DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 08.04.2010.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

4. dan rada

08.04.2010

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:10 do 20:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo, nastavljamo rad Druge sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2010. godini.

Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuju 93 narodna poslanika.

Da bismo utvrdili broj poslanika prisutnih u sali, molim vas da ubacite kartice u elektronski sistem.

Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 97 narodnih poslanika i postoje uslovi za rad.

Da li neko od predsednika, odnosno ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa želi da zatraži obaveštenje ili objašnjenje u skladu sa članom 235. Poslovnika? Gospodin Todorović. Izvinite, najpre gospodin Miroslav Markićević.
...
Nova Srbija

Miroslav Markićević

Nova Srbija
Poštovana predsednice, poštovana potpredsednice, poštovani kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije koji gledate ovaj prenos...

Gospodine Nikoliću, molim vas sedite. Sedite, dekoncentriše me.

Zamolio bih vas, gospođo predsednice, da ministarki finansija Diani Dragutinović date javnu opomenu, kao što ste to nedavno uradili ministarki za sport Snežani Marković, zbog nepoštovanja Narodne skupštine i zbog neodgovaranja na pitanja koja sam postavio.

Pošto moram to pitanje ponovo, a imam drugo spremljeno, mislim da bi trebalo malo vremena da mi dodate. To je vaša volja.

Radi se o 515 miliona dinara kojima su opljačkani građani Srbije putem prevare, koja je nažalost emitovana i na Javnom servisu, i na nekim drugim televizijama, a radi se o pitanju - gde sam zaključio da iz zaplenjenih automobila, 53, nekoliko stanova, da je to sto miliona. Dakle, 400 miliona dinara se ne zna gde je. Gospodin drug Tijanić je (Predsednik: Gospodo poslanici, molim vas da čujemo gospodina Markićevića. Zaista nisam u mogućnosti da pratim. Gospodo poslanici, molim za tišinu.) odgovorio da je deo tih sredstava uplatio u budžet Republike Srbije.

Shodno zakonima ove zemlje smatram da ta sredstva, koja su na prevaran način sakupljena, opljačkana od građana Srbije, treba da budu blokirana. Pa šta je s tim? To je bilo moje pitanje, a gospođa ministarka do dan-danas mi nije odgovorila, pa vas molim da intervenišete.

Pitanje koje ja imam za danas, tiče se prodaje javnog preduzeća "Telekom" i ja ću biti slobodan, doduše bez dozvole ovih ljudi, ali to je emitovano na sajtu "Balkan magazina", gde je upućeno otvoreno pismo predsedniku Republike, da citiram nekoliko pitanja, a videćete ko su ti ljudi koji su ova pitanja postavili.

Prvo je pitanje za predsednika Vlade i ministarku za telekomunikacija, koje glasi: Koji su stručnjaci, navedeni imenom, prezimenom i referencama, učestvovali u izradi studije – Opravdanost prodaje "Telekoma"? To javnost još uvek ne zna. Drugo pitanje, koji su razlozi za višestruko povećanje pretplate bez obrazloženja, kada je očigledno da će se prodajom dominantnog operatora novac preliti direktnom stranom kupcu iz džepova građana, državne uprave, firmi, institucija od javnom značaja?

Pretplata na telefonske usluge, na telefon kako to narod kaže, ćutke, da niko iz Vlade nije rekao ko je to odobrio, koja je opravdanost, pre nekoliko dana je duplirana. Želim da podsetim građane, a i vas predsednice, da je pre godinu dana 63%, čini mi se, povećana ta usluga. Po meni, to je otvorena pljačka građana.

Sledeće pitanje, koliko je očekivano smanjenje broja zaposlenih u "Telekomu Srbija", Javnom preduzeću "PTT Srbija" i telekomunikacionoj industriji? Kako država planira da obešteti onaj deo korisnika "Telekoma" koji je decenijama unazad ulagao sredstva u obezbeđenje tehničkih uslova za telefonski priključak?

