PRVO VANREDNO ZASEDANJE, 27.02.2012.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Dajem reč narodnom poslaniku Velimiru Iliću.

Velimir Ilić

Nova Srbija
Gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, sve smo mogli očekivati, ali na jednoj od zadnjih sednica Skupštine Republike Srbije da se dogodi ovakva situacija nismo mogli očekivati i ovo je izneverilo i nas koji smo iz opozicije očekivali da će ipak ova Vlada ući u izbore znatno mirnije, ali kao što vidite i sami na današnjoj sednici, imamo dnevni red koji zadužuje državu Srbiju za milijardu 350 miliona evra.
Danas treba da legalizujemo mnoge poslove koji su početi, nezavršeni, koji su rizični, sumnjivi, koji nemaju nikakvu zakonsku dokumentaciju, koji nekim kreditima koji su traženi, evo, kada pogledate spisak banaka od kojih su dobijeni, ne postoji jedna banka značajnija da nije uzet kredit. Sve banke su tu na gomili, a neko to sve treba da plati. Čovek kad posmatra Srbiju koja je prezadužena u ovom momentu i koja ne može nikako da iservisira kredite koji su do sada uzeti u mandatu ove Vlade, jer ova Vlada je zadužila preko šest milijardi i 200 miliona evra državu Srbiju, mi danas u jednom danu, u jedinstvenoj raspravi, sa veoma šturom dokumentacijom bez ikakvih dokumenata treba da zadužimo Srbiju sa milijardu 350 miliona evra. To neko mora da plati.
Naravno, čuli smo u prethodnim diskusijama da ovde silne pare odlaze za neke konsultante, za neke ljude sumnjive. To su stotine miliona, da mi uopšte nemamo mehanizam kontrole. Ko su ti ljudi, šta rade, pod kojim uslovima, kako?
Mi iz jednog papira koji ima jednu stranicu i sa deset rečenica zadužujemo državu stotine miliona evra. Znam ja, vladajućoj koaliciji gori pod nogama i ona želi da započne neke radove mesec dana, dva meseca i da se tu potroše silne pare koje će se mahom trošiti za izbornu kampanju, ali mi to sve treba ovde danas, odnos vi iz vladajuće većine da blagoslovite i da kažete da je to sve ispravno i da je to sve u redu.
Gde ste čekali četiri godine mandata? Vi hoćete da nakucate onaj zadnji sat mandata, da sad počnete autoput, našli Azerbejdžan, našli neku cifru i kažete – napravićete autoput od Ljiga do Čačka. Napravićete autoput za 300 miliona evra, a jedan most na Savi košta po današnjim računima negde ispod 500 miliona evra. Znate li vi koliko ima na Rudniku nadvožnjaka, tunela i ostalo? Kako mislite to da izgradite i na koji način? Gde vam je dokumentacija, gde su argumenti? Gde je bio tender? Kako ste odredili cene? Bitno je da vi zadužite državu i nekim firmama ćete dati sredstva da se vidi da se tobože nešto radi.
Ovo sa "Galenikom", ovo je smešno. Bez ikakve papirologije, bez ičega, 70 miliona evra. Vi sada na kraju mandata, kao Deda mraz, 10 miliona evra dajete za "JAT", rupe bez dna, pet miliona evra za neki avion da se popravi u "JAT tehnici", 35 miliona evra ćete dati, Dulić pravi nešto tamo Vojvode Stepe kasarna, neke vaše firme rade neke stanove. Dajemo i tamo nekih 35 miliona evra.
Prema tome, 28 miliona evra dajete, samo ne znate ni vi kome dajete, niti vas to interesuje. Vidim da danas niste ni prisutni, to čitate. Vi ćete za to dići ruku i sve blagosloviti.
Za Most na Adi dajete 160 miliona evra, nek se nađe Đilasu, trebaće čoveku, možda. Šta je to 160 miliona evra? Zamislite jedan most koji je na tenderu bio oko 100 miliona evra. Da li je vama jasno jedno – da cela obilaznica, prsten oko Beograda, čiji je projekat urađen, sa dva mosta na Dunavu, kod Vinče i ovaj Kinenski most o kome se priča ukupno košta 500 miliona evra po projektnoj dokumentaciji? A vi za ovaj mostić na Adi tolike pare dadoste, koliko košta cela obilaznica, prsten oko Beograda, sa dva mosta na Dunavu.
Da li neko ima normalan u toj državi, u toj vladi, u gradu Beogradu, pa da zovu neke ljude i da pitaju – o čemu se ovde radi? Vi vidite i sami kako se gradonačelnik ponaša, njega uopšte ne interesuju državne institucije, kakva državna revizorna komisija. Ona mu je nešto napisala, a njega to uopšte ne interesuje. On kaže – ja radim po svome i to me uopšte ne interesuje šta oni pišu.
