OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 23.12.2010.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

23.12.2010

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:10 do 22:15

OBRAĆANJA

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala vama. Sada smo malo već odlutali od teme.
Obaveštavam vas da su, saglasno članu 96. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, do otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, prijave za reč u pisanom obliku, sa redosledom narodnih poslanika, podnele sve poslaničke grupe.
Dajem reč gospodinu Konstantinu Arsenoviću. Gospodine Arsenoviću, da li želite reč? Gospodine Periću, kao ovlašćeni predstavnik, dobićete reč na kraju. Gospodine Arsenoviću, ako želite reč, dobićete je. Izvolite.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Konstantin Arsenović

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Poštovano predsedništvo, gospodo predstavnici Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani, ovde je sada malo došlo do određenog nesporazuma, trebalo je prethodno da o sistemu govori gospodin Đuro Perić, pa bi se ova moja diskusija bolje uklopila u ukupnu raspravu. Međutim, bez obzira na to, onako ću kako sam se pripremio i dati svoje izlaganje.
U ovom vremenu koliko mi stoji na raspolaganju, negde oko šest minuta, nastojaču da dam komentar na Zakon o budžetu i Predlog izmena i dopuna Zakona o PIO, sa aspekta problema korisnika vojnih penzija, sa željom da ukažem na neke probleme koji mogu imati negativne posledice.
Pre nego što bih prešao na same te probleme, želim istaći jedno dve konstatacije opšte, da jednostavno moramo imati u vidu da ekonomska situacija u kojoj se nalazi naša zemlja je teška i da ne možemo sigurno kroz ovaj budžet udovoljiti svim željama. To je znači jedna, da tu moramo tražiti određene kompromise, i drugo, da na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzionom sistemu stoji činjenica da je MMF dao konstataciju da je taj zakon najblaže restriktivan u odnosu na sve zemlje u okruženju.
Sada kada se tiče ovih problema koje sam želeo da povežem sa korisnicima vojnih penzija, pre svega želim istaći da je Zakon o Vojsci Srbije od 1. januara 2008. godine, usled njegovog usvajanja došlo je do značajnih promena u pogledu prava korisnika vojnih penzija.
Ovim zakonom ukinuto je osnovno stečeno pravo o načinu usklađivanja penzija i uvedeno je načelo da se penzije usklađuju prema propisima zaposlenih u PIO fondu. Vojni penzioneri su smatrali da im je ukinuto stečeno pravo, u vezi sa tim tražili su ocenu ustavnosti Zakona o Vojsci Srbije, stav po tom pitanju još uvek nije dobijen.
U periodu od 2000. godine i od 2004. godine do decembra 2007. godine vojni penzioneri vode spor u vezi ukinutih prava ili neizmirenih obaveza u pogledu penzijskih primanja. Za ovaj prvi dug, takozvani veliki dug od 2000. godine, koji je proistekao zbog nepoštovanja važećih uredbi o načinu usklađivanja plata vojnih lica i korisnika vojnih penzija, pokrenuto je oko 8.000 tužbi, od kojih su mnogi spremni da idu do suda u Strazburu. Ukoliko ostvare svoja prava, bojim se da će se Srbija naći pred nerešenim finansijskim problemom.
Za drugi dug, takozvani mali dug, koji je nastao od avgusta i oktobra 2004. godine do decembra 2007. godine, za koji je član 193. Zakona o Vojsci Srbije regulisao da će Vlada u roku od 90 dana doneti rešenje o načinu i dinamici regulisanja tog duga, to Vlada ni do danas nije regulisala, a ne egzistira ni u ovom budžetu.
Na osnovu ovog duga pokrenuto je između 15.000 i 20.000 tužbi, od kojih je oko 5.000 dobilo spor i naplatilo dug. Nažalost, spor nisu mogle pokrenuti najugroženije kategorije korisnika vojnih penzija jer nisu mogli finansirati sudske takse koje u proseku iznos od 50.000 do 70.000 dinara po tužbi.
