TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 13.04.2011.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

13.04.2011

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 11:00 do 20:45

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 3. amandman je podnela narodni poslanik Vjerica Radeta. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 5. amandman je podneo narodni poslanik Petar Jojić, koji želi reč.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Gospođo predsedniče, kada je u pitanju javno beležništvo, dužan sam da kažem da je u pitanju zakon kojim se duboko zadire u predmet rada advokature, koju je odredio Ustav Republike Srbije kao nezavisne i samostalne službe za pružanje pravne pomoći, drugim rečima, notari bi ovakvim zakonom dobili deo nadležnosti koju je Ustav suvereno poverio advokaturi, čime se flagrantno povređuju odredbe Ustava o advokaturi, i to pre svega u članu 67.
Prema tome, donosi se istovremeno zakon o advokaturi kao ustavnoj kategoriji i zakon o javnom beležništvu bez potrebnog dubljeg razgraničenja, ovde nema razgraničenih stvari. Rade jedan posao i jedni i drugi, ali jasnog razgraničenja nema, u tome je problem.
Ovaj zakon nije konzistentan. Dovešće do preklapanja nadležnosti, čime bi se advokatura lišila ustavnih ovlašćenja, a građani, odnosno fizička i pravna lica bi se onemogućili da dobiju kvalitetnu i stručnu zaštitu za svoja ugrožena i povređena prava, odnosno za uređivanje svojih pravnih odnosa po drugim zakonima.
Ovakvo postupanje Vlade, tj. resornog ministarstva, očigledno onemogućava da se na ovaj način, kao što se čini na drugim zakonima, zakonom o advokaturi i zakonom o izvršenju i obezbeđenju, ponudi makar delimično uređenje ovog zakona i njegovo usklađivanje sa Ustavom i drugim pravosudnim zakonima. Putem amandmana koje smo predložili ovo se može ispraviti.
Gospođo ministre, još davne 2000. godine radio sam jednu studiju o javnom beležništvu i, molim vas, bilo bi dobro kada biste vi koristili Institut za uporedno pravo, pa kada bi mogli da poslanicima i prevode zakona iz uporednog prava dostavite i omogućite da vam verujemo da ste imali dobru nameru, da želite da uskladimo naše propise sa međunarodnim standardima, a moram reći da je Kraljevina Srbija imala 1930. godine Zakon o beležništvu.
Međutim, ovaj zakon o beležništvu neodređen nije razgraničio ovlašćenja i nadležnosti i javna ovlašćenja koja se prenose na beležnika, a beležnik, gospođo ministre, nije ustavna kategorija. Ustavna kategorija vam je sud, tužilaštvo, ombudsman, poverenik, ali ovoga nema nigde kada ga nema u Ustavu. Advokatura u Ustavu postoji kao ustavna kategorija, ali beležnika nema, nažalost. Kada bi on bio ustavna kategorija, ne bi bilo sporno.
Oblici organizovanja beležništva i pregled tih njegovih karakteristika u anglosaksonskom i kontinentalnom pravu razlikuju se. Mi smo 2000. godine naročito posvetili veliku pažnju preko Instituta za uporedno pravo i dobili smo uglavnom pregled svih važnijih zakona o beležništvu. Niste mnogo koristili odavde. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na član 12. amandman je podneo narodni poslanik Aleksandar Martinović. Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 13. amandman je podneo narodni poslanik Sreto Perić, koji želi reč.
...
Srpska radikalna stranka

