliona dinara. Građani Sandžaka su glasali za evropsku opciju, a ne za 18 ili 100 miliona dinara. To hoću da vam kažem. Mi nismo ucenjivali ovu vladu da Sulejman Ugljanin ima dve-tri milijarde budžet. Da je sreće, imao bi i imaće, nadamo se, ali vam kažem, građani Sandžaka hoće razvijeni Sandžak, razvijenu Šumadiju, razvijenu Vojvodinu i sve regione. Za to se zalažemo.
Na kraju sam propustio jednu stvar. Ako smo govorili o statističkim regionima, možda je trebalo da se regioni definišu i kao sever, i kao jug, i kao severozapad, da nijedan ne dobije ime po nekoj teritorijalnoj jedinici.
To je bilo naše mišljenje. Lakše bismo građanima Sandžaka, ili Šumadije, ili nekom drugom objasnili zašto neki imaju neko teritorijalno, geografsko ime, a neki imaju sever-zapad. Međutim, s obzirom na to da se radi o stvarno statističkim regionima, to za nas nije dilema, jer smo i juče i danas to raspravili i mi ćemo raditi na tome da što pre dobijemo novi zakon o prostornom uređenju Republike Srbije i da tamo to jasno definišemo.
Što se tiče okruga, molim Vladu da odluku, odnosno jednu uredbu o rasporedu okruga zameni. Evo, pogledajte mapu okruga u Republici Srbiji. To je tadašnja vlast donela zbog većinskog sistema i više se radi o izbornoj odluci, nego o okruzima. Sjenica se vodi u jednom regionu, Prijepolje u drugom, u trećem – Tutin.
Šta želim da vam kažem? Samo pogledajte na mapi, jedan okrug ima oblik zmije, drugi – kvadrata, treći –pravougaonika, četvrti liči na neku planinu, šesti na dolinu. To su neprirodne asocijacije tih opština i, što je najgore, nikada niko, donoseći tu uredbu, nije pitao da li te opštine hoće da uđu u taj okrug. Mislim da to nije veliki problem i da to može da se uradi.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima gospodin Miroslav Markićević.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovana predsednice, poštovani građani Srbije, sam naziv Predloga zakona o regionalnom razvoju predstavlja svojevrstan logički i semantički nonses. Kako je moguće zakonom definisati razvoj?
Gospodine ministre, neću ja da budem mnogo opasan. Zamolio bih vas da me udostojite i sačekate ovde, a vas, predsednice, da mi ne odbijate ovo vreme dok ne vidimo da li će ministar da prisustvuje ili neće.
(Predsednik: Gospođa Kalanović je tu. Izvolite, idemo ispočetka.)
Sam naziv Predloga zakona o regionalnom razvoju predstavlja svojevrstan logički i semantički nonsens. Kako je moguće zakonom definisati razvoj?
Kako zakon prestavlja set normi, odnosno sistem pravila kojima se utvrđuje ponašanje pojedinaca međusobno i prema društvenoj zajednici, a razvoj – održivi, regionalni i socijalno-ekonomski, predstavlja proces i stanje koje je, pre svega, pod vlašću države, a ne samih građana i pojedinaca, ostaje nejasno kako je uopšte ovaj zakon upućen, kome je upućen.
Da li to država donosi zakon kojim će da reguliše sopstveno ponašanje?
Da li to znači da ministar ekonomije i regionalnog razvoja nema poverenja u svoje kolege, npr., iz Ministarstva za NIP i Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje, ili možda ministar Dinkić nema poverenja u svog kolegu ministra bez portfelja, zaduženog za ravnomerni regionalni razvoj?
Možda je ministar svestan da se čak i u njegovom ministarstvu zloupotrebljavaju IPA fondovi, pa bi da taj sektor stavi pod dodatnu kontrolu. Da li je ovaj zakon dokaz da pojedina ministarstva i institucije u Srbiji ne rade svoj posao?
U obrazloženju je navedeno da je neophodno da se kroz ovaj zakon i kroz formiranje institucija koje on predviđa objedine svi koji su se do sada bavili regionalnim planiranjem i regionalnim razvojem, pa bi time ministar Dinkić postao neka vrsta moderatora i šefa drugim ministarstvima, zavodima i agencijama.
Utisak koji se stiče posle analize Predloga zakona o regionalnom razvoju je da je ministar Dinkić u velikoj žurbi, jer treba preuzeti kontrolu nad sredstvima, dakle, parama, gde su pare – tu je i G17, koja će moći da se dobiju iz EU, a koja su namenjena za razvoj regiona.
Regionalizacija jedne države jeste kompleksno pitanje i tiče se i administrativne i pravne funkcije, koje nisu predmet ovog zakona. Putem regionalizacije se, između ostalog, uspostavlja i decentralizacija države, tako što se određene funkcije, s nacionalnog, prenose na regionalni nivo.
Regionalni nivo, u tom smislu, predstavlja sponu između lokalnih i nacionalnih vlasti, odnosno protivtežu centralističkim tendencijama državnog aparata, jer same opštine nisu dovoljno jake da se tome suprotstave. Međutim, regioni, kako ih definiše ovaj zakon, predstavljaju samo produženu ruku države.
