Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja, 27.10.2014.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Šesta sednica Drugog redovnog zasedanja

01 Broj 06-2/346-14

27.10.2014

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 13:15 do 17:30

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Šeste sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 97 narodnih poslanika.
Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine da kvorum za rad Narodne skupštine prilikom utvrđivanja dnevnog reda postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutan 131 narodni poslanik, odnosno da su prisutna najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine, u smislu člana 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: dr Miljana Nikolić, Momo Čolaković, dr Dijana Vukomanović i Ivana Dinić.
Saglasno članu 86. stav 2. i članu 87. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam ovu sednicu sazvala u roku kraćem od roka utvrđenog u članu 86. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine i, izuzetno, za ponedeljak, dakle mimo dana utvrđenih u članu 87. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine zbog potrebe da Narodna skupština što pre razmotri predloge akata iz predloženog dnevnog reda.
U sazivu ove sednice, koji vam je dostavljen, sadržan je predlog dnevnog reda.
Pre utvrđivanja dnevnog reda sednice, saglasno članu 92. stav 2. i članu 93. Poslovnika Narodne skupštine, potrebno je da Narodna skupština odluči o predlozima za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku, predlogu za dopunu predloženog dnevnog reda i predlogu za spajanje rasprave.
Grupa od 199 narodnih poslanika predložila je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmeni Zakona o sudijama, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. oktobra 2014. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 131, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 10 od ukupno prisutnog 141 narodnog poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Grupa od 199 narodnih poslanika predložila je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. oktobra 2014. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 134, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 11 od ukupno prisutnih 145 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Grupa od 127 narodnih poslanika predložila je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog zakona o izmeni Zakona o legalizaciji objekata, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. oktobra 2014. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 134, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 11 od ukupno prisutnih 145 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Predsednik Narodne skupštine predložila je da se, po hitnom postupku, stavi na dnevni red Predlog odluke o izmenama Odluke o utvrđivanju sastava parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je podnela Narodnoj skupštini 24. oktobra 2014. godine.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 135, protiv – niko, uzdržan – jedan, nije glasalo 10 od ukupno prisutnih 146 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik prof. dr Dušan Milisavljević, na osnovu člana 92. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da dnevni red sednice dopuni tačkom – Predlog zakona o prevenciji i dijagnostici genetički bolesti, genetički uslovljenih anomalija i retkih bolesti, koji je podneo Narodnoj skupštini 3. jula 2014. godine.
Da li narodni poslanik prof. dr Dušan Milisavljević želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 13, protiv – niko, uzdržanih – nema, nije glasalo 135 od ukupno prisutnih 148 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj predlog.
Narodni poslanik Zoran Babić, na osnovu člana 92. stav 2, člana 157. stav 2. i čl. 170, 192. i 193. Poslovnika Narodne skupštine, predložio je da se obavi zajednički načelni pretres o: Predlogu zakona o izmeni Zakona o sudijama, Predlogu zakona o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlogu zakona o izmeni Zakona o legalizaciji objekata (tačke 1, 2. i 3. predloženog dnevnog reda); Predlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o trgovini naoružanjem i Predlogu zakona o potvrđivanju sporazuma između Republike Srbije i Kraljevine Španije o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka; Listi kandidata za predsednika Komisije za zaštitu konkurencije koju je podneo Odbor za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku Narodne skupštine, Listi kandidata za članove Saveta Komisije za zaštitu konkurencije koju je podneo Odbor za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku Narodne skupštine i Predlogu odluke o izmenama Odluke o utvrđivanju sastava parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji je podnela predsednik Narodne skupštine.
Da li narodni poslanik Zoran Babić želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 137, protiv – 11, uzdržanih – nema, nisu glasala četiri od ukupno prisutna 152 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj predlog.
