PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 22.03.2011.

9. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

9. dan rada

22.03.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 15:55

OBRAĆANJA

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala. Na član 37. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo.
Reč ima narodni poslanik gospodin Zoran Babić.
...
Srpska napredna stranka

Zoran Babić

Napred Srbijo
Zahvaljujem se, gospodine Novakoviću. Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, član 71. Zakona o planiranju i izgradnji definiše osnivanje Republičke agencije za prostorno planiranje. Članom 37. ovog Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji tu agenciju ste ovlastili da bude nosilac poslova izrade prostornih planova iz domena Republike Srbije.
Stav Srpske napredne stranke je da je postojanje Agencije za prostorno planiranje u potpunosti nepotrebno. To mišljenje smo pretočili u amandman kojim tražimo brisanje člana 71. Zakona o planiranju i izgradnji i na taj način tražimo i ukidanje Agencije za prostorno planiranje.
Prema Zakonu o javnim agencijama, javne agencije se po pravilu osnivaju za obavljanje stručnih i razvojnih poslova i eventualno mogu obavljati poslove državne uprave, i to samo u slučaju da te poslove mogu da obavljaju bolje i delotvornije nego oran državne uprave. U ovom slučaju, kako ste ovim predlogom zakona predvideli, Agencija za prostorno planiranje obavlja samo poslove koje bi trebalo da obavlja samo ministarstvo, dok za stručne poslove angažuje druga pravna i fizička lica, bar ste tako predvideli u članu 79. Zakona o planiranju i izgradnji, koji kaže: „Za obavljanje pojedinih stručnih poslova iz svoje nadležnosti Agencija angažuje druga pravna i fizička lica, u skladu sa zakonom“.
Čemu će onda ova Agencija za prostorno planiranje da služi, da li da bude medijator između Ministarstva i pravnih i fizičkih lica koja ćete angažovati za obavljanje stručnih poslova?
Smatram da je ova agencija samo još jedan slučaj nepotrebnog osnivanja javnih agencija koje treba da obavljaju poslove ministarstava, čime se povećava i administracija i budžetski rashodi.
Poslanička grupa Napred Srbijo SNS će u skupštinsku proceduru uputiti naš predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnim agencijama, jer se praksa formiranja javnih agencija totalno otrgla kontroli. Ukupan broj javnih agencija nije poznat čak ni samoj Vladi Republike Srbije. Troškovi tih agencija i obaveze koje nameću građanima i privredi su sve veće, što ozbiljno povećava javni rashod. Nije poznat ni ukupan broj zaposlenih u tim javnim agencijama, ali se procenjuje da je to nekoliko hiljada ljudi, uglavnom primljenih po stranačkoj pripadnosti, a nikako po stručnosti. Vladine javne agencije službenike u radni odnos primaju bez ikakvog javnog konkursa.
Kada tih nekoliko hiljada zaposlenih u javnim agencijama pomnožimo sa njihovim bruto platama, pa tome dodamo primanja honorarnih saradnika i članova upravnih odbora, pa troškove poslovanja i putne troškove, doći ćemo do računice koju je iznela i bivši ministar finansija, da se kroz javne agencije u Srbiji troši preko milijardu evra godišnje, i to bez ikakve kontrole Narodne skupštine Republike Srbije. Priznaćete da takvu praksu ne bi mogle da izdrže ni mnogo bogatije i razvijenije zemlje nego što je Srbija.
U skladu sa stavom SNS da suvišne agencije treba ugasiti, rasformirati, a poslovanje ostalih dovesti pod kontrolu, predlažem da usvojite ovaj amandman i ukinete Agenciju za prostorno planiranje. Zahvaljujem.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala. Na član 40. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha, koji ima reč.