Vi ćutite i glasate. Svi vi što budete glasali, odgovorni ste za ove pare. Odgovorni ste.
Da li je neko podneo izveštaj o Mostu na Adi i šta se tu zapravo dogodilo? Nedavno sam, prolazeći, kada je pao onaj sneg od tridesetak santimetara, video zabranu da se penje na most autom. Stajao je znak – ne može. Kako vi mislite to da uradite i šta vi to pravite i čemu će to da služi?
Prema tome, ova zaduženja o kojima se sada radi i koje ćete vi izglasati, jer vi imate 126, i to neće biti sporno, to će Srbiju u crno zaviti. Neko će ovo morati da otplati. Gospodo, ove će se pare potrošiti i to će biti jedna kampanja. Sada, u martu – aprilu će krenuti neki radovi, neke mašine, počeće nešto da kopaju, pet-šest kamiona će voziti.
Jednom ste otvorili most Beograd-Čačak. Otvarali ste ga dva puta. Šta je sada problem? Sada ga otvarate i treći put.
Znam da je kampanja i znam da vama treba para, ali ovo stvarno nema smisla. Ne zna se ni koja je kamata, ni pod kojim uslovima, ni ko je dao, ništa se ne zna. Pare će se ubaciti, pare će potrošiti i od toga neće biti ništa.
Molim vas lepo, kako ste to stupili u kontakt sa Azerbejdžanom? Ko je odredio parametre? Koliko to košta? Kako da se napravi? Gde je bio tender? Gde je dokumentacija? Da li je prošlo to ovde u parlamentu, da mi o tome raspravljamo?
Sećam se kada smo ovde radili koncesiju, u sitna crevca ste tražili svaku stranicu, svaku reč da se prikaže na internetu, da se vidi i da se razmotri. Tražili ste sve podatke i niste od toga hteli da odustanete. Danas vas ne interesuje ni jedan podatak.
Pravite blanko auto-put i to će da košta, kao što pokušavate da gradite i metro. Potpisali ste i tu neki ugovor, a niko ne zna pošto, gde i kako.
Ne mogu da shvatim da vi u Vladi budete toliko neozbiljni i vi, gospodo iz vladajuće koalicije, da to sve izglasate. Sutra će neko doći i pitaće vas – šta ste to radili? Kako ste trošili ova sredstva? Na koji način ste podizali kredite? Ko vam ih je odobrio? Ko su ovi konsultanti? Koliko je uzeo dečko koji je podigao užad za most na Savi? Koliko je naplatio proviziju i odakle?
Molim vas, ponavljam, ceo prsten obilaznice oko Beograda po idejnom projektu koji je urađen, koštao je sa dva mosta na Dunavu, 500 miliona evra. Vama će most na Savi izaći preko 500 miliona evra. To je rupa bez dna. Pazite, on je sadržao dva mosta na Dunavu.
Ne mogu da razumem da se vi ovde pojavite toliko neozbiljno i da radite, da gradite, da podižete kredite i da to sve stavljate na teret građana Srbije i da nemate nijedno objašnjenje za ovo što radite.
Dajete milijardu u jednom danu, u jednom prepodnevu, u objedinjenoj raspravi. Vi u jednoj raspravi zadužujete Srbiju za 1.350.000.000 evra, a mislim da jedan normalan čovek ne može da shvati.
O ovome smo trebali danima da raspravljamo, da vidimo, da pogledamo dokumentaciju, da ispitamo. Štaviše, ovde se predlagalo da za taj most na Savi se napravi neki anketni odbor u ovom parlamentu i da pogledamo šta se to tamo događa.
Ovde dajemo odmah blanko 160 miliona. Duliću dajemo 35 miliona evra za naselje Stepa Stepanović. Kome pravimo stanove? Gde su tu i ko kupuje, kako, kod kojih banaka se ljudi zadužuju? Došli ste na kraju mandata, na kraju građevinske sezone, u sred zime kada je u zemlji vanredno stanje, kada ne može da se preživi, a kamo li da se gradi, a vi tolika sredstva hoćete da uložite, da date nekim vašim firmama. Ko su vam izvođači? Vaša preduzeća.
Molim vas, nemojte da zaboravite Homenovog tatu, on je vrlo važan faktor u građevinarstvu Srbiju. Nemojte zaboraviti porodicu Trivan, oni su izuzetno važni u građevinarstvu. Kakav "Energoprojekt", kakav "Ratko Mitrović", kakav "Planum", kakav "Rad", kakav "Komgrap", "Pim", to pogasite, šta će vam to? Imamo mi sve, među nama. Vi tu lepo skupite ovo vaše, podelite im ove pare sada pred izbore, dajte im, a posle neka vam je Bog u pomoć, šta će oni uraditi i kako će uraditi.
