Deveto vanredno zasedanje, 17.06.2015.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Deveto vanredno zasedanje

01 Broj: 06-2/225-15

2. dan rada

17.06.2015

Beograd

Sednicu je otvorila: Maja Gojković

Sednica je trajala od 10:05 do 12:55

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad sednice Devetog vanrednog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2015. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da sednici prisustvuje 91 narodni poslanik.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim da ubacite svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutan 91 narodni poslanik, odnosno da su prisutna najmanje 84 narodna poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da sednici prisustvuju sledeći narodni poslanici: Vanja Vukić, Stefana Miladinović, Branko Ružić, Dubravka Filipovski. Nastavljamo rad i prelazimo na zajednički jedinstveni pretres sa predlozima akata iz tačaka 4, 5, 6. i 7. dnevnog reda.
Saglasno članu 90. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam pozvala da današnjoj sednici prisustvuje ministar odbrane, Bratislav Gašić; Zoran Đorđević, državni sekretar u Ministarstvu odbrane; general-major Bojan Zrnić, načelnik Uprave za odbrambene tehnologije u Sektoru za materijalne resurse u Ministarstvu Odbrane i kapetan bojnog broda Milan Konjikovac, načelnik Uprave za međunarodnu vojnu saradnju u Ministarstvu odbrane.
Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika u skladu sa članom 96. stav 4. Poslovnika.
Saglasno članu 170. stav 1. i članu 192. stav 3, a shodno članu 157. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram zajednički jedinstveni pretres o Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o vojno-tehničkoj saradnji; Predlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Belorusije u saradnji u oblasti odbrane; Predlogu odluke o usvajanju Godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini i Predlogu odluke o učešću pripadnika Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama u 2015. godini.
Da li predstavnik predlagača, ministar odbrane Branislav Gašić želi reč? (Da.)
Izvolite, ministre.
...
Srpska napredna stranka

Bratislav Gašić

| Ministar unutrašnjih poslova
Hvala.

Gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, pred vama je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o vojno-tehničkoj saradnji, koji je potpisan u Beogradu 16. oktobra 2014. godine.

Pomenuti Sporazum pre svega opredeljuje oblasti saradnje, te će tako Vlade dve države, odnosno njihovi ovlašćeni organi sarađivati u oblasti isporuke naoružanje i vojne opreme, isporuke rezervnih delovi i uređaja za robu vojne namene, pružanju usluga u oblasti vojno-tehničke saradnje, razmeni stručnjaka i obuci kadrova kao i u postupku projektovanja i proizvodnje robe vojne namene.

Sporazumom je predviđeno da će se radi razvijanja vojno-tehničke saradnje zaključivati zasebni ugovori kojima će se ta saradnja konkretizovati.

Takođe, strane će u cilju realizacije navedenog Sporazuma formirati međuvladinu Komisiju za vojno-tehničku saradnju.

Odredbe kojima se uspostavljaju osnovna pravila o razmeni i zaštiti tajnih podataka tokom sprovođenja Sporazuma, kao i odredbe o zaštiti, korišćenju i čuvanju intelektualne svojine, takođe su sastavni deo predloženog Sporazuma.

U završnim odredbama sporazuma, predviđeni su načini na koje će se rešavati eventualni sporovi, izmene i dopune Sporazuma, kao i način njegovog stupanja na snagu.

Ovaj sporazum se zaključuje na period od pet godina, a regulisan je način njihovog produženja.

Takođe, predviđeno je da stupanjem na snagu predloženog Sporazuma prestaju da važe Sporazumi između Savezne Vlade, Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Ruske Federacije o vojno-tehničkoj saradnji koji je potpisan u Moskvi 3. decembra 1997. godine.

Gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, predlažem da Narodna skupština potvrdi predloženi Sporazum, odnosno izglasa zakon kojim se potvrđuje Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o vojno-tehničkoj saradnji.

Danas je pred vama i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Belorusije o saradnji u oblasti odbrane, potpisan u Minsku 10. novembra 2014. godine. Stupanjem na snagu navedenog Sporazuma, stvara se pravni osnov za saradnju Ministarstva odbrane, kao i za druge oblike saradnje u oblasti odbrane za koje strane budu zainteresovane.

