ŠESTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 14.12.2009.

3. dan rada

OBRAĆANJA

Zoran Nikolić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Javio sam se po Poslovniku, jer ste ipak prvo pozvali kolegu Radulovića, ali je sasvim u redu, pošto ste priznali da je SPS manja poslanička grupa, onda je sasvim u redu i shodno Poslovniku, prihvatamo tu činjenicu.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Gospodine Nikoliću, pojam manje i veće je ponekada i relativan. Gospodine Kasaloviću, izvolite.
...
Socijalistička partija Srbije

Zoran Kasalović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovana predsednice, uvažena gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, predloženi set zakona u ovoj načelnoj raspravi obuhvata nekoliko potvrđivanja, pre svega sporazuma o zajmu, a takođe i finansijskih ugovora sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Evropskom investicionom bankom.
Svi predloženi zakoni u ovom setu su prihvatljivi za poslanike SPS - JS iz dva razloga. Pre svega, radi se o standardnim uslovima dodele sredstava od strane ovih međunarodnih finansijskih institucija, a u nekim segmentima i značajno povoljnim, kao što su rokovi otplate ovih zajmova, a sa druge strane, ono što je za poslanike SPS - JS bitno jeste namena sredstava za koje će ona biti utrošena.
Pre svega, cenimo da sredstva koja se obezbeđuju od Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke u iznosu od 534 miliona dinara za izgradnju i modernizaciju, odnosno nastavak izgradnje Koridora 10, vrlo značajnim, jer je Koridor apsolutno definisan kao prioritetni putni pravac u okviru strategije Republike Srbije za period od 2008. do 2015. godine.
Svakako da su ova Vlada i resorno ministarstvo i resorni ministar gospodin Mrkonjić u potpunosti skinuli političku hipoteku sa ovog projekta i u potpunosti ga afirmisali. Svima je jasno da realizacija Koridora 10 predstavlja ključ za prevazilaženje ekonomske krize, pre svega, jer će dovesti do povećanja likvidnosti kroz ostvarivanje ovih sredstava u ovim aranžmanima od 534 miliona dinara, a sa druge strane, svakako da će ovakav jedan projekat dovesti do povećanja tražnje i uključivanje u ovaj projekat mnogih drugih delatnosti i naravno dovesti do povećanja zaposlenosti.
Ono što je bitno reći još u ovom postupku i ovom aranžmanu jeste da će postupak javnih nabavki poštovati proceduru Svetske banke i da će, dakle, na taj način biti ispoštovana dodatna transparentnost utroška ovih sredstava, kada su u pitanju javne nabavke dobara i usluga.
S druge strane, kada je reč o aranžmanu za opštinsku i regionalnu infrastrukturu, ovim aranžmanom obezbeđuje se dodatnih 25 miliona evra sredstava od Evropske investicione banke, dakle, poslednjih u aranžmanu od 75 miliona dinara predviđenih za realizaciju ovog projekta u vrednosti od 200 miliona evra, gde 125 miliona evra su sredstva Republike Srbije, a 75 miliona evra Evropske investicione banke.
Sredstva se, dakle, planiraju za namenu unapređenja putne infrastrukture, izgradnju škola, zdravstvenih ustanova, sportskih objekata, objekata u domenu kulture. Cenimo da je to vrlo značajan projekat, pre svega jer se radi o kapitalnim investicijama za čije sprovođenje su potrebna ogromna sredstva i mnoge opštine u Republici Srbiji i regioni nemaju mogućnosti da realizuju, nažalost, u 21. veku osnovne infrastrukturne objekte u tom domenu jer potrebna sredstva prevazilaze nekad i ukupna sredstva budžeta tih opština. Zbog toga mi smatramo da ovakav način realizacije infrastrukturnih projekata i svih drugih koje sam naveo apsolutno treba podržati.
Kada je reč o Predlogu zakona sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, koji se tiče pre svega programskog zajma za razvoj javnih finansija, sredstva se usmeravaju za reforme u oblasti upravljanja javnim finansijama, pre svega kroz poboljšanje sistema praćenja i kontrole javnih finansija, a u tom smislu i jačanja interne kontrole i interne revizije.
Predviđene su i druge reforme, ali poslanici SPS - JS smatraju vrlo značajnim da svi zakonom predviđeni direktni i indirektni korisnici budžeta zaista ustanove i oforme internu kontrolu i internu reviziju, jer je i nalaz DRI pokazao, i to je jedan od prvih nalaza, da se nedostatak interne kontrole i interne revizije i te kako oseća.
Interna kontrola predstavlja sistem procedura i odgovornosti svih lica koja su uključena u finansije i poslovne transakcije i na taj način svakako i česta zamerka u tom izveštaju da postoji nedovoljna dokumentacija, na taj način bi već u samom startu bila izbegnuta, a kroz internu reviziju, koja faktički i predstavlja proveru zakonitosti i poštovanja pravilnika, postigla bi se dodatna efikasnost javnih finansija i kontrola zakonitog trošenja svakog dinara svih građana Republike Srbije. Naravno da i eksterna revizija u nekom narednom periodu bi imala osnovu za lakše izvođenje revizije, jer bi interna revizija i interna kontrola bila dobar osnov za njen rad.