Ovaj most na Savi ste počeli da pravite kao grlom u jagode, sa nekih 100 miliona evra gurate jednu po jednu kreditnu liniju. Sada ste napucali, mislim negde na 450 – 460 miliona evra i gurate dalje.
Prema tome, stvarno vas upozoravam da pazite šta radite. Ovo nema smisla. Ovo je prešlo sve granice pristojnosti. Izaći na jednoj sednici koja je poslednja pred izbore, koji se za neki dan raspisuju sa zaduženjem Srbije koja je i onako došla do crvene crte, sa 1.350.000.000 zaduženja, to je neozbiljno i za Vladu i za vladajuću većinu i zadužiti državu i potpuno uništiti generacije koje dolaze.
Šta će da rade sledeće vlade? Kako da otplaćuju? Kako da završe ove poslove? Jednostavno, vi o tome ne razmišljate. Razmišljate da trajete do 6. maja, a šta će posle biti – ne znamo. Vama je bitno da napucate do zadnjeg dana mandat. Svaki dan je za vas važan. Zašto? Vaše firme rade, sredstva se prebacuju.
Nemojte ovde da vam čitam spisak koliko ko ima firmi. Nemojte sada da vam ovde iznosim ko je sve povezan sa kime i koliko firmi radi, i kako se to sve odvija, i ko su vam konsultanti, i odakle su konsultanti, i ko urgira za ove kredite, i koje provizije uzima što vam obezbeđuje kredite itd.
Nama se sa vama crno piše, mada su se dani odbrojali, počinje da se broji ono sitno kako se kaže, ali za nas će biti teško.
Baš me je čudilo da danas, u toku prepodneva, vi bez imalo stida, bez imalo srama, dođete u parlament i donesete jednu stranicu koja je teška 1.350.000.000 evra, koje će građani Srbije morati da plate. Vi ćete dići ručicu, pritisnuti dugmence, izglasati i sve ovo ozvaničiti. Ovo će vama biti dobro za kampanju, imaćete tu rezervi koliko hoćete. Ne pitajte za cenu, samo da vam se glas da.
Kud ćete dalje? Kud će Srbija? Slušajte, ja ne znam stvarno da li vi o tome razmišljate, ali neko će o tome sigurno razmišljati. Našli ste Vladu i Francuske i Japana, i jednu i drugu banku, Azerbejdžan, iskopali ste sve što postoji banaka, nema ništa. Pazite, pogledajte, sve ste ih pronašli i svima uzeli po malo i veli - hajde gurajmo na gomilu, da to završimo i uradimo kako valja. A koliko će ovih uloženih para zaposliti novih ljudi? Koliko će povećati izvoz? Koliko će biti punjenje budžeta iz ovih svih kreditnih linija? Nema od toga ništa. Ovo sve ide u jedno veliko preduzeće, vaše preduzeće. Tu će se neki naši prijatelji još više obogatiti.
Kako vas nije sramota da ovaj most na Adi više stavljate na dnevni red? Kako vas nije sramota ako je ukupan kredit bio, razgovaralo se o projektu od 100 miliona evra, da sad odjednom dižete neki kredit od 160 miliona evra i gurate tamo na gomilu? Pokupili ste jednu ekipu koja ne misli dobro Srbiji. Pokupili ste neke ljude koji imaju ime i prezime. Došli su tamo na taj most i oni vode glavnu politiku. Neki od njih idu i sa dva štapa, ne mogu da izađu, a vi ste ih aktivirali, oni senilni, ne znam šta im možete. Tako ste forsirali, gospodo, Lala Sekulića koji vas je zadužio, ocrnio, proizvodio lekove, snabdevao sve bolnice, Klinički centar, a sad je dobio amneziju mozga i sve zaboravio. Sad se brčka lepo na bazenu u svom hotelu i meditira. Šta god ga pitate, on ima amneziju i ne može ništa da se seti. E, vi ste mu tako nagurali lopatama para i evo gde nas je doveo i upropastio jednu opštinu lepu Ivanjicu, dali ste mu da bude gradonačelnik. Jedan ministar je odlazio kod njega, obećao mu i dao mu odrešene ruke. Evo, gde smo došli. I ovome ste na Adi ovde dali odrešene ruke. On radi šta hoće. Revizor ga ne interesuje, državne institucije ga ne interesuju, a vi ovde glasate i dižete ruku i to sve verifikujete šta se tamo događa.
