TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 06.04.2011.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

06.04.2011

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:05 do 15:00

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, nastavimo rad Treće sednice Prvog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2011. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 88 narodnih poslanika, a radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje. Izvolite.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 87 narodnih poslanika i da postoje Poslovnikom predviđeni uslovi za normalan rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da je sprečen da sednici prisustvuje narodni poslanik Zoran Nikolić.
Obaveštavam vas da je, saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, predsednica Narodne skupštine gospođa Slavica Đukić Dejanović pozvala da povodom zajedničkog načelnog pretresa o predlozima zakona tačka od 5. do 11, pored predstavnika predlagača Božidara Đelića, potpredsednika Vlade, sednici prisustvuju i Vladan Manić, savetnik u Ministarstvu finansija, Dijana Montiljo, savetnica u Ministarstvu finansija, Sanja Sarić, rukovodilac grupe za hartije od vrednosti i tržište kapitala u Ministarstvu finansija i Zoran Sandić, rukovodilac grupe za platni promet u Ministarstvu finansija.
Nastavljamo rad.
Prelazimo na tačke 5-11. dnevnog reda: – PREDLOZI ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA I IZMENAMA ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANjU, INVESTICIONIM FONDOVIMA, FINANSIJSKOM LIZINGU, VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE, DOBROVOLjNIM PENZIJSKIM FONDOVIMA I PENZIJSKIM PLANOVIMA I PLATNOM PROMETU (načelni pretres)
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda po tačkama 5-11, a pre otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, podsećam vas da je shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova pojedine poslaničke grupe, i to: poslanička grupa Za evropsku Srbiju jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslanička grupa SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslanička grupa Ujedinjeni regioni Srbije - 28 minuta i 48 sekundi; poslanička grupa "Napred Srbijo" - 25 minuta i 12 sekundi; poslanička grupa DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslanička grupa SPS - JS - 18 minuta; poslanička grupa LDP - 15 minuta i 36 sekundi; poslanička grupa Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslanička grupa manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslanička grupa PUPS - šest minuta.
Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, narodni poslanici koji nisu članovi nijedne poslaničke grupe imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.
Molim sve poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika, što je u skladu sa članom 96. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, koji nas obavezuje da svoje liste sa govornicima koji će učestvovati u današnjoj raspravi predamo pre početka otvaranja pretresa.
Obaveštavam vas takođe da su ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa po ovim tačkama dnevnog reda: narodni poslanik Đuro Perić, poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera Srbije; narodna poslanica Elvira Kovač, poslanička grupa manjina, narodni poslanik Dejan Radenković, poslanička grupa Socijalistička partija Srbije – Jedinstvena Srbija; narodni poslanik Milan Lapčević, poslanička grupa Demokratska stranka Srbije; narodni poslanik Mladen Grujić, poslanička grupa Nova Srbija; narodni poslanik Dragan Stevanović, poslanička grupa Srpske radikalne stranke i narodna poslanica Branka Ljiljak, poslanička grupa Za evropsku Srbiju.
Saglasno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni pretres o Predlogu zakona o tržištu kapitala, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskom lizingu, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate, Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima i Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o platnom prometu.
Da li predstavnik predlagača Božidar Đelić, potpredsednik Vlade, želi reč? (Da.) Izvolite.

Božidar Đelić

Poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, pred vama je danas jedan snažan paket zakona, izmena i dopuna zakona, koji će doprineti daljem uređenju našeg finansijskog tržišta. Finansijsko tržište i dalje ne predstavlja značajan izvor finansiranja naše ekonomije. Finansijsko tržište je bio okidač ove velike krize u kojoj se nalazi svet. To su dva ključna razloga zbog kojih je veoma bitno da ovaj paket zakona bude usvojen.
Prvo, da bi finansijsko tržište obezbedilo u mnogo većoj meri nego što je danas slučaj finansiranja naše ekonomije od strane onih koji imaju raspoloživa sredstva u zemlji i u inostranstvu, da mogu da ulažu u naša preduzeća, u naše hartije od vrednosti, bilo da su vlasničke ili dužničke, da obezbede finansiranje i našoj državi, to su sve razlozi zbog kojih je veoma bitno da unapredimo naš sistem.
Veoma je bitno unaprediti sistem i zbog toga što akcije koje su podeljene našim građanima u javnim preduzećima sve više su u opticaju. Sve veći broj naših građana samim tim će biti u posedu hartija od vrednosti, prvo dužničkih, to je bio slučaj sa hartijom od vrednosti koje su regulisale staru deviznu štednju, sada vlasničkih kroz besplatne akcije do kojih su došli u postupku transformacije naših javnih preduzeća, a sutra i jednih i drugih, jer iskustvo je pokazalo da portfelj mogućnosti za investicije su nešto što je bitno, ne samo za onaj uski krug nešto imućnijih građana, ili onih preduzeća koja raspolažu viškovima, nego i za naše građane u celini.
Neće svi naši građani biti u poziciji možda da investiraju u hartije od vrednosti, ali je bitno da banke, osiguravajuća društva, investicioni fondovi, penzijski fondovi, koji će biti u kontaktu sa mnogo većim brojem naših građana, budu u stanju da investiraju u hartije od vrednosti na tržištu kapitala na jedan bezbedan, transparentan način koji će biti u interesu za celu našu ekonomiju.
Drugi razlog, to je ono što sam sada upravo pomenuo, a to je da je nažalost u procesu tranzicije, pa i u najrazvijenijim svetskim tržištima kapitala, uočen veliki broj nepravilnosti poslednjih godina. Videli smo da je suštinski kriza u svetu počela tako što su loše regulisana određena tržišta kapitala u Sjedinjenim Američkim državama.
Podsetimo se i velikog skandala oko Fonda "Mejdof", koji je prevario veliki broj štediša i veoma sofisticiranih investitora i zbog toga u ovom paketu zakona imamo dodatno uređenje, bezbednost za naše građane, transparentnost u informacijama onih koji žele da ulože novac, ili onih koji ulažu novac u ime građana, da se tržište kapitala razvija na jedan bezbedan način pre svega za građane, a onda za investitore i za celu državu.
Samo bih dodao da u ovom paketu imamo i jedan broj odredaba koje će olakšati poslovanje u finansijskom smislu sa inostranstvom. Tu bih pomenuo Zakon o deviznom poslovanju, zakon koji je nasleđen iz nekih drugih vremena, kada su odnosi između Jugoslavije i sveta bili odnosi između dva različito uređena privredna i politička sistema. Ovo je dodatni korak ka liberalizaciji tih odnosa i usklađivanje sa onim što su odnosi sa akterima iz EU, ali i iz celog svega.
Poštovana gospođo potpredsednice, poštovani narodni poslanici, u ovom prvom obraćanju hteo bih sada da kažem nešto preciznije i nešto detaljnije o ova dva zakona koja, čini mi se, nose ovaj paket koji je danas pred vama.
Prvo, Zakon o tržištu kapitala, koji je sistemski zakon i, s druge strane, Zakon o deviznom poslovanju, koje pokazuje napredak u odnosima između naše zemlje i inostranstva, zato što će ovaj zakon obezbediti mnogo lakše poslovanje, ne samo bankama nego i preduzećima koja posluju sa inostranstvom.
Oba zakona dolaze posle mnogo godina, moram reći, konsultacija sa privredom, s finansijskim sistemom, s našim partnerima, s međunarodnim finansijskim organizacijama i s EU. Oni su plod daljeg usklađivanja i treba da obezbede, kao što sam rekao, bolju prohodnost na tržištu kapitala; s jedne strane sigurnost, transparentnost, a sa druge strane smanjenje troškova poslovanja za naše firme.