Pošto smo se izjasnili o predlozima za stavljanje na dnevni red sednice akata po hitnom postupku, predlogu za dopunu predloženog dnevnog reda i o predlogu za spajanje rasprave, na osnovu člana 93. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, stavljam na glasanje predlog dnevnog reda u celini.
Stavljam na glasanje ovaj predlog.
Molim da se izjasnimo.
Zaključujem glasanje i saopštavam: za – 140, protiv – niko, uzdržanih – tri, nije glasalo 11 od ukupno prisutna 154 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština većinom glasova utvrdila dnevni red Šeste sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2014. godini, u celini.
D n e v n i r e d:
1. Predlog zakona o izmeni Zakona o sudijama,
2. Predlog zakona o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu,
3. Predlog zakona o izmeni Zakona o legalizaciji objekata,
4. Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o trgovini naoružanjem,
5. Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Republike Srbije i Kraljevine Španije o razmeni i uzajamnoj zaštiti tajnih podataka,
6. Lista kandidata za predsednika Komisije za zaštitu konkurencije,
7. Lista kandidata za članove Saveta Komisije za zaštitu konkurencije,
8. Predlog odluke o izmenama Odluke o utvrđivanju sastava parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnom redu sednice.
Saglasno odluci Narodne skupštine da se obavi zajednički načelni pretres o predlozima zakona iz dnevnog reda pod tačkama 1, 2. i 3, a pre otvaranja zajedničkog načelnog pretresa, podsećam vas, da prema članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova, kao i da se ovo vreme raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije
Javljam se za diskusiju kao ovlašćeni ispred grupe. Malo sam poranio.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Greška, još nismo dotle došli. Hvala.
Molim poslaničke grupe ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.
Saglasno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički načelni pretres o Predlogu zakona i izmeni Zakona o sudijama, Predlogu zakona o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlogu zakona o izmeni Zakona o legalizaciji objekata.
Da li predstavnici predlagača, narodne poslanice Biljana Pantić Pilja i Katarina Rakić žele reč?
Reč ima narodna poslanica Biljana Pantić Pilja.
...
Srpska napredna stranka

Biljana Pantić Pilja

Srpska napredna stranka
Hvala predsednice.
Poštovana predsednice, koleginice i kolege narodni poslanici, drago mi je što je 199 narodnih poslanika podržalo Predlog zakona o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o izmenama Zakona o sudijama.
Nadam se da ćemo u danu za glasanje imati potpuni konsenzus, odnosno da ćemo svih 250 poslanika podržati ove zakone. Za izmene ovih zakona zaslužena je inicijativa koju su zajednički podneli predsednik VSS, predsednik Državnog veća tužilaštva, ministar pravde, predsednica Društva sudija Srbije, predsednik Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužitelja Srbije.
Ovo je inicijativa koju su podneli najstručniji ljudi iz oblasti pravosuđa, najučeniji ljudi struke i na nama je, smatram, da samo podržimo ovakvu inicijativu.
Konsultantski savet evropskih sudija doneo je 2010. godine Osnovna načela sudska, magna karta sudija, koja predviđa da nezavisnost sudska se jemči imenovanjem do starosne granice. Takođe UN su usvojile 1985. godine Osnovna načela nezavisnosti sudstva kojima se predviđa da sudije ne mogu biti smenjene dok ne nepune godine starosti potrebne za obavezan odlazak u penziju ili im ne istekne mandat.
Ovim predlozima zakona koji su danas pred nama, predviđa se da javnom tužiocu i sudiji prestaje funkcija kada navrši 65 godina života i briše se odredba koja predviđa da prestaje funkcija kada napuni 40 godina staža. Ovim izmenama sudije i tužioci neće biti prinuđeni da odlaze u penziju kada su u punom jeku svoje radne snage, kada su najučeniji.
Još u Kraljevini Jugoslaviji smo imali da su sudije Vrhovnog suda odlazile u penziju sa 70 godina starosti. Evo prilika za struku koja je i podnela ovu inicijativu i za Ministarstvo pravde, da razmisli o tome da sudije VKS, kao najviše instance odlaze u penziju sa 70 godina, jer su to najučenije sudije, koje rade u najvišoj instanci suda.