Prema tome, ovo je jedna teška situacija za Srbiju i smatram, gospodo iz vladajuće koalicije, da ne bi smeli nikako ovo da izglasate i prihvatite u poslednjoj sednici ovog saziva Skupštine Srbije. Ne bi smeli da stavite omču oko vrata srpskom narodu i budućim vladama na sednici koja je poslednja pred raspisivanje izbora i da Srbiju ovoliko zadužite i da ostavite jedan izuzetno veliki dug, da neko sutra neće znati šta će sa sobom, a vi ćete dati "befel" na sve ove malverzacije koje su ovde predviđene i koje su se pojavile.
Ne možete da potrošite ruski kredit koji smo dobili zato što ne date projekte da radi državni institut CIP, nego dali ste Rosiću, vašem članu, koji ima dva, tri zaposlena i koji sve projektuju za Železnicu. On to ne može da projektuje, sve su podloge u CIP. Samo nek je vaš iz okruženja, od nekih stranačkih funkcionera i onda guraj, ljuljaj, ali Srbiji se dobro ne piše. Hvala vam puno.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Zahvaljujem.
Pre nego što dam reč predsednici poslaničke grupe ZES, narodnoj poslanici Nadi Kolundžija, na osnovu člana 90. i člana 87. obaveštavam vas da pauza od jednog sata, koju svakog dana imamo, danas smo je već imali od 11.00 do 12.00 časova, te se preostali deo radnog dana nastavlja, a radićemo i posle 18.00 časova, ukoliko to bude zahtevao tempo rasprave.
Narodna poslanica Nada Kolundžija ima reč. Izvolite.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Poštovana predsedavajuća, uvaženi gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, mi danas imamo pred sobom ratifikaciju finansijskih aranžmana i ono što je možda važno napomenuti, pre svega zbog građana Srbije i zbog nekih pokušaja ovde da predstave kako Skupština Srbije koristi zadnji čas kako bi na zadnjoj sednici, na nekakav čudan način zadužila Srbiju za pare koje se sada pojavljuju kao zaduženje. Istine radi, radi se o tome da su svi ovi aranžmani, da je Vlada potpisala ove aranžmane, neke 2010. godine, najveći broj 2011. godine, da većina ovih aranžmana zapravo predstavlja garancije Vlade Republike Srbije, a da su zajmoprimci ili društvena preduzeća ili grad ili druga pravna lica, da nije Republika Srbija ta koja se zadužuje svim ovim sredstvima. Ono što je takođe važno napomenuti, sva ova sredstva su prikazana u budžetu Republike Srbije za 2012. godinu. Dakle, ne radi se o nekakvim novim parama koje se sada ne vide u budžetu, a ovim ratifikacijama će se pojaviti kao nekakvi novi manjkovi.
Ono što je takođe, po meni, važno, naravno, potpuno je razumljivo da treba biti obazriv kada je zaduživanje u pitanju i mislim da je pitanje odgovornosti svakoga ko posegne za pozajmicom da dobro razmisli pre svega za šta uzima tu pozajmicu i da li ta pozajmica dugoročno građanima donosi dobrobit. U tom smislu, uvek bih bila protiv toga da se zadužujemo za potrošnju i zato je važno posebno napomenuti za šta su ovi krediti i ovi finansijski aranžmani, zato što oni nisu namenjeni potrošnji, namenjeni su, pre svega, infrastrukturnim projektima i mislim da nema nikakve sumnje, da je potpuno besmisleno optuživati stranke koje će glasati za ove finansijske aranžmane, da to rade zbog izbora koji će se desiti za dva, tri meseca, jer uzimaju pare kako bi pokazale kako one tobože nešto rade. To je prosto nemoguće. Za dva, tri meseca ništa se neće desiti osim pripreme dokumentacije za sve ove projekte. Većina, neki su projekti već u fazi realizacije, kao što je most na Adi i aranžman koji se sada pravi vezano za izgradnju infrastrukture za taj most će biti nešto što će se nastaviti da se radi.
Mislim da je previše politikantski tvrditi kako ovi aranžmani imaju veze sa izborima koji će se desiti za dva meseca. Oni ne mogu da se vide uopšte, što se građana tiče, oni će se videti u narednim ne samo godinama, već u narednim decenijama, zato što će omogućiti građanima da dobiju neke vrlo važne infrastrukturne projekte.
Samo ću na kratko, zbog građana, da kažem za šta su namenjena ova finansijska sredstva, opet ponavljajući da su ovi ugovori potpisani u toku protekle godine i da se apsolutno ne radi o nekakvom pokušaju da se na brzinu u zadnji čas nešto provuče kroz Narodnu skupštinu. Većina ovih ugovora je u Narodnoj skupštini i čeka na ratifikaciju.