Zakon o tržištu kapitala; tržište kapitala u našoj zemlji je i dalje skromnog obima, ali možemo predvideti da će igrati mnogo značajniju ulogu u godinama koje dolaze. Pre desetak godina je otpočeo razvoj. Tokom privrednog rasta između 2003 – 2008. godine ovo tržište je dosta poraslo i onda, kao posledica krize, i indeks Beogradske berze i broj onih prisutnih, pa čak i broj onih firmi koje su prisutne kao brokeri i dileri, značajno se smanjio.
Međutim, vidljiv je u poslednjih nekoliko meseci ponovni rast, rast onih oni koji su prisutni zbog toga što je veliki broj naših građana dobio i besplatne akcije u procesu transformacije javnog sektora i zbog toga što imamo obnovljeno interesovanje ne samo domaćih investitora, nego inostranih investitora za ulaganja u našoj zemlji.
Četiri ključna principa iza ovog zakona o tržištu kapitala su: zaštita investitora, transparentnost tržišta, usklađivanje sa evropskim direktivama, što se i u ovom momentu dodatno unapređuje i, napokon, regulisanje onih koji intervenišu na tržištu, pre svega na posledice na tom tržištu, a radi se o brokersko-dilerskim društvima, koja su ili nezavisna ili u sklopu jedne veće finansijske grupacije i, naravno, ovlašćene banke.
Koji su ključni instituti? Prvo, ovde imamo po prvi put veoma detaljno razrađenu javnu ponudu. Imali smo situaciju gde jedan "Tigar" nije bio u stanju godinama da dođe do sredstava na našem tržištu kapitala, mada su uložili značajna finansijska i ljudska sredstva u to i bilo bi uputno da u godinama koje dolaze naša najbolja domaća preduzeća dođu do sredstava koja su im bitna da bi finansirali sopstveni razvoj. Ne bi bilo dobro da u našoj zemlji jedini izvori budu kratkoročni poslovno-bankarski krediti ili pak intervencije države koje su u ovom momentu krize nužne, ali neće biti dovoljne.
Veoma je bitno da se razvijaju na našem tržištu mogućnosti da se za uspešna preduzeća nađu investitori u njihove dužničke, ali i vlasničke hartije od vrednosti. Zbog toga je ovde veoma detaljno regulisan način na koji se sprovodi javna ponuda, na način koji je pogodan za naša preduzeća u ovom momentu i u sledećih 10 godina.
Samim tim, za one koji žele da idu na listing, zahtevi su veći. Za one koji će ići prema profesionalnim investitorima, oni su nešto manji. Sve u svemu, ovo što je ponuđeno u ovom zakonu je nešto što će omogućiti da firme poput "Tigra" budu u stanju da sprovedu do kraja, na jedan ekonomičan, efikasan način, postupak javne ponude, a da on bude transparentan i jasan za one koji bi želeli da ulažu u jednu takvu javnu ponudu.
Drugi element, to je da se prepoznaju različiti segmenti tržišta. Tržište kapitala svuda u svetu otprilike ima tri segmenta. Jedno je tzv. listing i to je ono što se ovde zove, u ovom našem zakonu, regulisano tržište. Drugi segment je onaj koji se tiče trgovanja, ali samo u krugu profesionalnih investitora, tj. onih čija je profesija da investiraju na tržištu kapitala.
U ovom zakonu to su platforme za trgovanje tim hartijama od vrednosti, gde bi imali pristup samo oni čija je profesija investiranje. I napokon, mogućnost da se trguje i van regulisanog tržišta pod određenim uslovima, ali da to ne bude nešto što bi uključivalo građane.
To je, pre svega, predviđeno za dužničke hartije od vrednosti, ne toliko za vlasničke, i to je način na koji mi želimo da ustrojimo ova tri segmenta koja će odgovoriti na potrebe i samim tim i na uredbe funkcionisanja tih tržišta prema raznim segmentima, s jedne strane investitorima, a sa druge strane onima koji potražuju sredstva na tržištu kapitala.
Reguliše se ono što je verovatno i najvidljivije za veliki broj naših građana i privrednika, a to je sekundarno tržište hartija od vrednosti. Za vlasničke hartije od vrednosti filozofija je jasna – predlaže se da vlasničke hartije od vrednosti budu na regulisanom segmentu tržišta kapitala. Zašto?
Zato da bi se izbegli određeni problemi koji su uočeni u vlasničkoj transformaciji ili u nekim drugim zemljama u tranziciji, kada su oni koji su imali privilegovane informacije na jednom nedovoljno regulisanom tržištu bili u stanju da izvuku veliku korist, a da jedan veliki broj investitora se oseti i bude oštećen.
Zbog toga se u Srbiji nastavlja i jača taj ključni princip, a to je da ono što se tiče vlasničkih hartija od vrednosti, akcija i onog što je strogo povezano sa tim akcijama, bude isključivo predmet sekundarne trgovine na regulisanom segmentu tržišta kapitala.
Što se tiče dužničkih hartija od vrednosti, tu se pre svega misli na državne hartije od vrednosti ili onih hartija od vrednosti koje će izdavati oni koji su povezani sa državom. Ovde želimo da se razvije i tržište tzv. opštinskih hartija od vrednosti.
To je jedno tržište koje za naše gradove u perspektivi će biti interesantno i kao alternativa zaduženju kod poslovnih banaka tu se predviđa mogućnost da dođe do uporednog trgovanja na regulisanom i na onom drugom segmentu koji se tiče profesionalnih investitora tzv. platformi, multilateralnih platformi za trgovanje.
Ono što je bitno za one koji žele u datom momentu da se povuku sa tržišta, postoje i jasno definisani uslovi na koji način može doći do povlačenja sa tržišta hartija od vrednosti. To je bitno i za investitore, to je bitno i za one koji su izdali te hartije od vrednosti i za stabilnost tržišta kapitala u celini.
Veoma su jasno definisane i obaveze onih javnih društava koja se pojave na tržištu kapitala, po proporcionalnosti. Oni koji žele da dobiju sredstva od građana moraju svakog kvartala obaveštavati o situaciji u tom društvu. Za one koji se obraćaju na drugim segmentima profesionalnim investitorima ili koji su manjeg obima, obaveze su nešto proređenije, dva puta godišnje ili pak godišnje.
Tu se traži i predlaže jedna forma ravnoteže između, s jedne strane, obima i širine investitora koji se privlače i, s druge strane, potrebe da investitori budu redovno i dubinski informisani o onome što se dešava u društvu i oko troškova pojavljivanja na tržištu kapitala.
Mora se napraviti balans. Za manja preduzeća, kojima su potrebna manja sredstva i koja ne očekuju da ta sredstva dođu od bilo koga drugog od ovih profesionalnih investitora, bitno je da to pojavljivanje ne bude previše skupo.
S druge strane, za javna preduzeća, za velika preduzeća, za one koji žele da dobiju podršku veoma širokog kruga investitora, uključujući i naše građane, veoma je bitno i kako je to predloženo ovde, da informacija bude obimna, veoma redovna, kvartalna. Zbog toga su obaveze informacionih društava ovde veoma detaljno razrađene.
Imamo celu glavu ovog zakona koja je posvećena suzbijanju zloupotreba u trgovanju hartijama od vrednosti. Kao što sam pomenuo na početku, tržište kapitala nije za sve.
