TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 26.10.2010.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

26.10.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 18:10

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Saša Maksimović

Napred Srbijo
Gospodine ministre, da li će biti u gradu Zrenjaninu ili Srednjobanatskom okrugu – predviđen je Srednjobanatski okrug. Inače, nisam iz grada Zrenjanina. Ja sam Novobečejac.
Ono na šta sam se pozivao je praktično bilo saopštenje vaše vlasti iz Zrenjanina, odnosno vaših ljudi ili vaše stranke, tako da ne smatram ovo nekom ličnom primedbom, s obzirom da sam više shvatio da ste uputili vašim ljudima u Zrenjaninu, jer je DS na vlasti u Zrenjaninu.
Postavlja se pitanje – šta ste vi sada iz ovog razgovora, u stvari, ponudili gradu Zrenjaninu, sem otpada? Znači, dobro, biće otpad. Kada će biti voda? Zašto nije aerodrom u Ečkoj, kada je već pokrenut projekat. Ispao je iz plana za narednih 10 godina? Zašto u Novom Bečeju ništa? Nigde ništa, znači, samo deponija.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Reč ima narodna poslanica Maja Laušević. Posle nje, narodni poslanik Milan Lapčević.

Maja Laušević

Za evropsku Srbiju
Poštovana gospođo potpredsednice, poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je Predlog zakona o prostornom planu Republike Srbije i to za period od 2010. do 2020. godine. Njime se utvrđuju dugoročne osnove kako organizacije, tako uređenja i korišćenja prostora Republike Srbije, a u cilju usaglašavanja ekonomskog i socijalnog razvoja sa prirodnim, ekološkim i kulturnim potencijalima, i ograničenja na njenoj teritoriji.
Članom 2. Predloga zakona se navodi da se sam sastoji iz tekstualnog dela i grafičkog prikaza. Prostorni plan se razrađuje regionalnim prostornim planovima, prostornim planovima područja posebne namene, kao i drugim propisima i drugim opštim aktima za njihovo sprovođenje.
Nadalje, u Predlogu zakona, tačnije, tekstualnom delu zakona, navodi se da program implementacije prostornog plana Vlada donosi u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
U odeljku koji se bavi scenarijima i koncepcijom prostornog razvoja, a kako dolazim iz grada Novog Sada, navodi se da će grad Novi Sad imati ulogu razvojnog centra za ukrštanje Koridora 10 i 7, uz pretpostavljeno funkcionalno povezivanje sa gradom Beogradom, čime će ovo područje predstavljati jednu od kapija u ovom delu Evrope, veoma značajnu za ukupan razvoj Republike Srbije.
Moram da izrazim zadovoljstvo o razlozima za donošenje ovog zakona, već je bilo dovoljno reči u prethodnoj raspravi. Samo bih apostrofirala da su razlozi za donošenje zakona sadržajni, zapravo promenilo se političko, ekonomsko, socijalno, ali i ekološko okruženje u odnosu na vreme donošenja važećeg prostornog plana.
Samo ću podsetiti da je prostorni plan koji je važeći iz 1996. godine. Ove sve okolnosti koje smo napred nabrojali su se promenile ne samo u Republici Srbiji, nego i u Evropi.
Potrebno je izvršiti i utvrditi činjenično stanje relevantnih faktora koji utiču na prostorni razvoj Republike Srbije i prepoznati potencijale i prepreke za dalji razvoj pojedinih regiona. Poslanici DS će u Danu za glasanje podržati ovaj predlog.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Iskorišćeno je tri minuta i 20 sekundi vremena poslaničke grupe. Reč ima narodni poslanik Milan Lapčević. Posle njega, narodna poslanica Vjerica Radeta.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Milan Lapčević