Dakle, jedan od ovih aranžmana namenjen je za projekat izgradnje postrojenja za odsumporavanje za Termoelektranu "Nikola Tesla" on se finansira kreditima japanske agencije za međunarodnu saradnju. Dakle, strategijom ekološkom i zakonima koje smo mi doneli predviđeno je smanjenje zagađenosti vazduha zbog rada elektrana i ovo su sredstva koja su namenjena kako bi elektrana "Nikola Tesla" unapređena bila u tehnološkom smislu, kako bi smanjila zagađenje.
Dakle, jedan drugi aranžman vezan je, to sam već pominjala za završetak mosta na Adi i mislim da građani Beograda najbolje znaju koliko im taj most znači i da svako onaj ko pokušava da obesmisli ili da predstavi taj most kao loš projekat, zapravo ima najveće neprijatelje u građanima Beograda, koji ne samo da su zadovoljni što je Beograd posle 40 godina dobio neki most, već su zadovoljni i zbog toga što će on omogućiti da Beograd, kao grad funkcioniše mnogo jednostavnije, pre svega imajući na umu građane.
Ono što je takođe jedan od ovih aranžmana jeste, o tome je bilo reči i mislim da to ne treba ponavljati, to je aranžman za izgradnju stambeno-poslovnih objekata na lokaciji kasarne "Stepa Stepanović". Mi znamo koliko Beograd ima potrebe za stanovima, odnosno koliko građana u Beogradu ima nerešeno stambeno pitanje. Znamo da u vreme finansijske krize, u vreme kada je ekonomska kriza ovako snažna, kao što je sada, teško da oni građani kojima su stanovi najpotrebniji mogu sami da se izbore sa okolnostima i da obezbede sebi kredite kojima će doći do svog stambenog prostora i mislim da je odgovornost države da pokaže razumevanje i za takve građana sa jedne strane.
Sa druge strane, naravno, ovaj projekat ima i drugu vrstu efekta a to je podsticaj domaćoj građevinskoj operativi. Svi smo hiljadu puta i čuli i sami ponavljali da je građevinska operativa u krizi i da ukoliko država ne pomogne da ovu krizu prebrodi, da preti opasnost da se čitav taj sektor u potpunosti uruši i da hiljade ljudi ostane bez posla, bez ikakve šanse da se kasnije zaposle, jer je teško zamisliti da, ukoliko se ceo sistem sruši možemo očekivati u nekom kraćem roku da se podignu nekakve nove građevinske firme.
Jedan od ovih finansijskih aranžmana jeste i projekat koji unapređuje obrazovanje i stručnu obuku. Dakle, formiranje centara izvrsnosti u prioritetnim i istraživačkim oblastima, izgradnja bio-medicinskog istraživačkog centra u Beogradu, izgradnja i opremanje poljoprivrednog bio-tehničkog centra u Novom Sadu, izgradnja centra za nano nauke i nove materijale u Beogradu, formiranje naučno-tehnološkog parka u Nišu, izgradnja stanova za iznajmljivanje za mlade istraživače u Beogradu, Kragujevcu i Novom Sadu i finansiranje i tehnička podrška.
Dakle, ovo je takođe, po meni, jedan od važnih dokaza da su svi ovi finansijski aranžmani imali razvojnu komponentu, pre svega, na umu da ništa nije trenutna potrošnja, da je sve ono što je predviđeno ovim aranžmanima zapravo potreba da se izgrade osnove za popravljanje infrastrukture u zemlji.
Dakle, jedan od ovih finansijskih aranžmana je takođe aranžman za projekte finansiranja malih i srednjih preduzeća. Opet, svi oni koji smatraju da srpska privreda može da se razvija, pre svega razvijanjem sektora malih i srednjih preduzeća znaju da u ovim vremenima i nakon svega onoga kroz šta je Srbija prošla i kako joj se ekonomija raspadala 90-ih, a onda 2000. kroz proces privatizacije menjala svoju strukturu, izgubivši prethodno sva tržišta, ne stvarajući mogućnost u tako kratkom periodu da stvori neka nova tržišta. Dakle, pokazuje se da li Vlada ima odgovornost ili nema odgovornost upravo mereći po tome da li je spremna da pomogne ovom sektoru, pre svega omogućujući mu da opstane u ovim vremenima, ali i da napravi iskorak i da se dalje razvija, zapravo stvara pretpostavku za ono što jeste bazična ekonomija Srbija, a to jesu upravo mala i srednja preduzeća.