Moja malenkost je jedan od tih građana i milioni građana Srbije su ulagali svoj novac, lični novac da bi dobili telefonske linije i brojeve, i u kablove, i u telefonske stubove, i sada to neko želi da proda. Da li se tu radi kao kod čuvene privatizacije "Novosti" da je već neko dobio narukvicu? Samo po osnovu povećanja telefonske pretplate 80 miliona evra, tobože ne znamo kome će to da bude uplaćeno, a već i vrapci na grani znaju koja firma će da "dobije" na tenderu.

"U nadi da će se obratiti pažnja na naša pitanja, srdačno vas pozdravljamo." Sada da čujete, gospodo narodni poslanici i građani Srbije, koji to ljudi pitaju, a ja im se, ne sa njihovim dopuštenjem, iz skromnosti, pridružujem – dr Aleksandra Smiljanić, prethodna ministarka za telekomunikacije, dr Vera Vratuša, prof. Beogradskog univerziteta, dr Nebojša Popov, naučni savetnik, dr Branko Kovačević, redovni profesor – rektor Beogradskog univerziteta, dr Borivoje Lazić, redovni profesor Beogradskog univerziteta...
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Vreme. Zahvaljujem.

Imali ste deset sekundi duže. Toliko je trajalo opominjanje.

Gospodin Dragan Todorović ima reč.
...
Srpska radikalna stranka

Dragan Todorović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, takođe postavljam pitanje – kada ću dobiti odgovore na postavljena pitanja iz prethodnih sednica?

Postavio sam pitanje da mi se dostave sve transformacije vezano za kompaniju "Novosti". To nije urađeno. Postavio sam pitanje – da li je tačno da je na računima Luke "Beograd" u 2005. godini u decembru bilo oko 42 miliona i 300 hiljada evra?

Do dana današnjeg nisam dobio odgovor, a imamo informaciju da je Verica Barać, predsednik Saveta za borbu protiv korupcije, uputila pismo Borisu Tadiću, upozoravajući ga na kriminal koji je bio vezan za privatizaciju Luke "Beograd". To sada stvarno prevazilazi sve moguće mere i granice – u kakvoj mi državi živimo.

Jednostavno, stiče se utisak da je ovo apsolutno mafijaška država i to mafijaška uz pomoć vlasti koja omogućava da i ono što je apsolutno vidljivo da se ne razotkriva i da oni koji su odgovorni ne dođu pod udar zakona zato što bi oni koji bi to morali da rade takođe došli pod udar zakona.

Ono što je posebno interesantno, kada se neke stvari pokrenu i dođe do suda, onda imamo činjenicu da se susretnemo sa nečim što niko od vas ne bi mogao da poveruje da može da se desi.

Imali ste prilike juče i danas da čitate vezano za gospodina Radulovića, bivšeg direktora "C marketa", te skinuta mu je poternica, te nije. Iz svega može da se nazre da će on izgleda biti novi zaštićeni svedok kako bi se rasvetlile neke stvari vezano za privatizaciju "C marketa".

Juče je bila rasprava u sudu po tom pitanju i kada je sudija naredio poslužitelju da se donese dokumentacija vezana za "C market", poslužitelj je otišao, vratio se i rekao da dokumentacije nema, da je potopljena.

Zamislite samo u Specijalnom sudu, jedna od ustanova koja bi trebalo po zaštiti dokumentacije da bude kao NBJ, otišli su advokati da vide podrumske prostorije, a one poplavljene. Koga vi lažete? Dokle ćete da lažete? Zamislite, u Specijalnom sudu potopljena dokumentacija? Tako će da se desi sada za "Novosti", pa za Luku Beograd, pa redom.

Postavljam pitanje: kada ćemo napokon da dobijemo odgovor koji je tražila i Nada Kolundžija vezano za privatizaciju Luke Beograd?

Ima tu jedna interesantna stvar. Savet za borbu protiv korupcije 20. februara 2008. godine poslao je sav ovaj materijal nekim ličnostima, tako da Nada Kolundžija uopšte ne mora da postavlja pitanja Vladi, onda to meni izgleda licemerno – Nada Kolundžija postavlja pitanje Vladi, a 20. februara 2008. godine papiri vezani za privatizaciju su dostavljeni potpredsedniku Vlade Božidaru Đeliću?