U toku 2011. godine očekivati je da iz ovog duga po osnovu prinudnih sudskih rešenja svoje pravo ostvari značajan broj korisnika vojnih penzija. Procenjeno je da će ta suma iznositi sa sudskim troškovima oko 2,5 milijarde dinara, zbog čega može doći do zastoja u isplati redovnih penzija. Da bi se ovo izbeglo, podneo sam amandman na Zakon o budžetu kojim se povećavaju sredstva Fonda SOVO za navedena sredstva.
Pretpostavljam da amandman neće biti prihvaćen, ali osećao sam se obaveznim da ukažem na ovaj problem. To pretpostavlja obavezu Vlade da u skladu sa članom 133. Zakona o Vojsci Srbije i na osnovu člana 79. u Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom sistemu što pre donese odgovarajući akt o načinu isplate duga na korektan i po zakonu valjan način.
U vezi ovog duga ističem da je 1. januara 2008. godine iznosio 4,5 milijarde. Danas je on sa kamatama, koje sada iznose 105%, i sudskim troškovima narastao na oko 10 milijardi dinara. Smatramo da je bilo dobre volje nadležnih organa, ovaj dug je mogao biti rešen pravovremeno i to u visini stvarnog duga.
Pored navedenog duga, u toku je pokretanje sudskih procesa za ostvarivanje prava povećanja penzije u 2008. godini za oko 11% koje su ostvarili civilni penzioneri, ali je to pravo uskraćeno vojnim penzionerima, iako je na snagu već bio stupio novi Zakon o Vojsci Srbije.
Stupanje na snagu Zakona o Vojsci Srbije, kada je reč o penzionom sistemu vojnih osiguranika, praktično je narušilo odnose u visinama penzija. Oni koji su penzionisani u 2008. godini i do početka 2009. godine, u odnosu na one koji su u penziju otišli pre 2008. godine, imaju veće penzije od 15 do 30%.
(Predsedavajući: Gospodine Arsenoviću, vreme. Molim vas da završite.)
Pošto vidim da ističe vreme, želeo bih samo na kraju da kažem da sa aspekta korisnika vojnih penzije član 79. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o PIO je ključan član.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Zahvaljujem. Predviđeno vreme je isteklo. Hvala. Reč ima narodni poslanik gospodin Riza Halimi.

Riza Halimi

Grupa manjina
Hvala, gospodine predsedavajući. Dame i gospodo narodni poslanici, danas kada diskutujemo o budžetu za narednu godinu, isto kao i prilikom rasprave o rebalansu ovogodišnjeg budžeta, ne mogu se identifikovati najminimalnije promene u pravcu poboljšanja teške ekonomske situacije u nerazvijenim područjima.
Zapravo, kao najnerazvijeniji, imamo sve težu situaciju, sa dramatičnim padom narodnog dohotka po glavi stanovnika, uz katastrofalan rast stope nezaposlenosti.
Moram priznati da u slučaju Preševske doline, ni preko Koordinacionog tela nije se uspelo da se izdejstvuje ozbiljnije angažovanje Ministarstva privrede i regionalnog razvoja u rešavanju ove dramatične situacije.
Glasao sam za ovogodišnji budžet, kako zbog povećanja od 20% sredstava za Koordinaciono telo, a pre svega zbog stvaranja ove povoljne atmosfere u radu rekonstruisanog tela, a što smo obavili u toku prošle godine.
Međutim, odmah kod rebalansa koji smo imali u toku novembra, bez prethodnih konsultacija, došlo je do umanjenja predviđenih sredstava za Koordinaciono telo, a najteže je bilo što su drastično smanjena sredstva u ekonomskoj klasifikaciji naknade za socijalnu zaštitu i to sa planiranih 80 miliona, na 61 milion dinara, da bi se predlogom budžeta za narednu godinu ova ekonomska klasifikacija svela na iznos od 26 miliona dinara.