Milorad Buha

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, uvaženi građani Srbije, ovo je vrlo bitan zakon, koji će imati implikacije u nastupajućem periodu. Imao ih je i do sada, ali, nažalost, država nije iskazala dobru volju da reši probleme u prostoru i zato imamo haos u građevinarstvu, imamo probleme u normalnom funkcionisanju u ovoj oblasti.
Moj amandman se odnosi na član 94. starog zakona, odnosno čl. 40. zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji. Ovde je bitno naglasiti odredbe člana 93. i nepoznavanje suštine člana 93, pa je onda i član 94. nakaradan, kakav je ovde, a posebno ova izmena, o kojoj ću kasnije govoriti.
Ključni član je član 93, koji se odnosi na uređenje građevinskog zemljišta. Sve odredbe do odredbe četiri mogu da prođu u praksi, međutim, odredba stava 4. je suštinska. U raspravi u načelu o ovom zakonu ukazali smo na to i tražili smo od Ministarstva da još jednom sagleda odredbu stava 4. U praksi, lokalna samouprava ne primenjuje stav 4; Ministarstvo ne kontroliše. Imamo proizvoljnost kod lokalne samouprave, koju dozvoljava Ministarstvo i zato u praksi imamo probleme u vezi s legalizacijom. Ministarstvo je pogrešilo onog trenutka kad nije definisalo uređenje građevinskog zemljišta. Ne može se bez definicije. Onda treba razraditi sve elemente, shodno datoj definiciji.
Kada govorimo o uređenju građevinskog zemljišta, svaka lokalna samouprava mora u ugovoru sa investitorom navesti sve ono što je bitno, što je sadržinski vezano za izgradnju komunalne infrastrukture.
Gospodo iz Ministarstva, nijedna lokalna samouprava ne definiše obim i strukturu, rokove izvođenja radova, a to je suština. Nije sporno, sa aspekta investitora, koliko će to biti sredstava, nego – koliko ja dobijam za to? To je obligacioni odnos. Srpska radikalna stranka godinama ukazuje na vašu obavezu da poštujete Zakon o obligacionim odnosima, jer to je dvostrani pravni posao iz koga proizilazi obaveza lokalne samouprave da izgradi ono što je definisano propisima koje donosi sama lokalna samouprava, sa rokovima, sa dinamikom i sa strukturom komunalne uređenosti. Bez toga nema ugovora, nema naknade. Zato vam investitori ne plaćaju, zato i nemamo legalizaciju.
Gospođo Damnjanović Petrović, vi ste pravnik u Ministarstvu, to ste potvrdili kada ste ispravili ministra i rekli da nema bespravne legalizacije, da je ministar pogrešio, i vi ste u pravu. Ali, ne smete to činiti, i ovde morate ministru ukazati, on je druge struke, on se u to ne razume, ali vi se morate razumeti. Ovim na šta vam ukazujemo govorimo da kršite zakon i dozvoljavate lokalnoj samoupravi da krši zakon. To je drastično kršenje zakona.
Kažete – nismo uspeli u legalizaciji 2003. godine, uspećemo u onom zakonu od 2009. godine. Sada radite korekcije itd. Još ćemo mi ovde raspravljati ko zna koliko puta o legalizaciji i o izmenama i dopunama ovoga zakona ili inoviranju ovog zakona, jer niste suštinsku stvar shvatili. Vi ne shvatate to, to je problem, a dozvoljavate lokalnoj samoupravi da radi šta hoće.
Investitori su prepušteni sudbini u odnosima sa lokalnim samoupravama, jer su odredbe ovog zakona tako i napisane. Sada, sa ovim što ste učinili sa ovom odredbom člana 40. stav 3, neka vam je bog u pomoći, i investitorima. Kažete ovako: „Licima iz stava 1. ovog člana koja su vlasnici na građevinskom zemljištu na kome je po važećem planskom dokumentu planirana izgradnja komunalne infrastrukture može se priznati tržišna vrednost tog zemljišta kao stvarni trošak komunalnog opremanja zemljišta“. Pa, vi ste tu „pomešali lončiće“. Kako možete pomešati vrednost građevinskog zemljišta, koja mora biti iskazana u nekim novčanim jedinicama, sa stvarnim troškovima komunalnog opremanja? Ne možete to mešati. To su dva odvojena postupka. To su dve odvojene pojave koje moraju posebno da se definišu i ne mogu se „udrobiti“ ovako kako ste vi naveli.
Šta će se desiti kada lokalne samouprave prihvate ovakvu odredbu i kompenzuju vrednost građevinskog zemljišta sa komunalnom infrastrukturom? Ko će raditi komunalnu infrastrukturu i sa kojim sredstvima? Cilj i smisao je da se od investitora uzmu sredstva za izgradnju, za uređenje građevinskog zemljišta po strukturi i po obimu kako je to predviđeno planom. Ako vi dozvolite da se procenjuje od strane lokalne samouprave, kako ste definisali ovde, da se prihvati tržišna vrednost, kako ćemo doći do tržišne vrednosti? Šta znači tržišna vrednost 2008. godine u odnosu na 2010. godinu i šta će to biti u 2012. godini? Šta ćemo dobiti u pogledu izgrađenosti koju ste definisali članom 93? Ništa nećemo dobiti, napravićete kompenzaciju, koju nigde niste definisali u pojmovniku ovog zakona.
Pomešali ste lončiće, napravili ste od tri-četiri zakona, „udrobili“ ste sve u jedan zakon, potpuno je neprimenljivo. Zato vam mi kažemo – povucite ovo na vreme.
Što se tiče građevinskog zemljišta, mora biti poseban zakon, zakon o javnoj svojini mora biti poseban zakon, zakon o legalizaciji mora biti leks specijalis zakon, da definišete pojmove, da ne ubacujete odredbe koje su nespojive sa odredbama ovog zakona. Neće se izvršiti legalizacija, neće se izvršiti implementacija ovog zakona, kao što se nije izvršila ni po prethodnim zakonima. Povucite ovo na vreme, nemojte dovoditi investitore u još nepovoljniji položaj.
Još malo o onome što je ministar naglašavao ovde da nema radnika u Ministarstvu. Nemojte o takvim stvarima, mislim da je smešno i tragikomično da kažemo da nemamo u državnoj upravi dovoljan broj radnika i da ne možemo poštovati rokove zbog toga što ih nemamo.
Zakon o opštem upravnom postupku je sistemski zakon, koji prevashodno vi u Ministarstvu morate da poštujete. Niti ga vi poštujete, niti ga poštuje lokalna samouprava. Zahtevi za legalizaciju vam stoje u lokalnoj samoupravi desetak, dvanaest, petnaest, pet godina. Odredbe zakona su jasne – opšti rok je 30 dana i produženi rok je još 30 dana, 60 dana, kraj upravnog postupka, on se obustavlja, ili se pozitivno rešava ili negativno itd. Morate primeniti odredbe tog sistemskog zakona.
Vi ovim zakonom inaugurišete neke rokove, ali ne rokove koji su definisani Zakonom o opštem upravnom postupku. Ništa ne činite da utičete na lokalnu samoupravu da ona poštuje te rokove itd., itd., kasnije ćemo.
Povucite ovaj zakon, imate dovoljno desetogodišnje iskustvo u neprimeni i kršenju određenih odredaba i nemogućnosti da implementirate sve ono što ste planirali ovim zakonom. Povucite, jer ovo je već pomalo sramota. Hvala vam.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 41. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Živkov. Izvolite, gospodine Živkov.