Na kraju, želeo bih da kažem i o programskom zajmu koji se tiče razvoja privatnog i finansijskog sektora u iznosu od 100 miliona dolara, koji je predviđen za izgradnju efikasnijeg i stabilnijeg finansijskog sektora.
U okviru tih reformi predviđeno je da se obezbedi jačanje propisa kojima se uređuje sektor osiguranja i ispred poslaničkog kluba SPS - JS još jednom bih želeo da podržim stav Vlade Republike Srbije, koji je izražen i u memorandumu povodom budžeta Republike Srbije, a nadam se da će i na ovaj način afirmisati taj stav, da je Republici Srbiji potrebna jedna osiguravajuća kuća u državnom vlasništvu, kakva je "Dunav", dakle, efikasna i reformisana i da ne treba ići u privatizaciju jednog takvog osiguravajućeg društva pošto-poto ili ukoliko se iskaže potreba, da se sačekaju značajno povoljni uslovi na tržištu za realizaciju toga.
Dakle, na kraju, želeo bih da kažem da iz svih ovih navedenih razloga, a pre svega zbog namene utroška sredstava koji će imati višestruk značaj, SPS - JS podržaće sve predloge zakona u ovoj načelnoj raspravi.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
 Zahvaljujem, gospodine Kasaloviću. Opet ću morati da se izvinim gospodinu Raduloviću, ako se slaže, da damo gospodinu Krasiću reč, pošto ima izdvojeno mišljenje u trajanju od pet minuta. Malo je zakasnio sa javljanjem, ali ima pravo na to.
Da li ste saglasni? (Da.) Izvolite, gospodine Krasiću.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Mnogo nas je koji smo izdvojili mišljenje na sednici Odbora za finansije povodom ovog seta zakona koji u suštini znači zaduživanje Republike Srbije, pa bih krenuo redom ukratko da objasnim koji su razlozi.
Kada je u pitanju ovaj drugi programski zajam za razvoj privatnog i finansijskog sektora, javnost mora da zna da je maja ove godine zaključen taj prvi sporazum i da pre zaključenja tog prvog sporazuma Srbija je morala da ispuni neke uslove.
Pošto je navodno ispunila te uslove, donela je neke svoje strategije, zauzela neke smernice, stekli su se uslovi za ovaj drugi, a kao rezultat ovog drugog sporazuma je to što će država morati da smanji učešće u kapitalu banaka sa 17, skoro 18% na 10% i sa učešća od 34% kod osiguravajućih društava na 30%.
Ima tu još nekih drugih ograničenja i uslova. Smatramo da jednostavno ta vrsta uslovljavanja nije prihvatljiva, a drugo, nešto želimo da žigošemo, jednostavno, nameru vlasti da po svaku cenu i svakog izvora obezbedi sredstva, a da pri tom ne koristi neke unutrašnje rezerve.
Što se tiče ovog programskog zajma za razvoj javnih finansija, a to je, radi javnosti moram da kažem, svojevrsna katastrofa, sto miliona zajma se uzima da bi se uredile javne finansije u smislu logistike. Jednostavno, da bi mogli da primenimo Zakon o budžetskom sistemu, Zakon o DRI.
Neko iz ove zemlje, iz ove vlasti traži kredit, uzima kredit.
Postavljam vam pitanje - koliko ćete još ljudi zaposliti u Ministarstvu finansija i drugim organima koji se bave javnim finansijama na nivou autonomne pokrajine, lokalne samouprave, u uslovima kada vodite akciju da se otpuste ljudi kao višak. Verovatno je pet do šest hiljada ljudi potrebno samo da bi mogli da se pozovu na Zakon o budžetskom sistemu i na njegovu potrebu.
Moram javnost da obavestim da je jedan od uslova za dobijanje ovog zajma upravo onaj izveštaj revizora, gde je samo 27% korisnika budžeta prekontrolisano i utvrđene onolike nepravilnosti za koje smo napokon čuli da su krive knjigovođe.
Samo da vam skrenem pažnju, i ti stranci koji nam daju zajam, rekli su da nije dozvoljeno da se sredstva zajma koriste na piće, duvan, finansiranje terorizma, pranje para itd. Posle ovog izveštaja i ovakvog izveštaja revizorske institucije, razmilite o čemu se zapravo radi.
Takođe, imamo dva, jedan sporazum, jedan finansijski ugovor u zavisnosti od toga ko je zajmodavac za ovaj deo Koridora prema Dimitrovgradu. Samo bih tu ponovio da ipak treba nekako da rešite pitanje deonice kroz Pirot. Lokalna samouprava je protiv toga da autoput ide kroz mesto, već ga traže na nekoj lokaciji između Pirota i Babušnice, pa uvažite te interese građana.
Možda se vi, Mrkonjiću, sećate svojevremeno da je i kod Paraćina bio problem, da li moravska, da li brdska varijanta, pa je nekako ona brdska pobedila, da ne ide baš dole kroz ravnicu, gde je najplodnije zemljište.