Što se tiče izmene zakona koja se nalazi u Predlogu zakona o javnom tužilaštvu, gde se predviđa da tužilački pripravnik ukoliko položi pravosudni sa odlikom, zasniva radni odnos na neodređeno vreme. Smatram da se ovim pospešuje načelo jednakosti.
Zakonom o uređenju sudova članom 66. predviđeno je da sudijski pripravnik ukoliko položi pravosudni sa odlikom, zasniva radni odnos na neodređeno vreme na mestu sudijskog pomoćnika. Na ovaj način će se izjednačiti sudijski pomoćnici i tužilački. Iz kog razloga bi tužilački pripravnik bio u nepovoljnom položaju u odnosu na sudijskog pripravnika?
Oni koji su polagali pravosudni ispit znaju kakav je to ispit i predsednica Narodne skupštine zna koliko je težak pravosudni ispit. Pravosudni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dela. Treba da se dobije odlika iz sedam ispita koji se usmeno polažu i pismeno sastavljanje presude.
Vrlo mali broj ljudi položi svih sedam ispita sa odlikom. Takvih je petoro bilo u poslednje tri godine na teritoriji čitave Srbije i gotovo niko nije zasnovao radni odnos u tužilaštvu.
Smatram da postoji opravdanje da najstručnije, najupornije i najučenije zadržimo u tužilaštvu. Kao što postoji zakonska odredba da ih zadržimo i u sudu, jer oni su se najviše trudili, oni su u jednom danu položili sedam ispita. Dobili su odliku koja se teško dobija. Iz tog razloga smatram da se ovim izmenama mladim ljudima daje vetar u leđa, mogućnost da zasnuju radni odnos i da daju svoj doprinos struci.
Ponovo ću napomenuti da postoji saglasnost struke oko svih ovih pitanja, svih strukovnih udruženja, Ministarstva pravde. Na nama je da pomognemo struci i da svi damo podršku u danu za glasanje za ovaj zakon. Hvala vam.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Katarina Rakić. Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Katarina Rakić

Srpska napredna stranka
Hvala, poštovana predsednice. Dame i gospodo narodni poslanici, izmene zakona o legalizaciji koju predlažemo odnose se praktično na izmenu jednog stava i to u članu 23. Zakona o legalizaciji.
Naime, po sada važećoj odredbi navedenog člana, svi oni koji su podneli zahtev za legalizaciju morali bi do prvog novembra da svu svoju potrebnu dokumentaciju dostave. Ukoliko to ne urade, nadležan organ će po sili zakona morati da odbije njihove zahteve iako su možda mogli da legalizuju svoje objekte.
Da bismo jednu ovakvu situaciju izbegli, predlažemo izmene ovog zakona i želim da naglasim, želimo da predložimo izmenu roka u kome građani treba da dostave neophodnu dokumentaciju za dopunu svojih već predatih zahteva. Znači, želim da naglasim da ovo nije novi rok za zahteve za legalizaciju.
Potrebu za donošenjem jedne ovakve izmene vidimo u tome da je u Srbiji podneto 800 hiljada zahteva za legalizaciju, a tek jedan mali deo je dobio dozvolu. Navešću primer Beograda. U Beogradu je od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji predato 240 hiljada zahteva za legalizaciju, od toga je legalizovano tek nešto blizu sedam hiljada objekata. Šta ćemo sa ostalima? Da ih rušimo? Naravno da nećemo.
Stav Vlade Srbije i Ministarstva građevinarstva jeste da se legalizuje sve ono što je i moguće da se legalizuje. Međutim, primer legalizacije u Srbiji jeste samo jedan primer kako se stvari za godinu dana ozbiljne primene jednog zakona, kako se za godinu dana ne mogu rešiti svi problemi koji su se nagomilali skoro već deceniju za nama.