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Poštovano predsedništvo, nastaviću onu priču odmalopre u načelnoj raspravi kao ovlašćeni predstavnik.
Stoji činjenica da je u ovom dokumentu, obimnom dokumentu koji se zove prostorni plan, sagledana problematika s kojom se danas Srbija suočava. Napravljena je veoma kvalitetna analiza stanja u svakoj oblasti. Određeni su ciljevi gde bi i u kom pravcu Srbija trebalo da se kreće za period od 2010. do 2020. godine.
U svakoj oblasti imamo jasno preciziran cilj šta treba da uradimo. Ostaje jedino nerazjašnjeno kako ćemo to da uradimo, iz kojih sredstava i na koji način? Lepo je napisati da nam je cilj da zaustavimo demografsko pražnjenje pojedinih delova Srbije, samo nije rečeno na koji način to treba uraditi.
Lepo je postaviti cilj da Srbija treba infrastrukturno da se razvija, da izgradi mrežu državnih puteva, auto-puteva, da razvija nove aerodrome, ali nije rečeno kako će to da radi. Lepo je rečeno da će Srbija da smanjuje regionalne razlike, jer su ove današnje neodržive i neizdržive. Kreću se od 1:7, od najnerazvijenijeg ka najrazvijenijem regionu, ali nije rečeno na koji način će se to rešavati, kojim će to investicijama, kojim će državnim projektima, kojim će to mehanizmima država učestvovati u rešavanju problema velikih regionalnih razlika. Pre svega, ekonomskih razlika, koje su u stvari ključ i koje utiču presudno na demografsko pražnjenje pojedinih krajeva zemlje.
Sve je lepo napisano, samo nisu data rešenja kako ćemo te probleme koje smo lepo prepoznali, lepo smo napisali šta hoćemo, samo nije rečeno kako ćemo to da uradimo.
Recimo, u prostornom planu piše da će Srbija razvijati šest regionalnih aerodroma. Hajde da to poredimo sa današnjom situacijom, da vidimo koliko danas aerodroma ima Srbija i kako se državna vlast ponaša prema tim aerodromima.
Do pre sedam-osam godina, jedini civilni aerodrom je bio beogradski aerodrom. Od 2003. godine, posle obnavljanja, nakon bombardovanja 1999. godine i velikih uloženih sredstava, niški aerodrom je dobio ponovo status civilnog aerodroma. Sa tog aerodroma su svi ljudi koji žive na teritoriji jugoistočne Srbije mogli da koriste taj udobniji prevoz i da budu prevezeni do najbližih evropskih destinacija nekoliko godina.
Međutim, od 2007. godine državna kompanija JAT je prestala da leti iz Niša, navodeći činjenice i razloge da ona nema dovoljno aviona i da nema interesa da leti sa tog regionalnog aerodroma u Nišu.
U prostornom planu piše da će se razvijati aerodromi, a sa druge strane, realnost je da državna kompanija koju Vlada ne da je osnovala samo, nego je i svojski pomaže svake godine raznim pozajmicama, ne može da leti sa tog drugog državnog aerodroma.
Šta to u prevodu znači? U prevodu znači da treba svi koji želimo negde da putujemo da dođemo u Beograd i odatle letimo. To znači jednu prostu diskriminaciju ljudi koji žive u drugim krajevima zemlje. Ista je situacija i sa infrastrukturom i sa mnogim drugim stvarima.
Osnovna zamerka onih koji žele da investiraju u Srbiji, odnosno u nerazvijenijim krajevima, da tamo nema dovoljno razvijene infrastrukture. Umesto da tu infrastrukturu razvijamo prvo u nerazvijenim područjima da bi smo zaustavili to demografsko pražnjenje, ova Skupština donosi Zakon o regionalnom razvoju koji piše da se Srbija deli na nekih šest statističkih regiona prema klasifikaciji NUTS 1, 2, 3. i 4, da ima strategiju za regionalni razvoj, a u realnosti projekti, državni krediti, obilaznice, putevi, mostovi se grade, gde? U Beogradu ili delimično u Vojvodini.
