PRVO VANREDNO ZASEDANJE, 08.02.2012.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVO VANREDNO ZASEDANJE

1. dan rada

08.02.2012

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 16:20

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, otvaram sednicu Prvog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini.

Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika konstatujem da sednici prisustvuje 109 narodnih poslanika.

Da bismo tačno utvrdili broj prisutnih poslanika u sali, molim narodne poslanike da ubace kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema.

Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutno 103 narodna poslanika, odnosno da nije prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika, ali nas ima preko 84 pa su ispunjeni uslovi za vođenje rasprave.

Obaveštavam vas da sam saglasno članu 86. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine ovu sednicu sazvala u roku kraćem od roka utvrđenog članom 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge akata iz dnevnog reda koji je određen u zahtevu Vlade za održavanjem vanrednog zasedanja.

Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine obaveštavam vas da sam pozvala da sednici prisustvuju predstavnici predlagača Mirjana Ivić, zamenik predsednika Visokog saveta sudstva kao i Majdu Rakić i Zoricu Stojšić izborni članovi Državnog veža tužilaca.

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici uz saziv Prvog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini koja je sazvana na zahtev Vlade, saglasno članu 106. stav 3. Ustava Republike Srbije i članu 248. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije dostavljen je zahtev za održavanje Prvog vanrednog zasedanja sa određenim dnevnim redom sadržanim u tom zahtevu. Kao što ste mogli da vidite za Prvo vanredno zasedanje Narodne skupštine Republike Srbije u 2012. godini određen je sledeći

D n e v n i r e d

1. Predlog odluke o izboru člana Visokog saveta sudstva iz reda sudija Apelacionih sudova, koje je podneo Visoki savet sudstva broj 119-181/12 od 23. januara 2012. godine i

2. Predlog odluke o izboru zamenika i javnih tužilaca koji je podnelo Državno veže tužilaca broj 119-279/12 od 30. januara 2012. godine.

Prelazimo na rad prve tačke dnevnog reda.

Primili ste Predlog odluke koji je podneo Visoki savet sudstva.

Pre otvaranja pretresa podsećam vas da prema članu 193. shodno članu 197. Poslovnika Narodne skupštine ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, a da se raspodeljuje, saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine. Tako da poslaničkoj grupi Za evropsku Srbiju pripada jedan sat, 33 minuta i 36 sekundi; poslaničkoj grupi SRS - jedan sat, osam minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Ujedinjeni regioni Srbije - 28 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Napred Srbijo - 25 minuta i 12 sekundi; poslaničkoj grupi DSS - Vojislav Koštunica - 24 minuta; poslaničkoj grupi SPS - JS - 18 minuta; poslaničkoj grupi LDP - 14 minuta i 24 sekunde; poslaničkoj grupi Nova Srbija - 10 minuta i 48 sekundi; poslaničkoj grupi Manjina - osam minuta i 24 sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.

Saglasno članu 201. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine otvaram pretres o Predlogu odluke.

Da li predstavnik predlagača gospođa Mirjana Ivić, zamenik predsednika Visokog saveta sudstva želi reč? (Da.)

Mirjana Ivić

Uvažena predsednice i poštovani narodni poslanici, obraćam vam se kao ovlašćeni predstavnik Visokog saveta sudstva koji u skladu sa ovlašćenjima iz Zakona o Visokom savetu sudstva, Narodnoj skupštini predlaže kandidata za izbornog člana Visokog saveta sudstva iz reda sudija.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Gospodo poslanici molim vas da saslušamo predstavnika predlagača, izvolite gospođo Ivić.

Mirjana Ivić

Svi ste za ovu tačku dnevnog reda dobili obrazloženi predlog kandidata, ali radi javnosti i vašeg podsećanja, ukratko bih iznela aktivnosti koje su prethodile ovom predlogu, a to je, da je upražnjeno mesto u Visokom savetu sudstva iz Apelacionih sudova zbog čega je 19. januara 2012. godine raspisan izbor u Apelacionim sudovima, da je 20. januara 2012. godine izborna komisija Visokom savetu sudstva dostavila zapisnik o utvrđenim rezultatima glasanja, a da je Visoki savet sudstva na sednici održanoj 23. januara 2012. godine usvojio zapisnik izborne komisije i prema rezultatima glasanja za izbornog člana Visokog saveta sudstva iz reda sudija Apelacionih sudova, predložio Miroljuba Tomića, sudiju u Apelacionom sudu u Kragujevcu, kao kandidata sa najvećim brojem glasova.

S obzirom da imate ovaj obrazloženi predlog, samo ću ukratko o radnoj biografiji Miroljuba Tomića.