Ovom prilikom želim da potenciram da ovo drastično smanjenje najosetljivije pozicije kao što je naknada za socijalnu zaštitu, bez ikakvih konsultacija sa legitimnim predstavnicima ovog područja, i to je nekonstruktivan postupak Vlade, kojim se bez ikakvog razloga ignorišu ciljevi koji su postavljeni prilikom usvajanja budžeta za 2010. godinu, a ujedno se brutalno omalovažava učinjeni napor za stvaranje povoljne klime za rešavanje veoma teških osetljivih problema u Preševskoj dolini.
I pored toga, ipak sam tada bio odlučio da izglasam ovogodišnji budžet iako nisam deo parlamentarne većine. Stvarno ne znam zbog čega je trebalo Vlada tako brzo da napusti koncepciju da se preko Koordinacionog tela angažuje za projekat iz oblasti zdravstva i školstva i za podršku ugroženih grupa, kako bi se pospešilo podizanje ekonomskog nivoa i integracija u društveni sistem, a koje su bile predviđene da se ostvaruju preko naknade za socijalnu zaštitu, a ovim predlogom se sada smanjuje za četiri puta u odnosu na prošlogodišnji budžet.
Sada u raspravi o rebalansu budžeta izneo sam da su ove drastične redukcije sasvim nelogične i neprihvatljive, pogotovu kada se zna da na ovom području, gde je opština Preševo, koja nema ni narodnu kuhinju, i to u ovoj teškoj socijalnoj situaciji, a da u Kopnenoj zoni bezbednosti ovih opština već 10 godina se ne stvaraju ni minimalni uslovi za povratak izbeglog stanovništva, ima preko pet hiljada lica koja su napustila svoja područja, a još uvek nisu vraćena.
Najkatastrofalnija je činjenica da se, pored prošlogodišnjeg dogovora, iz obrazloženja budžeta briše rečenica gde se kaže da će se preko ekonomskih klasifikacija mašina i oprema, građevinski objekti, finansirati projekti u srpskim naseljima u cilju sprečavanja migracije srpskog stanovništva.
Ja sam prosto obmanut, jer sam mislio da sam uspeo tada da ubedim bar Vladu činjenicom da su sa ovog područja otišli, odnosno da je bilo masovnih migracija, ali u tim migracijama ima daleko veći broj Albanaca koji su u periodu od 1991. do 1992. godine napustili to područje i zaista je po meni neshvatljivo zašto briga za jednu nacionalnu grupu, ali je to katastrofalan nedostatak brige za nacionalnu manjinu. Hvala vam.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Reč ima poslanik Bajram Omeragić.
...
Socijalno liberalna partija Sandžaka

Bajram Omeragić

Grupa manjina
Poštovane dame i gospodo, u jednoj od definicija šta predstavlja budžet, stoji da je budžet politička volja većine u parlamentu izražena brojkama. To je izraz neke državne politike za tu godinu.
Mene upravo to i brine, jer godinama govorimo u ovom parlamentu o tome kakav je nacionalni dohodak građana Sandžaka, kakav je stepen nezaposlenosti, kakav je stepen investiranja u ovaj region. U tri mandata kao poslanik sam tražio od 2000. godine da Vlada dostavi jednom izveštaj o tome što gospodin Dežer kaže da je blizu 10 milijardi naša država dobila donacija, a nikada nismo dobili izveštaj kakav je raspored tih sredstava na teritoriji Republike Srbije po oblastima, po gradovima, po regionima, po opštinama.
Znam kako je raspored napravljen. Ono što želim da ukažem ponovo, a to je da nisam bio nikada zagovornik da treba da se država bavi investiranjem u proizvodnju, da postane preduzetnik, jer od 2000. godine oni koji su vodili privredu ove zemlje govorili su da je država loš preduzetnik, treba da izađe iz privrede i zato smo i krenuli u proces privatizacije.
Ali, imamo i slučaj da negde uđemo sa 400 miliona budžetskih sredstava da bi omogućili neku stranu investiciju, pa onda u turizam za Staru planinu više desetina miliona uložimo, pa onda vršimo konverzije raznih dugova u kapital neke nove firme, onda ne dozvolimo da neka firma ode u stečaj zato što smatramo da je nacionalni interes, da "Srbijagas" postane vlasnik, onda mi hoćemo u privredu – ni riba ni devojka.