Danas ne možete pošteno doći ni do jedne opštine a da ne slomite točak negde usput. Govorim, pre svega, o opštinama u jugoistočnoj Srbiji.
Umesto da državni projekti budu realizovani tamo gde je najpotrebnije, da se ulože sredstva u oživljavanje privrede, jer je to jedini način da se stvore nove vrednosti u budžetu Republike Srbije, kako bi mogao da se prostorni plan realizuje i da se realizuje razvoj infrastrukture i drugih projekata koji su neophodni za napredak države, sve te projekte, uglavnom, realizujemo u krugu od 80 km od Beograda, pa imamo situaciju da je nezaposlenost u Beogradu jedva nekih 5%.
Ono što je važno reći vezano za ovaj zakon je i činjenica da je u odeljku koji je vezan za demografsko pražnjenje određenih delova zemlje navedeno analizom da od 4860 naselja, 3840 naselja ima depopulaciju stanovništva, a da samo u 834 naselja imamo porast broja stanovnika, i to, uglavnom migracijom stanovništva iz jednog dela opštine u drugi ili iz jednog grada u drugi.
Prirodni priraštaj stanovništva u zemlji je već desetak godina negativan i Srbija je jedna od najstarijih nacija u Evropi, sa prosečnom starošću od 41 godine, a sa brojem dece koji je neverovatan, ali nažalost tačan - 0,8 dece po porodici ova zemlja ima, pa smo od pre godinu dana došli u situaciju da ima veći broj ljudi koji su stariji od 65 godina nego onih koji su mlađi od 15 godina, što jasno govori da zemlja u kojoj su mlađi manja populacija od starijih apsolutno nema nikakvu perspektivu i da takvo stanje mora da se promeni.
Doduše, u prostornom planu je to i zacrtano kao cilj, da se mora raditi na rešavanju tog problema, ali nema ni jednog mehanizma konkretnog na koji način će se to raditi.
Šta se dešava u praksi? Nemamo nikakvog podsticaja za zapošljavanje mladih. Od obećanih, u predizbornim kampanjama raznim, 200 hiljada novih radnih mesta došli smo u situaciju da je preko 230 hiljada ljudi dobilo otkaz zadnje dve godine, iako je predsednik države i predsednik svega i svačega govorio da jedino Srbiju ta kriza svetska neće pogoditi.
Došli smo u situaciju da je izgleda jedino Srbiju ta kriza pogodila, pošto smo dospeli, posle dve godine vladavine sadašnje koalicije, na zadnje mesto po prosečnim primanjima u Evropi i na zadnje mesto po kvalitetu života u Evropi. Ako niste znali, od pre dva meseca Srbija se nalazi na poslednjem mestu u Evropi po prosečnim platama i po kvalitetu života. To je učinak onih koji vladaju za ove dve godine.
Dakle, ne postoji nikakva strategija kako ćemo da prevaziđemo te probleme. Ne postoji ni konkretno delanje da se smanji ogromna državna potrošnja da bi se prestalo sa enormnim zaduživanjem zemlje. Imamo najveću Vladu u Evropi, imamo najveću državnu potrošnju otkad postoji ova zemlja, najveći deficit u budžetu u zadnjih 20 godina. Više potrošimo za milijardu i po evra nego što prihoduje budžet i ništa se ne čini da se ta javna potrošnja smanji, naprotiv, i dalje se ide u zaduživanje.
Planira se prodaja "Telekoma", kao spasonosno rešenje, ali izgleda samo spasonosno rešenje za one koji su trenutno na vlasti. Prodajemo jedan od zadnjih nacionalnih resursa da bismo pokrili rupe u potrošnji i da bi se pripremio narod za novu predizbornu kampanju.
Od pre 15-ak dana najbrojnija populacija, nažalost, penzioneri, dobili su crkavicu u vidu 5.000 dinara pomoći, iako je glavni argument bio za ulazak u novu Vladu da će penzije biti 70% i da će penzioneri imati pristojan život i pristojne penzije za svoju starost. Od tog obećanja danas, naravno, nema ništa, pa im se zamazuju oči sa jednokratnim pomoćima, i to iz onog dela budžeta koji ne postoji.