Naravno, tu postoji i ovaj ugovor koji se tiče ovog Koridora prema Vranju. Čuli smo danas na sednici Odbora da je navodno dokumentacija spremna. Vi to najbolje znate, s obzirom da će sve te poslove da vodi novoosnovano preduzeće "Koridor" i da postoje brojna ograničenja u smislu da ne postoji apsolutna sloboda naše strane, već pod uslovima koje ove dve banke diktiraju.
Moram da kažem čisto sa finansijskog aspekta ti krediti i jesu povoljni. Verovatno jeftiniji ne bi mogli da se nađu, ali znate kada to padne u ruke kod nekoga ko baš i nije poznat po tome da je dobar domaćin, a na to ukazuje izveštaj revizije, onda mora da postoji neka sumnja.
Na kraju ovaj zakon, zajam za opštinsku i regionalnu infrastrukturu, program B, koji će ići preko Ministarstva za nacionalni i investicioni plan, jeste da je tu u pitanju 25 miliona evra, ali moram da vam kažem da mi tu deluje da su te pare obojene stranački. One će praktično ići onim opštinama gde su na vlasti oni koji žele da naprave koaliciju sa regionalnim političkim strukturama.
Moram samo da vam skrenem pažnju da smo jutros imali tačku dnevnog reda izmene Zakona o javnom dugu, gde je povećan limit, dat veći prostor lokalnim samoupravama da se ...
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Moram da vam skrenem pažnju da je prošlo pet minuta. Gospodin Miloš Radulović ima reč.

Miloš Radulović

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dame i gospodo narodni poslanici, gospodo ministri, danas vodimo raspravu o setu veoma važnih zakona koji se tiču kreditnih zaduženja. Radi se o sporazumima i o finansijskim ugovorima kojima dodatno zadužujemo građane Srbije za čitavih 755 miliona evra. Samo pre nekih 30-tak dana ovde smo vodili raspravu i ratifikovali sporazume o kreditnom zaduženju u iznosu od 154 miliona i 500 hiljada evra, tako da je ukupni dug sa tim zaduženjima, odnosno svi ovi ugovori koje smo i zakone koje smo ratifikovali u Skupštini Republike Srbije, počev od 1. januara 2009. godine do danas, dostigao iznos od čitavih 2. 500. 000.000. evra.
Ako se uzme u obzir da je Republika Srbija van ove skupštine potpisala sporazum sa MMF težak 2.900.000.000 evra, da je od toga realizovana već prva tranša od 788 miliona, dolazimo do iznosa već praktično sprovedenih zaduženja od 3.300.000.000 evra. Toliko je građane Republike Srbija ova vlast zadužila u 2009. godini. Ako se uzmu i državni zapisi emitovani u toku ove godine, dolazimo do toga da taj iznos debelo premašuje već deset milijardi i dostiže cifru od preko 12 milijardi.
Javni dug Republike Srbije, gospodo poslanici, poštovani građani Srbije je u ovom trenutku oko 12 milijardi evra. Činjenica je da pored toga, samo za ove državne zapise, građani Republike Srbije zbog kamate na te državne zapise, koja je početkom godine iznosila negde oko 18%, sada je negde oko 12%, dodatno opterećujemo građane Srbije sa kamatom od 700 do 800 miliona evra mesečno.
Građani moraju da znaju, kao što kaže uvaženi kolega, da to upravo pada na njihov teret. Ukupan spoljni dug je gospodo narastao na 22 milijarde evra. Država sama duguje prema spolja 7,5 milijardi evra, a privredni subjekti i banke oko 14,5 milijardi evra. Javni dug je sa početnih 27% početkom ove godine, 27% BDP, dostigao iznos od 42% BDP.
Pitanje je, jer je ostalo još nekoliko dana do kraja godine, da li će na narednim sednicama koje ćemo da imamo do 31. decembra i da se uveća?
Ovo zaduživanje i uopšte za zaduživanje, gospodo iz vladajuće koalicije, gospodo iz Vlade, vi pokazujete izuzetnu efikasnost, ali ono što nas brine, to je što se tiče zakonskih obaveza za koje ova vlast i ova Vlada ima i na šta vas obavezuje zakon o budžetskom sistemu, tu niste pokazali nikakvu ni efikasnost ni brzinu. O odgovornosti prema građanima i da ne pričam.
Do danas ovde nismo imali Predlog zakona o rebalansu budžeta, iako ste debelo premašili planirani i dozvoljeni budžetski deficit od 70 milijardi 400 miliona dinara. Prema najnovijim pokazateljima, taj budžetski deficit je već preko 100 milijardi dinara. Za takvo prekoračenje niste dobili saglasnost ove Skupštine, a morali ste da je dobijete.
Za prekoračenje budžetskog deficita očekujemo da ćemo da vodimo raspravu kada razgovaramo o rebalansu budžeta za 2009. godinu, iako je, po nekoj logici, prvo trebalo da dođe Predlog zakona o rebalansu budžeta, pa tek onda budžet za 2010. godinu. Tako zakon kaže.