Tržište kapitala je bitno, ali je veoma bitno da istovremeno se ono ne rodi grbo, jer se onda popraviti ne da. U Srbiji u proteklih 10 godina imali smo iskustvo dosta stroge regulative, neretkih kazni i, s druge strane, jednog poverenja u razvoju tržišta kapitala koje je raslo, sve naravno do ove krize. Veoma je bitno da nastavimo tim putem.
Imamo iskustvo, primera radi, varšavske berze, gde je regulativa tvrda i u početku je bila dosta osporavana od strane investitora, i domaćih i inostranih, ali danas je ta berza izuzetno bitan element u razvoju poljske ekonomije i zbog toga što su dobro uvezani štednja, ne samo domaća Poljska, nego regionalna i, s druge strane, regulativa.
To tržište kapitala je danas u stanju da privuče značajna sredstva i investitore, da bi značajne firme koje dolaze dobile ta sredstva i da igraju jednu regionalnu ulogu. To je model koji ovde pratimo. Bilo je i drugih modela pre 20 godina, na primer, nedovoljno regulisanih tržišta, poput onoga u Pragu, koja nisu uspela da se održe zbog manjka transparentnosti, likvidnosti i od tih prvih šokova i prvih skandala oni se nisu oporavili.
Zbog toga se ovde predlaže da srpsko tržište kapitala može da bude nešto strože da bi se pravilno razvijalo. To je bitnije od brzine, naročito u ovom momentu gde se očekuje jedan postepeni oporavak tržišta kapitala u svakom slučaju.
Zbog toga je veoma bitno da oni koji intervenišu na tržištu kapitala, pre svega oni posrednici kao što su brokersko-dilerske kuće, budu dobro regulisani. Zbog toga se predlaže da minimalni kapital, u zavisnosti od usluga koje će pružati našim građanima, ide od 115 do 730 hiljada evra. To je dosta visoko, ako ga uporedimo s nekim drugim zemljama u tranziciji, ali to je i cena i profesionalizacija onih koji intervenišu na tržištu kapitala.
Da se podsetimo, najveći broj skandala koji se desio u zemljama u tranziciji dolazi od onih posrednika sa nedovoljno kapitala, nedovoljno regulacije, koji bi preko noći nestali i ostavili serije malih investitora da samo konstatuju da su prevareni. Ovaj zakon je tu da to spreči, kao što je ovde predviđen jedan fond za zaštitu investitora u koji će biti uplaćeno od strane onih koji intervenišu na tržištu kapitala i koji će dati garanciju do 20 hiljada evra, koja će pokriti ogroman broj tj. postotak naših građana za ulaganje na tržištu kapitala.
Ovo je rešenje koje treba da obezbedi da naši građani, koji imaju skromna sredstva, ipak budu u mogućnosti da se pojave kroz posrednike na tržištu kapitala. Taj tržišni fond će biti regulisan i praćen sa strane Ministarstva finansija i Narodne banke i biće tu da proširi krug na jedan bezbedan način onih koji investiraju kroz ovu garanciju koju će dati.
Hteo bih da kažem da neke institucije, koje su pokazale njihovu relevantnost u proteklih 10 godina, nastavljaju. To je s jedne strane Centralni registar, kliring za hartije od vrednosti i Komisija za hartije od vrednosti, koja je, nažalost, već godinama u v.d. stanju.
Poštovana potpredsednice, poštovani narodni poslanici, dame i gospodo, predlaže se da se izađe iz tog v.d. stanja, da Komisija dobije pet članova koje će predložiti odgovarajući Odbor za finansije Narodne skupštine i ovaj cenjeni dom će biti pozvan da izabere predsednike i četiri člana Komisije za hartije od vrednosti, koja će samo vama odgovarati i gde se, kao što se vidi u institutima ovog zakona, izbegava svaka forma konflikta interesa, jer ti članovi saveta će morati da imaju i radnu knjižicu u Komisiji za hartije od vrednosti, da organizuju tu veoma bitnu instituciju koja mora da vrši mere nadzora nad svim učesnicima prometa kapitala.
Zbog toga pozivam poslaničke grupe i pozicije i opozicije da podrže ovaj zakon o tržištu kapitala. On će biti značajan napredak za našu zemlju. On je u suštini taj sistemski zakon koji prati drugi broj zakona, npr. izmene i dopune Zakona o investicionim fondovima, koji u suštini usklađuje taj zakon sa onim odredbama koje se menjaju u Zakonu o tržištu kapitala.
Da ne bih dužio, u ovom uvodnom izlaganju bih hteo da kažem nekoliko reči o izmenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju. Evo zakona na koji čeka veliki broj naših uspešnih preduzeća. Mislim da ćemo se svi složiti da jedan od ključnih ciljeva za našu zemlju u godinama koje dolaze jeste povećanje izvoza naše zemlje. Upravo ključni izvoznici vam već godinama ukazuju na jedan broj odredaba Zakona o deviznom poslovanju koji im veoma otežavaju poslovanje sa inostranstvom i povećavaju troškove.
Samo bih spomenuo nekoliko principa ovog zakona. Prvi, to je da se realizuju preporuke da bi naša zemlja ušla u STO. Ukoliko ovaj cenjeni dom izglasa ovaj zakon, to će biti jedna od poslednjih prepreka za ulazak naše zemlje u STO. Drugi element je da rešavamo stvarnu seriju problema koji su se pojavili u praksi, koje su imali i velika i mala preduzeća koja posluju sa inostranstvom.
Treća stvar, to je da se radi sledeći korak u liberalizaciji, želim da podvučem, nekompletnoj liberalizaciji, jer za to još nije došlo vreme u deviznom poslovanju naše zemlje, ali koje će omogućiti da onaj realni sektor koji posluje sa inostranstvom, koji se bori na stranim tržištima, ima zakon koji mu neće smetati nego pomagati.
Nekoliko primera na bazi tih principa to je, primera radi, da se izostavlja ona stara odredba, a to je da mora da se unese novac koji je zarađen na izvozu u roku od 180 dana nazad u zemlju i koji je pravio velike probleme i troškove za naše izvoznike. To je nešto što je dolazilo iz onih vremena kada dinar nije bio interno konvertibilan. To dolazi iz onih vremena kada su devizne rezerve bile veoma slabe.
Mogu li se razumeti te odredbe, koje su pokušavale da svaki posao koji obezbeđuje našoj ekonomiji priliv u devizama obezbedi jačanje deviznih rezervi. Ta vremena su iza nas i ove odredbe se brišu i samo sada se dovodi do jedne normalne obaveze, a to je da svi poslovi koji nisu rešeni u roku od godinu dana, bilo da su naplaćeni na izvozu ili na uvozu, budu evidentirani i kao takvi prijavljeni.
Drugi primer koji želim da ovde naročito istaknem je da ova promena je nešto što će značajno unaprediti poziciju naših izvoznika. To je činjenica da, ukoliko ove izmene budu usvojene, naši izvoznici budu u stanju da prebiju potraživanja i dugovanja, da budu u stanju i u domenu poslovanja s realnim sektorom, a to su ona potraživanja i dugovanja koja proizilaze iz spoljnotrgovinske aktivnosti, ali s druge strane u finansijskom smislu u odnosima sa bankama, domaćim i inostranim, da budu u stanju, ukoliko to poslovno omoguće, da prebiju ta potraživanja i ta dugovanja.