Planirali smo da ćemo imati 750 milijardi potrošnju i deficit od oko 130 milijardi, pa nismo probili taj deficit od 130 milijardi, nego nam je trenutno 110, pa hajde da ga probijemo za još 20, da bi dostigli planirani gubitak, da potrošimo te pare deleći penzionerima i pripremajući ih za ponovno glasanje na budućim izborima.
U međuvremenu ćemo prodati i "Telekom", koji je verovatno po vrednosti akcija, uopšte telekomunikaciona industrija, u ovom trenutku najniži u zadnjih 20 godina i nešto što je mnogo, mnogo vrednije nego što je bio "Mobtel", prodaćemo za otprilike iste pare.
Samo od pretplate koju je ova Vlada podigla sa 0,8 na 4,5 evra "Telekom" godišnje inkasira oko 250 miliona evra, što će reći da će kompletnu cenu koju bude platio neko sutra moći da povrati za šest godina samo od pretplate koju će ubirati od fiksne pretplate. Da ne pričamo o osam miliona mobilnih pretplatnika, o vlasništvu nad "Telekomom" Republike Srpske ili "Telekomom" Crne Gore.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Trinaest minuta iskorišćeno je vremena poslaničke grupe. Reč ima gospođa Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Ne znam gde nam ode ministar, a baš sam mislila da ga pohvalim jer on nam ovde u Skupštini dođe kao pravo osveženje. Kada se pojavi Oliver Dulić, imam utisak kao da nam menja dnevnik na državnoj televiziji. Sve je divno, krasno, uspesi cvetaju na sve strane i onda se čovek probudi.
Šta nam kaže? Čestita nam Oliver Dulić jučerašnji dan. Doduše, nije doneo tortu, ali čestitao je. Samo zaista ne znamo šta je to što je za čestitanje. Činjenica da je rekao da je prostorni plan dokaz da smo mi suverena država govori o tome na koji način gospodin Dulić doživljava svoju državu i suverenitet države Srbije.
Kada se pogleda ovaj dokument, ova velika knjiga, onda ono što je interesantno jeste da svi podaci o kojima se govori u ovom prostornom planu i o kojima je Oliver Dulić ovde govorio ima dosta tabela i ni u jednoj tabeli nema KiM. Ovo pominjem u kontekstu čestitke gospodina Dulića za jučerašnji dan, da bih podsetila građane Srbije da taj put u EU kojem streme ovi iz režima, vodi ka tome da je Srbija, nažalost, ostala bez KiM, da će se federalizovati i AP Vojvodina i Raška oblast, itd, i ko zna dokle ćemo stići na tom evropskom putu, na tim uslovljavanjima koji će trajati ko zna koliko godina.
Jutros me pita taksista – šta će to on kao građanin i šta će inače običan građanin u Srbiji da ima od toga i da dobije od toga što je juče bio neki dan koji treba da se čestita? Zaista, teško je objasniti jer bi trebalo mnogo da se priča, ali jednom rečju može da se kaže – ništa, apsolutno ništa, osim što će Srbija biti sve manja i manja.
Evo, stiže nam TV dnevnik, u liku gospodina Dulića. Zato SRS kaže, jasno i glasno, da nama ne treba put u EU, da ono što ste pominjali, ministre, da mi nemamo para, pa ćemo odatle da dobijemo pare, ako ne budemo u toj EU. Ne znam kako niste govorili o tome da bi trebalo u ovoj zemlji da počne da se radi, da počnu da se otvaraju neki proizvodni pogoni, da se revitalizuje industrija itd, pa da onda zaista imamo od čega da živimo. To bi valjda trebalo da bude ideal svake vlade, a ne ono što ste vi pokušali da nam predstavite.
Ministre kada ste rekli sve što ste rekli, kada su poslanici stavili određene primedbe, ne samo na to što ste vi iznosili, nego i na predlog ovog zakona i svakako u vezi sa ovim zakonom i na Zakon o planiranju i izgradnji, onda ste se poneli kao uvređena mlada. Ljutito ste počeli da komentarišete da se vraćate u neke, ne znam ni ja koje 90-e godine, da kritikujete vašeg koalicionog partnera, što naravno nas uopšte ne zanima, ali stvarno verujete da je degutantno da nakon 10 godina DOS vlasti da neko pominje nešto što je bilo pre toga.