Odgovornost je na vama, na ministru finansija, na predsedniku Vlade, na vladajućoj većini. Šta je sa završnim računom za 2008. godinu?
Šta je sa izveštajem DRI? Šta je sa rokovima za budžet? Mi smo morali da dobijemo ovde predlog budžeta još 1. novembra, dobili smo ga 3. decembra. Do 15. decembra Predlog zakona o budžetu za 2010. godinu treba da se usvoji. Tako kaže Zakon o budžetskom sistemu, tako kaže budžetski kalendar. To je sutra, danas je 14. decembar. To građani treba da znaju, treba da znaju kakvu vi odgovornost imate o onome što kreira život svi građana Republike Srbije u 2010. godini.
Da li znate, gospodo, da iduće godine, po osnovu ino kredita, država Srbija treba da vrati dve milijarde i 600 miliona evra. Ako bismo to preračunali dnevno, to izlazi negde oko sedam milijardi evra. Na svakog građanina Srbije ste prevalili da iduće godine treba da vraći 1.300 evra kredita.
Premijer i ministar finansija su, obrazlažući ovaj budžet za 2010. godinu, ovde u Skupštini rekli da je razvojni, da je projektovan na rastu BDP od 1,5%. Podsetiću vas da ste prošle godine isto tako pričali i obećavali da je budžet projektovan na rastu BDP od 4,5%. Na kraju godine beleži pad od oko 4%.
U ekspozeu kada je formirana ova Vlada, premijer Cvetković je obećao razvojni budžet, socijalno odgovornu Vladu, 200.000 radnih mesta, zajedno sa gospodinom Dinkićem besplatnu podelu akcija od 1.000 evra, porast životnog standarda. Šta imamo od toga? Šta je sa tim obećanjima? Od planiranog rasta imamo pad industrijske proizvodnje od 14%, realni pad zarade i penzija, evro je prošle godine u ovo vreme bio 75, sada je 96 dinara. Oko 250.000 radnika je ostalo bez posla u ovoj godini, gospodine Ljajiću. Od akcija nema ništa.
U oktobru je 62.031 privredni subjekat bio u blokadi. Za samo mesec i po dana povećao se za 7.000. Sada imamo 69.270 privrednih subjekata koji su u blokadi. Od povoljnog privrednog ambijenta za poslovanje nije ostalo ništa.
Unutrašnja potraživanja između privrednih subjekata su preko dve hiljade milijardi. Samo se bankama duguje milijardu evra. Najveći generatori ovakvog stanja su veliki sistemi koji najviše i duguju.
Gospodine Ljajić je, na osnivačkoj skupštini njegove partije, rekao da sedmorica tajkuna drže preko 50% ukupnog kapitala u zemlji. Samo, zašto ne kažete imena. Zašto se ne potegne odgovornost i kako su došli do tih para? Drugi predstavnik jedne stranke vladajuće koalicije je rekao da građani sve više galame i sve više protestuju i pozvao se rečima "Rasime, spasi nas". Ko će da spase ovaj narod od ovako teške situacije? To je nešto što treba ovde da odgovorite, gospodo.
Nije ni čudo što su od oko milijardu evra, tačnije 960 miliona, subvencionisanih kredita, 774 miliona otišlo na likvidnost, upravo iz razloga što mnogi privredni subjekti, preduzetnici nisu u stanju da opstanu ako kreditima koje uzimaju ne pokrenu proces proizvodnje da bi prodali robu, upravo svoje proizvode tim monopolistima koji plaćaju, vi to znate, tek posle 250 dana. Niko se time ne bavi.
Gospodo, to su oni tajkuni, oni monopolisti o kojima je pričao, a čija imena nije rekao gospodin Ljajić. Za proizvodnju je, od tih subvencionisanih kredita, otišlo samo 2,1 milion evra. Zato vas pitamo - od čega mislite da vraćate ove kredite koje ovako lako uzimate i od kojih, očigledno je, zavisite? Sva vaša strategija ekonomskog razvoja upravo se zasniva na povećanom i na što bržem kreditnom zaduživanju. Poslanička grupa DSS je to više puta ponovila, da za vas predstavlja najveći uspeh upravo ratifikacija nekog kredita sa stranim bankama.
Izvoz u ovoj godini beleži pad od čitavih 20%, a šest milijardi evra je ukupan iznos. Za 3,8 milijardi je manji od uvoza. Ono što nas brine je struktura uvoza. Preko 53% predstavlja roba široke potrošnje. Samo 7,8% predstavljaju sredstva i oprema za rad. Nije ni čudo onda što se desi da, iako smo zemlja poznata po brendu, po malinarstvu, po proizvodnji, da ovih dana čitamo da je neko sebi dao za pravo da uveze 416 tona malina i to odakle, iz Čilea, Surinama, Poljske i ne znamo kojih drugih zemalja.
Koji su to ljudi koji su uvezli? Upravo ti monopolisti koji posle vrše pritisak na devizne rezerve i na osnovu toga podižu kurs evra.