Miroljub Tomić je sudija Apelacionog suda u Kragujevcu, rođen je 1961. godine, u Kragujevcu je završio Pravni fakultet 1986. godine. Nakon diplomiranja zaposlio se u Radnu organizaciju "Zastava Transport", a zatim "Špedicija". Da je u Osnovnom sudu udruženog rada u Kragujevcu, na poslovima sekretara veća radio od 1987. do 1991. godine, nakon čega je prešao u opštinski sud u Kragujevcu gde je 1994. godine izabran za sudiju. Za sudiju Okružnog suda izabran je 2000. godine, a nakon toga 2001. godine je biran na funkciju predsednika Okružnog suda u Kragujevcu i u Opštinskom sudu kao sudija i u Okružnom sudu, radio je na poslovima krivične materije.

Odlukom Visokog saveta sudstva krajem 2009. godine izabran je za sudiju Apelacionog suda u Kragujevcu, gde trenutno obavlja funkciju zamenika vršioca predsednika suda i postupa u krivičnoj materiji kao predsednik krivičnog veća.

Upoznati ste sa van sudskim aktivnostima, a to je, da je bio član Visokog saveta pravosuđa od aprila 2009. godine, član predsedništva Srpskog udruženja za krivično pravnu teoriju i praksu, a jedno vreme je bio i član Upravnog odbora društva sudija.

Bio je član radne grupe za izradu analize rada sudova opšte nadležnosti Republici Srbiji, član Radne grupe za izradu teksta radne verzije sudskog poslovnika, a trenutno je i član grupe za uvođenje sudskog menadžera u pravosudni sistem Srbije. Član je Radne grupe za vrednovanje predmeta. Izabran je za člana programskog saveta Upravnog odbora Pravosudne akademije i predavač je na Pravosudnoj akademiji, a učestovao je u radu i drugih Radnih grupa obrazovanih od strane Visokog saveta sudstva.

Učesnik je mnogobrojnih seminara i međunarodnih konferencija i autor je većeg broja radova iz oblasti krivično-pravne materije. Rezultati njegovog rada govore o tome da je stručan i odgovoran, jer je na kraju 2011. godine imao svega 12 nezavršenih predmeta i ni jedan stari predmet u radu što je san svakog sudije u Srbiji. O moralnim i ljudskim kvalitetima najbolje govore predlozi sudija za člana Visokog saveta sudstva i činjenica da je gotovo jednoglasno na kolegijumu Apelacionog suda u Kragujevcu predložen za člana Visokog saveta sudstva i to od strane sudija, njegovih kolega koji su svakodnevno sa njim, koji znaju njegovo ponašanje u sudu, van suda i najbolje znaju njegove moralne i ljudske vrednosti i kvalitete.

Zakon predviđa da se član Visokog saveta sudstva bira na neposrednim tajnim izborima od strane svojih kolega, što je u stvari najveće dostignuće pravosuđa, jer same sudije kadriraju i biraju svoje kolege sudije. Na takvim izborima, neposrednim, tajnim, u četiri apelaciona suda kandidat Miroljub Tomić je dobio 126 glasova, što je 63%, dok je drugi kandidat Zorana Delibašić iz Apelacionog suda Beograd dobila 61 glas. Znači, duplo manje, 7% je bilo nevažećih glasačkih listića. Iz svega ovoga proizilazi da je Miroljub Tomić sudija od karijere, da je uzlaznom linijom u karijeri došao do sudije Apelacionog suda, što je i potvrda njegovih kolega sa 126 glasova koji su ga izabrali za svog predstavnika u Visoki savet sudstva.

Predlažem ovom cenjenom domu da u danu za glasanje sudiju Tomića izabere na upražnjeno mesto člana Visokog saveta sudstva. Zahvaljujem se.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospođo Ivić.

Želim da vas obavestim da će poslaničku grupu SPS-JS predstavljati Đorđe Milićević, a poslaničku grupu SRS Aleksandar Martinović.

Poštovani narodni poslanici potrebno je da Narodna skupština u članu sa članom 178. stav 3. Poslovnika konstatuje ostavku člana Vlade.

Primili ste ostavku člana Vlade Snežane Samardžić-Marković na funkciju ministra omladine i sporta.

Na osnovu člana 133. stav 2. Ustava Republike Srbije, člana 23. Zakona o Vladi i člana 278. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, Narodna skupština prima k znanju i konstatuje da je Snežana Samardžić-Marković podnela ostavku na funkciju ministra omladine i sporta i da joj time prestaje mandat ministra.

Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? (Da.)

Gospodin Miloš Aligrudić ima reč.
...
Nova Demokratska stranka Srbije

Miloš Aligrudić

Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica
Gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, gospođo Mirjana Ivić, saslušao sam vaše uvodno izlaganje i ja vam se na njemu zahvaljujem, jer smo na osnovu tog uvodnog izlaganja dobili neke konkretne informacije o osobi koja će biti izabrana na upražnjeno mesto u Visokom savetu sudstva iz reda apelacionih sudija. Biografija koju ste pročitali je impresivna i iskustvo koje gospodin Tomić ima do sada je očigledno ono iskustvo koje bi inače preporučilo nekoga za obavljanje ovako visoke funkcije. Nemoguće je, međutim, kada govorimo o izboru člana Visokog saveta sudstva, kada govorimo o tom organu, da ne pomenem neke stvari koje su vezane za rad Visokog saveta sudstva i one poslove koje kolegu Tomića očekuju na tom mestu.