Znate, za 10 godina čudo može da se napravi, naravno pod uslovom da je na vlasti neko kome je stalo da napravi pozitivno čudo u državi Srbiji, naravno. Rekoste ministre da moraju da se poštuju i rokovi zakona o planiranju i izgradnji. Evo jednostavno pitanje – zašto ih ministre ne poštujete? Zašto niste doneli podzakonske akte na koje su vas obavezao zakon o planiranju i izgradnji? Kažete za mesec ili dva dana ćemo imati na dnevnom redu izmene Zakona o planiranju i izgradnji.
Mi smo, sećate se kada smo govorili o tom predlogu zakona, da smo vam govorili da će vrlo brzo zakon morati na doradu, zato što ste doneli zakon koji je neprimenjiv i evo sada koliko je vremena prošlo zaista imamo zakon koji je samo mrtvo slovo na papiru.
Koliko je objekata legalizovana po tom zakonu? Nula. Koliko je građevinskih dozvola izdato po tom zakonu? Nula ili takoreći nula?
Ne znam zašto me tako gledate, pa pitajte građevince, pitajte ko je napravio problem zbog čega je stala izgradnja u Srbiji. Zakon o planiranju i izgradnji lokalne samouprave koje ne poštuje odredbe iz Zakona o planiranju i izgradnji. Ali, zato Zakon o planiranju i izgradnji ubaci u džep gospodina Miškovića 10 miliona evra.
Gospodine ministre, trebalo bi zaista da nam kažete, pretpostavljam, naravno, ne mislim da ste vi lično za to odgovorni, jer je to nemoguće, ali pretpostavljam da ste od juče do danas pokušali da saznate i da ste možda saznali koja je to služba za katastar nepokretnosti uradila preparcelaciju tako da je gospodin Mišković dobio hektar zemljišta u centru grada Beograda.
Kada smo govorili o Zakonu o planiranju i izgradnji onda je bila aktuelna zgrada "Ušća" i sećate se kada smo iznosili podatke o tome koliko je vlasnika "Ušća" dobio zemljišta i koliko je to novca gradskog, građevinskog zemljišta, zemljišta građana Srbije, građana Beograda. Vi ste tada rekli da je to moglo da se desi zato što nije bio dobar Zakon o planiranju i izgradnji. U međuvremenu se donese taj odličan Zakon, kako ste ga vi hvalili, i evo opet imamo ovu zaista neviđenu aferu o kojoj smo juče obavešteni iz medija.
Ministre, kada ste govorili i obrazlagali ovaj predlog prostornog plana o starenju stanovništva, o migracijama ka centrima itd, to sve jeste nažalost apsolutno tačno, ali bi bilo dobro da ste rekli šta je to Vlada Republike Srbije, šta je to režim uradio da se tu nešto promeni.
Znate, ministar ne može da konstatuje stanje, ministar i Vlada su oni koji treba da rešavaju probleme. Lako je konstatovati, lako je pročitati statističke podatke, ali šta je urađeno da to ne bude tako, šta je urađeno da to bude malo drugačije, da počnu neki pozitivni trendovi bar u nekoj oblasti u Republici Srbiji.
Vi se zalažete za ekologiju, stalno promovišete neke ekološke programe itd. Šta se desilo sa onim vašim neuspešnim pokušajem da se prerada opasnog otpada gradi u Ćupriji, pa su vas odavde isterali građani Ćuprije, nisu vam to dozvolili i sada to hoćete da radite u Ćićevcu.
Gospodine ministre, nije smešno, govorim činjenice. Jeste li bili u Ćupriji, jeste pokušali – da. Niste uspeli i građani su uspeli da izdejstvuju da SO donese odluku da se to ne dozvoli.
Vi ste sada otišli u Ćićevac i tamo ste vašem predsedniku opštine dali onaj ukradeni mercedes da biste ga odobrovoljili da nekako progurate taj opasan otpad u Ćićevcu.