Trend mešanja pojmova, multipliciranja funkcija i zbrkanih nadležnosti se ovim zakonom samo nastavlja i potvrđuje. Zašto nije moguće da se prvo uspostavi nova administrativna podela Srbije, pa da se u skladu s njom donose zakoni koji se tiču određenih celina?
Iako je Srbija već iskusila posledice loših administrativnih podela, kojima je bila izložena u prošlom veku, ni danas nosioci vlasti nisu spremni da ozbiljnije razmotre tu problematiku. Administrativna podela Kraljevine Jugoslavije iz 1931. godine, kada je doneta odluka o podeli zemlje na banovine, između ostalog, imala je za posledicu teritorijalno rasparčavanje Srbije. Tada su se tri najvitalnija prostorna dela Srbije, Podrinjski, Zlatiborsko-raški i Kosmajsko-južnomoravski, našla u okviru drugih teritorijalnih celina i jednostavno su odstranjeni iz matice, kako u etno-antropološkom, tako i u socijalno-ekonomskom pogledu.
Druga interesantna podela dogodila se 1949. godine, kada je područje cele Republike podeljeno na osam regionalnih područja, i to: grad Beograd, dve autonomne pokrajine, Vojvodina i Kosmet, i pet oblasti. Koliko je poznato, Vojvodina i Kosmet su dobili autonomiju, ali regionalizacije centralnog dela Srbije nije nikada ostvarena, čak ni onda kada su, posle 1970. godine, formirane tzv. međuopštinske regionalne zajednice.
Sem statističkog registrovanja pojava, nije jasno šta je bio cilj ove regionalizacije, kada se zna da dve osnovne stvari, odliv stanovništva i odliv dohotka, nisu bile sprečene. U svetlosti takvih primera, potpuno je nejasno šta ova sadašnja podela na regione može da učini. Nekom prilikom je Ajnštajn na taj način definisao glupost – ponavljati jednu radnju na isti način i očekivati drugačiji ishod.
Poštovani građani Srbije, zbog kratkoće vremena koje ima Poslanički klub Nova Srbija, daću još nekoliko argumenta zbog čega poslanici Nove Srbije neće dati poverenje i neće glasati za Predlog ovog zakona. Znate, statistikom može sve da se pokaže, zavisno od političkih faktora koji su na vlasti i kojima su ti statistički podaci potrebni. Da li treba da vas podsetim da su vladaoci Srbije u poslednjoj deceniji prošlog veka govorili da mi imamo veći rast od države Japana?
Dakle, treba jasno i glasno poručiti građanima Srbije da ovo nije nikakva decentralizacija, da ovo nije nikakva regionalizacija, da je ovo bacanje magle i prašine u oči građanima Srbije, da se izbegne rasprava o Statutu Vojvodine koji se ovde protivzakonito ne stavlja na dnevni red, da se zaposle kadrovi iz G17 plus.
Da li se neko seća narodnih kancelarija predsednika Republike? Da li se neko seća ko je bio direktor narodne kancelarije, a ja znam za 23 grada gde su otvorene te narodne kancelarije?
Ako narodni poslanici, protiv interesa građana, podrže ovaj zakon, pre svega, mislim na vladajuću koaliciju i poslanike vladajuće koalicije, formiraće se ponovo neke kancelarije, u stvari, partijske ispostave, gde će kadrovi iz G 17 da se zaposle, a sve će to da plaćaju građani Srbije.
Kao nasleđe se prihvata i pitanje AP Vojvodine i time se dolazi do još jedne nelogičnosti, odnosno protivrečnosti ovog zakona. Kaže se da su regioni funkcionalna kategorija, bez administrativnih i pravnih elemenata. Postavlja se pitanje, zašto je onda osnovni kriterijum za njihovo definisanje postojeća administrativna podela Srbije? Zašto se onda regioni sastoje od oblasti koje su određene postojećim granicama upravnih okruga? Gospodine Omeragiću, da vam kažem, po ovom zakonu koji ćete vi podržati i za koji ćete glasati, vi više ne živite u Sandžaku, vi živite u Centralnom regionu. To treba da vam je jasno, to piše u zakonu.
Ako ne znamo sami dovoljno, jedni se uče na greškama, a pametni – na svojim greškama. Da ne gledamo susedne države, da pogledamo BiH, kako je ona uređena. Da li u toj državi postoje regije? Da. Ta država je sastavljena od Republike Srpske i od Federacije BiH. Federacija je sastavljena iz ne znam koliko kantona. Samo da podsetim i vas i građane Srbije i sve narodne poslanike da je Federacija nedavno bankrotirala, da se tamo ne zna ni koliko imaju vlada, ni koliko imaju skupština, ni koliko imaju poslanika.
Prema tome, donošenje ovakvih zakona je opasna stvar za građane Srbije, pre svega, Srbe, moram da kažem otvoreno; to je klica separatizma, nastajanja novih država i ispunjavanja uslova Evrope i onoga ko je bio pre 20 dana za dalje cepanje i rasparčavanje naše otadžbine i Srbije. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Reč ima gospodin Ivan Andrić, replika. Izvolite.