Ako je to tako, zašto nismo išli u konverziju duga, zašto smo dovodili do toga da Raška propadne, zašto država nije rekla – gospodine Omeragiću, nađite strateškog partnera, evo vam 100 miliona evra iz budžeta kao za Kragujevac i mi ćemo naći strateškog partnera. Da li će to biti "Beneton" ili neka druga svetska tekstilna firma, ali mi to ne radimo u svim regionima i ne radimo u svim istim slučajevima. Mi to moramo da radimo i moramo da obratimo pažnju da jednostavno, ili ćemo se ravnomerno razvijati ili mi dolazimo u situaciju da je ovaj budžet nekome majka, a nekome maćeha.
Vi imate u Novom Pazaru momentalnu nezaposlenost 55% sa trendom rasta, imaćete iduće godine na afričkom nivou i vreme je, gospodo, da krenete u neku stopu investiranja koju imate u drugim regionima, da vršite konverzije dugova, da radite sve ono što radite na Staroj planini i da to uradite u Novom Pazaru, Tutinu, Novoj Varoši, Priboju, ni manje ni više nego isto kao za Staru planinu, a tako treba da radite i za Goliju, gde Vlada nije uradila kanalizaciju.
Jednostavno, mi nemamo isti odnos prema našim regionima.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Vreme predviđeno za poslaničku grupu manjina je potpuno iscrpeno. Shvatili smo i zahvaljujemo. Reč ima narodni poslanik gospođa Zlata Đerić.
...
Nova Srbija

Zlata Đerić

Nova Srbija
Dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo ministar, poslanička grupa NS neće podržati ovaj predlog budžeta, obzirom da se u jednu tačku dnevnog reda slilo ovoliko zakona od kojih svaki zaslužuje posebnu raspravu.
Posebno su akutna tri zakonska rešenja, a to je Zakon o budžetu RS za 2011. godinu, izmene i dopune Zakona o PIO i Zakon o porezu na imovinu građana. Svaki od ovi zakonskih projekata je zasluživao da bude o njemu raspravljano, zasluživao je i određenu medijsku pažnju i ovde što treba da bude rečeno, to je da je posebno licemerno od Vlade da ih dostavi u ovako kratkom roku, da se za raspravu da kratko vreme, suviše kratko u odnosu na ozbiljnost koju oni predstavljaju i brigu koju izazivaju kod građana Republike Srbije, a posebno da u medijima nema dovoljno prostora upravo za ove zakone i dovoljno pažnje za ove zakone koji se tiču svakog građanina Republike Srbije.
Mi govorimo o budžetu i bili bismo i mi isto tako licemerni, kao što je Vlada, kada bismo rekli da smo ovaj budžet, koji smo dobili pre dva dana, pročitali, da smo svih 1.111 ili 1.112 strana i još dodatni materijal, koji ga je pratio, mogli da prostudiramo. Mislim da to ne može ni neko ko je u toj materiji potpuno stručno angažovan, a kamoli narodni poslanici koji imaju zaista veliki broj obaveza i veliki broj zakona koje treba da prouče i treba da adekvatno da zastupaju interese građana u ovom domu.
Dakle, ono sa čime se moram složiti, što je gospođa ministar na početku braneći neodbranjivo, to je da se budžet teško donosi u svakoj zemlji i u svako vreme. To je tačno i to što je nama budžet došao dva dana pred raspravu pokazuje da on ovde nije donet teško, ovde je vrlo lako stigao i računa se na njegovo vrlo brzo prolazno vreme, gotovo neko slalom skijaško vreme, ali je teško prolazio sednice Vlade.
To govorim upravo o onom momentu stranačke ostrašćenosti, na koju je nas pozvao gospodin premijer i zamolio da mi ne pokažemo, verovatno ne mogavši u svom resoru, odnosno u Vladi da se sa tim izbori. Ono što ovaj budžet svakako prezentuje, to je ogromna stranačka ostrašćenost i velika halapljivost pojedinih ministarstava.