Zašto pita Vladu? Neka pita Božu, vojvodu od "Meridijan banke", ministra ekonomije Mlađana Dinkića, direktora Akcijskog fonda Aleksandru Gračac, predsednika Komisije za hartije od vrednosti Milka Štimca, zatim republičkog javnog tužioca Slobodana Radulovića.

Kada pogledate ovo, onda je stvar potpuno jasna. Štitite kriminalce i zajedno sa kriminalcima obavljate sve ove poslove i kada se dođe do podataka, umesto da krenete da radite po zakonu, vi činite sve da se odgovorni za to ne izvedu pred sud. Ako se i izvedu, onda dokazi na volšeban način ili nestanu ili se potope prostorije. Pojeo vuk magarca i nikome ništa, ali jednog dana ćete morati da odgovarate, nadam se posle prvih izbora.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Ovlašćeni predstavnik DSS gospodin Dragan Šormaz.
...
Srpska napredna stranka

Dragan Šormaz

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Dame i gospodo narodni poslanici, žuta fascikla, znači organizovani kriminal. Pitanje je iz te oblasti.

Imam isti problem kao prethodne kolege koje su govorile. Doduše, navikao sam na to, niko već duže od godinu dana ne odgovara ni na jedno pitanje. Da li su toliko komplikovana moja pitanja, to zaista ne znam, ili su komplikovani odgovori.

Prošli put kada sam postavio pitanje to je bilo pre 40 dana. Direktno sam ih postavio predsedniku Vlade koji je sedeo ovde, gledao u balkon. Nije mi ništa odgovorio, postavio je on meni pitanje, kao da je bio dan za postavljanje pitanja poslanicima a ne Vladi, i kasnije nisam dobio ni u pisanom obliku odgovor.

U svetlu najavljene borbe protiv organizovanog kriminala od strane ove vlasti želim da konkretizujem pitanje i danas ću ga konkretno reći kome jasno postavljam to pitanje u nadi da ću u roku od nekoliko dana predviđenih Poslovnikom našim i dobiti odgovor.

Naime, organizovani kriminal i u teoriji i u praksi ne postoji i ne može da se razvije bez podrške uticajnih pojedinaca iz vlasti ili nekih institucija u vlasti. Dobro znate da to što sam govorio pre 40 dana se tiče one velike afere ili velikog pokušaja hapšenja, oni su u bekstvu, kriminalne grupe Šariće, posle hapšenja u Južnoj Americi, zaplene ogromne količine kokaina, čime se ova vlast hvalila zajedno sa američkom agencijom koja se bavi borbom protiv narkotika DEA.

Tada sam jasno ponovio da je sve to povezano sa dotičnim Antonom Stanajem, koji je kod nas uhapšen, osuđen, jedan od suvlasnika firme crnogorske "Rokšped". U jučerašnjim novinama "Danas" imate, gospodo poslanici, čitavu piramidu u Srbiji kako idu firme koje su oni kupovali.

Posle njegovog hapšenja je uglavnom išlo do poništavanja tih privatizacija, ali ono što ste vi pokušali, da zamenite tezu u toj čitavoj raspravi medijski kada su postavljana pitanja, vi ste postavljali pitanja o tome kako su oni radili, kako su se bavili svim tim. Jasno sam rekao da su oni kao grupa koja se bavila trgovinom narkoticima praćenih od 2004. godine, hapšeni neki od njih 2007. godine, poput brata Darka Šarića, Arse Šarića u Beogradu sa 20 kilograma heroina.

Međutim, ono što je njihov posao i gde se oni pojavljuju u drugoj polovini 2008. godine, od kada ste vi vlast, a to je kupovina, vi to očigledno ne biste ni znali da ih Dea nije otkrila da postoje kao kriminalna grupa i da se nalaze u Vojvodini, to je kupovina svih ovih firmi koje je kupovao Anton Stanaj preko kapitala prve crnogorske banke i "Metals banke", gde je AP Vojvodina držala novac i drži dan-danas, i kupila tu banku da od nje pravi prvu razvojnu banku Vojvodine, kupovala preko Akcijskog fonda te iste firme. Znači, kupovala je na berzi.