Dakle, milje u kome Visoki savet sudstva radi je određen zakonima Narodne skupštine. Ova Narodna skupština je pre godinu dana donela zakon o izmenama i dopunama Zakona o Visokom savetu sudstva i Državnom veću tužilaca. Te izmene zakona trebalo je da stvore jedan drugačiji milje na osnovu koga bi nezavršeni poslovi Visokog saveta sudstva, pa i oni poslovi u koje je Visoki savet sudstva ušao, a koji su osporavani od domaće stručne javnosti i od međunarodne arbitraže, a koja se tiče ocene ispunjenosti demokratskih uslova Srbije, kako od strane Saveta Evrope tako i od strane EU, da bi se tu položio ispit.

Gospodin Tomić svojim izborom u Visoki savet sudstva ulazi u jedan milje u kome se svi vi nalazite i koji smo mi iz DSS ocenili kao nezadovoljavajuć. Dakle, osnovno pitanje koje se postavlja, osim toga što Visoki savet sudstva ni u prvom sastavu nije radio u potpunom sastavu, što je nemoguće, a taj isti prvi sastav Visokog saveta sudstva je donosio odluke iako nije bio u potpunom sastavu. To nije isto kao Ustavni sud, gde vi imate mogućnost da svi članovi Ustavnog suda ne budu izabrani, a da određeni broj sudija Ustavnog suda može donositi odluke. To piše u Zakonu o Ustavnom sudu. Međutim, u zakonu koji reguliše ovu materiju ne predviđa se mogućnost nepotpunog sastava Visokog saveta sudstva. Zašto ovo govorim? Sada ću to dovesti u vezu. Zato što u momentu kada je Visoki savet sudstva radio ono što je radio na početku, kada je odlučivao o reizboru sudija, odnosno o onoj tzv. lustraciji koja je putem reizbora sprovođena, a koja je osporavana u javnosti, onda je to radio na nelegalan način.

Kada smo mi predlagali da se sve resetuje, vi ste to odbili i koristili ste u dogovoru sa vladajućom većinom, jer ne mogu da verujem da tog dogovora nije bilo, da je svako radio šta mu padne na pamet. Tu je neka koordinacija postojala. Ne mogu da verujem da toga nije bilo. Vi ste se dogovorili tada da umesto da resetujete ceo postupak, da ga okrnjite na taj način što biste žalbu Ustavnom sudu smatrali prigovorima, što bi na taj način diskriminisali po položaju sve one koji su se kandidovali za funkcije. Taj problem kod Visokog saveta sudstva ostaje do dana današnjeg.

Dakle, izborom člana Visokog saveta sudstva formalno upotpunjavate ponovo Visoki savet sudstva da može da radi i to nije sporno. Ono što je sporno to je šta će taj Visoki savet sudstva da radi.

Gospodinu Tomiću želim svaku sreću profesionalno i ljudski gledano, ali ne znam šta da mu poželim kada je reč o njegovom izboru za člana Visokog saveta sudstva danas, šta je to što će on tamo zajedno sa nama da radi. To se postavlja kao pitanje.

Nažalost, njegov izbor u taj organ i taj organ kao takav predstavljaju celinu onoga lošeg u tzv. reformi pravosuđa koju smo imali do sada i to je jedna vrsta surogata strategije pravosuđa koja je usvojena pre više godina, šest ili sedam godina od danas. Taj surogat je danas u životu i predstavlja tamnu stranu tzv. reformi Srbije.

Ako su EU i Evropska komisija procenile da tu nešto škripi, da tu nešto ne valja onda to nije pokazatelj da to mora da se promeni zbog toga, nego zato što je to tačno jer je Savet Evrope to procenio, domaća javnost je to procenila, a licemerje ovog belog sveta i te iste EU i nas samih je u sledećem. EU će u martu Srbiji blokirati pristup kandidaturi EU zbog problema sa KiM, jer Srbija navodno nije dovoljno eksplicitno priznala nezavisnost KiM, mada ne isključujem da se i to u međuvremenu dogodi s obzirom na stav vladajuće koalicije.

Ne postoji formalni uslov niti Nemačka postavlja princip formalni uslov nedostatak, odnosno tamnu stranu u reformi pravosuđa, iako mi mislimo da je to mnogo ozbiljan problem ako postoji neki razlog zbog čega Srbija u formalnom smislu sa aspekta EU ne bi trebalo da ide u EU. To je mračna strana reforme pravosuđa u Srbiji. Tako smo došli u jednu neverovatnu suprotnost, ucenjujemo se za nešto za šta se ni jedna normalna država ne sme ucenjivati, a prelazi se preko onoga što je prava katastrofa sa aspekta demokratskih standarda i procedura za jednu demokratsku državu.