Dragan Živkov

Srpska radikalna stranka
Hvala lepo. Dame i gospodo narodni poslanici, podneo sam amandman na član 41. koji glasi – stav 1 u ovom članu treba da se briše, iz više razloga. Stav 1. glasi: „Otuđenje ili davanje u zakup građevinskog zemljišta iz stava 1. ovog člana, kada je vlasnik građevinskog zemljišta u javnoj svojini Republika Srbija, sprovodi Republička direkcija za imovinu Republike Srbije, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine kada je vlasnik građevinskog zemljišta u javnoj svojini autonomna pokrajina“, što po našem stavu i po obrazloženju ovog amandmana ne postoji.
Zakon o javnoj svojini... Kao što je i prethodnik, Milorad Buha, rekao, trebalo bi da se posebnim zakonom to uokviri. Smatramo da vaš koalicioni partner, koji je sa vama u koaliciji i ovde u republičkom i u pokrajinskom parlamentu, već odavno traži da se autonomnim pokrajinama i lokalnim samoupravama vrati na upravljanje, tj. da bi autonomna pokrajina i lokalna samouprava da upravljaju i raspolažu građevinskim zemljištem.
Po programu SRS... Da ste ga primenili i prihvatili kao takvog sve bi drugačije bilo i lakše bi se sprovodilo, jer po programu Srpske radikalne stranke široka prava i autonomiju treba dati lokalnim samoupravama. Tu bi se mnoge stvari rešavale.
Sami dolazite u koliziju sa obrazloženjem koje ste dali na ovaj amandman da mnoge stvari kao što stoje po Ustavu, po Zakonu o javnoj svojini, da lokalne samouprave u Ustavu u članu 86... Odredbama člana 183. Ustava propisano je da autonomne pokrajine upravljaju, a Zakonom o planiranju i izgradnji propisano je da pravo svojine na građevinskom zemljištu u javnoj svojini ima Republika Srbija. Znači, jasno i glasno da samo Republika Srbija može javnu svojinu otuđivati. Zbog toga je ovaj amandman i podnet, da se stav 1. briše. Hvala lepo.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Na član 41. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 41. amandman je podnela grupa od 21 narodnog poslanika Poslaničke grupe Napred Srbijo. Reč ima narodni poslanik Stefan Zankov.
...
Srpska napredna stranka