Sporazum sadrži oblasti i oblike saradnje, predviđa mogućnost razvijanja saradnje u oblastima od zajedničkog interesa kroz zaključivanje posebnih ugovora u skladu sa predmetnim Sporazumom, odredbe o zaštiti tajnih podataka i troškovima koji nastanu tokom njihovog sprovođenja, medicinskoj zaštiti i disciplinskoj odgovornosti.

Sporazumom su predviđeni načini na koji će se rešavati eventualni sporovi, izmene i dopune, način njegovog stupanja na snagu, period važenja i otkazivanja.

Saradnja u oblasti odbrane sa Republikom Belorusijom može se oceniti kao dobra, sa mogućnošću daljeg intenziviranja i unapređenja, te za ostvarivanje pomenutih oblika saradnje, neophodno je zaključivanje opšteg ugovora o saradnji u oblasti odbrane, kojim bi se navedena pitanja pravno regulisala u skladu sa Bečkom Konvencijom o ugovornom pravu i Zakonom o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Predlažem da Narodna skupština ratifikuje predloženi Sporazum, odnosno izglasa zakon kojim se potvrđuje Sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Belorusije o saradnji u oblasti odbrane.

Takođe, danas je pred vama i Predlog odluke o usvajanju godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini, koje je Ministarstvo odbrane Republike Srbije na osnovu zakona o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije, izradilo u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, kao i Predlog odluke o učešću pripadnika Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama u 2015. godini.

Ministarstvo odbrane je u skladu sa raspoloživim kapacitetima i materijalno-finansijskim sredstvima planiralo da u 2015. godini nastavi angažovanje u sedam mirovnih operacija UN u Kongu, Liberiji, Obali Slonovače, Kipru, Libanu, na Bliskom istoku i u Centralnoafričkoj Republici i četiri multinacionalne operacije EU u Somaliji, Centralnoafričkoj Republici, Maliju, u Somaliji imamo dve mirovne operacije.

Koristim ovu priliku da informišem da je 15. marta 2015. godine završen mandat vojne operacije EU u Centralnoafričkoj Republici, kao i da je četvoročlanski sanitetski tim Vojske Srbije uspešno završio svoje angažovanje na navedenoj operaciji 10. marta 2015. godine.

Pored nabrojenih multinacionalnih operacija, predlog godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama za 2015. godinu iz nadležnosti Vojske Srbije sadrži i sedam mirovnih operacija UN u Zapadnoj Sahari, Republici Maliji, Džamu i Kašmiru, Južnom Sudanu, Sudanu i Bliskom Istoku, u kojima Vojska Srbije do sada nije imala učešće, kao jednu multinacionalnu operaciju EU u Centralnoafričkoj Republici.

Unošenje navedenih sedam mirovnih operacija UN u predlog godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini ne znači neminovan početak učešća pripadnika Vojske Srbije u njima, već se na taj način stvaraju uslovi za ispunjavanje obaveza Republike Srbije koji proizilaze iz zaključenog Memoranduma o razumevanju, naravno, ukoliko naša strana dobije poziv od UN za angažovanje u bilo kojoj od 14 mirovnih operacija UN, sadržanih u predlogu godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini.

Eventualni početak angažovanja Vojske Srbije u tim misijama planiran je na osnovu Memoranduma o razumevanju između Vlade Republike Srbije i UN o doprinosu i sistemu stend baj aranžmana UN, zaključenog novembra 2011. godine, kojim su utvrđeni resursi Vojske Srbije, sanitetski tim, vojni posmatrači i štabni oficiri, koje je Vlada Republike Srbije stavila na raspolaganje UN u slučaju potrebe za angažovanje na terenu.

U toku 2015. godine jedino je izvestan početak angažovanja sanitetskog tima Vojske Srbije u vojno-savetodavnoj misiji EU u Centralnoafričkoj Republici koji će uslediti nakon usvajanja odluke Narodne skupštine Republike Srbije. U 19 multinacionalnih operacija UN i EU u 2015. godini, planirano je angažovanje do 670 pripadnika Vojske Srbije na 357 pozicija.