Moram reći gospođi ministar, čisto da je zamolim, da na sledećoj sednici Vlade prenese gospodinu ministru prosvete da mu izuzetno zameram što nije pokazao ni dovoljno drskosti, ni dovoljno borbenosti da za svoje ministarstvo otme mnogo više novca, pa smo mi to pokušali nekim amandmanima. Nadam se da će tu biti nekog sluha, ali obzirom na stavke sa kojima smo planirali da se to uzme, pretpostavljam da će to ostati samo mrtvo slovo na papiru.
Dakle, da budžet teško treba da se donese, to podrazumeva da budžet treba da se donese odgovorno, ozbiljno, razmišljajući o svakoj pari budžeta, jer budžet nije vlasništvo Vlade, Vlada nije profitabilna, budžet su sredstva svih građana Republike Srbije. Građani Republike Srbije, svaki građanin ponaosob ima pravo uvida u potrošnju budžetskih sredstava u svakom trenutku svakog dana ove godine.
Ono što ovaj budžet predstavlja svakako je novo zaduživanje. Vratiću se na ono što mogu da citiram, a što je gospođa ministar rekla – da treba zaduživanje da pogledamo u novom svetlu. Lično, kada mi neko pomene zaduživanje novo, staro ili bilo koje, ne vidim nikakvo svetlo, odmah mi padne mrak na oči. I većini građana Republike Srbije, verujte, kada im neko pomene zaduživanje, obzirom na iskustva sa ovim privatnim bankarskim sektorom koji smo uveli, padne mrak na oči čim im neko to pomene. Da ne pričamo šta sve prati svako zaduživanje.
Ovi novi nameti koji se u ovoj tački dnevnog reda provlače takođe će podrazumevati nova zaduživanja i nove obaveze. Ovde će naravno da se uvede i novi PDV na jedinu granu koju smo prošle godine tako pokušavali stidljivo da promovišemo, kao jedno novo svetlo koje će nam doneti bogzna kakvo okrepljenje, osveženje, a to je turizam, pa smo onda tu uveli PDV.
Onda je tu jedan kolega upravo rekao da će najverovatnije mnogi aranžmani, a i oni nisu bili rasprodati u nekom enormnom broju, biti otkazani. Pa ćemo shvatiti na kraju ove godine da će u turizmu najskuplji krevet biti prazan krevet. No, o tom potom, o tome ćemo verovatno na kraju godine, ili mi ili neki novi saziv, ponovo imati priliku da govorimo.
Dakle, da nije budžet tako teško doneti, onda bismo se ugledali na neke druge primere, pa neke zemlje koje delimično imaju sličnu istoriju našoj, recimo Poljska, koja je već u EU, budžet donosi do kraja septembra, u oktobru je on obavezno u parlamentu, a usvaja ga do kraja januara. To je najvažniji dokument i o njemu se raspravlja četiri meseca.
Svaki amandman se pažljivo odmeri, svaki poslanik bude upoznat o sudbini svog amandmana i onom što će biti ako bi se njegov amandman usvojio. To su zemlje koje ne poznaju pojam rebalansa, odnosno ne poznaju prekomernu potrošnju, vlada mora da isplanira sve i onog momentu ako vlada mora da prekorači svoju finansijsku bibliju, da tako kažem, koju je donela i prezentovala građanima, vlada pada. Dakle, to je odgovorno i teško donet budžet.
Kada budžet dođe na 48 sati pred načelnu raspravu, na 1.200 impresivnih strana, pred kojima bi jedan Lav Tolstoj zaista uzdahnuo i rekao – ovo ne mogu da stignem ni za dva života, onda ne možemo da govorimo o teškom donošenju budžeta, možemo da kažemo da je neodgovorno, olako, prilično neozbiljno donošenje ovakvog budžeta.
To što je bilo muke na Vladi, to gospođa ministar dobro zna, što su svi trpeli određene ucene, što je bilo stalno naštimavanje, pa o tome građani isto dosta znaju iz kuloarskih priča. Ono što takođe znamo, to je da je MMF izuzetno nezadovoljan ovim projektom budžeta. Takođe, možemo da kažemo da postoje neke tendencije da se razmišljalo da budžet ne dođe. O svemu se na Vladi raspravljalo. Bilo je raznih teških i krupnih reči.