Prošle godine, prilikom donošenja ovog zakona, rekli smo građanima Srbije, tačnije obećali smo građanima Srbije da ćemo uraditi ono što u stvari jeste obaveza nas kao narodnih poslanika, da ćemo pratiti primenu ovog zakona i da ćemo ga u hodu menjati, odnosno usklađivati sa potrebama građana. Od nadležnog ministarstva dobila sam podatak da su nadležni organi u roku koji je propisan Zakonom o legalizaciji izdali građanima obaveštenje šta je sve potrebno da dostave da bi dopunili svoj predmet za legalizaciju.
Međutim, u ovih godinu dana uvideli smo da to građanima nije dovoljan rok, da godinu dana građanima nije bilo dovoljno da dopune svoje predmete i iako smo prošle godine, dok smo donosili sada važeći Zakon o legalizaciji, smatrali da dokumentacija koja je propisana tim zakonom je zaista nešto minimalno što je potrebno da bi se objekti legalizovali. Prosto, u praksi to nije ispalo tako.
Građanima je i dalje procedura jako komplikovana, građani i dalje imaju veliki problem sa dostavljanjem dokaza o imovini i dalje sva dokumentacija koju moraju da dostave košta. Tako da, to građanima predstavlja svakako još jednu otežavajuću okolnost.
Svakako, pitanje imovine i cena legalizacije predstavlja nešto što bi možda u narednom periodu trebali da razmislimo o promeni. Ovo rešenje koje danas predlažemo, svakako predlažemo samo kao privremeno rešenje, jer je u izradi u Ministarstvu građevine novi, jedan sasvim novi pravni akt, propis koji će ovu oblast još više pojednostaviti i građanima omogućiti da na jedan jednostavniji način legalizuju svoje objekte.
Da ne bi došli u situaciju da im 1. novembra istekne rok i da građani počinju da dobijaju obaveštenja da će im možda objekti biti srušeni, pa za par meseci da ponovo pozivamo građane na legalizaciju, mi se sada ovde ponašamo kao jedna odgovorna grupa narodnih poslanika, kao odgovorna Vlada koja taj vakum želi da prevaziđe.
Ovo nije nešto što se nije dešavalo u prethodnom periodu. U prethodnih deceniju i po bilo je više situacija kada su građane pozivali na legalizaciju, pa su se zakoni kosili jedni sa drugima. Naime, kao što znamo, podsetiću vas samo još jednom, u Srbiji postoji milion i 300 nelegalnih objekata.
Podsetiću vas samo da je prvi poziv na legalizaciju objekata bio 2003. godine, kada je stupio na snagu Zakon o planiranju i izgradnji. Taj zakon je doživeo promene i doživeli smo nove pozive na legalizaciju 2006, pa zatim ponovo 2009. godine, da bi konačno Ustavni sud 2011. godine oborio odredbe Zakona o planiranju i izgradnji kao neustavne, jer u isto vreme dok je taj zakon bio na snazi 2003. godine usvojen je Krivični zakon, u kome se kaže da je izgradnja bez građevinske dozvole krivično delo.
Znači, u čitavom tom periodu od 12 godina i duže imali smo dva zakona na snazi, jedan po kome smo mogli da kažnjavamo ljude koji grade bez dozvole, i drugi po kojem su pozivali ljude na legalizaciju, a desilo se to da je za taj period samo nelegalna gradnja rasla i da se povećavao broj predmeta.
Zakon o planiranju i izgradnji, koji je nažalost i dan danas na snazi, lično smatram da predstavlja jednu od najkomplikovanijih procedura i jedan od najgorih zakona koji je ikada napisan. Po tom zakonu u proseku vam je potrebno da provedete 17 meseci po raznim službama da biste dobili dozvolu.