Sreto Perić

Srpska radikalna stranka
Neko se dosetio da uvede nešto novo i onda ovi sada podržavaju i kažu – ovo je dobro, ovo je evropski zakon, ovakav zakon fali i Srbiji. Ma, nama trebaju srpski zakoni i Srbiji fali posao, fali bolja i poštenija vlast, ne fali njoj beležništvo javno i slično.
Imao sam priliku da idem u javno beležništvo u Republici Srpskoj i da plaćam neke takse koje su enormno visoke i to vi ne pričate građanima Srbije šta ih očekuje posle ovoga. Vi se samo pozivate na neke redove. Bio sam i u sudovima da nešto overavam, nisam video uopšte tolike redove. Da li se oni pričinjavaju nekima?
Nemojte kriti nesposobnost i želju nekih da rasparčaju ovo, da raščlane što treba da se raščlani, eto, velikim redovima, nekom neefikasnošću sudova. Pa, čiji je problem, gospođo ministar, ako su sudovi neefikasni?
Sada ne bih da upadnem u zamku, zaista. Vi nastojite, vi ste jedan od ministara koji, ako ništa drugo, ispoštuje ovu Narodnu skupštinu jer ste od prvog do poslednjeg minuta s narodnim poslanicima. To mora da ceni i onaj ko je vaš politički protivnik.
Ali, kako se možete pohvaliti da ste nešto dobro uradili, a ovamo traljava, kako reče koleginica, reforma pravosuđa? Ona je tu u pravu, zaista je reforma pravosuđa traljava. Overu nije trebalo izmeštati iz sudova, iz lokalne samouprave. Nikakav problem nije bio tamo da se to uradi kvalitetno.
Znači, građani će morati sada, to vi nećete da kažete, mnogo više da plaćaju nego što su do sada plaćali. Javni beležnici su ljudi koji će pretežno biti advokati, verujem u ovih sto da će najviše biti advokata ili možda neke druge profesije uopšte nije bitno.
Ne znate, mislim da koleginica Radović zna da je na pravnom fakultetu možda 500 onih koji su već odslušali predavanja. Koliko: 700. Te nazovispecijalističke studije je pohađalo 700 lica, gde je bilo oko 100.000 po kandidatu. Čini mi se da je organizovao niko drugi do onaj ko je pisao, učestvovao u radnoj grupi za izradu ovog zakona, profesor Hiber.
Šta će se desiti kada ti ljudi završe, očekuju neki posao? Hoće li ga biti? Neće. Niste vi tu krivi. Meni su krivi narodni poslanici koji na ovakav način doživljavaju ovaj zakon. Nisu krivi, ali prosto ne mogu da razumem takvo poimanje ovih predloga zakona. Ovo je nakaradno, ovo ništa neće značiti za Srbiju, a još manje za građane Srbije.
Mi se sada oduševljavamo ovim kao da će to rešiti problem blizu milion nezaposlenih, 800 hiljada. Neće. Neće rešiti nijedan problem. Neće smanjiti korupciju. Ništa dobro od ovog zakona nema.
Ali, mi smo učestvovali u ovom zakonu ne na taj način što smo rekli da se brišu svi članovi, overa treba da postoji i mi smo videli tu overu u sudovima i u lokalnoj samoupravi. Pošto se u članu 13. spominje komora, mi smatramo da komoru treba brisati, javnotužilačka funkcija neka se sprovodi u sudovima i u lokalnoj samoupravi.
Nisam siguran da nekome neće pasti na pamet da kaže da treba formirati komoru sudskih pozivara ili dostavljača sudskih poziva. Šta ćemo onda? Neko će da kaže da nam je samo to falilo, da je to evropski zakon i da će Srbija sada da procveta s takvim zakonom. Manite se, drage kolege, gluposti. Dajte da vidimo šta možemo iz već postojeće situacije da uradimo.
Gospođo ministar, ne znam da li sam vas pozvao sutra, vas i predsednika Skupštine, u Šabac, u 18.00 časova?
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Na član 14. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Stevanović. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 15. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Srđan Spasojević, Zlata Đerić i Miroslav Markićević. Da li neko želi reč? (Ne)
Na član 15. amandman je podneo narodni poslanik Srđan Miković. Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 15. amandman je podneo narodni poslanik Mirko Munjić. Da li neko želi reč? Reč ima narodni poslanik Mirko Munjić.