Međutim, evo, takav je kakav je, što se u narodu kaže – rodilo se, sad ga valja ljuljati. Mi ga evo ljuljamo i pokušavamo da skrenemo pažnju, ne toliko ministarki, koja je nemoćna ovde bilo šta da promeni, nego da skrenemo pažnju građanima Srbije kako se prema budžetu odnosi jedna vlada i šta u sledećem sazivu, u sledećim izborima građani treba da očekuju od sledeće vlade i kako da traže odgovornost, da se postave strože prema svojim budućim ministrima. Ipak će to dati neki drugi rezultat.
Ovaj budžet ima impresivan treći član, koji naravno promoviše i najavljuje ta nova zaduženja o kojima sam već govorila. Ovde se promoviše ovim budžetom ulaganje u tuđu privatnu firmu. Izgleda mi taj "Fijat" više volimo nego i sam Anjeli, nama je draži i bliži. Kada bismo pošteno razmislili, da smo tolika sredstva uložili u neke naše privatnike, neke sitne privatnike, mi bismo od njih do sada već napravili velike industrijalce, ali nismo. Mi smo naše privatnike raznim kreditnim linijama uglavnom manje više podavili.
Ono što se takođe najavljuje kao neko svetlo na kraju tunela, to je prodaja Telekoma, jednog od monopolističkih resursa, koje se po mišljenjima i proračunima zaista vrsnih ekonomista smatra nedopustivim. To je najblaža reč koju mogu da upotrebim za prodaju Telekoma, jer i ozbiljne države u EU, na koje se pozivamo i na koje se rado ugledamo, a koje citiramo ili kopiramo samo kada nama to odgovara, nisu prodale državne kontrolne pakete u važnim firmama. Podsetite se samo da je Telenor ipak firma koja je kod nas sada jedan od operatera, a da je većinom vlasnik upravo država.
Postoje državne firme, u tim državama nije sve privatizovano, koje vrlo dobro posluju, koje odlično posluju, ali tamo ima drugi princip – ne dopušta se da menadžment takvih firmi bude poligon za uvežbavanje partijskih kadrova, nego se menadžment isključivo postavlja od najstručnijih i najsposobnijih koji odgovaraju državi.
Mi smo imali upravo obrnutu situaciju, pa smo mnoga javna preduzeća učinili problematičnim uvežbavanjem problematičnih partijskih kadrova, koji do tada možda, ili vrlo često, nisu imali čak ni bilo kakvu respektabilnu ličnu i radnu biografiju.
Ono što ovaj budžet definitivno donosi to je povećanje deficita koji se sada već ozbiljno penje. Najavljena je štednja. Kada pogledate budžet i mere koje se promovišu, to je izvoz, za koji bi me zaista interesovalo šta mi to tako impresivno izvozimo, da možemo na to da se oslonimo i da računamo da će to biti neki izlaz iz ove krize. I štednja koja treba, valjda, da se prelomi preko leđa svih građana, osim preko leđa Vlade. Ne vidimo baš neke bitne uštede u budžetu kada su u pitanju članovi Vlade.
Tu ću samo skromno da podsetim, zaista skromno, na neka sredstva koja mi uvek smetaju i koja se uvek pojavljuju. Na primer, famozna stavka u budžetu – usluge po ugovoru, koja podrazumeva sve i svašta, a za koju sam svojevremeno baš za kabinete potpredsednika vlada tražila poslaničkim pitanjem da dobijemo specifikaciju šta su to usluge po ugovoru određenim kabinetima vlade. Nikada to nismo dobili. Pa recimo, u kabinetu potpredsednika Vlade za oblast evropskih integracija …
(Predsedavajući: Molim vas da završite vreme je isteklo.)