Evo, na primer, da biste dobili samo jedno odobrenje za izgradnju, po još uvek važećem Zakonu o planiranju i izgradnji, morate da dobijete odobrenje od mnogih gradskih institucija, među kojima su: Katastar nepokretnosti, Direkcija za gradsko građevinsko zemljište, Građevinska inspekcija, Urbanistički zavod, Sekretarijat za urbanizam, sva javna preduzeća, EPS, vodovod, gasovod, Telekom, toplana, sve to za samo jedno odobrenje. Da ne navodim planere, projektante i izvođače radova. Takođe, da ne pominjem svu korupciju i sve ono sa čim se građani susreću na raznoraznim šalterima.
Ja se lično radujem novom Zakonu o planiranju i izgradnji, koji je u javnoj raspravi, koji je pred nadležnim skupštinskim odborom bio u avgustu mesecu ove godine. To je zakon koji će svakako pojednostaviti proceduru i uvešće novu instituciju – kancelarije za brzi odgovor. Prosto, imaćemo jedan šalter i više građani neće šetati, šetaće predmet i na onom šalteru gde smo predali zahtev, tu ćemo i dobiti dozvolu.
Prošle godine kada smo donosili Zakon o legalizaciji znali smo da on svakako nije najbolje rešenje, jer prosto, kad stvari radite naopako, najbolje rešenje ne postoji. Birali smo najmanje loše rešenje. Svakako da svako ko se ozbiljno uhvati u rešavanje ovog problema ne može izaći kao pobednik, svakako se ne može naći jedno rešenje koje će svim građanima odgovarati. Međutim, ono što je veoma važno istaći jeste da je u Srbiji nelegalna gradnja zaustavljena, da su građani Srbije počeli da se ponašaju odgovorno, da znaju da ne trebaju da zidaju onako kao sami žele i tamo gde žele. Takođe, pokazana je spremnost opštinskih uprava i građevinskih inspekcija da u korenu spreče nelegalnu gradnju, što se svakako ranije dešavalo.
Iz svega navedenog, dame i gospodo narodni poslanici, želim da vas pozovem da u Danu za glasanje podržite ove izmene zakona, kako bi građanima Srbije omogućili da posao završe do kraja. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Petar Petrović. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Petar Petrović

Jedinstvena Srbija
Gospođo predsednice, uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, u ime Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu mogu da kažem da je Odbor jednoglasno podržao izmene i dopune Zakona o sudijama i Predlog izmena i dopuna Zakona o javnom tužilaštvu.
Ne bih mnogo obrazlagao, koleginica Pilja je dovoljno rekla šta su razlozi i šta je rukovodilo 199 poslanika da izađu pred Narodnu skupštinu sa predlogom ovih izmena ova dva zakona. Rekao bih samo jedno, a to je da treba da zaštitimo nosioce pravosudnih i javno-tužilačkih funkcija koji imaju 40 godina ili će vrlo brzo dostići 40 godina radnog staža ili staža osiguranja, a nemaju 65 godina života. Radi se o vrlo malom broju nosilaca javno-tužilačkih i sudijskih funkcija. Radi se o ljudima koji su vrlo rano, odmah po završetku fakulteta, a fakultet su završili sigurno redovno, čim su pre 65 godina dostigli cifru od 40 godina staža osiguranja, to znači da su fakultet završili sa 22 ili 23 godine u redovnom roku, i treba im omogućiti, s obzirom na njihovo znanje, iskustvo i stručnost, da ostanu, da mogu da rade i da budu nosioci javno-tužilačkih i sudijskih funkcija do navršenih 65 godina života. To je preporuka i drugih organa i organizacija, kao što ste čuli od koleginice Pilje. Iz tog razloga je Odbor prihvatio ove izmene i dopune ova dva zakona i predlaže Narodnoj skupštini da ih usvoji.