Mirko Munjić

Srpska radikalna stranka
Podneo sam amandman na član 15, i to na stav 1. i stav 3, gde sam tražio da se u stavu 1. reči "po pribavljenom mišljenju Komore" brišu, a u stavu 3. reči "na predlog ili uz pribavljeno mišljenje Komore" takođe brišu.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman zato što kaže da je neophodno da se javni beležnici udružuju u javno-beležničku komoru koja vrši, kako kaže, određena javna ovlašćenja u cilju pravilnijeg obavljanja poslova, u cilju nadzora nad radom i zaštite interesa. Takođe, ne zaboravlja da spomene Vlada da je tako i u nekim drugim zemljama.
Dakle, ovde sam tražio da se brišu reči "po pribavljenom mišljenju", a vi kažete u odgovoru da je potrebno. Nešto sasvim drugo.
Vi ovde kažete da po pravilu za područje jedne opštine, grada ili gradske opštine, jedno beležničko mesto. A hoćete li vi prihvatiti, gospođo ministre, ako vam, recimo, komora predloži dva mesta? Pitanje je, je li tako?
Prema tome, zašto će vama mišljenje Komore? Mislim da je Ministarstvo i ovlašćeno i osposobljeno da u stvari ono ovo uradi. Mi vam jednostavno dajemo značaj. Ne vama, nego javno-beležničkoj delatnosti, tako što smo tražili da vi, odnosno Ministarstvo, određujete broj javno-beležničkih mesta, kao i da ministar može izmeniti na kraju javno-beležničko mesto ako to zahtevaju neki demografski razlozi ili neke druge promene.
Očigledno je da niste prepoznali naše zalaganje da je Ministarstvo dovoljno stručno osposobljeno i opremljeno – bar bi tako trebalo da bude, u šta, eto, sada moramo izraziti sumnju i da mu ne treba apsolutno mišljenje neke komore. Komora može biti ili pristrasna, ili imati neke svoje interese itd. Zato smatramo da je bolje da ostane kako smo mi predložili amandmanom.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Na naslov iznad člana 16. i na član 16. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Laslo Varga, Balint Pastor, Elvira Kovač i Arpad Fremond.
Vlada i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman u skladu sa Ustavom i pravnim sistemom, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 17. amandman je podnela narodni poslanik Gordana Pop Lazić. Da li neko želi reč? (Da) Ima reč gospodin Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Mislim da je sada prilika da malo temeljnije uđemo u ovu oblast. Znate, pošto težite ka EU, ni tamo ne postoji jedinstven sistem koji reguliše materiju javnog beležništva.
U teoriji postoje četiri sistema, tzv. anglosaksonski, državni, latinski i advokatski. Ovaj koncept zakona potpada pod taj tzv. latinski tip javnog beležništva.
Međutim, moram da vam skrenem pažnju da u ovom i ovakvom nedorečenom zakonu mi amandmanima nismo mogli kvalitetnije da utičemo, osim da u prvih nekoliko desetina članova amandmanima izbacimo ili preformulišemo ono što smeta, a da otprilike javno beležništvo ostane u sudu i u upravi, jedinicama lokalne samouprave.
Nismo taj posao do kraja završili, samo smo hteli da skrenemo pažnju, pošto se koncepcijski ne slažemo. Jer, ima tu puno poslova koje beležnik treba da radi, a to su poslovi koje danas rade i advokati, i oni koji rade na overi u sudu, u opštinama, a ima, doduše, jedan mali deo poslova koji radi i opštinska uprava.
Nije to samo izjava. Ima tu puno pravnih poslova, a beležništvo treba da bude svojevrsna verifikacija, nešto što treba da potvrdi i da da mnogo veći značaj nego običnoj privatnoj ispravi.
U našim uslovima, izvlačiti ovo i dati neuspešnim advokatima koji žele da budu notari i izvršiti svojevrsno monopolisanje ovog posla, oteti deo poslova advokatima u pogledu sastavljanja nekih isprava je potpuno neracionalno, a nemamo nijedan tračak nade da će ovo da uspe.
Zašto neće da uspe? Ako mi nismo mogli da budemo sigurni u overu koja se dešava u sudu, pred sudskim službenikom, ukoliko nismo mogli da budemo sigurni u zapisnik, izjavu ili nešto što je sastavio sudija u vanparničnom postupku, ukoliko možemo da izrazimo sumnju ili da dokažemo da smo u pravu kada je u pitanju overa u opštini, koja nam je garancija da će fizičko lice, sa titulom javni beležnik i tablom, da bude pouzdano? Šta – pretnja krivičnim sankcijama? Te krivične sankcije postoje i prema sudskim i opštinskim službenicima.
O čemu se onda radi? Radi se o svojevrsnom monopolisanju. Kakva je ova država koja predlogom zakona priznaje da nije sposobna da sredi dve pisarnice? Kaže – mi nismo sposobni da sredimo upisnik. Koja vam je garancija da će kod nekog budućeg notara, advokata, koji će na vezu da bude izabran za javnog beležnika, da to bude regularno? Meni je to dokaz da će sve biti neregularno i da će biti uzrok mnogih sporova, gde će se osporavati istinitost nekih isprava, a to će sve dodatno da utiče i na neke druge poslove. Nema garancije. Apsolutno nikakve garancije nema.