Jer je ekonomski život jednostavno takav da sa istim partnerima u datom momentu se potražuje i duguje i ova fleksibilnost će omogućiti našim preduzećima da mnogo manje obrtnog kapitala ulože u ono što je njihova najdragocenija aktivnost, a to je mogućnost da finansiraju izvoz i mogućnost da na taj način veoma značajno smanje troškove poslovanja i da na taj način budu u mnogo boljoj poziciji da osvoje spoljna tržišta.
Dame i gospodo narodni poslanici, verovatno u ekonomskom smislu najveća bitka za Srbiju koju moramo da dobijemo, to je da izvoz Srbije pređe sa ovih 30% BDP na 40 i 50, jednoga dana, nadam se, na 60 i 70% BDP. Ako je jedna Slovačka uspela to da uradi u 10 godina, nema nikakvog razloga da naša zemlja to ne uspe da uradi. Ove izmene i dopune Zakona o deviznom poslovanju su veoma značajan korak na tom putu. Zbog toga pozivam sve poslaničke grupe da podrže jedan ovakav zakon.
Hvala puno na vašoj pažnji. Evo velikog paketa za dobrobit naše zemlje.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li želi reč izvestilac Odbora za finansije, narodni poslanik Milan Vučković? (Ne.)
Da li želi reč izvestilac Zakonodavnog odbora, narodni poslanik Vlatko Ratković? (Ne.)
Da li želi reč izvestilac Odbora za evropske integracije, predsednik Odbora, Laslo Varga? (Ne.)
Da li žele reč predsednici odnosno ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa? (Da.) Reč ima narodni poslanik Đuro Perić.
...
Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Đuro Perić

Partija ujedinjenih penzionera Srbije - PUPS
Poštovana gospođo predsedavajuća, cenjeni gospodine potpredsedniče Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, iz ovog seta predloga zakona o izmenama i dopunama o kojima danas raspravljamo govorio bih o dobrovoljnim penzijskim fondovima.
U Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima ima značajnih novina koje obuhvataju više od polovine novog normiranog teksta. Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima je donet 2005. godine, a počeo je da se primenjuje od 1. aprila 2005. godine. Funkcioniše pet godina i za to vreme je osnovano devet dobrovoljnih penzijskih fondova sa 170.000 članova. To je, verovatno, promenljiva kategorija, ali zadnji podatak koji sam imao je takav.
Cilj donošenja ovog zakona je bio da se građanima omogući dodatna štednja za starost, akumulacijom sredstava za dobrovoljne penzijske fondove kojima upravljaju profesionalna društva za upravljanje.
Koji su razlozi za ove značajne izmene i dopune u predloženom zakonu? Nakon petogodišnje primene zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima sagledano je realno stanje na finansijskom tržištu, efekti međunarodne finansijske i ekonomske krize, kao i potrebe da se, usled neophodnosti prevazilaženja postojećih problema u finansiranju ovih fondova, preduzmu mere za uspostavljanje stabilnog, održivog i funkcionalnog sistema njihovog poslovanja, a radi zaštite interesa njihovih članova.
Naime, u ovoj petogodišnjoj primeni zakona je došao do izražaja problem nedovoljno razvijenog tržišta kapitala i nedostatak kvalitetnih i raznovrsnih hartija od vrednosti. Bilo je neophodno izvršiti određene izmene kako bi se smanjila nesigurnost, nelikvidnost i pojačalo poverenje u poslovanje dobrovoljnih penzijskih fondova.
Bilo je potrebno izvršiti izmene, između ostalog, i iz razloga kontinuiranog usaglašavanja sa propisima EU, naročito s direktivom o aktivnostima i nadzoru nad ustanovama za profesionalno penzijsko osiguranje.
Takođe, izvršene su određene izmene zakona koje se odnose na društvo za upravljanje. Ono je osnovano isključivo kao zatvoreno akcionarsko društvo. Njega mogu osnivati domaća i strana fizička i pravna lica.
Kod prava glasa u društvu za upravljanje se predlaže da fizička lica mogu imati samo nekvalifikovano učešće, a da više od 50% učešća u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje moraju imati pravna lica, i to ona koja se bave bankarskim poslovima, poslovima osiguranja ili ona koja se bave delatnošću penzijskih fondova.
Domaće pravno lice sa većinskim državnim, odnosno društvenim kapitalom ne može biti osnivač društva za upravljanje, izuzetak su banke i društva za osiguranje sa većinskim državnim kapitalom, koji mogu biti osnivači društva.
Kada se učešće akcionara u kapitalu društva za upravljanje smanji za iznos od 10 ili više procenata, društvo je dužno da o tome obavezno obavesti NBS. Takođe, predlaže se da NBS može od društva za upravljanje zahtevati da izmeni i dopuni pravila poslovanja kada utvrdi da ono dovoljno ne obezbeđuje interese članova dobrovoljnih penzijskih fondova.
NBS, takođe, od društva za upravljanje može zahtevati da izmene i dopune pravila poslovanja dostavi svim članovima dobrovoljnih penzijskih fondova, odnosno obveznicima, uplate na koje se ona i odnosi, ako oceni da je to u njihovom najboljem interesu, i to najkasnije 20 dana pre početka njihove primene.
Poslanička grupa PUPS smatra da je vrlo bitno da NBS ima ovakva, kao i druga ovlašćenja prema društvu za upravljanje, jer su to jedine sigurne garancije za stabilnost funkcionisanja dobrovoljnih penzijskih fondova.
Što se tiče odredaba koje se odnose na imovinu dobrovoljnih penzijskih fondova i kojima se određuje njihov status i obezbeđuje maksimalna sigurnost, predlogom zakona su izvršene značajne dopune. Ove dopune proizvode niz pozitivnih efekata, kako za članove fonda, tako i za društvo za upravljanje.
Na ovaj način su članovi fonda dodatno stimulisani da uplaćuju sredstva u fond i vrše akumulaciju tih sredstava na što duži rok. Ovim rešenjem se smanjuje odliv sredstava iz fonda. Omogućava se, što je vrlo važno, povećanje likvidnosti fonda, lakše upravljanje njegovom imovinom, samim tim i stabilnije poslovanje fonda i obezbeđuju se uslovi za ostvarivanje većih prinosa.
Poslanička grupa PUPS smatra da bi trebalo brisati član 21. Predloga zakona, kojim se daje podsticaj za kupovinu prvog stana, što po našem mišljenju nije u skladu sa osnovnim principima postojanja dobrovoljnih penzijskih fondova. U vezi s tim podneli smo amandman, pa kada bude rasprava o pojedinostima, onda ćemo malo detaljnije o tome da govorimo.
Značajno je napomenuti i to da se predlaže promena člana 46. stav 1. važećeg zakona, tako što se propisuje da vrednost imovine fonda čini zbir vrednosti hartija od vrednosti iz portfolija fonda, depozita novčanih sredstava iz fonda kod banaka, nekretnina u vlasništvu fonda, sredstava na računu kod banke, kao i potraživanja fonda.
U cilju poboljšanja uslova za poslovanje dobrovoljnih penzijskih fondova i stvaranja mogućnosti za veću disperziju rizika i sigurnije poslovanje, proširene su odredbe koje se odnose na ulaganje imovine fonda, tako što je propisana mogućnost ulaganja u investicione jedinice domaćih otvorenih investicionih fondova, kojih je trenutno, koliko imam podatak, četiri, i otvorenih fondova koji su osnovani i posluju u državama članicama EU, odnosno OECD, kao i kratkoročne i dužničke hartije od vrednosti koje izdaju ili garantuju banke sa sedištem u Republici Srbiji.