Predlogom godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini nije planirano značajnije povećanje angažovanja Vojske Srbije van granica Republike Srbije, već zadržavanje dostignutog nivoa angažovanja, što je uslovljeno raspoloživim sredstvima. Potrebna finansijska sredstva za realizaciju predloga godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini iznosila 1.335.282.985 dinara. Od navedenog ukupnog iznosa za potrebe učešća pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije potrebno je 1.244.318.000 dinara. Ministarstvo odbrane je obezbedilo 847.462.000 dinara, a razlika od 396.856.000 dinara biće obezbeđena nadoknadama koje će UN uplatiti Ministarstvu odbrane na ime učešća u multinacionalnim operacijama u 2015. godini.

Pravni, odnosno ustavni okvir posla za donošenje odluke o usvajanju godišnjeg plana sadržan je u Ustavu Republike Srbije, Zakonu o Narodnoj skupštini i Zakonu o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije, kojima je propisano da Narodna skupština donosi opšte akte iz nadležnosti Republike Srbije, odnosno odluke, kao i da razmatra i usvaja godišnji plan upotrebe za izvršavanje planiranih multinacionalnih operacija u tekućoj godini.

Pored navedenog, a u odnosu na ustavni osnov za donošenje odluke o učešću pripadnika Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama u 2015. godini ukazuje na odredbu člana 140. Ustava, kojim je utvrđeno da se Vojska Srbije može upotrebiti van granice Republike Srbije, odnosno člana 8. Zakona o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije, kojima je propisano da Narodna skupština odlučuje o učešću pripadnika Vojske Srbije u tim operacijama.

Angažovanje pripadnika Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama je značajan element spoljne politike naše države. Učešćem u multinacionalnim operacijama Republika Srbija pokazuje da je aktivni činilac očuvanja međunarodnog mira i bezbednosti, potvrđuje sopstveni ugled i jača poverenje u Vojsku Srbije u međunarodnom okruženju. Republika Srbija kroz učešće u multinacionalnim operacijama jača vlastite odbrambene kapacitete i nacionalnu bezbednost, a sve intenzivnije učešće u operacijama EU u okviru zajedničke bezbednosti i odbrambene politike doprinosi približavanju Republike Srbije članstvu u EU.

Koristim ovu priliku da vas informišem da je Ministarstvo odbrane, u saradnji sa MUP, pripremilo izveštaj o izvršavanju godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2014. godini, koji je dostavljen Vladi Republike Srbije na usvajanje i prosleđen Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Takođe, informisao bih vas da sam u martu ove godine imao priliku da lično posetim kontigent Vojske Srbije angažovan u vojnoj bolnici nivoa dva u Mirovnoj operaciji UN u Centralnoafričkoj Republici i lično se uveri da pripadnici Vojske Srbije postavljene zadatke izvršavaju na izuzetno visokom nivou, čime dostojno predstavljaju Vojsku Srbije i Republiku Srbiju.

Gospođo predsednice, dame i gospodo narodni poslanici, predlažem da Narodna skupština donese odluku o usvajanju godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini i odluku o učešću pripadnika Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama u 2015. godini. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne)
Reč ima narodni poslanik mr Đorđe Kosanić, kao prvi prijavljeni. Izvolite.
...
Jedinstvena Srbija