Zaista nemam šta više od ovoga da vam kažem. Ne mogu da iskoristim svoje celo vreme od 20 minuta jer tu praktično nema šta drugo ni da se poruči.

Čoveku želim svaku sreću, a vama želim da u komunikaciji sa onima koji imaju vlast, a ja se nadam da ćemo to biti mi, naša stranka, već od maja, dogovorimo određene izmene zakona u sferi pravosuđa, pa i onih koji se tiču rada Visokog saveta sudstva, kako biste konačno mogli da radite normalno u ovoj državi i kako bi se normalno poštovalo da demokratska procedura i kako bi se znalo da li izbor, odnosno reizbor sudija, da li lustracija, o čemu se radi, koji su kriterijumi, ko na koji način, u kom roku je obavezan da donesete kriterijume, da li moraju biti javno objavljeni. Na kraju krajeva, ako vi to niste u stanju, ovaj dom bi trebalo da bude u stanju da tako šta propiše i da se toga vi pridržavate.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.

Da li još neko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa želi reč? (Da.)

Narodni poslanik Aleksandar Martinović. Izvolite.

Aleksandar Martinović

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, srpsko pravosuđe je očigledno u vrlo teškoj situaciji. Pošao bih od člana 153. Ustava Republike Srbije koji propisuje, kada je reč o Visokom savetu sudstva,  da je on nezavisan i samostalan organ koji obezbeđuje i garantuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija, a da ima 11 članova.

Kada Ustav, odnosno zakon propisuje da neki državni organ ili telo ima određeni broj članova, onda je to kao kada bi se reklo mora da ima 11 članova. Visoki savet sudstva trenutno nema 11 članova. Važećim propisima nije dozvoljena situacija da Visoki savet sudstva, kao ni bilo koji drugi državni organ koji je kolegijalnog karaktera, poput Narodne skupštine, koja mora da ima 250 narodnih poslanika u svakom trenutku, dakle, nije regulisana situacija da Visoki savet sudstva može da ima manje od 11 članova, a pogotovo nije dozvoljena situacija da Visoki savet sudstva radi u nepotpunom sastavu mesecima. To je potpuno nedopušteno. To je ono što dovodi u pitanje legitimitet kompletno srpskog pravosuđa.

Ono što takođe nije dopušteno to je činjenica da je jednom članu Visokog saveta sudstva određen pritvor zato što je pre 10 godina učinio neko krivično delo. Vi ste nam ovde saopštavali biografije pojedinih kandidata, odnosno ovog jednog kandidata za člana Visokog saveta sudstva i o tom kandidatu ste govorili u hvalospevima, da je bio dobar student, da je na vreme završio pravni fakultet, da ima dovoljno radnog i profesionalnog iskustva, da je moralan itd. Neko drugi je, gospođo, umesto vas tako isto pričao i o čoveku za koga se posle ispostavilo da je izvršio krivično delo.

Ono što zanima poslanike SRS jeste gde su garancije. Ko to nama garantuje da su ljudi koji se predlažu za članove Visokog saveta sudstva zaista toliko stručni i toliko moralni? Vi ste i za ove postojeće članove Visokog saveta sudstva tvrdili da su jako dobri, da su uspešni pravnici, da imaju veliko radno iskustvo, da su moralni, da su nepotkupljivi, da su garant nezavisnog sudstva u Republici Srbiji, međutim, vrlo brzo se pokazalo da to nije tačno i onda se postavlja pitanje ko to nama garantuje da je i ovaj gospodin koji se sada predlaže za člana Visokog saveta sudstva zaista tako kvalitetan kao što sada nas pokušavate da ubedite.

Ono što takođe treba da znate, ne znam da li znate, o tome kakva je situacija u Visokom savetu sudstva. Izjasnio se zaštitnik građana, gospodin Saša Janković. Njegove ocene o radu Visokog saveta sudstva su prilično negativne. U njegovom izveštaju koji je podneo Narodnoj skupštini Republike Srbije od 11. januara 2012. godine, dakle, to je bilo pre manje od mesec dana, gospodin Saša Janković je konstatovao čitav niz nepravilnosti u radu Visokog saveta sudstva. Između ostalog, naveo je da je izmenom Zakonom o sudijama u toku postupka izbora sudija Visokog saveta sudstva dobio u nadležnost da odlučuje o izjavljenim žalbama na sopstvene odluke. Žalbe su konvertovane u prigovore o kojima treba da odluči isti organ koji je doneo osporavane odluke. Članovi Visokog saveta sudstva koji su učestvovali u prvom izboru su se međutim, uprkos zakonu o uspostavljenoj nadležnosti Visokog saveta sudstva, javno samo obavezali da neće glasati o prigovorima na sopstevene odluke. Oni učestvuju u svim ostalim fazama postupka i čine kvorum, ali ne glasaju. Jedan član Visokog saveta sudstva koji je bio izabran pre kraja prvog izbora ipak učestvuje i o glasanju o prigovorima.