Napomenuću još jedan od ovih finansijskih aranžmana. On se odnosi na izgradnju Koridora 11, dakle na izgradnju puta Ljig-Boljkovci. Radi se o izgradnji 40 kilometara puta i mislim da sada opet svi oni koji smatraju da je ovo nepotrebno zapravo imaju problem sa građanima koji žive u tim predelima i kojima će ovaj put omogućiti da budu bolje povezani, da ta veza bude tranzitna veza kroz Srbiju i mislim da moraju njima da objasne zašto misle da ovako nešto ne treba graditi.
Dakle, ono što je za nas važno i zašta ćemo mi glasati za ove aranžmane, iako svaki put kada treba da se zadužimo, zaista treba ozbiljno da raspravljamo o tome da li su ta zaduživanja dugoročno u interesu građana Srbije. Dakle, da li im u budućnosti donosi bolje uslove za života, da li im donosi razrešenje nekih infrastrukturnih problema koje imaju decenijama i uvek, ukoliko se ta sredstva namenjena za takve projekte, mislim da bez obzira na političke razlike možemo da se saglasimo da takva vrsta zaduživanja tada ima punog smisla.
Verujem kada bi smo prevazišli, da kažem, tu potrebu da se stranački obračunavamo da bi većina ovih projekata dobila podršku svih poslanika, zato što mislim da svi poslanici misle da ove projekte treba uraditi. Možda neko misli da postoje neka druga sredstva, ali bi bilo dobro da svi saznamo koja su to sredstva.
Ali, ono što je, ponavljam ključno važno, ovde se radi o projektima za budućnost i nikakve priče o tome da su to pripreme za nekakve izborne kampanje zaista ne stoje, jer danas sredstvo koje ratifikujemo njima će raspolagati ne samo buduća vlada nego i vlade koje budu izabrane posle te vlade nakon četvorogodišnjeg mandata. Dakle, to su dugoročni projekti i oni obezbeđuju svakoj vladi da uradi infrastrukturne stvari koje su nesporno od interesa za život građana ove zemlje. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Dvanaest minuta i 30 sekundi iskorišćeno od vremena ovlašćene predstavnice poslaničke grupe.
Narodna poslanica Jorgovanka Tabaković je prijavljena. Želite repliku? Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Zahvaljujem gospođo Čomić. Naši bi rekli, ako koza laže, rog ne laže. Ako imate pred sobom dnevni red onda ćete videti da je od 13 projekata o zaduživanju ili garancijama, njih 11 iz 2012. godine, a samo 2 o Galenici, i o unapređenju objekata pravosudnih organa Republike Srbije i Evropske investicione banke nose datum jedan 27. decembar 2011. i drugi projekat nosi datum 26. decembar 2011. godine. Svi su u vrlo kratkom roku od Vlade stigli do Skupštine i svi su iz 2012. godine, a taj o mostu na Adi je potpisan kao ugovor 25. januara 2012.

Lično, apsolutno ne pristupan politički razmatranju ove teme i trudila sam se da principijelno govorim o problemima finansiranja nekih preduzeća gde se država kao osnivač ne ponaša dovoljno odgovorno, ne prihvatam da se kaže, da su to stari krediti koji su čekali, stare ratifikacije. Još jednom, garancija gde ste primarni dužnik, gde se od zajmoprimca uopšte ne traži ni tri dana da izvrši obavezu, nego direktno od vas, se ne može tretirati drugačije nego kreditom gde piše i niko nije rekao da ne piše, naprotiv piše da su u budžetu Republike Srbije obezbeđena sredstva i da će ova garancija nemati svojstvo garancije, nego kredita koji će se klasično izmirivati iz budžeta Republike Srbije. Hvala vam gospođo Čomić.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Narodna poslanica Nada Kolundžija, pravo na repliku. Izvolite.

Nada Kolundžija

Za evropsku Srbiju
Ja samo želim da kažem da su ovi aranžmani, bez obzira, kad je nama Vlada to uputila u skupštinsku proceduru. Većina ovih aranžmana je napravljena ranije. Dakle, samo sam to htela da napomenem. Dakle, da nisu, most na Adi je izgrađen. Dakle, ceo ovaj aranžman je samo nastavak jednog aranžmana koji je napravljen još mnogo ranije.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

Za evropsku Srbiju | Predsedava
Da li se još neko od predsednika ili ovlašćenih predstavnika poslaničkih grupa javlja za reč u ovom delu sednice? (Ne.)