Gospođo predsednice, ako mi dozvolite, iskoristio bih ovo vreme, samo još jedan minut, da u svojstvu zamenika predsednika poslaničke grupe JS kažem i da će poslanička grupa JS, da se ne bih ponovo javljao, podržati oba ova dva zakona, kao i Zakon o legalizaciji, jer smatramo da je dobro da damo još jedan dodatni rok od šest meseci svim onim ljudima koji nisu mogli u proteklom periodu za godinu dana da dođu do određene dokumentacije pomoću koje bi legalizovali svoje objekte. Na taj način ćemo pomoći i njima i lokalnim samoupravama da taj posao već jednom privedu kraju. Hvala lepo.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Pre nego što pređemo na listu govornika, da potvrdimo mandat novom narodnom poslaniku.
Pošto su se stekli uslovi, predlažem da konstatujemo potvrđivanje mandata narodnom poslaniku u Narodnoj skupštini za upražnjeno poslaničko mesto, kako bismo omogućili njegovo učešće u radu Narodne skupštine.
Dostavljena vam je odluka RIK-a o dodeli mandata narodnog poslanika radi popune upražnjenog poslaničkog mesta u Narodnoj skupštini.
Takođe, uručen vam je izveštaj Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine, koji je utvrdio da su se stekli uslovi za potvrđivanje mandata narodnom poslaniku, sa predlogom da Narodna skupština, shodno članu 27. stav 5. Zakona o izboru narodnih poslanika, konstatuje potvrđivanje mandata narodnom poslaniku Ivanu Jovanoviću, izabranom sa izborne liste „Sa Demokratskom strankom za demokratsku Srbiju“.
Na osnovu odluke RIK-a, izveštaja i predloga Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, Narodna skupština, a shodno članu 27. stav 5. Zakona o izboru narodnih poslanika, konstatuje potvrđivanje mandata narodnom poslaniku Ivanu Jovanoviću.
Čestitam narodnom poslaniku na izboru.
Poštovani narodni poslaniče, molim vas da saglasno članu 17. Zakona o Narodnoj skupštini, pristupite polaganju zakletve.
(Predsedavajuća čita tekst zakletve, a narodni poslanik ponavlja.)
"ZAKLINjEM SE DA ĆU DUŽNOST NARODNOG POSLANIKA OBAVLjATI PREDANO, POŠTENO, SAVESNO I VERNO USTAVU, BRANITI LjUDSKA I MANjINSKA PRAVA I GRAĐANSKE SLOBODE I PO NAJBOLjEM ZNANjU I UMEĆU SLUŽITI GRAĐANIMA SRBIJE, ISTINI I PRAVDI".
Molim narodnog poslanika da potpiše tekst zakletve.
Dozvolite mi da vam poželim zajednički uspešan rad u tekućem mandatnom periodu.
Sada prelazimo na diskusiju predsednika i predstavnika poslaničkih grupa.
Reč ima dr Muamer Bačevac. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije
Uvažene kolege, uvaženo predsedništvo, pred nama su danas dva zakona iz oblasti pravosuđa koja predstavljaju još jedan od značajnih koraka u reformi našeg pravosudnog sistema i usklađivanje sa evropskom praksom i evropskim preporukama. Svedoci smo da je proces evropskih integracija veoma komplikovan i opsežan i da je neophodno da se vrlo temeljno pristupi reformama svih segmenata našeg društva.
Iskustvo drugih zemalja koji i pouka koju daje EU i kojoj je izvukla iz procesa pregovora sa drugim državama, nalažu da u poglavlju 23-24 koja se bave pravosudnim i osnovnim pravima, odnosno pravdom, slobodom i bezbednošću i u okviru toga borbom protiv korupcije, prva otvaraju i poslednja zatvaraju.
Izmene o Zakonu o sudijama predlaže da se izbegne diskriminacija sudija u odnosu na ostale građane Srbije, po osnovi starosti, jer starosna granica za penzionere koja važi za sve građane ne važi i za sudije. Važećim zakonskim rešenjima ušli smo u jednu nelogičnost ona je sledeća. Sudije koje su na vreme i pre roka završili fakultet i odmah zatim zasnovali radni odnos, sa napunjenim 40 godina radnog staža podležu penzionisanju, dok one sudije koje su duže studirale i pravili pauze, ostaju u pravosudnom sistemu Srbije do 65 godine starosti, bez obzira na to da li će imati 40 godina staža.