Rezultat takve politike je da je Srbija, iako poljoprivredna zemlja, po procenama svih treba da budemo regionalni lider u poljoprivrednoj proizvodnji, jer i tu beležimo jedini suficit u razmeni sa inostranstvom od 750 miliona dolara, mi imamo, kao posledicu toga, da se sve manje površine obrađuje i seje određenim kulturama. Da li znate da je samo 400.000 ha pšenice zasejano, da je to za 150.000 ha manje u odnosu na prethodnu godinu.
Nije ni čudo, kada je budžet za poljoprivredu prošle godine bio samo 2,2%, a ove godine 3% od ukupnog budžeta, ali ste zato, gospodo, premašili sva sredstva i beležite suficit u javnoj potrošnji od čitavih 50 milijardi, 16% od budžeta trošite za nabavku i to je posledica kakvu politiku vodi ova vlada.
Pitamo se i svi građani se pitaju da li imamo privredu koja se ovako urušava kada praktično iz dana u dan čitamo i čujemo vesti da su se određene fabrike i određena preduzeća zatvorila. Šta je to? Gde je izlaz, kako ćemo da povećamo i proizvodnju? Kako ćemo uopšte da uspemo da servisiramo sve te obaveze koje imamo? Sa ovim kreditima i ovim zaduživanjem, vi, gospodo, zadužujete generacije i generacije.
Danas ovde, između ostalog, raspravljamo o dva kredita za Koridor 10. Jedan u iznosu od 354 miliona evra i drugi u iznosu od 150 miliona evra, to je ukupno 534 miliona evra i tu ništa nije sporno. Svi smo saglasni da je potrebno da se Koridor 10 što pre završi, kao jedan od strateških pravaca razvoja Srbije. Za te potrebe Evropska investiciona banka daje 600 miliona evra, Svetska banka 275 miliona evra, Vlada Grčke 100 miliona evra, Evropska banka za razvoj daje 150 miliona evra, ukupno 1.125 miliona evra.
Sporno je to, gospodine ministre, što od planiranih radova koji treba da se završe u 2009. godini, koje ste obećali za Koridor 10 i koji iznose 90,2 km, ove godine samo polovina će se završiti, odnosno oko 50 km. Druga polovina ostaće za narednu godinu i pitanje je da li će se završiti u narednoj godini, iz razloga koji su vama dobro poznati, a to je što niste u stanju da se dogovorite između Ministarstva za infrastrukturu, Ministarstva za NIP i Ministarstva za prostorno planiranje. Do tada će da čeka obilaznica oko Dimitrovgrada, ceo prosek Crvena Reka, kao i obilaznica oko Beograda.
Verujem, gospodine ministre, da delim radost svih građana Rasinskog, Raškog, Moravičkog i Zlatiborskog okruga što ste najavili izgradnju autoputa od Pojata prema Požegi, preko Kruševca, Čačka, Kraljeva i Užica, i to je dobro, to svi pozdravljamo. Samo, najvažnije je, gospodine ministre, da ti radovi imaju početak i uspešan kraj.
Na kraju, gospodo, u subotu, 12. decembra, ministar finansija, Diana Dragutinović je izjavila da će deo budžetskog deficita za 2010. godinu, koji je planiran u iznosu od 107 milijardi dinara, da bude pokriven delimično od ruskog kredita od 200 miliona dolara. Ono što mene plaši, a i bojim se da će upravo iz takvih kredita da se pokriva budžetski deficit.
Građani Srbije bi bili mnogo srećniji kada bi u Srbiji 2010. godine bila povećana proizvodnja, izvoz, a samim tim i manji deficit, manje zaduživanje, kada bi bilo više posla i veće plate.
Na kraju, sa ovom vladom, verujte nam, a delim mišljenje većine građana, to je teško ostvarivo.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanik gospođa Jorgovanka Tabaković.
Upravo sam obaveštena da će poslaničku grupu LDP za Šestu sednicu predstavljati narodni poslanik Slobodan Maraš, koji ima reč iza toga.
Izvolite, gospođo Tabaković.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Ako bih mogla svoje izlaganje da počnem jednom molbom Vladi. Kada bi Vlada Republike Srbije raspolagala novcem iz budžeta onako kako vi u Skupštini raspolažete vremenom poslaničkih grupa, opozicije pogotovo, za raspravu po ovim zakonima, bolje bi nam išlo.
No, vama se računa to precizno u minut, u sekund, ali ponekad do mere da se najvažniji zakoni izvrgnu gotovo podsmehu, kao što je bilo sa sprovođenjem procedure prilikom otvaranja rasprave o budžetu i kao što je danas. Ja sam poslanik od 1992. godine, sa jednom kratkom pauzom. Prvi put sam doživela da predlagač ne obrazlaže svoj predlog zakona. Rekli bi učeni – ko ovo trpi, zaslužuje sve što će mu se dogoditi. Pitanje je da li mi trpimo.
Lično imam izuzetno veliko strpljenje. U četiri sam jutros legla jer je to bilo jedino fizički raspoloživo vreme u kojem sam mogla dva zakona, koji su bili deo prepodnevne rasprave, da pročitam, napišem amandmane i podnesem.