U Predlogu zakona su izvršene važne izmene i dopune u okviru odredaba koje se odnose na povlačenje raspolaganja akumuliranih sredstava u fondu. Predložene izmene su urađene s ciljem da se destimuliše ranije povlačenje akumuliranih sredstava iz penzijskih fondova, a radi što duže akumulacije tih sredstava, koja dugoročno doprinose povećanju sredstava članova fonda, sigurnijem poslovanju fonda, zaštiti imovine fonda i ostvarivanju zadovoljavajućih prinosa.
U tom smislu, postojeće odredbe kojima je propisano da se pravo člana dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno penzijskog plana na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima stiče sa navršenih 53 godine života, zamenjuje odredbama koje predviđaju da se pravo člana dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno penzijskog plana na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima stiče sa navršenih 58 godina života, s tim što se ova izmena odnosi samo na članove fonda koji će potpisati ugovor nakon stupanja na snagu ovog zakona.
Ovim pomeranjem starosne granice na određeni način se vrši usklađivanje sa zakonom koji uređuje i PIO, gde je takođe starosna granica pomerena. Međutim, treba posebno istaći da je rizik starosti upravo rizik zbog koga je i ustanovljen sistem dobrovoljnih penzijskih fondova. Jedan od osnovnih razloga za članstvo u ovim fondovima je i štednja za starost koja predstavlja dopunu redovne penzije iz fonda PIO.
Što se tiče odredaba koje propisuju mogućnost povlačenja akumuliranih sredstava putem jednokratne isplate izvršene su izmene u smislu da se dozvoli jednokratno povlačenje ovih sredstava u visini najviše do 30% ukupno akumuliranih sredstava člana fonda. Ova izmena se odnosi isključivo na članove fonda koji će potpisati ugovore nakon stupanja na snagu ovog zakona.
Ograničenjem jednokratnog povlačenja sredstava će se smanjiti, sasvim sigurno, uočene zloupotrebe koje se odnose na povlačenje sredstava iz ovih fondova koja su korišćena za neke druge namene – tekuću potrošnju, kupovinu potrošnih dobara i slično, čime se u suštini gubi smisao i svrha postojanja ovih fondova uopšte.
Takođe, jasnije su utvrđene odredbe koje se odnose na povlačenje sredstava u slučaju smrti člana fonda, tako što je regulisano da se na ostvarivanje prava na prenos sredstava na lice koje je član dobrovoljnog penzijskog fonda prethodno odredio shodno primenjuju odredbe zakona kojima se uređuje osiguranje života u korist trećih lica. Ovim usaglašavanjem je dodatno usaglašeno pravo člana fonda da po svom izboru prethodno odredi lice na koje će se u slučaju njegove smrti preneti sredstva iz njegovog računa.
Da bi dobrovoljni penzijski fondovi normalno funkcionisali, oni imaju i određene troškove koji se naplaćuju iz imovine dobrovoljnog penzijskog fonda. Ti troškovi su u vezi sa kupovinom, prodajom i prenosom hartija od vrednosti u koje se ulaže imovina fonda, i to troškovi usluga centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti, troškovi organizatora, tržišta i poreske obaveze, kao i troškovi tekućeg održavanja nepokretnosti u koje je uložena imovina fonda, kojima se obezbeđuje njihovo održavanje na odgovarajućem nivou, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje investiciono i tekuće održavanje nepokretnosti.
Određeni troškovi se naplaćuju i iz imovine društva za upravljanje. Član 23. postojećeg zakona potpuno je promenjen, a tiče se naknada društva za upravljanje. Naknadu za usluge društva za upravljanje i naknadu za prenos računa člana fonda plaća član fonda, u skladu sa pravilnikom po tarifi društva za upravljanje.
Što se, pak, tiče naknada za upravljanje fondom, koja se obračunavala po stopi od najviše 2% godišnje od vrednosti imovine fonda, prema Predlogu zakona obračunavaće se po stopi od najviše 1,25 godišnje od vrednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i primenjivaće se od januara naredne godine, u odnosu na godinu u kojoj je stupio na snagu akt kojim Narodna banka Srbije utvrdi neto vrednost imovine svih dobrovoljnih penzijskih fondova zajedno, i da to iznosi 0,75 ili više od poslednje objave procene vrednosti bruto društvenog proizvoda nadležnog republičkog organa.
Što se tiče ovih procenata, možda bi moglo da dođe i do nešto nižih tih iznosa jer, koliko vidim, ima i predloga u nekim amandmanima da se to za neki manji iznos smanji.
Poslanička grupa PUPS smatra da je za ukupno funkcionisanje i stabilnost rada dobrovoljnih penzijskih fondova izuzetno važna uloga NBS. Ona je u stvari garant suštinskog bitisanja dobrovoljnih penzijskih fondova. Njena nadzorna funkcija to praktično omogućava.
Tako, na primer, u članu 69a je predviđeno da ako u toku vršenja neposredne kontrole ili na osnovu izveštaja pribavljenih posrednom kontrolom oceni da je društvo za upravljanje učinilo teže nepravilnosti, odnosno da se njegovo finansijsko stanje ili finansijsko stanje dobrovoljnih penzijskih fondova znatno pogoršalo, kao i da postoji mogućnost znatnog pogoršanja njegove likvidnosti, odnosno kada proceni da je to neophodno radi zaštite imovine članova dobrovoljnog penzijskog fonda, Narodna banka Srbije, rešenjem o privremenoj meri, nalaže društvu za upravljanje da preduzme jednu ili više aktivnosti, kao što su privremeno obustavljanje zaključenja novih ugovora o članstvu, odnosno o penzijskom planu da privremeno upravlja imovinom dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno raspolaže svojom imovinom isključivo uz prethodnu saglasnost Narodne banke Srbije, da obustavi sprovođenje odluke uprave i društva za upravljanje bez saglasnosti NBS, kao i da obustavi prijem novih uplata po osnovu već zaključenih ugovora.
Koliko sam video, NBS ima svoje amandmane u vezi sa ovim stanjem i mislim da oni zahtevaju nešto oštrije odnose u ovim restrikcijama, video sam tamo da se traži za ova društva za upravljanje da imaju kapital, koliko sam video, nešto mnogo viši nego što je sada, oko valjda 100 miliona dinara.
Pri vršenju nadzora NBS ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju pravnih lica koja su povezana lica sa društvom za upravljanje nad kojim se vrši nadzor, a može od tih lica zahtevati da joj dostave i druge podatke od značaja za vršenje nadzora.
Sve ove predložene dopune u zakonu pojačavaju nadzornu i kontrolnu funkciju NBS prema dobrovoljnim penzijskim fondovima, što će, po mišljenju poslaničke grupe PUPS-a, još više pojačati pravilnost i stabilnost njihovog rada.
Zbog svega ovog, poslanička grupa PUPS će u danu za glasanje glasati za ovaj predlog zakona i nadamo se da će neki od ovih amandmana takođe biti usvojeni, što će onda upotpuniti ovaj tekst zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Reč ima narodni poslanica Elvira Kovač.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Elvira Kovač

Grupa manjina
Poštovana predsednice, uvaženo predsedništvo, gospodine potpredsedniče, saradnici, dame i gospodo narodni poslanici, kada smo govorili o izmenama i dopunama Zakona o PIO, imali smo spojenu raspravu, tada se razgovaralo o budžetu i malo smo pričali o tome.