To je jedan od glavnih razloga zašto treba podržati ovaj predlog zakona. Razlog više jeste i činjenica da su nedavno Ustavnom sudu Srbije, Vrhovni kasacioni sud, kao i Društvo sudija zatražilo ocenu ustavnosti ovog zakona, jer smatraju da je propisivanje staža osiguranja kao osnov za prestanak sudske funkcije i razlog za penzionisanje suprotan Ustavu i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
Predlog zakona o javnim tužiocima prati izmene Predloga zakona o sudijama i propisuje iste odredbe. Imajući u vidu da su javni tužioci bili u istovetnoj situaciji ovaj predlog donosi još jednu izmenu koja se odnosi na tužilačke pripravnike. Smatram da je ta izmena dobra, jer se položaj sudijskih i tužilačkih pripravnika sada izjednačava i omogućava da onaj tužilački pripravnik koji je položio pravosudni ispit sa najvišom ocenom odmah stičem i pravo da zasnuje radni odnos na neodređeno vreme u tužilaštvu. Na ovaj način se mladi pripravnici koji su u procesu učenja motivišu te im se određuje nagrada za kvalitetno stečeno znanje kao i ovladavanje neophodnim veštinama.
Kako je u regionu? Zakonodavstvo susednih država i pojedinih evropskih država ne sadrže odredbu sličnu onoj u Zakonu o sudijama koja propisuje da sudije po sili zakona odlaze u penziju kada napune 40 godina radnog staža. Tako je u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Makedoniji i tu sudije mogu da rade dok ne navrše 65 godina života. Zanimljivo je da je Mađarska pokušala da izmeni svoje zakone i snizi starosnu granicu sudija, tužioca i notara za odlazak u penziju sa 70 na 62 godine. Međutim, Evropski sud pravde je doneo odluku da Mađarska na ovakav način je povredila svoje obaveze koje proističu iz direktive EU.
Jasno je da ovoj Vladi nije samo cilj članstvo u EU, već jasna i vrlo ozbiljna namera da reformiše kompletan državni sistem. Prema tome, pregovori sa EU moraju svima nama predstavljati pokretačku snagu unutrašnjih reformi koje su građanima neophodne. Reforme u pravosuđu sprovode se zbog građana kako bi živeli u modernoj i uređenoj državi. Moramo težiti reformisanom pravosuđu u kome će procesi trajati kraće, a pravda biti dostupnija građanima.
Želim da kažem da je država 2013. godine usvajanjem dva akciona plana za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije zaista ustanovila kvalitetan ambijent za rad sudija i tužilaštava i za borbu protiv korupcije.
U okviru šire priče o reformi pravosuđa koja traje, trajaće još dugo, želim da skrenem pažnju na aktuelni problem neravnomerne zastupljenosti Bošnjaka u sastavu sudskih i tužilačkih organa u Novom Pazaru, ali i u drugim gradovima Sandžaka gde Bošnjaci tradicionalno žive u većem broju.
Moram da podsetim da Ustav Republike Srbije, tačnije član 77. u stavu 1. garantujem pripadnicima nacionalnih manjina da učestvuju i upravljaju u javnim poslovima. Takođe, član 46. stav 2. Zakona o sudijama koji se odnosi na ovo o čemu danas razgovaramo je propisao da se pri izboru i predlaganju za izbor sudija vodi računa o nacionalnom sastavu stanovništva i odgovarajućoj zastupnosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju stručne i pravne terminologije na jeziku nacionalne manjine. Isto to je potvrđeno i u članu 82. u stavu 5. Zakona o javnom tužilaštvu gde je propisano da pri izboru i predlaganju za izbor javnih tužilaca takođe se vodi računa o zastupljenosti nacionalnog stanovništva, odnosno manjina to jest pripadnika nacionalnih manjina. Ovo potvrđuju i konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Saveta Evrope.