Takav sastav u kome Visoki savet sudstva odlučuje o prigovorima je pravno i logički nedosledan. Visoki savet sudstva ne radi javno kada razmatra predloge svojih komisija, što je suprotno izričitoj zakonskoj odredbi da su sednice saveta javne.

Onda se kaže, između ostalog, da zaštitnik građana smatra da bi trebalo da se prekine rad Visokog saveta sudstva u sadašnjem sastavu, da se ubrzano preduzmu sve mere i radnje iz njegove nadležnosti kako bi se njegov sastav upotpunio u skladu sa odredbama Ustava i zakona, da može da nastavi rad tek u upotpunjenom sastavu i da se stave van snage odluke koje je doneo u situacijama kada je radio u nepotpunom sastavu.

To su ocene čoveka za koga je takođe ovde skupštinska većina tvrdila da će da bude samostalan, nezavistan, da će da bude čuvar ljudskih prava i sloboda. Nisam čuo da su se članovi Visokog saveta sudstva izjasnili o navodima zaštitnika građana. Ono što se moglo videti u medijima to je da je nastao verbalni rat između predsednice Visokog saveta sudstva i Ustavnog suda. Ona je tvrdila da je Ustavni sud dopustio svojim odlukama da Visoki savet sudstva radi u nepotpunom sastavu, a posle toga je Ustavni sud demantovao gospođu Natu Mesarević i rekao da ne postoji ni jedna takva odluka da Visoki savet sudstva mora u svakom trenutku da radi u punom sastavu.

Ono što takođe mora da se istakne kada je u pitanju srpsko pravosuđe ali i srpska država u celini, to je činjenica da se najviši pravosudni organi u Republici Srbiji, pre svega Visoki savet sudstva, ni na koji način ne oglašavaju povodom drastičnog kršenja ljudskih prava i sloboda predsednika SRS dr Vojislava Šešelja u Haškom tribunalu. Nama u SRS je potpuno jasno zašto se to čini. Zato što se srpsko pravosuđe tribunalizuje, odnosno srpski sudovi pokušavaju da se ustroje na principima na kojima počiva Haški tribunal.

Moram da vas podsetim, vas kao predstavnika Visokog saveta sudstva, da je Vojislav Šešelj otišao u Haški tribunal dobrovoljno. Dakle, niste morali da ga hapsite, da ga lovite u pidžamama, da ga vozite u Republiku Srpsku, pa da ga tamo hapsite itd. Čovek je dobrovoljno otišao u Haški tribunal. Februara 24. navršava se punih devet godina od kako jednom građaninu Republike Srbije traje pritvor. Dakle, Vojislav Šešelj se nalazi u pritvoru.

Kako je moguće da neko ko treba da bude čuvar Ustava, zakona, ljudskih prava i sloboda svih građana Republike Srbije, bez obzira na to da li se nalaze u Republici Srbiji ili van Republike Srbije, ćuti o toj skandaloznoj činjenici da jednom građaninu Republike Srbije traje pritvor putnih devet godina? I 25. februara ulazi se u desetu godinu trajanja pritvora čoveku koji se dobrovoljno javio da dokaže netačnost optužnice koja je podignuta, ne samo protiv njega, nego protiv Srbije i protiv srpskog naroda u celini.

Nemojte da se zavaravate da su optužnice protiv Slobodana Miloševića, protiv Vojislava Šešelja, protiv Milana Martića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića optužnice protiv njih lično. Ne, to su optužnice protiv Srba, protiv srpskog naroda, protiv Srbije. Tim optužnicama Haški tribunal pokušava da dokaže da bi opravdao politiku EU, SAD i NATO-pakta prema bivšoj Jugoslaviji, prema Saveznoj Republici Jugoslaviji, prema Republici Srbiji, koju vodi punih 20 godina, da smo u stvari mi Srbi odgovorni za raspad bivše Jugoslavije, da smo mi od 1945. godine priželjkivali i kovali tajni plan da se stvori etnički čista srpska država, tako što će se poubijati i proterati svi oni koji su pripadnici hrvatskog naroda, svi Muslimani, Šiptari itd.

U toj situaciji Visokog saveta sudstva je morao da podigne svoj glas protiv pokušaja da se u slučaju Vojislava Šešelja ponovi scenario koji je upotrebljen protiv Slobodana Miloševića. Taj scenario je sledeći – kad ne možete da dokažete da je neki Srbin odgovoran za ono što piše u optužnici, a znate da mu je zdravlje ozbiljno ugrožen, onda mu jednostavno uskratite zdravstvenu zaštitu i na taj način ga ubijete. Nema nikakve dileme da je Slobodan Milošević ubijen u Haškom tribunalu. Nisu mogli da dokazi da je Slobodan Milošević odgovoran za genocid u bivšoj Jugoslaviuji i kad su svhatili da ne mogu da dokažu da je kriv uskratili su lečenje čoveku koji je bolovao od ozbiljnih kardio-vaskularnih problema. I on je ubijen u Haškom tribunalu 11. marta 2006. godine. To isto zlikovci iz Haškog tribunala pokušavaju da urade i kada je u pitanju Vojisalv Šešelj.