Kada smo takođe govorili o Zakonu o planiranju i izgradnji, podsećamo vas ministre na ono što se dešavalo i što se dešava kada je u pitanju bespravna izgradnja, i tada ste tvrdili da, kada bude ovaj zakon stupio na snagu, da će bespravna gradnja, niste rekli da će se iskoreniti, ali da se svede na minimum.
Ne znam kakvo je vaše iskustvo u nekom delu Srbije gde živite ili radite, da li vidite kada negde prolazite kako i dalje cveta bespravna gradnja?
Ja sam vas upozorila, kada smo tada govorili i skrenula vam pažnju na neke lokacije na teritoriji opštine Zemun i rekli ste javno da ćete da se angažujete da se proveri o čemu se radi, a očigledno niste ništa proverili.
Evo sada jedna ekskluzivna informacija za vas, gospodine ministre, u Zemunu, u Vrtlarskoj ulici stoji jedan zid koji je pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i na tom zidu, uz taj zid apsolutno ništa ne sme da se gradi.
Da li znate, gospodine ministre, da je tik uz taj zid iznikla velelepna zgrada? Još vam nije kasno, gospodine ministre, zaštitite ono što je pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, pošaljite inspekciju, proverite da vidite kako je to neko na volšeban način mogao da izgradi i koliko su u to umešani funkcioneri opštine Zemun, koliko su para dobili za to itd.
Vi govorite i kolege iz skupštinske većine pominju kako će ovaj zakon doprineti tom regionalnom razvoju, ali samo da vas pitam, jeste li čuli šta je rekao vaš kolega Đelić kada je dolazio pre neki dan u Pirot? Dakle, javno pred medijima, pred kamerama, kaže – kako neko želi Pirot u Evropi, a pravi koaliciju sa radikalima, krenuo sam tamo da dam neke pare, ali dok se ne promeni vlast, ne pada mi na pamet.
Da li je to ravnomeran regionalan razvoj, gospodine Duliću? Donosite vi zakone koji su nekad loši, nekada ima i nečeg dobrog u njima, ali to što je dobro, vi ne primenjujete. To je suštinski problem funkcionisanja vas iz Vlade Republike Srbije, problem ovog režima.
Vi volite, kao i predsednik parlamenta, da se hvalite koliko je zakona doneto u nekom prethodnom periodu, pa ste jutros nama poželeli i ponadali se da ćemo kao parlament biti i dalje produktivni kao i do sada, ali hajde jednom izađite sa podacima, koliko je zakona koje ste vi predložili, koliko puta smo raspravljali izmene i dopune zakona.
Hajde jednom, predložite nam zakone, neka skupštinska većina usvoji zakon koji će bar da počne da se primenjuje, bar godinu dana. Vi to, nažalost, niste u stanju. Nažalost, to kažem, zbog građana Srbije koji mnogo trpe zbog loše Vlade Republike Srbije, kao što će trpeti i zbog prodaje "Telekoma", ukoliko to ne sprečite i ukoliko poslanici parlamenta ne prihvate inicijativu poslanika SRS i predlog koji smo danas podneli da se to spreči.
Evo završavam, pored toga što je veoma štetno to što nameravate da prodate "Telekom" i u tome što grupa koja je izabrana za privatizacionog savetnika je u sukobu interesa, zato što je ta firma privatizacioni savetnik "Dojče telekoma" koji se pominje kao ozbiljan kupac "Telekoma".
Možda mislite da ovo nema baš neke bliske veze sa temom koja je na dnevnom redu, ali ima, gospodine ministre, zato što je ovaj prostorni plan strateški dokument svake države i bilo bi dobro da je to slučaj i sa prostornim planom o kojem danas ovde govorimo. Ponoviću samo ono sa početka, dokle god mi imamo prostorni plan i ostale akte, u kojima se ne usuđujete čak da u onoj tabeli napišete podatke za KiM, ništa od vas, gospodine ministre.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Milan Vučković ima reč.