Obaveštavam vas da su saglasno članu 96. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine do otvaranja zajedničkog načelnog i jedinstvenog pretresa, prijave za reč u pisanom obliku. Sa redosledom narodnih poslanika podnele poslaničke grupe SPS- JS, poslanička grupa LDP, poslanička grupa DSS, poslanička grupa NS, poslanička grupa SRS i poslanička grupa Za evropsku Srbiju.
Prelazimo na deo sednice, gde reč dobijaju po redosledu narodni poslanici po prijavama za reč u zajedničkom načelnom i jedinstvenom Pretresu o predlozima Zakona iz tačaka od 1. do 13. dnevnog reda.
Prvi prijavljeni narodni poslanik Milisav Petronijević, posle njega narodni poslanik Bojan Đurić. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija
Poštovana predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SPS - JS smatra da se ovih  13 predloga Zakona o davanju garancije zaduživanja, veoma osetljiva i ozbiljna pitanja. Imajući u vidu veliku svetsku ekonomsku krizu, imajući u vidu da su mnogo razvijenije zemlje problem zaduženosti u mnogo razvijenijim zemljama nego što je Srbija, imajući u vidu i strah građana Srbije da slično ne doživi i Srbija i naravno, imajući u vidu, a ova tema je podložna za širenje straha i smatram da je obaveza Vlade da detaljno o ozbiljnosti i osetljivosti pitanja, detaljno obrazloži i objasni o čemu je reč da bi građani Srbije znali tačno sve.
Imajući u vidu kako mi mislimo da je davanje garancije zajmodavcu obaveza države koja preuzima da izmiri obaveze u ime zajmoprimca, ako on ne izmiri dug.
Mi smatramo, naša poslanička grupa, kada se razmatraju predlozi zakona u vezi sa ovim, da je važno imati u vidu dve stvari.
Prvo, zašta se zadužujemo, zašta se uzimaju sredstva, da li su ona namenjena za energetiku, poljoprivredu, da li su usmerena za ekonomski razvoj Srbije, što mi podržavamo ili su namenjena potrošnji, što ne podržavamo.
I drugo pitanje za koje mislimo da je važno, da li država kada daje garanciju, da li ona ima garancije da će zajmoprimac vratiti taj dug. U tom slučaju, građani Srbije, ne bi imali obavezu da plaćaju taj dug.
Dakle, hoće li generacije koje dolaze naslediti dugove, ili će ono za šta se mi zalažemo, naslediti i novu vrednost koja je ostala u Srbiji.
Kada se sve to ima u vidu, naš ovlašćeni predstavnik grupe na početku rasprave izneo je stav poslaničke grupe, a mi ćemo podržati predlog ovog zakona.
Ovde je bilo reči u obrazloženju ministra, kada je u pitanju naselje "Stepa Stepanović", drugih poslanika, o drugim nekim projektima i ja bi da provedem još dva zajma kroz ovu priču, da li su to zajmovi koji znače ekonomski razvoj, ulaganje u budućnost, da li donose novu vrednost, da li zapošljavaju ljude ili je potrošnja i da li se radi o firmama koje mogu da garantuju, da će se taj zajam vratiti.
Samo kratko, naš ovlašćeni predstavnik na početku rasprave danas je dao detaljnije obrazloženje, za to što smatramo da treba odobriti, odnosno dati garanciju za kredit "Galenici", posmatrajući to iz dva ugla.
Jedan, iz ekonomskog ugla, jer se radi o firmi koja će sama da otplaćuje od svojih prihoda taj zajam i obaveze, jer se radi o firmi koja je ušla u jednu situaciju, u vrzino kolo, gde oni kojima oni isporučuje lekove ne isplaćuju, a koji kupuju od veledrogerija, takođe ne plaćaju, pa taj dug iznosi 100 i kusur miliona evra, a sada je smanjen na 85. Naravno, iza toga teško mogu da se izmire sve obaveze.
Kada bi to bilo tako realizovano, onda ne bi bilo potrebe za ovim kreditom.
Drugi razlog o kome je govorio naš predstavnik smatramo da je strateški interes Srbije, da sačuva jednu takvu "Galeniku", koja je veliki, prestižni proizvođač lekova, a veliki i strateški interes Srbije jeste da ima takvu jednu farmaceutsku industriju.
Ono što sam želeo da ukratko kažem, radi se o dve firme koje su na spisku za zajam, a o kojima nije bilo govora danas i ja ću se potruditi da u najkraćem kažem o čemu se radi.
Jedno je, to je zajam koji uzima JAT Tehnika Beograd, u iznosu od pet miliona evra za koji se traži garancija države.
JAT Tehnika je veoma uspešna firma, ona je zahvaljujući sposobnosti upravo organa upravljanja danas firma koja beleži odlične poslovne rezultate.