Stefan Zankov

Napred Srbijo
Hvala. Dame i gospodo narodni poslanici, od trenutka kada je Zakon o planiranju i izgradnji stupio na snagu, septembra 2009. godine, čuju se oprečni stavovi o kvalitetu samog teksta, da li je ili nije primenljiv i o njegovim efektima u praksi.
S jedne strane, iz ministarstva koje je radilo na ovom zakonu i iz većeg dela Vlade smo više puta čuli da je ovim sistemskim zakonom uveden ili će biti uveden red u oblast urbanizma i građevinarstva, što smo, doduše, slušali i 2003. godine kada je usvojen prethodni zakon o planiranju i izgradnji, ali i da je donet u vreme velike ekonomske krize. S druge strane, od većeg dela stručne javnosti, pre svega onih koji na terenu, u praksi treba da se rukovode ovim zakonom u obavljanju poslova za građane, privredu itd., čujemo da je primena zakona praktično nemoguća jer je veoma loš, da je zaustavio investicije u Srbiji, koje su inače bile jedan od proklamovanih ciljeva donošenja Zakona o planiranju i izgradnji.
U svakom slučaju, ništa nije crno ili belo, ali da je zakon bio odličan ne bismo danas razgovarali o izmenama i dopunama Zakona u čak 90 članova. I, ono što je sigurno loše to je činjenica da zakon sa mnogo pratećih podzakonskih akata nije predvideo posledice koje će proizvesti po dubini, što je dovelo do brojnih problema, pa smo mi pokušali da amandmanima otklonimo neke nedostatke.
Tako amandman na član 41. glasi – u dosadašnjem stavu 8, koji postaje stav 9. člana 96. Zakona, na kraju prve rečenice posle reči „između vlasnika građevinskog zemljišta u javnoj svojini“ dodaju se reči „uz saglasnost Vlade“.
Imajući u vidu da se radi o prodaji ili davanju u zakup nepokretnosti u javnoj svojini po cenama nižim od tržišne ili besplatno, smatramo da je za takvo raspolaganje javnom svojinom neophodna saglasnost Vlade u svakom pojedinačnom slučaju.
Iz obrazloženja predlagača zašto ovaj amandman nije prihvaćen vidi se da je amandman mogao biti prihvaćen, ali je rečeno da će ovo pitanje biti bliže uređeno kroz podzakonski akt. Mi smatramo da je bolje bilo da se ovaj amandman prihvati i da se na ovaj način ovo reguliše.
Iskoristiću još nekoliko minuta od vremena poslaničke grupe da ukažem na neke ideje ljudi iz struke koje se tiču članova koji jesu predmet izmena i dopuna Zakona, ali iz određenih razloga nismo reagovali amandmanima. Sugestije su krajnje dobronamerne, predstavljaju probleme u praksi. Ako ništa drugo, do sledećih izmena Zakona možda date iz Ministarstva tumačenje ili objašnjenje ljudima koji rade na ovim poslovima, pa smo opet nešto korisno uradili.
U članu 46. Predloga zakona o izmenama i dopunama, u vezi s članom 101a Zakona, u 3. stavu potrebno je definisati šta je potrebno dostaviti uz zahtev, dakle, dokaze da su oni koji su zahtev podneli i nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu.
U članu 63. Predloga zakona o izmenama i dopunama, u vezi s članom 144. Zakona, trebalo je jasno odrediti da za postavljanje klima-uređaja na fasadi objekta nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa za gradnju.
U članu 80. trebalo je definisati kako legalizovati ekonomski objekat i uskladiti ono što je u Pravilniku o kriterijumima za određivanje naknade u postupcima legalizacije naznačeno – da tehnički izveštaj o stanju objekta, instalacija, infrastrukturne mreže i spoljnjeg uređenja radi lice koje poseduje ličnu licencu, što je u primeni zakona već zaživelo.
U članu 81. Predloga zakona o izmenama i dopunama, a u vezi s članom 190. tog zakona, zbog primene je potrebno definisati ko izrađuje skicu, dakle, lice koje ispunjava uslove za odgovornog projektanta ili odgovornog izvođača radova, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Na kraju, sigurno je da rešenja iz ovog sistemskog zakona treba da budu praktično podsticaj gradnje, koja može da dovede do bržeg sveobuhvatnog razvoja naše zemlje. Zabrinjava činjenica da je Srbija u prethodne dve godine na listi Svetskog ekonomskog foruma pala po brzini izdavanja građevinskih dozvola sa 171. na 178. mesto, od 181 zemlje, kao i činjenica da niko više ništa ne gradi.
Obrazloženje iz Ministarstva, što se tiče ove rang-liste, da je u pitanju metodologija, odnosno cena izdavanja građevinskih dozvola, koja uključuje i naknadu za uređenje građevinskog zemljišta, broj i trajanje procedure, može biti iskorišćeno i izgovor je, da tako kažem, za unutrašnju upotrebu, ali kako mislite da reaguju strani investitori kada dođu do ovakvih analiza? Upravo je to nešto što je trebalo da bude otklonjeno ovim zakonom. Zato, dajte da menjamo stvari koje prave probleme našoj državi da ide napred, da privlači neophodne investicije, zbog naših građana i njihove budućnosti. Zahvaljujem se na pažnji.