 

Milan Vučković

Za evropsku Srbiju
Poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, kolege, pokušaću da se u svom govoru držim teme, dakle, neću govoriti o "Telekomu", već o prostornom planu Republike Srbije za period od 2010. do 2020. godine.

Rizikujući da budem grub, reći ću da je planiranje kod nas tradicionalno zanemareno, vrlo često za račun improvizacije. Do te mere da smo u nekom periodu pomislili kako je improvizacija naša sjajna osobina, naš nacionalni ponos, izuzimajući iz vida vrlo bitnu činjenicu, a to je da tamo gde postoji planiranje improvizacija nije neophodna ili je makar od manjeg značaja.

Ako prođemo danas Srbijom, po selima i gradovima, uzduž i popreko, videćemo bezbrojne primere nedostatka planiranja u prethodnim decenijama i vekovima. Čak i bivša Jugoslavija, za koju mnogi danas smatraju, možda s pravom, možda ne, da je zemlja koja je bila sjajno uređena, da je zemlja koja je na neki način davala mnogo bolje rezultate nego ono što je sledilo iza SFRJ, dozvolila je sebi da desetine i stotine hiljada ljudi koji su živeli u ruralnim područjima doseljavajući se u gradove naprave naselja koja su potpuno mimo svakog kriterijuma za 21. vek.

Nisu krivi ti ljudi koji su došli i pokušali da sebe skuće u jednom novom kraju, kriva je upravo bila država koja nije dovoljno planirala i koja nije predvidela notornu činjenicu da će se iz siromašnih krajeva ljudi doseljavati u industrijske centre.

Priča meni jedan sad već stariji Kragujevčanin kako se to radilo u to vreme. Kaže – mi dođemo, kupimo njivu i na njivi podignemo kuću. Treba nam voda, treba nam struja i kako ćemo da se snađemo? Pa eto, imamo tu komšija, majstora priučenih koji mogu da probiju vodovodnu cev, a onda ste vi dužni da od te vodovodne cevi do svoje kuće taj divlji priključak sprovedete da biste imali vodu.

Ti veliki stratezi nisu predvideli potrebu za novim naseljima, već su pustili da se ljudi sami snalaze i danas imamo naselja, recimo, u Beogradu, gde vatrogasna kola u slučaju intervencije, u slučaju požara ne mogu da dođu do kuće, jer je ulica suviše uska.

Da ne idemo dalje u prošlost, to je samo jedna ilustracija onoga što se loše planiralo ili se nije planiralo u prošlosti, pa ispaštamo i ispaštaćemo možda u celom 21. veku.

Ako Srbiji danas nešto treba, to je plan, prostorni plan naročito, a ovakav prostorni plan kao melem na ranu. Reći ću vam da je prvi prostorni plan Srbija dobila 1996. godine, što ste već čuli. Da li znate da je još 1968. godine doneta odluka da se izradi taj prostorni plan? Dakle, sa prekidima su 28 godina, skoro tri decenije nam je trebalo da dođemo do prostornog plana. Danas je svega 20% naše teritorije pokriveno planskim dokumentima. To nam govori o tome koliko se ozbiljno shvata planiranje u Srbiji.

Ovaj prostorni plan je osnova za ekonomski razvoj Srbije. On pravilno uočava i dijagnostifikuje probleme, uska grla u našem društvu, u našem prostoru, u našoj ekonomiji, i predviđa kako da se ta uska grla otklone. Jedan od načina jeste i ravnomerni regionalni razvoj. Mnogo se o tome govori, ali mislim da nije ni dovoljno, s obzirom na to kolika je potreba Srbije za ravnomernim regionalnim razvojem. Možda još veća nego za ukupnim razvojem koji se meri bruto domaćim proizvodom, na primer.

Beograd je danas najrazvijeniji grad u Srbiji, najrazvijeniji centar i mi koji ne živimo u Beogradu podržavamo Beograd da bude još razvijeniji, ali ne može samo Beograd da bude svetla tačka u Srbiji što se tiče razvoja. Beograd sam sebe guši zbog prevelike količine stanovništva, infrastrukturno ne može da podnese toliki broj stanovnika. Pojedini delovi teritorije se prazne i to je loše, kako sa ekonomskog, tako i sa bezbednosnog aspekta.

Kada čujem reči poput – unutrašnjost, za sve ono što nije Beograd u Srbiji, pitam se kako je to Beograd spoljašnost? Ako smo mi unutrašnjost, onda je logično da je Beograd neka spoljašnost. Ne razumem tu terminologiju, ali znam da je ta terminologija posledica vladajućeg stanja duha u Srbiji koji je upravo doveo do toga da nestaju pojedina naselja, pa recimo imamo opštinu sa 2000 stanovnika u Srbiji, koja je možda pre nekoliko decenija imala 20 hiljada stanovnika.