JAT Tehnika je ušla u jedan ambiciozan projekat proširenja svoje delatnosti, prethodno je ovladala sve poslove vezano za boing 737 i sada je pred velikim poslom da preuzme održavanje er bas 320. A to je ogroman posao.
Da bi tako nešto mogla da uradi, potrebno je da se postojeći veliki hangar proširi, da bi mogao da primi te avione i da bi mogli da se pored osposobljavanja, stvore uslovi da se takvi avioni opslužuju, odnosno održavaju itd.
Time što će pored posla vezanog za boing 737 i er bas 320, to će biti vodeća firma u ovom regionu za tu oblast, a da je uspešna, pokazuje da JAT Tehnika kada se izdvajala iz JAT-a, 100% je radila za JAT, a 80% je učešće plata bilo u prihodu.
Danas JAT Tehnika radi 50% za JAT, a 50% za evropske kompanije, a učešće plata koje su redovne je 40%.
Ovim projektom kada se završi, znači da će JAT Tehnika biti regionalni lider u ovom poslu i 80% raditi za evropske kompanije. Dakle, garancija je državi da ulaže u uspešnu firmu, da ulaže u proširenje posla i garancija državi je da će ta firma vratiti taj novac.
Dakle, garancija je državi da ulaže u uspešnu firmu, da ulaže u proširenje posla i garancija je državi da će ta firma vratiti taj novac.
Drugo, na čemu želim kratko da se zadržim, to je firma "Privredno društvo termoelektrane i kopovi Kostolac". Radi se o jednoj firmi koja se bavi proizvodnjom uglja i proizvodnjom energije. Svi smo svedoci prethodnih dana kada je Srbiju zadesilo onakvo nevreme, onakvi uslovi da upravo sposobnost te firme, vitalnost, naravno, veliko požrtvovanje radnika pored "Kolubare" i "Tenta", uspeli su da sačuvaju energetski sistem Srbije i da omoguće da Srbija prođe kroz ove najteže uslove.
Zašto se ovde novac koristi? Ovde se novac pozajmljuje za projekat revitalizacije dva postojeća bloka B1 i B2 od po 350 megavata i za projekat odsumporavanja za dva postojeća bloka, takođe B1 i B2 po 350 megavata. Ovaj drugi deo je nešto slično ili isto u stvari, što radi i "Tesla" u Obrenovcu.
Inače, sve skupa je to deo jednog celovitog projekta razvoja Kostolca koji obuhvata i treći deo, a to je povećanje kapaciteta površinskog kopa drvno na 12 miliona tona godišnje sa izgradnjom novog bloka B3. Samo nekoliko napomena. Ovo je dakle prva faza, radi se o revitalizaciji dva bloka postojeća i odsumporavanju. Šta je tu značajno istaći?
Revitalizacijom ova dva bloka, s jedne strane, produžava se život elektrane 20 godina, ali i dobijaju novi megavati. Kako? Tako što postojeći nisu nikada mogli u maksimalnom kapacitetu da budu iskorišćeni. Njihovom revitalizacijom povećava se, odnosno stvara se mogućnost da se kompletno ceo kapacitet iskoristi. To su ti novi megavati. Kada se to pretvori u pare to je čist neto prihod od oko 20 miliona evra za privredno društvo "Kostolac" koje je inače uspešna firma, koja pozitivno posluje.
Dakle, ulaže se u energetiku značajnu oblast, stvara se nova vrednost, obezbeđuje stabilnost energetskog sistema, ali i zapošljava. Kako? Tako što pored revitalizacije, to znači i ulaganje u infrastrukturu u železnicu, u luku, puteve koji će koristiti. Sve to da bi se uradilo, a tako je ugovorom predviđeno, angažovaće se srpska radna snaga, srpska oprema u najmanje 47%. Kod drugih kredita nisu mogli ti uslovi da se postave. Koliko će srpska privreda u tome učestvovati, koliko će srpska radna snaga? Kada se pogleda možda je malo, ali je to 150 miliona evra koje se ulaže u to.
Da bi neko napravio elektroopremu u Srbiji mora neko da se zaposli, mora neko da radi. Dakle, ima se u vidu da je to nova vrednost, a nije potrošnja. Inače Evropa ne daje pare za takve kredite, za takvu vrstu kredita ona daje samo za svoje članice, tako da još jedna potvrda da kredit koji se uzima za termoelektrane, kopove "Kostolac" je kredit koji se ulaže u razvoj, budućnost koji će doneti novu vrednost i zaposliti nove ljude. Zato mislim da treba ovaj primer istaći i podržati Predlog ovog zakona. Hvala lepo.

Whoops, looks like something went wrong.