Ko ste pratili jučerašnju Statusnu konferenciju u Haškom tribunalu, u postupku tužilac protiv Vojislava Šešelja, mogli ste jasno da vidite svu bezočnost, svu nehumanost, svu neljudskost, svu antidemokratičnost Haškog tribunala kada je u pitanju jedan srpski državljanin koji se zove dr Vojislav Šešelj.

Sa jedne strane, govori se o tome da srpsko pravosuđe mora da se ustroji u skladu sa evropskim standardima, da svako ima pravo na fer i pošteno suđenje, da suđenje mora da bude okončano u razumnom roku. Međutim, ta prava se ne poštuju jednom građaninu Republike Srbije i to se ne poštuju na tako flagrantan način da je Vojislav Šešelj već ušao, odnosno njegov predmet, njegov slučaj je ušao u istoriju svetskog pravosuđa. Ovo nije zabeleženo u pravosudnim analima modernog sveta da jednom čoveku traje pritvor devet godina.

Zašto ćuti Visoki savet sudstva? Vi ste pozvani da branite ljudska prava i slobode građana Republike Srbije čak i onda kada se nalaze u Haškom tribunalu. Kako možete da ubeđujete nas građane Srbije, koji živimo u Srbiji, da će ako se zadesimo u nekom krivičnom postupku da nam se garantuju ljudska prava i slobode o tim navodno evropskim standardima, kad ti evropski standardi ne važe u slučaju Vojislava Šešelja, koga pokušavaju da ubiju? Vi o tome ćutite.

Zašto ćutite o činjenici da se Republika Srpska proglašava genocidnom tvorevinom? To nije samo politička izjava, to je šamar celoj državi Srbiji. Godine 1995. kada je potpisan Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, Republika Srbija je garant, jedna od država koje garantuju sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Da li to znači da je naša država garant jedne genocidne tvorevine? Da li mi to genocidnim zločincima garantujemo da će i dalje da postoje? To je skandalozno.

Visoki savet sudstva o tome ćuti. Danima se Republika Srpska raspinje na stub srama od strane pojedinih poslanika, šefova političkih partija, nevladinih organizacija, tzv. predstavnika međunarodne zajednice. Visoki savet sudstva o tome ćuti. Ta izjava da je Republika Srpska genocidna tvorevina, to je jedno od najtežih krivičnih dela.

Ćutite na izjave da je Republika Srpska sazdana na zločinu, odnosno na masakru u Srebrenici. Vojska Republike Srpske je oslobodila Srebrenicu u julu 1995. godine. Republika Srpska je formirana 9. januara 1992. godine. To su nepobitne istorijske činjenice. Kakve veze ima ono što se desilo u Srebrenici ili što predstavnici pojedinih političkih stranaka, nevladinih organizacija tvrde da se desilo sa činjenicom da je Republika Srpska formirana više od tri godine ranije? Visoki savet sudstva ni jednu jedinu reč nije digao protiv takvih izjava.

Vi ste deo državnog aparata Republike Srbije. Republika Srbija je garant poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vi ste morali da upozorite sve one koji daju takve antidržavne i antinacionalne izjave da čine krivična dela i da se ubuduće uzdrže od davanja takvih izjava. Visoki savet sudstva ne reaguje.

Narodna skupština treba da odluči o izboru jednog člana Visokog saveta sudstva, odnosno da odluči o izboru zamenika javnih tužilaca. Želim samo da vam skiciram na šta trenutno liči parlament Republike Srbije, kakav je njegov legitimitet i koliko je njegovo dostojanstvo. Verovatno ste pratili u medijima da je ovde jedna estradna umetnica iz Hrvatske, gospođa Severina Vučković, u prisustvu predsednika Republike Srbije, promovisala akciju jedne tzv. nezavisne televizije o dodeli, odnosno nabavci sto inkubatora za bebe u Srbiji. Ona je mogla da dođe u Narodnu skupštinu. Bila je čak ovde visoki gost. Svi mediji su bili skoncentrisani oko nje.

(Predsednik: Hoćete li samo da dovedete u vezu sa tačkom dnevnog reda?)

Vrlo rado ću ovo, gospođo Đukić Dejanović, da dovedem u vezu sa činjenicom. Dakle, Narodna skupština treba da odlučuje o izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija u Srbiji. Dakle, Dom Narodne skupštine u koji jedna Severina može da dođe da daje izjave, da reklamira sebe itd, a sa druge strane, kada je poslanička grupa SRS pre nekoliko dana uputila zahtev Narodnoj skupštini da se omogući ustupanje na korišćenje male sale Narodne skupštine za promociju knjige dr Vojislava Šešelja, naš zahtev je odbijen.