Ali, ovde se ide u promenu. Ako je toliko značajan notar, zašto ga onda bira ministar? Zašto ga ne bira Vlada? Zašto ga ne bira neka komisija stručnjaka? Zašto neko drugi ne bira nego pojedinac? Po kom osnovu pojedinac može da bira nešto što treba da bude od javnog poverenja?
Šta je garancija javnog poverenja koju javnost treba da ima u beležniku? To što ga je ministar izabrao? Pa, nemojte tako molim vas, hapse se i ministri. Pogrešan koncept, kao što je pogrešan koncept kompletne transformacije i reforme pravosuđa. Ovo je prirodna posledica pogrešnog koncepta.
Slažem se da javno beležništvo odgovara drugim društveno-političkim sistemima. Ovaj društveno-politički sistem jedino može da se okarakteriše kao "drp" sistem. Dokaz za to vi dajete. Vi kažete – privatizacija nije uspela. Vi kažete ovo, vi kažete ono. Vi pobrojavate ove stvari koje su loše i ružne, ne izmišljam ih ja, samo citiram ono što ste rekli.
Šta može advokat s notarom da napravi u nekom mestu? Može čudo da napravi. Mogu da naprave takav monopol da je to strašno. I to monopol u onim oblastima koje se tiču stanja pojedinca, njegovih prava i njegovih interesa. Evo, unapred mogu da vam kažem, advokati ima da naprave izuzetno dobru reklamu – idemo kod mog prijatelja notara, to ćemo da završimo i to je već zakonska prezumpcija da je sve u redu, na sudu završićemo to kako hoćeš.
Možemo mi sada da se takmičimo ovde u osećanjima, neće tako biti, nema garancija, biće ovako, biće lepo. Svako ima pravo da misli da će biti lepo, ali surova stvarnost nam ukazuje da ne smemo da budemo lakomisleni i da ovo progutamo tek tako.
Evo, ovo vam je bila idealna prilika da ojačate Posebno odeljenje Osnovnog suda za dobar broj poslova koji se poveravaju beležniku, a koje može sudija da radi. U pitanju su, recimo, ostavine, statusi, lična stanja itd. I da dobije svoju pravu težinu, jer, ipak sud je državni organ.
Ovde ćemo imati ljude koji su se na brzinu nešto odškolovali, na nekom ubrzanom kursu. Pitanje da li je mogao da postoji uopšte program za takvu vrstu obrazovanja i edukacije. Pitanje da li je mogao da postoji do sada. Oni su stekli neke sertifikate, neke diplomice da bi se u to krenulo. U većim mestima sigurno će to morati pored notara da bude poprilično jača služba.
Evo, uzmite samo jedan primer. Pre nekoliko godina smo, prošle godine, čini mi se, promenili jedan zakon, da sudovi moraju da registruju sve ugovore o prometu nepokretnosti, stanova, pogotovo ono što je u izgradnji, da se ne bi desilo da se jedan stan šest puta proda. Je li tako?
Džabe smo donosili taj propis. Pa evo, to će preći kod njih. Sad će kod njega da se overavaju ti ugovori. Znači, epohalno se najavi, podgreju se velika očekivanja kod građana od nečega da će ovo da bude smrtonosni udarac za neke loše i ružne stvari koje se dešavaju, a onda vidimo da to nije bio taj udarac, nego svojevrsno kanalisanje, da to i dalje postoji, ali odabrani su zaštićeni, drugi nisu zaštićeni. I u to ima da se izmetne ova institucija notara.
Zato smo mi podneli ove amandmane. Unapred vam kažemo, nismo tim amandmanima mogli da završimo zato što je koncepcijska razlika, ali smo želeli da vam skrenemo pažnju da može biti mnogo veća šteta ako se ide na ovaj koncept, već da treba na drugi koncept da pređemo. Znači, da se razgraniče poslovi, šta se završava u opštini, šta se završava u pisarnici suda, šta se završava kod sudije, šta se završava kod advokata. Čist račun – duga ljubav.
Ovako sve je došlo na jedno mesto, biće jedna velika papazjanija, otprilike osamdesetak akata taj beležnik treba da radi na neki način, a to može i da se standardizuje, mogu da budu i neki obrasci, a opet nemate garanciju da će da omogući normalni pravni promet taj beležnik. To je taj problem.
Zato smo vam podneli ove amandmane. Sve su to činjenice, 126, vi sve možete da izglasate, ali ne rešavate problem. Kad Ministarstvo ovako nešto predloži i poziva se na strategiju reforme, a u suštini kaže da tamo postoje veliki problemi, onda je to veliki neuspeh za Ministarstvo pravde. Ministarstvo pravde priznaje da tu oblast nije moglo da reši u sudu, pa kako će da reši kod fizičkog lica, kao beležnik, molim vas. To logički ne može da se opravda.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Da li još neko želi reč po ovom amandmanu? Ne.
Na član 17. amandman je podnela narodni poslanik Srđan Miković. Da li neko želi reč? (Da.) Izvolite.