Đorđe Kosanić

Jedinstvena Srbija
Zahvaljujem.
Poštovani ministre sa saradnicima, gospođo predsedavajuća, dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je zajednički jedinstveni pretres najpre dve odluke o učešću Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini i drugo, odluka o učešću u multinacionalnim operacijama u 2015. godini i dva sporazuma, vojni sporazum između Vlade Republike Srbije i Ruske Federacije i Vlade Republike Srbije i Belorusije.
Na početku ću reći da će poslanička grupa JS svakako u danu za glasanje podržati kako pomenute dve odluke, tako i pomenuta dva sporazuma.
Najpre, govoreći o multinacionalnim operacijama u 2015. godini, treba reći da učešće pripadnika Vojske Srbije u mirovnim operacijama nije interes samo sistema odbrane, već i državni interes, usmeren ka jačanju našeg spoljno-političkog kapaciteta.
Polazeći od 1948. godine, kada su UN na Bliskom Istoku poslale prvu misiju, do danas je pokrenuto čak 68 misija. Trenutno je u svetu aktivan veliki broj misija na četiri kontinenta i angažovano je oko 93.000 vojnika, 17.000 civila i 13.000 policajaca iz čak 120 zemalja.
Što se tiče pripadnika Ministarstva odbrane, učestvovaće ove godine u 19 mirovnih operacija, a pripadnici MUP u četiri mirovne operacije.
Dakle, predloženim planom je predviđeno učešće do 670 pripadnika Vojske Srbije i 18 pripadnika MUP u multinacionalnim operacijama pod okriljem UN i EU.
Treba reći koje su to operacije. Što se tiče MUP, učestvovaće u mirovnim operacijama UN u Liberiji, Haitiju, Kipru i Civilnoj misiji EU za upravljanje krizama.
Što se tiče Vojske Srbije, učestvovaće u Kongu, Liberiji, Obali Slonovače, Libanu, Kipru, Centralnoafričkoj Republici, Zapadnoj Sahari, Republici Maliji, u Džamu i Kašmiru, Južnom Sudanu, kao i dve operacije u Sudanu i na Bliskom Istoku.
Angažovanje Vojske Srbije i drugih snaga u multinacionalnim operacijama EU i UN, Republika Srbija jasno pokazuje da je aktivan činilac mira i bezbednosti u svetu. Takođe, angažovanjem u mirovnim operacijama pruža se jasan i čvrst dokaz potvrde kontinuiteta i u spoljnoj politici Republike Srbije, koja se zalaže za mirno rešavanje svih sporova u svetu, a isto tako, i to je važan element spoljne politike Republike Srbije, kojom uveliko doprinosi da se Republika Srbija u odnosu sa državama članicama EU i UN tretira kao ravnopravan partner.
Imajući u vidu da je danas u svetu sve veći broj kriznih žarišta i oružanih konflikata, multinacionalne operacije imaju sve veći značaj. Svakako da Srbija preduzima kontinuirane mere za povećanje svog učešće u multinacionalnim operacijama. Nije tajna da je veliko interesovanje i kod pripadnika Vojske i kod pripadnika MUP za učestvovanje u ovim multinacionalnim operacijama i pripadnici Vojske Srbije i MUP u multinacionalnim operacijama u praksi poveravaju do sada stečena iskustva i razmenjuju iskustva sa pripadnicima oružanih snaga drugih država. Pored toga, upoznaju se sa standardnim operativnim procedurama, čime se u perspektivi olakšava integrisanje naših snaga u multinacionalne sastave i prilagođavanje načinu rada po svetskim standardima.