Dakle, gospodin Dragan Todorović je 31. januara 2012. godine, generalnom sekretaru Narodne skupštine Republike Srbije uputio molbu, odnosno zahtev da se ustupi Mala sala Narodne skupštine za promociju knjige prof. dr Vojislava Šešelja "Vikiliks mi javlja prvi deo". Ta promocija je trebalo da se održi 7. februara 2012. godine u 12,00 časova i posle toga, mi smo planirali da održimo jedan mali koktel u Narodnoj skupštini.

Generalni sekretar Narodne skupštine nam je rekao sledeće - u vezi sa vašim zahtevom i dopunjenim zahtevom od 3. februara 2012. godine, obaveštavam vas da služba Narodne skupštine kojom rukovodim nije nadležna za odobravanje poslaničkih aktivnosti koje navodite u svom zahtevu. Podsećam vas da Poslovnikom Narodne skupštine u najvišoj zakonodavnoj, pazite kakav kitnjast tekst, u najvišoj zakonodavnoj instituciji Republike Srbije, nisu predviđene aktivnosti poslaničkih grupa ili narodnih poslanika koje se odnose na promovisanje pojedinih političkih stranaka, niti je predviđeno promovisanje i izlaganje dokumenata i knjiga, osim na prigodnim izložbama i promocijama koje organizuju institucije Republike Srbije ili ustanove kulture, zakonom propisane delatnosti.

U prevodu na srpski jezik, šta ovo znači? Dozvoljeno je da se u Narodnoj skupštini promoviše jedna estradna i porno zvezda iz Hrvatske, a nemoj slučajno da se promoviše knjiga čoveka koji je bio nosilac liste SRS na prethodnim parlamentarnim izborima. Vojislav Šešelj je, gospođo, bio prvi na listi SRS, on je bio naš nosilac liste. Njegova knjiga ne može da se promoviše, a zato može da se promoviše Severina.

Sada pokušavate da nas ubedite kako je stanje u državi Srbiji odlično i da nema nikakvih problema. Ima ih. Kao što vidite, ovi dopisi su najbolji dokaz do koje mere je urušeno dostojanstvo Narodne skupštine.

Dalje. Juče se desio ovaj incident, ili već kako to može da se nazove, u specijalnom zatvoru kada su dvojica ljudi koji su osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora pokušali da pobegnu. Već se danas u medijima pojavljuju spekulacije da je to njihovo bekstvo navodno organizovao Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam.

Moram da vas podsetim da ste pre nekih dva meseca imali izjavi visokog funkcionera tzv. SNS, Vladimira Cvijana, da Joca Amsterdam za njih nije nikakav kriminalac ili mafijaš, nego uspešan privrednik, koji će sutra kada oni dođu na vlast, po nalogu države, da pravi mostove po Beogradu. Niste reagovali na tu izjavu, a morali ste da reagujete, jer je i ta izjava jedna od najtežih krivičnih dela. Ne reagujete na činjenicu da su se u medijima danas pojavile te spekulacije, da iza bekstva stoji Joca Amsterdam. Ne mafijaš i kriminalac, nego mostograditelj, on je zadužbinar, on je jako važna ličnost u srpskoj privredi. Vi ne reagujete na te izjave. Morate da reagujete.

Kakvo je to srpsko pravosuđe, kome šamar mogu da daju ljudi koji su vas do juče prisluškivali, inače bliski saradnici Borisa Tadića….

(Predsednik: Vreme. Zahvaljujem.)

Završavam. Postavlja se pitanje…

(Predsednik: Zahvaljujem. Nije baš sadržaj bio u vezi sa tačkom dnevnog reda. Zaista nije. Samo privedite kraju, molim vas.)

Završavam. Sve je ovo u vezi sa tačkom dnevnog reda. Ako malo pročitate stenogram mog izlaganja, shvatićete da je apsolutno sve u skladu sa dnevnim redom, ali nažalost, zbog nedostatka vremena, ne mogu duže da elaboriram ove naše teze, ali tu su naši poslanici SRS, koji će dodatno da vas ubede koliko su naši argumenti jaki.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Poštovani narodni poslanici, pre nego što nastavimo rad, dozvolite mi da u vaše i u svoje ime pozdravim članove ROTARAKT klubova, koji trenutno prate deo današnje sednice sa galerije Velike sale.

Prisutni su: Damir Hamzić, Ivana Stojiljković, Simona Zimonjić, Miloš Davidović, Marko Ćulibrk, Tijana Pantelić, Andrijana Milošević Georgiev, Milica Cakić, Sanja Živanović, Jovana Zistakis, Nađa Stefanović, Bojana Vajić, Ana Stefanović, Nemanja Antić, Ljubiša Stamatović, Miloš Došen, Filip Mihailović, Igor Mijatović, Miloš Vasiljević, Katarina Jonev, Jelena Simić, Marija Kolarski, Dušan Mrdaković, Petar Stojiljković, Nataša Janković, Dušan Pešić, Sandra Gajić, Marija Živojinović, Snežana Žeželj, Branka Bogosavljević, Jelena Todorović.