Ono što ovaj plan predviđa jeste ravnomerni regionalni razvoj i tzv. policentrizam. Dakle, nije nam dovoljan jedan centar, već moramo gledano od severa ka jugu, kroz kičmu Srbije, da napravimo i da ojačamo centre osim Beograda. Tu je Novi Sad, Kragujevac, Niš, na zapadu Užice, na istoku Zaječar i drugi gradovi Srbije koji se pominju u ovom planu. Na taj način ti centri će kao magneti vezivati ostatak regiona za sebe i sprečavati odlivanje stanovništva, sprečavati nešto što je posledica neplaniranja u Srbiji i improvizacije.

Veliki značaj je dat putnoj infrastrukturi i meni je drago zbog toga. Kao Kragujevčanin mogu da izrazim zadovoljstvo što je predviđen završetak autoputa Koridor 10, odnosno Lapovo – Batočina do Kragujevca. Kragujevac ponovo postaje industrijski centar, ono što nam je neophodno. Ono što ovaj plan, takođe, predviđa, jeste da nam je neophodna i reindustrijalizacija.

Ima još jedan drugi dokument koji se zove, reći ću vam tačno, postkrizni model privrednog rasta i razvoja Srbije od 2011. do 2020. godine. Reč je o dokumentu koji govori o privredi i koji nije zvaničan Vladin dokument, izrađen je u saradnji sa "USAID"-om, ali i jedan i drugi nedvosmisleno govore da i ovaj plan, plan "USAID"-om govori da je Srbiji neophodna reindustrijalizacija, da je Srbiji potrebno da učešće u bruto proizvodu sa sadašnjih 15-16% industrije bude najmanje 25%, najmanje ¼, a možda i više. To je ono što Srbiji treba.

Da smo tako radili u vreme kada su u vreme Vlade Vojislava Koštunice bile najveće privatizacije, kada su novci ulagani u tom smeru, danas bismo sigurno bolje živeli i lakše bismo pretrpeli krizu koja je došla, doduše sa strane.

Ovaj prostorni plan ima dva scenarija, jedan je plan održivog prostornog razvoja, optimistički, rekao bih, i realni, a drugi je scenario recesivnog rasta. U ovom slučaju recesivnog rasta prepoznaju se prioriteti od kojih se ne odustaje. Meni je upravo ova činjenica, da postoje dva alternativna plana, dovoljan pokazatelj da ovo nije politički predizborni pamflet, da je ovo jedan ozbiljan dokument, čuli smo danas bezbroj puta, strategijski dokument, ali on to zaista jeste, koji će omogućiti Srbiji da 2020. godine izgleda mnogo bolje nego danas.

Usvajanjem ali i sprovođenje prostornog plana moralo bi na bolje da promeni fizionomiju naše države. Danas nisam čuo ozbiljne zamerke na sam plan, osim što neko ima ideju da li da put bude pet kilometara severno, južno, istočno, zapadno, ali sam plan suštinski se ne dovodi u pitanje i to je dobro.

Takođe je dobro što je u planu predviđeno u jednom članu da se jednom godišnje podnose izveštaji Skupštini o sprovođenju ovog plana. Dakle, mi moramo da pratimo šta se dešava sa planom. Mi smo ga doneli danas, mi smo ga izglasali, pa smo ga zaboravili a i onda svako radi kako je i planirao do tada. Ovaj plan će jednom godišnje ovde biti pregledan da vidimo šta smo ostvarili, a na pola perioda važenja, u narednih pet godina će biti revidiran u skladu sa novim okolnostima. Ovaj plan predviđa i izdvajanje određenih budžetskih sredstava u skladu sa navedenim pravcima razvoja.

Dame i gospodo, ovo je jedan odličan plan. Njega su izgradili, ne samo ministarstvo, ne samo agencija, ne samo čitava Vlada, u njega su ugrađene ideje svih građana Srbije koji su bili za to zainteresovani. Recimo, Miloš Kurteš iz Subotice, taj podatak sam našao u medijima, uspeo je da izdejstvuje promenu prostornog plana Srbije kojim se formira nova saobraćajnica na trasi Subotica-Sombor-Bezdan. Dakle, napravljen je u transparentnom procesu.

Ovaj razvojni plan urađen je u skladu sa evropskim principima, uvažavajući našu realnost i poboljšavajući našu realnost. Srbiji treba plan, imamo ga, podržimo ga.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Dajem reč narodnom poslaniku Bojanu Mladenoviću.