Nažalost, mi i na terenu, pre svega u Novom Pazaru imamo jednu poražavajuću sliku i nešto što nije dobro za ukupnu sliku niti Srbije niti ove Vlade. Naime, u Osnovnom sudu u Novom Pazaru u čijem sastavu je sudska jedinica u Tutinu od predviđenih 26 sudija uposleno je 20, a samo je od njih osam Bošnjaka. Osnovno javno tužilaštvo u Novom Pazaru broji sedam nosilaca, od toga je tri bošnjačke nacionalnosti. Više javno tužilaštvo u Novom Pazaru broji šest nosilaca javno-tužilačke funkcije od kojih je samo dvoje bošnjačke nacionalnosti. Podsetiću da na teritoriji nad kojom imaju ingerenciju ove sudske i tužilačke ustanove živi oko 160.000 stanovnika od čega je oko 80% bošnjačke nacionalnosti.
Imajući u vidu podatke koje sam izneo želim da pozovem ministarstvo, a i Vladu da u okviru svojih nadležnosti iskoristimo ovu reformu pravosuđa i otklonimo ovaj dugogodišnji nedostatak.
Verujem da će ministarstvo na čijem čelu je ministar koji dolazi baš iz mojih krajeva i koji verujem da prepoznaje ovu neuralgičnu tačku, neuralgično pitanje i koji prepoznaje koliki značaj ona ima prepoznaćete značaj i važnost i koliko je ona bitna za formiranje poverenja ne samo Bošnjaka već i svih građana Sandžaka u republičkim institucijama.
Javno tužilaštvo i sudije su ogledalo jedne države. Moram da kažem da na dosadašnji rad tužilaštva u Novom Pazaru u najmanju ruku imamo skromno mišljenje i moram da sugerišem da se što pre pristupi strukturnim i personalnim promenama. Nije samo problem u nacionalnoj zastupljenosti, već i u neznanju, nekompetentnosti, ali i o korupciji.
S toga treba posebnu pažnju posvetiti ukupnom autoritetu i integritetu imenovanih lica na ovim funkcijama. Oni su država Srbija i u Novom Pazaru, i u Somboru, i u Nišu, i u Preševu, i u svim drugim delovima naše zajedničke države. Treba insistirati na sposobnim, časnim, uglednim, porodičnim ljudima iz lokalnih sredina, jer oni najbolje poznaju mentalitet i ambijent sredine u kojima žive i gde su rođeni. To se posebno odnosi na tužilaštvo. Iskustvo je pokazalo da najbolje rezultate u radu tužilaštva, pogotovo u multietničkim sredinama imaju ljudi iz tih mesta, tako je i u Novom Pazaru.
Ono što svakako raduje je zaista iskrena želja ministra pravde da uđe u ozbiljnu reformu pravosuđa iako mu na tome stoje brojne prepreke, ne osnovna štrajkovi, pa i napadi na ličnom nivou. Mi zaista cenimo njegovu želju i rešenost i podržavamo ovu Vladu u tome da se izbore za pravedniji i bolji pravni sistem i vladavinu prava koja je svakako najneophodniji uslov za bilo kakav ozbiljniji razvoj naše države. Najčvršća veza koja povezuje SDP i SNS je svakako bespoštedna borba protiv korupcije i lopovluka koji našu državu doveo do granice opstanka. Pošten odnos prema svojim građanima kao i posebna briga prema najsiromašnijem delu našeg društva, izgradnja pravne države i vladavine prava je naš zajednički imperativ. Podela odgovornosti i obaveza je najbolji put u ostvarivanju našeg zajedničkog cilja, razvijenije, pravednije i prosperitetnije Srbije. Hvala vam.