Treba reći koliko su cenjeni naši „plavi šlemovi“ u svetu. To pokazuje podatak da su mnogo puta u mnogim misijama odlikovani. Ministre, ako se ne varam, poslednje u nizu je odlikovanje naših 68 pripadnika srpskog kontingenta „plavi šlemovi“ u misiji UN u Centralnoafričkoj Republici.
Na samom kraju, vezano za ove dve odluke, JS će ih u danu za glasanje podržati, ali želim reći da mi nismo velika zemlja, mala smo zemlja, nemamo nekog velikog političkog uticaja, ali sigurnim učestvovanjem u ovakvim misijama doprinosimo očuvanju mira i bezbednosti u kopnenim zonama u svetu.
Vraćajući se na dva sporazuma, prvi sporazum između Srbije i Ruske federacije, treba reći da je ovo značajan sporazum za našu vojsku, da kažem, to je kao krovni ugovor za svaku narednu saradnju i pregovore oko modernizacije Vojske Srbije, kupovine opreme i rezervnih delova.
Ministre, ja stvarno ovde ne mogu, a da ne pomenem, mislim da je ovo velika šansa da u narednom periodu realizujemo ono, što je već duže vreme, o čemu govorimo, a to je da naše nebo bude bezbednije, da napokon izvršimo nabavku Migova 29m2, a čini mi se da bi možda mogli da i razgovaramo i o sistemu, ne više o sistemu F300, nego F400, gde bi smo značajno povećali bezbednost našeg neba. Znači, to je nešto o čemu trebamo da razgovaramo u budućnosti i mislim da ćemo sigurno realizovati.
Mi smo do sada sa Rusijom i bez ovog krovnog ugovora, da kažem, imali dobru saradnju, a da sada se ta saradnja proširuje na vojno-medicinsku, vojno-obrazovnu i vojno-tehničku. Isto tako, veoma bitno je i razvijanje namenske industrije, ja moram da podsetim da smo mi nekada, u staroj Jugoslaviji, bili veoma značajan činilac, što se tiče namenske industrije i mislim da možemo isto ovim ugovorom i taj deo da dignemo na veoma viši nivo, da dođemo na onaj, da kažem, segment i na ono mesto koje Srbiji u tom delu i pripada.
Kada govorimo o ovim sporazumima, ja uvek volim da izađem malo iz okvira i da kažem da svaki sporazum, u bilo kom delu, omogućava saradnju i u mnogim drugim segmentima. Što se tiče Rusije i Srbije, mi imamo jedan značajan sporazum koji mislim da nismo u značajnoj meri do sada iskoristili. Mislim da 99% proizvoda iz Srbije mogu da idu na rusko tržište i mislim da je to nešto o čemu trebamo da razmišljamo u narednom periodu.
Što se tiče drugog sporazuma između Srbije i Belorusije, treba reći da je on potpisan u martu ove godine, u Minsku. Prema ovom sporazumu dve zemlje će unaprediti bilateralnu saradnju u vojno-ekonomskoj i vojno-naučnoj oblasti, u oblasti vojnog-obrazovanja, vojne-medicine, obuke itd. U ovom dokumentu se još kaže da će dve strane sprovoditi zvanične posete, sastanke, razmenjivati iskustva, učestvovati i na konferencijama, simpozijumima, seminarima, razmenjivati potrebne informacije, dokumenta, organizovati naučne i tehnološke projekte i učestvovati u operativnim i borbenim aktivnostima, što se tiče obuke.
Sporazum, takođe, predviđa i bilateralnu aktivnost u okviru međunarodne vojne saradnje i uspostavljanju finansijske obaveze dve strane.
Na samom kraju želim reći da će u danu za glasanje poslanička grupa JS podržati, kako ova dva sporazuma između Vlade Republike Srbije i Ruske federacije i Belorusije, tako i dve odluke o multinacionalnim operacijama u 2015. godini. Zahvaljujem.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Goran Bogdanović.
...
Socijaldemokratska stranka