Kada su poništene privatizacije Šarići su na taj način, u vreme vaše vlasti, došli u Vojvodinu i kupovali te firme i da se nije otkrilo ovo sa kokainom u Južnoj Americi, oni verovatno ne bi bili ni jureni ni hapšeni.

Koliko tu ljudi ima, reći ću samo jedno ime, već sam ga pominjao – Zoran Ćopić-Ćopa. Meni su radnici IKL-a doneli zaključak koji je čovek potpisao kao predsednik Upravnog odbora te firme 26. januara 2010. godine, a on je pod istragom od Stanaja, od 2007. godine. Čovek potpisuje i vodi firme i dalje, niko ništa ne radi.

Inače, bitno je utvrditi učešće pojedinaca i učešće institucija. Moje pitanje za Miljka Radisavljevića, specijalnog tužioca za organizovani kriminal – da li se vodi istraga u slučaju Šarić u pravcu saradnika među pojedincima u vlasti, u institucijama države Srbije i da li će se, ako se vodi takva istraga i kada krenuti sa hapšenjem istih i procesuiranje?

(Predsednik: Završite rečenicu.)

Pa, valjda mogu da završim pitanje?

(Predsednik: Završite rečenicu, a ne pitanje.)

Pa rečenica je pitanje.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodin Zoran Ostojić, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe LDP.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Predsednice, koleginice i kolege, juče smo pričali o regionima sa ministrom ekonomije i regionalnog razvoja gospodinom Dinkićem. Neki su se psovali, a mi smo pričali.

Moje pitanje je upućeno gospodinu Dinkiću, a tiče se sledećeg. Gospodin Dinkić u svom resoru ima nadležnosti nad turizmom. Reklo bi se po aktivnostima da ga turizam veoma zanima. Ne govorim samo o onim žičarama koje je gradio na 1000 metara nadmorske visine, govorim i o ovom lakom kešu i o keš kreditima za razvoj turizma, odnosno turističkih organizacija. Međutim, na 80 kilometara od Beograda nalazi se Aranđelovac, jedna od najstarijih banja u Srbiji. Aranđelovac nema status banje.

Dakle, to što je izgubio status banje, što je sve zapušteno i u jadnom stanju, a zaista je u Aranđelovcu turizam u Srbiji počeo da se razvija još u pretprošlom veku, ima katastrofalne posledice po taj grad, koji ionako ima 5.000 nezaposlenih u ovom trenutku.

Zbog toga što nema status banje Aranđelovac nije u turističkoj ponudi, ne može da aplicira za sredstva EU koje podstiču razvoj banjskog turizma, na kraju krajeva, nije ni na spiskovima ministra i ministarstva koje je nadležno za turizam.

Zbog svega toga izgleda nam da se gospodin Dinkić u svom vođenju Ministarstva ipak vodi više nekakvim ličnim i partijskim interesima, tamo gde je G 17 jak, ili nekakva buduća sestrinska partnerska stranka, u toj novoj stranci koju pravite, tu ide novac i tom kraju ili gradu ili opštini posvećuje se pažnja. A ovde gde nema interesa, kao što je Aranđelovac, svodi se na to – da, eto, ta najstarija Banja u Srbiji nema status banje.

Dakle, moje pitanje glasi – zbog čega gospodin Dinkić ne povede računa o Aranđelovcu? Zašto mu ne vrati status banje? Jer, ako može da šalje ekonomske predstavnike u Australiju, može i 80 kilometara od Beograda da skokne i da vidi kakav je to potencijal, kakva je to tradicija. To što je Aranđelovac imao vlast kakvu je imao ne može biti razlog da se tako prema tom gradu ponašamo.