Ova dva druga sam čitala dok je trajala rasprava, ne zato što provodim čak ni dovoljno vremena sa svojom porodicom, ne zato što imam neka druga i važnija posla, poput onih kojih nema u sali, već zato što je nametnuta dinamika rada u kojoj je obesmišljen i parlament i uvid u donošenje zakona, rešenja koja nam se predlažu, jer danas čak nisam dobila odgovor na neustavna rešenja predložena u zakonu o preuzimanju akcionarskih društava, jer sam pitala predsedavajuću Čomić da li postoji izveštaj Zakonodavnog odbora o ustavnosti tog zakona, čak ni odgovor nisam dobila.
Volela bih da imam makar taj papir, da ga sačuvam za vreme kada to više neće biti praksa i da kažem - ovako se nekad loše radilo.
Priča o budžetu je imala pet sati rasprave za sve poslaničke grupe. Ako je značaj sredstava u pitanju, ako je značaj zakona, ako je obimnost, sve je išlo u prilog poslovničkim odredbama od člana 153 pa nadalje, posebnom postupku rasprave o budžetu i ako se neko uverio da je ćutanje ili taj azil ignorancije prema onome što iznosimo mi kao opozicija ovde, pa misle da to kod naroda prolazi, ipak neću prestati da upozoravam na ono što je neustavno, nezakonito i nedopustivo.
U tom smislu počinjem i priču o objedinjenom pretresu o zakonima, od kojih tri neću komentarisati, jer ću se uvek zalagati za ulaganje kreditnih sredstava u razvoj infrastrukture, jer su to jedini krediti koji mogu svojom isplativošću da obezbede povraćaj kredita i obezbede neka nova radna mesta i priliv u budžetu, pod uslovom da budu iskorišćena za namene za koja su uzeta, da budu na vreme povučena, da ih prati regularna zakonska procedura, izveštaji o upotrebi sredstava i to sve od vas, gospodine Mrkonjiću, očekujem, bez ikakvog prizvuka nečeg što nije isključivo vera da to treba da uradite.
Međutim, dva zakona kojima ću posvetiti posebnu pažnju, jedan je programski zajam za razvoj javnih finansija i vredan je 70 miliona evra i izuzetno je zanimljiv. Imamo zajam koji uzimamo, drugu ratu zajma za razvoj privatnog i finansijskog sektora i koji jeste u najkraćem ekonomska politika ove države, propisana u uslovima za dobijanje kredita.
Kada vam budem čitala, poštovani građani, te uslove, vi ćete prosto da se zapitate – da li kada odete u banku da uzmete kredit, koji vam treba da, na primer, dogradite nešto na kući ili promenite crep na ostareloj kući, pa kad vam bankari kažu – da bih ja vama dao kredit koji ćete vi namenski iskoristiti, za koji morate garantovati svojim imenom, čašću, materijalnom imovinom, sa dva žiranta, menicama itd, e još da mi garantujete da držite đubre i odvajate staklo, organske materije i papir u posebne kese, ako mi garantujete da se nikad ne svađate sa svojim komšijama, ako mi garantujete da poštujete svoje roditelje maksimalno, odnosno da ih poštujete po principima po kojima sam vaspitavan u nekom sasvim drugom delu Evrope i na drugi način, takve uslove imate napisane u ugovoru o kreditu kojima se zadužujemo sa 70 miliona.
Na primer, ovaj za razvoj javnog sektora finansija kaže – aktivnosti koje zajmoprimac preduzme u okviru programa obuhvata i sledeće, pa kao da su oni propisivali dnevne redove zasedanja u ovom parlamentu kaže – zajmoprimac je doneo zakon o budžetskom sistemu prihvatljiv za banku, a ja kažem – ali ne i za građane Srbije, koji između ostalog predviđa jasno definisan delokrug pomenutog zakona koji obuhvata sektor države zajmoprimca.
Mi kažemo – budžetski zakon ne obuhvata čitav sektor države. Sto dve agencije ima, od kojih su tek desetak, jednim delom, vidljive u budžetu. Preko 90 stiče prihode u milijardama evra sa kojima budžet Srbije nema veze, ali građani plaćaju neke usluge koje je država propisala.
Potpuno je neustavno da vi kao država imate budžet gde nisu prikazani svi prihodi i svi rashodi za ono što je nadležnost države. To kaže član 92. ustava. Tim je, kaže država, zajmoprimac doneo mere kojima se obezbeđuje transparentnost fiskalnih rizika uključujući indirektne obaveze.
Ja ću nastaviti da pitam Vladu koja je podnela Predlog budžeta, a kako je to PDV u zemlji bio 2008. godine 88 milijardi dinara, kako je 2009. godine bio 98, pa po rebalansu oko 100 milijardi dinara, a u 2010. projektovan 134 milijardi dinara PDV u zemlji?
Na osnovu čega? Povećana zaposlenost, otvorena neka nova radna mesta ili je rezultat više inflacije, pa pošto se to prikazuje u tekućim cenama da je to produkt, povećan bruto društveni proizvoda ili su se u ovu zemlju doselile dva miliona nekih nepoznatih ljudi koji imaju platežno sposobnu tražnju pa će za 34% da povećaju potrošnju? Time će ostati opravdanje za onih 34 milijarde evra.