Molim vas da aplauzom pozdravite goste.

Nastavljamo sa radom i dajem reč narodnom poslaniku Đorđu Milićeviću.
...
Socijalistička partija Srbije

Đorđe Milićević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem. Uvažena gospođo predsedavajuća, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, gospođo Ivić, vi ste u  uvodnom izlaganju, vrlo sadržajno i temeljno govorili o kandidatu koji je predložen. Zaista želimo da vam verujemo da je reč o sposobnom i odgovornom kandidatu o kojem govore rezultati, i kažem, vrlo ste sadržajno govorili o tome. Govorili ste o proceduri koja je ispoštovana, kada je reč o izbornoj komisiji Visokog saveta sudstva. Nadam se da ćete nakon ove rasprave govoriti i na brojna pitanja koje smo čuli nakon dva ili tri izlaganja.

Ono što najpre želim da kažem jesu nekoliko stvari koje smatram da su od suštinske važnosti kada je reč o pravosuđu, a naravno, veoma kratko ću govoriti i o predloženoj odluci o kojoj danas i govorimo.

Potpuno je jasno da nova odluka Evropske komisije o kandidaturi Srbije će u mnogome zavisiti od načina na koji se sprovode reforme u srpskom pravosuđu. Sve što se čini i radi kada je reč o reformi pravosuđa, naravno da mora biti u saglasnosti i u dogovoru sa našim partnerima iz EU. Sugestije Evropske komisije jesu putokaz, smernica i put kojim Srbija treba da ide u narednom vremenskom periodu, kada je reč o reformi našeg pravosuđa. Gledajući suštinski, vladavina prava, odnosno reforma pravosuđa je jedan od najbitnijih uslova za kandidaturu i članstvo jedne države u EU.

Nezavisno od evropskog puta, želim da kažem da je Srbiji potreban jedan moderan i efikasan pravosudni sistem, nezavisno i stručno, odnosno sudstvo sa potpunim integritetom. Važno je povratiti ono o čemu smo mogli i maločas da čujemo, poverenje građana u pravosuđe. Važno je da u Srbiji imamo pravosuđe u koje će građani verovati.

Od reforme pravosuđa zavisi i zaštita ljudskih prava i sloboda, a sa druge strane, stepen demokratizacije u društvu se ogleda u dostignutom nivou nezavisnosti sudske vlasti.

Gledajući statističke podatke, kada je reč o reformi pravosuđa u Srbiji, kao uspeh možemo prihvatiti smanjenje broja zastarelih krivičnih postupaka, jer ubrzanje postupka i povećanje efikasnosti jesu jedan od suštinskih razloga reforme. Potpuno je jasno da je revizija izbora sudija pitanje od kojeg će u velikoj meri zavisiti evropska budućnost Srbije. Ne bi bilo loše da u nekom periodu, ako ne danas, onda narednih dana, imamo nekakav izveštaj, informaciju, o tome dokle se stiglo kada je reč o ovom izuzetno važnom pitanju danas za Srbiju na putu evropskih integracija.

Zato je veoma važan i legitimitet i veoma je važno poverenje Visokog saveta sudstva. Visoki saveta sudstva, tu nema nikakve dileme, treba da radi u punom sastavu. Naravno, kao što je jasno definisano, polovina sastava unutar Visokog saveta sudstva moraju biti sudije. Naravno je apsolutno nedopustiv uticaj politike. Visoki saveta sudstva treba da bude nezavisan. Mora i treba da bude samostalan u svom radu.

Pred nama je danas predlog odluke o izboru člana Visokog saveta sudstva iz reda sudija apelacionih sudova. Reč je o kandidatu koji je, kako je saopštila izborna komisija, kako ste i vi rekli, dobio najveći broj glasova od kolega sudija. Verujemo da su sudije sposobne da u svojim redovima izaberu najbolje i da mi to unutar Narodne skupštine i potvrdimo.

Važno je da ovaj proces, kada je reč o izboru i sastavu Visokog saveta sudstva, što pre završimo jer, što se nas tiče, smatramo da jedan ozbiljan i važan posao predstoji članovima Visokog saveta sudstva. Mi ćemo, naravno, ovu odluku podržati.

Želim da kažem na samom kraju, kada je reč o reformi pravosuđa u Srbiji, mislim da je izuzetno važno da se još jednom što pre definiše u Srbiji šta je to potrebno učiniti da bi zaokružili svoje obaveze za sticanje kandidata za članstvo u EU, kada je reč konkretno o oblasti pravosuđa. Zahvaljujem.