Uveren sam da će i predstojeći izbori u Aranđelovcu i kampanja dovesti do toga, da gospodin ministar svrati u Aranđelovac i da bar tamo građanima kaže - kada će Aranđelovac ponovo dobiti status banje? Ako to propusti da uradi tamo, nadam se da će odgovoriti na ovo pitanje u predviđenom roku.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko želi po članu 235? (Ne.)
Obaveštavam da su sprečeni da sednici prisustvuju narodni poslanici Đuro Perić i Riza Halimi.
Obaveštavam vas da sam, saglasno članu 88. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, pozvala da sednici, pored predstavnika predlagača prof. dr Tomice Milosavljevića, ministra zdravlja, prisustvuju i Nevena Karanović i Periša Simonović, državni sekretari u Ministarstvu zdravlja, i Zorica Pavlović, pomoćnik ministra zdravlja.
Prelazimo na zajednički načelni pretres 6. i 7. tačke dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD IZLOŽENOSTI DUVANSKOM DIMU I PREDLOG ZAKONA O LEKOVIMA I MEDICINSKIM SREDSTVIMA
Pre nego što pređemo na rad (Ministar Tomica Milosavljević ulazi u salu.)... dobar dan, izvolite... poštovani narodni poslanici, htela bih da vas podsetim da se danas obeležava Svetski dan Roma i tim povodom dozvolite da u vaše i svoje ime čestitam svim građanima Srbije romske nacionalnosti ovaj dan. (Aplauz.)
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres po tačkama 6. i 7. dnevnog reda, a pre otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, podsećam vas da prema članu 94. Poslovnika Narodne skupštine ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova i raspodeljuje se na sledeći način: Poslanička grupa Za evropsku Srbiju - jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; Poslanička grupa SRS - jedan sat, sedam minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa G17 Plus - 28 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa DSS - Vojislav Koštunica - 25 minuta 12 sekundi; Poslanička grupa "Napred Srbijo" - 25 minuta i 12 sekundi; Poslanička grupa SPS - JS - 18 minuta; Poslanička grupa LDP - 14 minuta i 24 sekundi; Poslanička grupa Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; Poslanička grupa manjina - osam minuta i 24 sekunde i Poslanička grupa PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi ni jedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već niste učinile, da podnesete prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.
Obaveštavam da su poslaničke grupe ovlastile da ih predstavljaju narodni poslanici: narodni poslanik Nikola Krpić, poslaničku grupu PUPS; narodni poslanik Zoran Bortić, poslaničku grupu SPS - JS, narodni poslanik Simo Vuković, poslaničku grupu G 17 plus, narodni poslanik Zoran Šami, poslaničku grupu DSS - Vojislav Koštunica, narodna poslanica Gordana Čomić poslaničku grupu Za evropsku Srbiju, kao i narodni poslanik Paja Momčilov, poslaničku grupu SRS.
Saglasno članu 42. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu i Predlogu zakona o lekovima i medicinskim sredstvima.
Da li predstavnik predlagača prof. dr Tomica Milosavljević, ministar zdravlja želi reč? (Da.) Izvolite, gospodine ministre.