Ili je 650 miliona evra subvencija, koje je Vlada dala preko banaka, obezbeđujući im posao i subvencionišući kamatu, deo, neko tvrdi da je to 18 milijardi, vratila u budžet da bi prikazala svoj uspeh ili je to rezultat neke druge matematike, ali svakako realnih rezultata ni naplate koju ima ispolitizovana kao nikada do sada poreska uprava, niti je to nagoveštaj onoga što bi se moglo reći seljenja sive ekonomije u legalne tokove?
Fiskalni rizik podrazumeva da poreske propise koje donesete odmerite u smislu njihovog uticaja na rast društvenog proizvoda koji ne pokazuje koliko svaki građanin živi bolje, da odmerite koliko se ulaže u oblasti gde se šalje poruka da razvijamo proizvodnju, industriju i izvozno orijentisane grane.
Ne, takav izveštaj o proceni fiskalnog rizika i fiskalnih efekata nemamo, iako je ministar ovde bila obavezana da ono što joj dostave ministarstva kao informaciju o efektima zakona koji predlažu, da će stići i do nas poslanika. Nije stiglo. Čak kada smo Zakon o stečaju ovde imali na dnevnom redu neko se hvalio od predstavnika vlasti da imaju obilno obrazloženje, ali to obrazloženje nije dostavljeno poslanicima i ovoj skupštini.
Ko je imao prilike, lični štampač ili možda u klubu da odštampa sa sajta Vlade obrazloženje, možda ga je mogao i pročitati. Ta mera nepoštovanja onih koje možete da volite, da ne volite, da ne poštujete, ne može da bude jednostavno prihvatljiva za građane koji ovde očekuju da po principu posredničke demokratije kažu ono što oni ne mogu.
Možda bi umeli bolje od nas, ali se bojim da ćete ovakvim ponašanjem od njih dočekati drugačije odgovore, jer kada imate stopu nezaposlenosti koju jednim delom krijete, da ne bi prikazali neuspeh ove Vlade, ali kada je stopa nezaposlenosti preko 14,7%, vidljivo evidentirano, u tom broju je izuzetno visok broj mladih koji su potencijalni izvor socijalnih nemira. Ako vas ne vodi želja za uspehom, neka vas vodi strah za očuvanjem na pozicijama na kojima se nalazite.
Preskočiću da ponovo komentarišem vreme. Mi koji veliku energiju ulažemo da ovo pročitamo, da vas uputimo zaista bez cinizma, najdobronamernije, da promenite jer živimo život građana i delimo ga sa njima, sve što ulažemo, ulažemo ovde, svu svoju energiju i rad, očekujemo da nam se uzvrati makar prihvatanjem najboljih ideja, i kada bih bila vlasna i kada bi mogla da mi se ispuni neka želja tražila bih da se ovaj sat odavde skloni, jer deluje uvredljivo.
Jer kada je neko čistom veštinom zloupotrebe državnih resursa uspeo da napravi većinu i sada predstavlja vlast, koja je novcem građana kupila građane, vrši vlast, meri vreme onima i pita se da li će iskoristiti svo vreme – jao radikali, naprednjaci, Jorgovanka, umoriće se ona od te priče. Čak mi je dobronamerno savetovano – umorićeš se. Neću, to je moj posao, radim ga sa zadovoljstvom.
Želim da moje angažovanje ovde ima neki smisao. Ne može me ni ćutanje, ni to gledanje na sat naterati da prestanem da analiziram i da vas upućujem šta je dobro. Onda mi je i savetovano – umoriće se drugi od tebe. Ne brinem što ćete vi da se umorite i što vrlo često neki galame i dobacuju, neka se građani umore od onog što se zove beda i nemaština i neka mene nikada i sve vas ovde ne napusti taj osećaj za tuđu bedu i odgovornost da nešto u smislu te bede promenimo.
Da li svako od nas ima tu odgovornost, ja ne tražim, meriće je građani, ali zaista je osnovni red da neko obrazloži zakon, da obrazloži zakon o preuzimanju akcionarskih društava, gde vam je Vesna Džinić ponovo predsednik Upravnog odbora Komercijalne banke, jedine preostale domaće banke, direktorka Agencije za privatizaciju, koja je iz inostranstva podnela ostavku i koja je danas član Upravnog odbora. Nisam verovala, dok mi ljudi nisu dostavili dokumenat da vidim.
Nema kolega iz stranke koju personifikuje neuspešni direktor Agencije za privatizaciju, raniji direktor Trezora, u kojem danas kritikujem gospođu Dianu što nema ni internu reviziju, što nema ni internu kontrolu, ni što nema uređene procedure. Čija je to sramota? Ko će zbog toga da trpi?
To kada građani ne budu mogli da odu i da podignu kredit pod kamatama koje su slične kamatama u Evropi, što je obećavano da će se desiti dolaskom tih i takvih banaka, od koga će tražiti da im za to položi račun. A gde zahtev stoji da i to malo banaka uništimo? Evo, u ovom kreditu. Ne izlazim iz teme.