Goran Bogdanović

Socijaldemokratska stranka, Zajedno za Srbiju, Zeleni Srbije
   Poštovani ministre, poštovani narodni poslanici, pred nama su dva sporazuma: sporazum između Vlada Republike Srbije i Vlade Ruske federacije u vojno-tehničkoj saradnji i sporazum između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Belorusije o saradnji u oblasti odbrane.
Što se tiče poslaničke grupe Boris Tadić – SDS, Zajedno za Srbiju, Zeleni, mi ćemo podržati ovu ratifikaciju, rukovodeći se činjenicom da se oba ova dokumenta odnose na vojno-tehničku saradnju zasnovanu na uzajamnom poštovanju, poverenju i uvažavanju interesa ovih država, ali na prvom mestu interesima Republike Srbije.
Kao što smo u periodu od 2008. do 2012. godine razvijali vojno-tehničku saradnju sa zemljama EU, SAD, Ruskom Federacijom i mnogim drugim državama, tako i danas smatramo da je važno za Republiku Srbiju da ima pravni okvir za saradnju u oblasti isporuke naoružanja i vojne tehnike, druge robe vojne namene za potrebe odbrane i bezbednosti.
Što se tiče sporazuma sa Ruskom Federacijom, apsolutno podržavamo isporuke rezervnih delova, pružanja usluga u oblasti vojno-tehničke saradnje, projektovanje i proizvodnje robe, vojne namene, razmene stručnjaka u zajedničkim programima vojno-tehničke saradnje, obuke kadrova u obrazovnim ustanovama, konsultativne pomoći, itd.
Što se tiče sporazuma između Vlade Republike Srbije i Belorusije o saradnji u oblasti odbrane, zaključujem u dobroj meri i želji da se doprinese miru i bezbednosti u svetu, a u cilju jačanja poverenja, a na principima jednakosti i zajedničkih interesa.
Ovaj, kao i prvi sporazum sa Ruskom Federacijom, mislim da je to važno reći, neće uticati na prava i obaveze ni jedne ugovornice koje proizilaze iz međunarodnih sporazuma sa drugim državama ili međunarodnim organizacijama.
Dakle, podržavamo kontinuitet politike bilateralnih ugovora kada je u pitanju vojno-tehnička saradnja, vojno-naučna saradnja, vojno školovanje i obuka, zakonodavstvo u oblasti odbrane, vojna medicina, mirovne operacije, zaštita životne sredine u okviru vojnih potreba i druge oblasti od zajedničkog interesa.
Kao što smo videli, u ovim sporazumima, tj. ugovorima, ovi i slični sporazumimi će se sprovoditi kroz zajedničke posete, radne sastanke, razmene iskustava i konsultacije, učešće na vežbama, učešće na konferencijama, simpozijumima, seminarima, razmena posebnih informacija i dokumenata, istraživačke projekte od obostranog interesa i kroz druge oblike saradnje o kojima se dogovorima.
Vojno-tehnička saradnja, saradnja u oblasti odbrane je sistem koji smo zajednički unapredili i na bilateralnom i multinacionalnom nivou kroz važan projekat Partnerstvo za mir, kroz mnoštvo multinacionalnih operacija u kojima je Srbija učestvovala kao i kroz bilateralne sporazume sa pojedinim državama.
U tom smislu i u tom cilju, mi ćemo podržati ovakve vrste sporazuma.
Što se tiče odluke o usvajanju godišnjeg plana upotrebe Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama u 2015. godini, ne mogu, a da se ne setim ranijih perioda kada su, nažalost, neke stranke u vlasti činile sve da ovakve godišnje planove i ovakve ugovore sklapamo, ali bez obzira na to, za vreme predsedničkog mandata Borisa Tadića, uspeli smo da vratimo one važne bezbednosne, ali i političke tokove. Zato pozdravljamo učešće profesionalnih pripadnika Vojske Republike Srbije i MUP-a u multinacionalnim operacijama u 2015. godini. Na ovaj način učestvujemo i doprinosimo izgradnji, očuvanju mira u regionu i u svetu.
To je jedna od tri misije Vojske Republike Srbije. Time se značajno doprinosi izgradnji ravnopravnog partnerskog odnosa sa državama članicama UN i EU. Dakle, mi ovu odluku donosimo na osnovu Zakona o upotrebi Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama van granica Republike Srbije iz 2009. godine.
Ovom odlukom, odnosno planom planira se učešće pripadnika Ministarstva odbrane u mirovnim operacijama UN, i to u 14 misija UN i pet misija EU. Ministar je ovde spomenuo neke zemlje, ali ja ću pročitati: Demokratska Republika Kongo, Republika Liberija, Republika Obala Slonovače, Republika Kipar, Republika Liban, na Bliskom Istoku, Centralnoafrička Republika, Zapadna Sahara, Mali, Džamb i Kašmir, Južni Sudan i na Bliskom Istoku imamo dve misije, kao što ste rekli, gospodine ministre.
Kao i u misijama EU, za obuku bezbednosnih snaga Somalije, Malija, Centralnoafričke Republike. Dakle, kao što sam rekao, u 14 misija UN i pet misija EU.
Sem toga, planira se učešće i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova u mirovnim operacijama UN u Republici Liberiji, Republici Haiti i Republici Kpar, kao i u civilnoj misiji EU za upravljanje krizama.
Sve ove misije imaju specifičnu strukturu, mandat, geopolitički značaj, geografsko i vremensko prostiranje. No, važno je reći da mi na osnovu zakona iz 2009. godine i politike koju smo utemeljili u tom periodu odbrane zemlje ostvarujemo učešće u multinacionalnim operacijama.
Učešće pripadnika Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama, UN i EU važan je elemenat spoljne politike Republike Srbije koje uveliko doprinosi da se Republika Srbija u odnosima sa državama članicama UN i EU tretira kao ravnopravni partner.
Republika Srbija na taj način integriše se u ovoj važnoj oblasti aktivnosti EU, istovremeno jača svoje bezbednosne kapacitete na putu članstva u EU. Sem toga, MUP ima direktne koristi od policijskih službenika koji se vraćaju i obogaćuju novim iskustvima ali i savremenim znanjima i veštinama. Iz tog razloga dame i gospodo, poštovani poslanici mi ćemo podržati i ovu odluku o usklađivanju godišnjeg plana upotrebe Vojske Republike Srbije u multinacionalnim operacijama u 2015. godini.
Na kraju, gospodine ministre, želim da iskoristim vaše prisustvo i da postavim jedno pitanje koje na neki način ima veze i sa ovim što smo sada pričali. Videli ste juče da je Poreska uprava objavila najveće dužnike u Srbiji. Na žalost, među najvećim dužnicima se nalaze mnoga preduzeća iz vojne industrije, iz vojno-industrijskog kompleksa koji je strateški važan za našu privredu. Mislim da su podaci koji su juče objavljeni alarmantni i ja postavljam pitanje - šta vi ministre, šta Vlada Republike Srbije, preduzima i kakve mere će učiniti da se sanira stanje u vojnoj industriji? Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima ministar Gašić.
...
Srpska napredna stranka