Tomica Milosavljević

Uvažene dame i gospodo narodni poslanici, danas je na dnevnom redu Narodne skupštine Srbije rasprava o Zakonu o lekovima i medicinskim sredstvima i o Zakonu o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu.
Zakon o lekovima i medicinskim sredstvima koji je na snazi, usvojen je u Narodnoj skupštini avgusta 2004. godine, jedan je od prvih zakona Republike Srbije kojim je započeo postupak harmonizacije sa zakonodavstvom EU. Za njegovo sprovođenje u nekoliko proteklih godina doneto je više podzakonskim akata i oblast lekova i medicinskih sredstava u Srbiji u značajnoj meri je u prethodnih nekoliko godina unapređena.
Novine koje predviđa novi zakon o lekovima i medicinskim sredstvima, koji se nalazi pred vama, predstavljaju značajan korak napred u harmonizaciji ovih propisa, u skladu sa najnovijim i najbezbednijim pravilima, koja oblast lekova i medicinskih sredstava definišu u modernom međunarodnom okruženju.
Samo bih ukratko podsetio da u ovom zakonu, posle višemesečne rasprave i postignute saglasnosti sa velikim krugom profesionalaca koji se bave proizvodnjom i prometom lekova, zatim u raspravi vođenoj unutar mreže zdravstvenih ustanova Srbije, ovim zakonom predviđamo novu definiciju leka i određenih vrsta lekova, biljnih, bioloških i imunoloških, lekovi za naprednu terapiju, radiofarmaceutici, tradicionalni lekovi, homeopatski, magistralni, galenski, lek sa dobro poznatom upotrebom, referenti lek, lek koji sadrži fiksnu kombinaciju aktivnih supstanci, lek sa informacijom o pristanku.
Zakonom se definiše nosilac dozvole za stavljanje leka u promet. Zakon definiše zaštitu podataka za lek koji se upotrebljava u humanoj medicini. Izdavanje dozvole za lek po ubrzanom postupku takođe je predviđeno ovim propisom za lekove koji su od najvišeg interesa za zdravlje stanovništva, pre svega u odnosu na terapijske inovacije, kao i za lekovi koji su dobili dozvolu po centralizovanoj proceduri u Evropskoj agenciji za lekove EUKEB, 150 dana u ovom slučaju.
Zatim, definiše se uslovna dozvola, kojom se izdaje dozvola uz uslovljavanje predlagača da ispuni određene konkretne obaveze, koje Agencija proverava jednom u toku godine, sve do momenta kada se ispune uslovi za izdavanje regularne dozvole za lek za rok od pet godina.
Takođe, definiše se dozvola pod posebnim okolnostima, koja se izdaje na rok od 12 meseci, za lek od posebnog javno-zdravstvenog interesa, uz obavezu predlagača da ispuni uslove u odnosu na bezbednost leka i da obaveštava Agenciju o svakom neželjenom događaju, o preduzetim bezbednosnim merama, s tim da se ova dozvola može ponovo da obnovi pod posebnim okolnostima.
Dalje, definiše se i izdavanje dozvole za lek na neograničeno vreme, za koje je dobijena dozvola i za koji Agencija utvrdi da je bezbedan, na osnovu podataka o farmakovigilansi u periodu od pet godina od dana izdavanja. Ako na osnovu tih zahteva Agencija utvrdi da lek nije bezbedan, onda najviše još jednom izdaje dozvolu na pet godina, zatim je dužna da ukine tu dozvolu.
Tu je režim izdavanja lekova sa potkategorijama, odnosno lekova koji se izdaju na lekarski recept za višestruko, obnovljivo ili jednokratno izdavanje, zatim i lekovi koji se izdaju uz poseban lekarski recept, lekovi koji se izdaju na lekarski recept uz ograničenje primene u određenim specijalizovanim oblastima.
Takođe zakonom se definiše oblast da u roku od tri godine, od dobijanja dozvole za stavljanje leka u promet, ukoliko ne dođe do stavljanja u promet, Agencija donosi odluku o prestanku važenja dozvole, što je veoma važna mera.