Nikola Novaković

Ujedinjeni regioni Srbije | Predsedava
Hvala vama. Na osnovu člana 157. stav 6. i člana 161. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za urbanizam i građevinarstvo podneo je amandman na član 41.
Predstavnik predlagača je prihvatio ovaj amandman na sednici Odbora za urbanizam i građevinarstvo. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 41. amandman je podneo narodni poslanik Ivan Jovanović.
Vlada je prihvatila amandman. Odbor za urbanizam i građevinarstvo nije prihvatio amandman.
Za reč se ne javlja niko.
Na član 45. amandman je podnela narodni poslanik Maja Laušević.
Vlada je prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 45. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Ostojić, koji želi reč. Izvolite.
...
Liberalno demokratska partija

Zoran Ostojić

Liberalno demokratska partija
Hvala, gospodine Novakoviću. Koleginice i kolege, ovim mojim amandmanom se otklanja jedna nepreciznost, odnosno nepravda, razlika između dve grupe investitora: onih koji su uzeli zemljište u zakup i onih koji su ga dobili na korišćenje, jer je prvobitnim izmenama člana 101. predloženo brisanje stava 3, koji glasi: „Vlasnicima objekata ili vlasnicima posebnih fizičkih delova objekta, izgrađenim na građevinskom zemljištu za koje je zaključen ugovor o zakupu radi izgradnje na rok od preko 50 godina, utvrđuje se pravo svojine na građevinskom zemljištu, odnosno pravo svojine na građevinskom zemljištu srazmerno površini posebnih fizičkih delova čiji su vlasnici, bez naknade.“
Imamo takvu situaciju, kada je u pitanju pravo korišćenja zemljišta, da se može dobiti zemljište bez naknade. Smatramo da nema razlike između te dve grupe investitora, posebno onih koji su uzeli u zakup po tržišnim cenama, pobedili na nekakvom tenderu, isplatili zakup unapred za ceo period; mislimo da treba da dobiju zemljište bez naknade, kao što dobijaju ovi koji su pod nekim drugim uslovima, često i netržišnim, dobili pravo na korišćenje.
Pošto ste prihvatili amandman koleginice Laušević, koji to isto govori, u principu sam zadovoljan, ne ulazim u raspravu zašto; gospodin Stevanović malopre reče da ste prihvatili amandman gospođe Stanojević a ne gospodina Martinovića, jer je ona lepša. I Maja Laušević je lepša nego ja, ali hajde da sledeći put, ako imamo slične amandmane, kriterijum bar bude ko je prvi podneo amandman. Pa, pošto sam podneo amandman u 9.55 časova, 2. marta, a koleginica Laušević takođe 2. marta, u 9.45, deset minuta ranije, sasvim je u redu da prihvatite njen amandman. Važno je da se ova nepravda ispravi. Hvala.