Danas ponovo na dnevnom redu imamo sedam predloga zakona. Sigurno ću uspeti u svojih 20 minuta da spomenem svaki, ali ću se, slično prethodniku, najviše koncentrisati na izmene i dopune Zakona o dobrovoljnim penzijsko-invalidskim fondovima i planovima.
Ako mi dozvolite, trudiću se da povežem zakon koji smo doneli u decembru i ove izmene i novi zakon koji donosimo danas, uz malu digresiju. Jutros sam se srela s nekim ljudima koji su me pitali šta je na dnevnom redu i kada sam rekla koliko je značajan set, ljudi koji nažalost još uvek nemaju veliko poverenje u Narodnu skupštinu iskreno su se iznenadili da raspravljamo o tako značajnim stvarima. Šteta što nas trenutno nema više.
Jedan od osnovnih ciljeva SVM je, naravno, obezbeđenje životnog standarda penzionera. U skladu sa osnovnim ciljevima penzijskog sistema, koji su obezbeđenje apsolutnog životnog standarda i održavanje relativnog životnog standarda penzionera, penzijski sistem svih zemalja se sastoji od tri osnovne komponente: prva je obavezna komponenta za obezbeđenje minimalnih prihoda u starosti, druga je takođe obavezna komponenta koja dozvoljava održavanje prihoda u starosti, a treća je dopunska komponenta koja je bazirana potpuno na dobrovoljnoj osnovi.
Najveće kontroverze i polemike oko izmena, rekonstrukcija penzijskog sistema su uglavnom vezane za drugu komponentu, koja je po pravilu taj državni sistem. On se prilično razlikuje po zemljama i zavisi od različitih rešenja vezanih za osnovne elemente penzijskog sistema, kao što su vrste penzija, finansiranje ili upravljanje tim penzijama.
Kao što svi znamo, u Srbiji je aktuelno tekuće finansiranje obaveznih penzija koje je nekada u prošlosti bilo popularno, baš zbog toga što je bilo relativno mlado stanovništvo, bio je veliki broj zaposlenih i zarade su bile relativno lepe. Ovaj način finansiranja penzija se bazira na tome da penzioneri dobijaju svoje penzije od onog novca koji im tekuće generacije obezbeđuju, a samim tim mi, tekuće generacije radnika, dobijamo pravo na penzije od onih para koje će uplaćivati buduće generacije.
Nažalost, zbog promene strukture stanovništva, stanovništvo je sve starije, zbog povećanja nezaposlenosti i drugih negativnih posledica, ovaj sistem ne smem da kažem da doživljava krah, ali sve je teže i teže obezbeđivati obavezne penzije.
Drugi problem lično smatram da je u tome što građani nisu dovoljno upoznati sa sistemom i vladaju nedoumice ili čak poluistinite informacije, kao što je npr. da je stopa doprinosa za PIO u Srbiji visoka. Upoređujući našu zemlju sa ostalima i zemljama u tranziciji, ova stopa od 22% nije visoka, pošto treba uzeti u obzir da ovim penzijama obezbeđujemo tri vrste rizika, ne samo od starosti, da se iz ovog novca obezbeđuje i zdravstveno osiguranje penzionera itd.
Naravno, ne smemo izostaviti iz vida da ona zavisi od karakteristika tržišta rada, od visine zaposlenosti, zarada koje su, nažalost, vrlo nepovoljne u Republici Srbiji.
Jedno od osnovnih rešenja za ovaj problem kada se plašite da ćete imati dovoljno prihoda u starosti su upravo dobrovoljna štednja za stare dane, koja bi obezbedila dostojne prihode za tzv. treće doba.
Međutim, moramo shvatiti da u našoj zemlji veliku prepreku za dobrovoljnu štednju, za još veću popularnost dobrovoljnih penzijskih fondova, predstavlja najjednostavnije rečeno strah ili nepoverenje građana koji su, složićemo se, svi u prošlosti imali nekoliko loših iskustava sa hiperinflacijom, s piramidalnim šemama, tim građanima je oduzeta stara devizna štednja, tako da oni nemaju poverenje čak ni u banke.
U poslednjih nekoliko godina, kao što je spomenuto, donet je Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima. Poslednjih nekoliko godina ipak građani, zbog straha od toga da neće imati dovoljno prihoda u starosti, uključuju se i uplaćuju novac u penzijske fondove.
Međutim, ponovo, ako pogledamo od 2008, 2009. godine, zbog opšte besparice i finansijske krize nekako su ovi dobrovoljni penzijski fondovi stavljeni u pozadinu i skoro su zaboravljeni, ali sigurni smo da će u budućnosti oni dobiti na svom značaju.
Prethodnik je govorio dosta o detaljima ovih predloga zakona i dopuna zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima i svi znamo da je suština donošenja ovog zakona pre pet godina da se dobrovoljnom akumulacijom sredstava, dobrovoljnom štednjom obezbede prihodi u budućnosti.
Ono što je značajno kod ovih izmena i dopuna koje sada donosimo je da je osnovni cilj izmena i dopuna da se jednostavno još više obezbede ili zaštite interesi članova dobrovoljnih penzijskih fondova, a sve da bi se ojačalo poverenje kako postojećih, tako i potencijalnih budućih članova pojedinaca dobrovoljnih penzijskih fondova.
Nažalost, kao što sam spomenula, postoji bojazan u okviru građana da će se smanjivati visina penzije koja se isplaćuje iz državnog penzijskog fonda, tako da moram još jednom naglasiti da su procene takve da će se povećati značaj dobrovoljne penzije i da će značajnije dobiti na interesovanju.
Zanimljivo je da sam naglasila jednu od najpozitivnijih stvari izmena i dopuna, da su ovim predloženim izmenama date mogućnosti da se imovina člana u dobrovoljnom penzijskom fondu može koristiti kao garancija za njegove obaveze prema Republici i prema bankama u vezi s prvom kupovinom stana.
SVM smatra da je ovo vrlo značajno. Zanimljivo je da se kod pravila povlačenja i raspolaganja akumuliranim sredstvima menja granica, godište, jer to pravo je bilo moguće ostvariti sa navršenih 53 godine, dok se sada povećava na navršenih 58 godina. Treba spomenuti da je takođe zanimljivo jednokratno povlačenje, tu se dozvoljava 30% sredstava, što je bitno da bi sprečili zloupotrebe.
Naravno, zbog onih koji se pitaju šta ako sam ranije, pod drugim uslovima potpisao ugovor, treba naglasiti da oni još uvek mogu da povuku i raspolažu svojim sredstvima sa navršene 53 godine i da mogu da povuku 100% sredstava, a oni koji će potpisivati ove ugovore u budućnosti, odnosno posle donošenja ovih izmena i dopuna, to će raditi po novom.
Zanimljivo je da nije zaboravljena mogućnost da se ova akumulirana štednja može koristiti i ranije, ukoliko se ustanovi trajna nesposobnost za rad, kao i da se naglašava da u slučaju smrti korisnika akumuliranih sredstava te prihode može da koristi onaj koga je on sam naglasio. Ukoliko nije nikoga naglasio ili tako neko ne postoji, ne može da se nađe, onda se tu primenjuju odredbe Zakona o nasleđivanju.
Gospodin potpredsednik Vlade je na samom početku izlaganja govorio o krovnom sistemskom zakonu, o zakonu o tržištu kapitala, i osvrnula bih se na njega. On je sistemski, a svi ostali se grade na tom zakonu.