Kontrola kvaliteta leka agencije vrši se i pre izdavanja dozvole, a sistematskim vanrednim i ispitivanjem kvaliteta osetljivih lekova i posle izdavanja dozvole. Zakonom su predviđena pojednostavljenja procedura u skladu sa modernim evropskim iskustvom, tako da agencija neće vršiti laboratorijsku kontrolu kvaliteta svake serije uvezenog leka.
Propisani su rokovi u kojima je agencija dužna da izvrši kontrolu kvaliteta i izda sertifikat i to je precizno definisano kao rok od 30 dana od dana podnošenja zahteva. Dokumentaciona kontrola u roku od osam dana, kada se uzorci šalju i u druge laboratorije u roku od 45 dana, a za vakcine, serume, lekove iz krvi i imunološke lekove u roku od 60 dana.
Definisana je oblast proizvodnje lekova sa licencama kvalifikovanog farmaceuta odgovornog za puštanje serije leka u promet. Licenca se može i oduzeti i predviđa se početak važenja ove odredbe od 1. januara 2012. godine. U dozvoli za proizvodnju navodi se i mesto puštanja leka u promet, utvrđuje se usaglašenost proizvodnje sa smernicama Dobre proizvođačke prakse, odnosno laboratorijskog ispitivanja u skladu sa Dobrom laboratorijskom praksom.
Zatim, vrši se radi izdavanja sertifikata o dobroj proizvođačkoj ili laboratorijskoj praksi sertifikacija za period od tri godine i odnosi se na svako mesto u proizvodnji, odnosno kontroli kvaliteta i puštanja leka u promet.
Reguliše se obaveza obaveštavanja nadležnog ministarstva o svakoj promeni mesta proizvodnje, mesta kontrole i puštanja leka u promet, kvalifikovanog farmaceuta takođe, kao i svakoj nezgodi ili grešci u proizvodnji, definiše se dužnost kontinuiranog snabdevanja tržišta prema spisku koji se godišnje dostavlja Ministarstvu.
Veletrgovina je definisana u ovom zakonu sa obavezom kontinuiranog snabdevanja tržišta lekovima u skladu sa dozvolom. Takođe, definiše se obaveza blagovremenog započinjanja uvoza i dobijanja sertifikata o kvalitetu, kako ne bi došlo do prekida u snabdevanju. Medicinska sredstva definišu se upisom u registar medicinskih sredstava kod agencije na osnovu sertifikata o usklađenosti.
Novim propisom predviđa se ukidanje kontrole kvaliteta svake serije uvezenog medicinskog sredstva i prepoznavanje evropskog sertifikata kvaliteta. Cene lekova, što se tiče kriterijuma i konkretnih cena, ostavlja se ovlašćenje Vlade, ali se predviđa za lekove koji se izdaju bez recepta slobodno formiranje cena na tržištu.
Prelazni rok za usklađivanje je 18 meseci od dana stupanja zakona na snagu, a inspekcija će u roku od tri godine na osnovu inspekcijskog nalaza izdavati nove dozvole. U oblasti farmakovigilanse neželjenih efekata definišu se regionalni centri za praćenje farmakovigilanse.
Novi zakon o lekovima i medicinskim sredstvima treba da predstavlja značajan korak u harmonizaciji propisa Republike Srbije sa visokim standardima propisa EU. Smatramo da će donošenjem novog zakona o lekovima i medicinksim sredstvima Skupština Srbije učiniti značajan korak nabolje za građane Srbije, kao što je to bilo i 2004. godine, kada je donošenje prvog sistemskog zakona u oblasti zdravstvene zaštite, upravo zakona o lekovima i medicinskim sredstvima, označilo donošenje novih pravila koja su zdravstveni sistem značajno unapredila.
Razlozi za donošenje zakona o zaštiti stanovništva od izlaganja duvanskom dimu mnogobrojni su i podrazumevaju takođe kontinuitet posla koji zajednički radimo prethodnih nekoliko godina. Ovim zakonom uređuju se mere ograničenja upotrebe duvanskih proizvoda radi zaštite stanovništva od izlaganja duvanskom dim, kontrola zabrane pušenja i nadzor nad sprovođenjem ovog zakona.
Razlog je, pre svega, da se sistemski uredi zaštita stanovništva od izlaganja duvanskom dimu u skladu sa naučnim dokazima, što podrazumeva potpuno uklanjanje duvanskog dima iz prostora, imajući u vidu činjenicu da ne postoji bezbedan nivo izloženosti duvanskom dimu.