Sledeći stav 4. kaže – zajmoprimac je preduzeo mere prihvatljive za banku uvođenjem uprave za javni dug, čije je osnivanje predviđeno zakonom iz 2005. godine, 15. jula, preciziraju oni, a mi svi ovde pominjemo 2005. Kaže – uključujući odgovarajuća budžetska sredstva za rad pomenute uprave, usvajanje organizacione šeme i imenovanje kadra.
U tački 2. se kaže - zajmoprimac je doneo Zakon o javnim nabavkama, prihvatljiv za banku. Pitajte naša preduzeća da li im je prihvatljiv, kada se primeni ona klauzula kada su 20% skuplji ne mogu da dobiju kredit, nego moraju da se pojavljuju kao proizvođači? Znate li kojih firmi? Danas po Srbiji najviše gradi "Alpina".
Možda drugi ne znaju ko je? Bila sam ministar za privatizaciju kada se ta firma pojavila pre Francuza da kupi Beočinsku fabriku cementa i prijavljena je bila Evropskoj komisiji da u vreme sankcija pokušava sa Srbijom da radi. Znam šta ti ljudi nude, kako rade i da su bili vlasnici u francuskoj kompaniji i kada se za to nije znalo sa 20% u onih 40 i nešto sa početka.
Znam da sam ja i moje kolege bile imune na njihove priče, ponude i sve ostalo što ide u takvim poslovima. Isto tako se i danas zna ko nije bio imun na te i takve ponuđače, i izvođače, koji danas rade u celoj Srbiji, a za njih rade proizvođači one preživele domaće firme.
Šta je strašno? To malo preostalih dobrih firmi, neko je juče pominjao "Mostogradnju", "Energoprojekt", a da im pridodam "Politiku", "Večernje novosti", "Simpo" i "Tigar", samo je nekoliko firmi koje ćete iduće nedelje kada na Vladi budete usvojili zakon o ukidanju akcijskog fonda dovesti u situaciju da ovakva vrsta preuzima bez javne ponude, iza zatvorenih vrata, mimo kriterijuma konkurencije i javnosti, nekom sa kim se neko dogovorio prodate i taj deo kapitala u ovim firmama koje su uspele da se sačuvaju.
Mene čudi taj neki mir sa kojim prepuštate vašim koalicionim partnerima da vladaju svim resursima koji u ovoj Srbiji nisu, reče neko danas, ostavina ničija nego vlasništvo svih nas. Ako se neko pravi da ne razume posledice pogubne takvih efekata, kažem da najmanje sedam zakona će tog istog trenutka biti prekršeno kada ukinete akcijski fond i osnujete akcioni, koji će biti stavljen pred Agenciju za privatizaciju, agenciju koja je najviše kompromitovala reforme i ono što smo svi očekivali da se desi posle 2000. godine, sa malo poništenih ugovora, velikim brojem nezaposlenih i izgubljenom nadom.
Da li su time zaslužili da uzmu i odlučuju i postavljaju u tim društvima privrednim zastupnike, dobro nisu rekli zaštitnike, jer to nisu ni u prenosnom smislu reči, društvenog kapitala tamo gde još nije izvršena privatizacija, jer je Akcijski fond vlasnik dela imovine u tim preduzećima?
To što o tome neće mnogo da se priča, to što je uredba za restrukturiranje doneta 27. na Vladi, objavljena u "Službenom glasniku" 98. Ko još čita glasnike? Mi malobrojni. Ko još gleda šta se radi? Da li mislite da zaista jednog dana neće moći da se podvuče crta kao pod potrošenim sredstvima privatizacije i da se kaže - gde je novac?
Neko će jednog dana morati, poput ovoga što je tek zagrebala DRI, da podnese račun i kaže - da, mi smo to radili. Neko za to mora da podnese odgovornost. Znam uporne i vredne koji podnose prijave Ustavnom sudu, odnosno zaštitu pred Ustavnim sudom i traži na primer za odluku da sudija ne može da bude izabran, 13 slučajeva je u Novom Sadu...
Vrsne sudije koje su vredne, ocenjene najboljom ocenom za stručnost nisu mogle da budu izabrane zato što su im supružnici advokati. Tu vrstu mogućeg sukoba interesa rešavaju procesni zakoni, krivični, parnični. Zna se da ne može da sudi ne žena nego treće ili četvrto koleno, bilo koja vrsta rodbinskog odnosa ne mogu da se ponove u istom sporu. Niko nigde nije objavio to kao uslov za izbor sudija. Niko nije ni naznačio, niko ovde to nije ni čuo, ali je 13 ljudi eliminisano u Novom Sadu, a 22 u Beogradu.
Zamislite da vam je dete sanjalo da bude sudija, uspešna, najbolja. Imala je tu sreću da pronađe dobrog, solidnog momka, slučajno advokata i uda se za njega i sada, ne znajući šta će joj se desiti gubi ustavno pravo na rad zato što neko kaže da ne mogu supružnici da budu (Predsednik: Vreme.) jer to navodno dovodi do sukoba interesa. Hvala. Nastaviću.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin ministar ima reč. Izvolite, gospodine Mrkonjiću.