Naravno da je postalo jasno da posle nekoliko godina, da se razvojem novih institucionalnih investitora, kao što su upravo spomenuti dobrovoljni penzijski fondovi i investicioni fondovi, došla je do izražaja izuzetno nepovoljna situacija, nedovoljno je razvijeno tržište kapitala i nedostatak kvalitetnih i raznovrsnih hartija od vrednosti.
Poslanici SVM smatraju da je neophodno zaštititi, odnosno učiniti što atraktivnijim i što povoljnijim naše tržište kapitala, kako za domaće, tako i za strane investitore.
Pozdravljamo donošenje ovog sistemskog zakona, naročito delove koji se odnose na veću zaštitu investitora, na obezbeđenje pravednog, efikasnog i transparentnog tržišta kapitala, kao i smanjenje sistemskog rizika.
Konkretna pozitivna rešenja u ovom predlogu zakona koja bih naglasila su na prvom mestu transparentnost u vidu obelodanjivanja podataka, obaveza sačinjavanja izveštaja i obaveznih javnih društava da sačinjavaju izveštaje o svom poslovanju.
Naravno, pozdravljamo i samostalnost i nezavisnost Komisije za hartije od vrednosti, koja će za poslovanje odgovarati jedino nama, ovom visokom Domu Narodne skupštine Republike Srbije.
Zanimljivo je i uključivanje medija, internet stranice sajta kao medija. Preko internet stranice će se građani informisati, kao i vršiti obaveza vođenja evidencije investicionog društva o svim izvršenim uslugama i transakcijama, i ono što smo čuli u uvodnom izlaganju i što ćemo svi naglasiti, zaista je bitno zaštititi interese manjinskih akcionara, jer većina naših građana su zapravo manjinski akcionari, i efikasnije i jače sankcionisanje raznih zloupotreba na tržištu.
Predlog zakona o tržištu kapitala obezbeđuje i adekvatno upotpunjuje regulisanje tržišta kapitala u Republici Srbiji, a sve u skladu sa regulativom EU u ovoj oblasti.
Svesni smo činjenice da je ovaj predlog zakona bilo moguće sastaviti uz uzimanje u obzir postojeće mogućnosti našeg tržišta kapitala koje nije idealno.
Sledeći predlog zakona je predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o platnom prometu. Najznačajnija novina koja će biti zanimljiva, kako za fizička i pravna lica, a koja obavljaju delatnost, da se njihova obaveza svakodnevnog uplaćivanja pazara menja, da dinare primljene u gotovom po bilo kom osnovu sada moraju uplaćivati najkasnije u roku od sedam dana.
SVM se, pored razvoja domaćeg tržišta kapitala, zalaže i za razvoj i modernizaciju platnog prometa u našoj zemlji. Ono o čemu se već govorilo danas jeste da je, nažalost, u trenutnoj situaciji nemoguće ustanoviti broj menica i ovlašćenja koja su izdata i da su poverioci u veoma teškoj situaciji, pošto ne mogu da ustanove koliko su potencijalni njihovi dužnici zapravo zaduženi i koliki je rizik poslovanja s njima.
Zbog toga pozdravljamo novine izmena ovog zakona, kojima se nalaže donošenje javnog registra menica i ovlašćenja, koji bi ponovo bio dostupan putem interneta i na ovaj način bi poverioci mogli da vide da li su dužnici bili u blokadi, koliko dugo itd. Iskreno se nadamo da će stvaranjem ažurne baze podataka ovog jedinstvenog registra menica i ovlašćenja zaista dovesti do većeg procenta naplate potraživanja, to je uvek problematično, višeg stepena finansijske discipline, pravne, ekonomsko-finansijske sigurnosti i, na kraju krajeva, konačno do uvođenja kakvog-takvog reda u naše finansijske tokove.
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskom lizingu je takođe značajan, jer SVM smatra da je neophodno obezbediti uslove za dalji razvoj tržišta finansijskog lizinga. Finansijski lizing kao forma je vrlo popularan u razvijenim zemljama, dok se kod nas tek poslednjih nekoliko godina razvija, a to je jedna od formi koja je doživela najveći udar zbog svetske finansijske krize.
Ove izmene i dopune Predloga zakona otvaraju novu mogućnost, kako za dalji razvoj tržišta finansijskog lizinga, tako i za dalji razvoj tržišta nekretnina, pošto se upravo predmet finansijskog lizinga proširuje i na nekretnine.
Ono što je značajno, u Predlogu zakona naglašeno je da davalac lizinga mora da ima dozvolu izdatu od strane Narodne banke Srbije za obavljanje poslova finansijskog lizinga, kao i da treba da obavlja poslove finansijskog lizinga kao pretežnu delatnost i da ne može da daje novčane zajmove, a smatram da je to zbog izbegavanja zloupotreba vrlo značajno.
Doduše, nekim članovima se omogućava davaocima lizinga da pored te osnovne pretežne delatnosti, finansijskog lizinga, obavljaju delatnost davanja u zakup vraćenih predmeta lizinga, kao i delatnosti koje se uobičajeno javljaju uz poslove finansijskog lizinga.
Značajno je da u ugovoru o lizingu mora biti naglašeno da se pravo svojine nad predmetom lizinga prenosi sa davaoca na primaoca lizinga istekom roka na koji je zaključen ugovor i po izvršenoj isplati ukupno ugovorenog iznosa lizing naknade. Ono što je još značajno i smatram da je potrebno naglasiti, to je da davalac lizinga, mi sada spominjemo proširenje predmeta lizinga na nekretnine, da davalac lizinga ne sme staviti pod hipoteku predmet lizinga.
Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima je takođe izuzetno bitan, jer je neophodno obezbediti stabilnije, racionalnije i sigurnije poslovanje investicionih fondova, čak i sada kada još uvek osećamo, možda malo blaže, ali udare svetske finansijske krize. Smatramo da je vrlo značajna adekvatna primena ovih odredbi, da bi nadležni organi efikasnije nadzirali poslovanje investicionih fondova, a sve radi odgovornijeg ponašanja subjekata na tržištu.
Za sam kraj ću još malo govoriti o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju. Mi iz SVM i poslaničkog kluba manjina smatramo da je neophodna veća liberalizacija tokova plaćanja i naplate potraživanja u poslovanju sa inostranstvom.
Zanimljivo je da je jedan od predloga među ovim izmenama i dopunama da se izdavanje dozvola za obavljanje menjačkih poslova i kontrole prenese sa NBS na Devizni inspektorat i da se to radi zbog pozitivne uporedne prakse, kao i ono što je gospodin potpredsednik Vlade spominjao, da se ukida obaveza za unos dobiti koju rezidenti ostvaruju izvođenjem investicionih radova.
Pitala sam se zašto je to tako i kada sam čitajući shvatila da je to jedan od uslova Svetske trgovinske organizacije da bi Republika Srbija postala član te organizacije, za koju se svakako zalaže i stranka kojoj pripadam, SVM, naravno da podržavamo ispunjavanje uslova Svetske trgovinske organizacije.
Ono što je takođe značajno je da se predloženim izmenama omogućava da će Narodna banka Srbije, na osnovu podataka koje će elektronskim putem dostavljati banke, formirati jedinstveni registar deviznih računa, kao što to već radi sa dinarskim računima, i na osnovu toga će imati uvid u spoljni dug i potraživanja prema inostranstvu.
Zahvaljujem se predsednici koja mi je dozvolila da iskoristim svoje vreme. Iskreno se nadamo da će adekvatna primena ovih zakona ubuduće zaista obezbediti finansijski održiv sistem u Republici Srbiji. Zbog toga će poslanici SVM i poslanička grupa manjina u danu za glasanje podržati ove predloge.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodni poslanik Mladen Grujić ima reč.