Završiću, samo ću postaviti na kraju jedno pitanje, imam toliko još vremena poslaničke grupe, gospođi ministar. Dakle, gospođo ministar, ovo pitanje ne morate da mi odgovorite javno, ali vas ovako pitam, zato što imam zaista posebno simpatiju prema vama, da li biste svoj lični budžet poverili ikada ikome od kolega s kojima sedite na raspolaganje i kreiranje? Hvala vam lepo.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala vama, pitanje baš nije vezano za budžet. Reč ima gospodin Petronijević.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Uvaženo predsedništvo, gospođo ministarka, dame i gospodo narodni poslanici, naš kolega Zoran Kasalović je izneo stav poslaničke grupe SPS-JS kada je u pitanju predlog budžeta i pratećih poreskih zakona o budžetu i ne bih tu da ponavljam.
Želim da iskoristim priliku da još jednom pozovem Vladu, pošto to imam običaj da kažem moju vladu, da preispita još jednom potrebu povećanja PDV-a kada je u pitanju hotelski smeštaj, smeštaj po odmaralištima, imajući u vidu da efekti nisu veliki, a šteta može da bude veća, imajući u vidu koja je to grana u Srbiji koja može da doprinese razvoju Srbije.
Drugo, takođe što želim da kažem da očekujemo od Vlade da još jednom pogleda porez o imovini imajući u vidu da on nije dovoljno pravedan. Samim tim kada se ukida progresivna stopa, to znači daje olakšice bogatima, a uvodi se onima kojima redovno plaćaju porez. Imajući u vidu da se na isti način oporezuje stan u kome živi jedno lice i stan u kome živi šestoro nemajući gde na drugom mestu da žive. Dakle, velika je odgovornost na lokalnim samoupravama da u ovim parametrima koji su dati nađu najpre jedno rešenje.
Dalje na čemu želim da se zadržim to je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. O njemu je danas malo bilo reči, imajući u vidu da je budžet ipak najvažniji zakon Srbije, gde se posvećuje velika pažnja tome. Kada je u pitanju Predlog zakona, želim da iznesem nekoliko stavova.
Prvo, mi smatramo da predlog zakona treba posmatrati, dakle, treba imati u vidu u kojim okolnostima se donosi. Nabrojaću samo tri. Prva okolnost je međunarodna obaveza Srbije kroz aranžman sa MMF za smanjenje fiskalnog deficita u odnosu na bruto društveni proizvod. Drugo, promena strukture javne potrošnje u pravcu smanjenja tekućih rashoda i povećanje javnih investicija. Treće, napori Vlade, bez obzira na kritike, da što pre, ali na održiv način izvede zemlju iz krize koja je svetska.
Dakle, samo te tri okolnosti kada se posmatraju može se reći da je nađeno rešenje koje zadovoljava jedan cilj, a to je finansijska održivost penzijskog sistema. Molim vas, najvažniji cilj finansijska održivost penzijskog sistema i to nije sporno.
Ono što mislimo da treba imati u vidu i to je stav i moje partije i poslaničke grupe, da penzije pored zadovoljenja cilja da budu održive, ponavljam, kao glavni cilj, jer ne vredi nam da imamo velike penzije a da ne mogu da se isplate, dakle, pored finansijske održivosti penzijskog sistema, mi smatramo da mora istovremeno da zadovoljava još jedan cilj, a to je socijalna održivost tog sistema.
I u tom delu, da penzije budu adekvatne, da mogu ljudima da omoguće da prežive, da mogu da povrate deo sredstava koja su ulagali godinama, naravno vodeći računa uvek a i sada da onaj ko duže radi da ima veću penziju, onaj koji ima manje da radi, da ima smanjenje penzije.
Naš osnovni pristup je da mora paralelno sa ovim da ide i socijalna održivost penzijskog sistema. Mislimo da je to u ovim uslovima, kada se vrši restrikcija svuda u Evropi, urađeno, čak mislimo korektno, da je izvučen maksimum i da su tu najblaže moguće promene.