U Srbiji prema podacima istraživanja zdravlja stanovnika, sprovedenog 2006. godine, svakodnevno ili povremeno puši 33% odraslih stanovnika, odnosno 38% muškaraca i 29% žena. U odnosu na istraživanja iz 2009. godine, zahvaljujući zajedničkim naporima, učestalost pušenja smanjena je za prosečno 6,9%, 9,8% kod muškaraca i 3,8% kod žena.
Prema globalnom istraživanju na planeti, upotreba duvana kod mladih u svetu je 17,3% učenika od 13 do 15 godina koji navode da koriste neki duvanski proizvod, cigareta 8,9%, najviše u Evropi i Americi, a najmanje u jugoistočnoj Aziji i istočnom Mediteranu. U Srbiji 2008. godine 8,8% dečaka i 8,3% devojčica od 13 do 15 godina navodi da puši cigarete.
Duvanskom dimu osobe su najčešće izložene na javnim i radnim mestima i u svojim domovima i automobilima. Ovim zakonom na osnovu dokaza, na osnovu pozitivnih iskustava u kontroli duvana definiše se, pre svega, u početnom delu zakona duvanski proizvod, duvanski dim, prost bez duvanskog dima, zatvoreni prostor, radni prostor, javni prostor i javni prevoz, odgovorno lice za kontrolu zabrane pušenja je lice koje rukovodi radom, ugostiteljski objekat, upotrebna površina, ugostitelj.
Pušenje se ovim zakonom zabranjuje u svakom zatvorenom radnom i javnom prostoru pod uslovima koji su definisani ovim zakonom. Pušenje je ovim zakonom zabranjeno i u prostoru koji se u smislu ovog zakona ne smatra zatvorenim, a koji je funkcionalni deo prostora u kome se obavlja zdravstvena delatnost, vaspitanje i obrazovanje, društvena briga o deci, socijalna zaštita, uključujući i dvorišni prostor, kao i otvoreni prostor za održavanje pozorišnih, bioskopskih i drugih vrsta predstava.
Izuzetno se može u zatvorenom radnom prostoru odrediti posebna prostorija isključivo za pušenje u kojoj se ne može obavljati delatnost poslodavca, ali ovaj izuzetak ne važi za državnu upravu i lokalnu samoupravu, za zdravstvenu zaštitu, za vaspitanje i obrazovanje, za društvenu brigu o deci, za socijalnu zaštitu, kulturu, sport i rekreaciju, proizvodnju, kontrolu i promet lekova, proizvodnju, smeštaj i promet životnih namirnica, društvenu ishranu, medije i prostor u kome se obavlja snimanje i javno emitovanje, sastanke i javno okupljanje građana.
Donošenjem ovog zakona Srbija će učiniti značajan korak u smeri doslednog sprovođenja jasne strategije za kontrolu duvana i jasnih međunarodno prihvaćenih javno-zdravstvenih dokumenata.
U ovom zakonu predviđeni su izuzeci od zabrane pušenja i oni se odnose na određene uslove u ugostiteljskim objektima. Dakle, odgovorno lice u ugostiteljskom objektu može da sprovede zabranu pušenja u svim prostorijama, ali ako je ukupna potrebna površina veća od 80 kvadratnih metara onda se prostor može podeliti.
Znak da je pušenje dozvoljeno mora da bude istaknut. Ukoliko je površina upotrebna veća od 80 kvadrata, a da ovaj objekat nije u sastavu drugog prostora u kome je pušenje zabranjeno, onda se može odrediti posebna prostorija.
Kao što vam je poznato jer ste, siguran sam, pažljivo proučili članove ovog zakona, potpuno je jasno da ovakvim propisom činimo značajan korak napred u smeri kontrole duvana i u onom smeri koji je svima nama potreban, a taj smer je unapređenje i čuvanje zdravlja građana Srbije, smanjivanje umiranja i invaliditeta od onih bolesti koje se mogu sprečiti promenom ponašanja. Promena ponašanja je najteža. Zdravi stilovi života se teško osvajaju ali jesu dostižni ciljevi.
Siguran sam da je 2010. godina u kojoj će ovaj veoma važan korak koji je izmeren pažljivo analizirajući naučne dokaza i sprovodeći vrlo opsežnu diskusiju i uvažavajući sva međunarodna iskustva i realno okruženje i da će on svim predstavnicima narodne volje u ovoj Narodnoj skupštini služiti na čast. Hvala vam.