...
Srpska napredna stranka

Mladen Grujić

Nova Srbija
Gospođo predsedniče, gospodine potpredsedniče, razmišljao sam šta je što vezuje ovih sedam zakona koji su potpuno nespojivi i shvatio sam da ste u stvari lepo iskoristili priliku da ih skupite ovde i da ih spojite po osnovu toga što oni nikoga ne interesuju u ovoj zemlji. Trenutno u ovoj sali ima 25 narodnih poslanika, što predstavlja 10% poslanika u ovoj skupštini i to govori o interesovanju za ove zakone.
Prvo bih želeo da vam kažem, naročito vama, gospodine potpredsedniče, o zakonu o tržištu kapitala. Pohvalio bih ga, ne znam ko ga je pisao, ali odličan zakon koji neće služiti ničemu zato što mi u ovoj zemlji više tržište kapitala nemamo. Znači, ovo što ste vi doneli ovde, ovo služi za šminkanje mrtvaca, da bude lep kad ga budemo sahranjivali.
Najbolje merilo o tome je – svi se ovde u ovoj skupštini, pretpostavljam i vi, gospodine Đeliću, sećaju vatrenog i srčanog ekspozea gospodina Mirka Cvetkovića pre par nedelja, kada je održao svoj istorijski govor o novoj vladi, a dan kasnije Beogradska berza je reagovala na njegov govor tako što je pala 2%.
To nije strašno i to može da se kaže o neverovanju investitora u ekspoze gospodina Cvetkovića, strašno je to što nijedna beogradska novina nije donela nijedan red o toj vezi – govor gospodina Cvetkovića, pad Beogradske berze od 2%. Na to niko nije obratio pažnju.
Mi smo došli u situaciju da na berzi imate četiri vrste trgovanja – male akcionare, koji su se prevarili i nisu prodali akcije na vreme, jer akcije se trenutno kupuju od malih akcionara koje većinski vlasnici preduzeća pokušavaju da isplate da bi izašli sa berze, da bi se povukli.
Zatim imate trgovanje jednom bankom koju vode četiri brokera između sebe da bi napravili privid realne cene. Zatim imate veliku grupu nesretnih ljudi koji su poverovali u onu bajku o jednom predsedniku, o njegovom vernom drugu i hiljadu evra, a to je, nažalost, velika grupa ljudi u Srbiji i imate, da ne grešim dušu, malo trgovanje NIS-om i Beogradskim aerodromom. Ali, sve ostalo je potpuno nerelevantno.
Ne treba da pitam vas da li ste svesni zato što, poznajući vašu biografiju i vas lično, znam koliko biste morali da budete zabrinuti zbog činjenice da na Beogradskoj berzi otkako postoji nije izašlo nijedno privatno preduzeće i pretvorilo se u akcionarsko društvo. Nije bila nijedna inicijalna javna ponuda, vidite da znate kako se zove, ali zašto to onda nemamo u primeni?
Znači, nije bilo nijedne inicijalne javne ponude koja je osnov postojanja berze. Jer, berza služi da bi se privukao svež kapital. U Srbiji berza služi da bi se zaposlili rođaci, partijski drugovi, tamo u onoj lepoj zgradi u SIV-u III, zatim služi da bi se neko opario i služi da bi neko nastradao, i da bi neko imao privid evropskog društva, kao, imam akcije pa se time nešto trguje. Niko još nije uspeo da privuče svež kapital preko Beogradske berze. To je ono što je strašno.
Sećam se, gospodine ministre, pratio sam vaš rad, 2001. godine ste održali vrlo sličan govor ovom današnjem, gde ste nam govorili o budućnosti Beogradske berze i kako treba da školujemo brokere. To je bilo zanimanje budućnosti. Majke su sanjale da im deca budu brokeri. Najcenjeniji srpski zetovi su bili brokeri ili bankari, a danas, 10 godina kasnije, od 40 brokerskih kuća radi samo 10, a brokeri su se pretvorili u jorgandžije, kujundžije, u izumrli zanat. Nikome više ne trebaju, zato što ste sada akcijama NIS trgovali preko šaltera Poštanske štedionice. Znači, obesmislili ste potpuno celu stvar u ovih 10 godina.
Mi danas donosimo zakon koji je, po onome što piše u zakonu, u rangu evropskih zakona, ali mi samo objasnite šta ćete vi s njim da radite, na koga ćete da primenjujete taj zakon kad od berze ništa ostalo nije? Kako ćete uspeti da nađete investitore, da neko srpsko preduzeće izađe na Beogradsku berzu i da neko uloži pare u njega?
Donošenjem ovog zakona vi priznajete da smo imali loše definisane zakone, loše definisana pravila igre, suludu Komisiju za hartije od vrednosti, institucije koje nisu radile svoj posao i bojim se da ste trajno uništili poverenje u finansijsko tržište. Jedino lud čovek danas u Srbiji može da ulaže u akcije ili u privatne penzione fondove. Bojim se da smo uspeli da finansijsko tržište izjednačimo sa poslovanjem Jezde i Dafine. Moj je utisak da ćete vi doneti ovaj zakon i imati 126 poslanika, ali bojim se da je stigao prekasno.
Danas ću tokom dana slušati izlaganje mojih kolega, ali ne znam da li ste obratili pažnju da se samo 10 govornika prijavilo za diskusiju. Znači, možemo da kažemo da ovo ili nikoga ne interesuje ili niko više nema šta da kaže na to.
Prestaću ovde i čekaću tokom dana da čujem šta ostale kolege imaju da kažu, pa ću se javiti kasnije, na kraju diskusije.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Narodna poslanica Vjerica Radeta reklamira Poslovnik.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Gospođo Đukić Dejanović, javljam se na osnovu člana 27, možda ćete vi na kraju da kažete da to nije klasična povreda Poslovnika, ali vas molim da mi dozvolite da kažem ovo što sam želela na osnovu ovog člana.
Vi ste uputili poslaničkoj grupi SRS 9. februara dopis gde ste tražili da se mi, naša poslanička grupa, izjasnimo da li smo zainteresovani i koga želimo da odredimo da bude član Radne grupe za razmatranje pitanja blanko ostavi i svih ovih izmena koje su vezane za ove zahteve koje ste dobili iz EU. Mi smo vas 11. februara, dakle dva dana nakon vašeg dopisa, obavestili jednim kratkim pismom da ćemo se uključiti u taj rad i da sam ja, Vjerica Radeta, član naše poslaničke grupe koja će biti uključena u ovu radnu grupu.
Mi smo iz medija pre dva-tri dana saznali da je postojao neki prednacrt tih izmena Zakona o izboru narodnih poslanika, da je upućen Venecijanskoj komisiji, da je Venecijanska komisija dala svoje primedbe itd.
Juče sam ovde od kolege iz DSS, javno je govorio o tome, čula da je pomenuo neki sastanak. Pitala sam posle – kad je uopšte bio sastanak te radne grupe? Obaveštena sam da je gospođa Nada Kolundžija, koja je šef te radne grupe, na samom sastanku obavestila da je poslanička grupa SRS pismeno obavestila vas da ne želimo da učestvujemo u radu te radne grupe.
Dakle, ovo je pre svega radi javnosti. Svakako želimo i imamo šta da kažemo i želimo da učestvujemo ozbiljno i odgovorno u tom poslu. Samo radi javnosti i radi vas da vidimo o čemu se tu radi i kakva je to diskriminacija. Hvala.