U tom smislu, želim da dam podršku tom delu i takođe želim da pohvalim Vladu za konačno otvaranje socijalnog dijaloga sa sindikatima, jer su to socijalni partneri, jer svi moramo biti svesni, i Vlada i sindikati, Srbiji su nužne privredne i ekonomske reforme, njih moraju da prate i socijalne reforme, ali ni jedna ni druga ne mogu da uspeju ako nema socijalnih prava, ako nisu socijalno pravedni.
Podržavamo taj dijalog i rezultat ovog predloga zakona je i rezultat tih pregovora, mi tražimo od Vlade da nastavi dijalog sa sindikatima i u svim pitanjima kada se radi o socijalnoj održivosti. Naravno, svi znamo da adekvatne, socijalno održive penzije znači povećanje rashoda. Znači, veći rashodi, to znači poskupljuje sistem.
S druge strane, znamo da svaka ušteda koja se donosi umanjuje prava. Mi smatramo, što je i učinjeno ovim zakonom, da je napravljen jedan balans upravo ta dva suprotstavljena cilja, dakle, da budu i finansijski održive, ali da budu i socijalno održive.
Imajući to u vidu, želim da skrenem pažnju, stvara se utisak u javnosti i pozivam Vladu da tu detaljno da objašnjenje, ja ga tražim, mnogi smatraju da reforma penzijskog sistema podrazumeva samo rashodnu stranu i onda ćemo praviti uštedu, naravno, pod velikim pritiskom javnosti, jer velika su sredstva u pitanju.
Malo ljudi zna koliko se čini i šta se čini da se posmatra i prihodna strna. Svi smo mi svesni toga, bez povećanja BDP, bez razvoja, bez privrede, bez zaposlenosti nema većih sredstava. Tu nema, nadam se, ni kod koga dileme. Obaveza države je, takođe, tome da da prioritet. Dakle, mladima šansa i za školovanje i za obrazovanje i za posao, ali je isto tako i obaveza države da brine o starim ljudima. Dakle, tu nemamo dilemu.
Molim vas, i naplata doprinosa povećava i drugu stranu. Zamislite da je od 200 milijardi naplaćeno samo 50 milijardi, koliko bi moglo para da se izdvoji za druge stvari i da se obezbede adekvatne penzije.
Dakle, naplate doprinosa. Drugo, siva ekonomija, posao sa kojim mora da se suoči Vlada. Treće, hoćemo li jednom da rešimo pitanje imovine Republičkog fonda za PIO? Četvrto, sredstva iz privatizacije objekata koji su građeni sredstvima iz PIO fonda itd. Dakle, Vlada je u obavezi da, paralelno sa pravljenjem ušteda, što nije sporno, istovremeno radi na tome da se povećaju prihodi. U tom slučaju, možemo da imamo izbalansiran sistem, da budu i adekvatne penzije i da bude finansijski održivo.
Kada su ove promene u pitanju, mi ćemo još detaljnije pričati o njima kada bude rasprava u pojedinostima. Samo želim da ukažem da, kada su u pitanju uslovi za sticanje penzije, da se starosna granica ne pomera, ostaje 60, odnosno 65 godina, da se pomera granica punog staža, kada su u pitanju žene – tri godine i granica minimalnih godina starosti za pun staž i muškaraca i žena, što je dobro, postupno. To je ono što je za podršku.
Molim vas još jednom, neka Vlada pogleda da li je do kraja ispoštovan dogovor sa sindikatima u vezi tog dela. Mislim da ga mora ispoštovati. Svaki dogovor koji napravi Vlada sa sindikatom mora da bude do kraja ispoštovan.
Kratko kada je u pitanju povećanje penzija, indeksacija. Ovaj sistem nije najbolji, on kombinuje rast troškova i rast BDP. BDP ne može da bude parametar, može da bude parametar za fiskalnu održivost, ali ne za povećanje penzije. Iovako ponuđen je bolji nego postojeći zakon i daje više.
Očekujem da će Vlada nastaviti da prati ovo i da ponudi rešenje gde će penzije pratiti rast zarada, pogotovo opšti bod, ta zamena zadnje plate i prve penzije, koja je veoma važna i da će nastaviti u ovom delu da traga za najboljim rešenjima. Hvala.