Srđan Miković

Za evropsku Srbiju
Predložio sam u članu 17. posle stava 2. da se doda stav 3. koji glasi: "Javno-beležnički akt sačinjen izvan službenog područja javnog beležnika nema svojstvo javno-beležničkog akta".
Ukazujem da u osnovnom tekstu Predloga zakona je definisano, službeno područje javnog beležnika obuhvata područje osnovnog suda na kome se nalazi službeno sedište javnog beležnika. U stavu 2. istina definiše se da sud može poveriti obavljanje poslova, u smislu člana 4. tačka 3. ovog zakona, samo onim javnim beležnicima koji imaju službeno sedište na njegovom području. Međutim, stav 3. koji sam predlagao ne odnosi se samo na poslove koje im sud može poveriti, već na sačinjavanje svih vrsta javno-beležničkih akata.
Upravo zbog toga smatram da ovaj stav 3. ima pre svega veze sa članom 16. Predloga zakona, gde se definiše jedno službeno sedište, gde se definiše da u principu treba da vodi javno-beležničku kancelariju u mestu službenog sedišta.
Određene poslove može da radi i van kancelarije, ali ovde, pre svega, mislim da usvajanjem amandmana će se definisati jasno da javni beležnik koji ima kancelariju u nekom sedištu za određeno područje ne može da sačinjava javno-beležnički akt za drugo područje.
U tom smislu sam predložio ovaj amandman da javno-beležnički akt sačinjen izvan službenog područja, bez obzira da li je u kancelariji ili u određenim situacijama kad neki akt treba da sačini i van same kancelarije, ali samo na tom određenom području javnog beležnika, da se ne desi sutra nastanak spora da ukoliko neki javni beležnik učini i sastavi neki akt van tog područja, šta će to biti, da li će biti važeći ili neće biti važeći.
Moj predlog je bio da se definiše apsolutno mesna nadležnost za to i u tom smislu nije vezan za stav 2. člana 17. nego pre svega za ceo član 16. i za prvi stav člana 17. Mislim da se time doprinosi jasnoći zakonskog teksta i mislim da može da bude samo korisno stanje ovakvog amandmana.

Whoops, looks like something went wrong.