Bratislav Gašić

| Ministar unutrašnjih poslova
Hvala gospođo predsedavajuća.
Zahvaljujem gospodine Bogdanoviću na ovom pitanju i vrlo radu ću da vam odgovorim kada je dugovanje namenske industrije u pitanju. Pre toga bih želeo samo da napomenem dve stvari.
Ja ne znam ko je vama u periodu od 2000. do 2012. godine branio ili nije branio ili bio protiv upućivanja Vojske Republike Srbije u mirovne operacije, ali za tih 12 godina je ukupno, za 12 godina, poslato 314 pripadnika Vojske Srbije u sve mirovne misije koje su bile pred vama i koje su predlagane. Godine 2013, samo 2013. godine je 349 pripadnika Vojske Srbije bilo u mirovnim operacijama, u misijama i UN i EU. Godine 2014, 539 pripadnika Vojske Srbije, 2015. godine, videli ste i sami, preko 670 pripadnika Vojske Srbije.
Jedan aspekt o kome mi danas i ne pričamo jeste i popravljanje socijalnog statusa svakog pripadnika Vojske Srbije koji iz takve jedne mirovne operacije se vrati sa jednom kvalitetnom uštedom da tako nazovem.
Danas je Republika Srbije i prošle godine je Republika Srbija upućivanjem ovolikog broja pripadnika Vojske Srbije u mirovne operacije na sedmom mestu u Evropi po broju pripadnika u mirovnim operacijama širom sveta. Pričam vam o broju pripadnika Vojske Srbije koji su do sada, za dve godine upućeni u mirovne operacije.
Što se tiče dugovanja namenske industrije Srbije koja su objavljena juče, i ja sam jako iznenađen i jako, ne mogu da kažem uplašen ali zabrinut zbog dugovanja koja namenska industrija Srbije ima prema budžetu Republike Srbije. Ali, morate zarad javnosti, zarad istine, zarad građana Srbije da kažete da je to dugovanje koje su fabrike namenske industrije napravile do 2012. godine.
Ja imam i mogu da vam pročitam šta je to što je fabrika „Zastava oružje“ koja od 1. januara 2013. godine uredno izmiruje sve svoje poreske obaveze, sve doprinose i sve prinadležnosti koje ima prema Republičkoj upravi prihoda. Ovo što je juče i povećanje duga odnosi se isključivo na kamate za period do 2012. godine. „Krušik“ uredno izmiruje svoje obaveze, poreske obaveze. „Prva petoletka Trstenik“ namenska, uredno izmiruje svoje obaveze, doprinose poreza od oktobra meseca 2014. godine.
Znači, nijedna fabrika, da li vas interesuje da vam odgovorim do kraja? Nijedna fabrika namenske industrije Srbije u ovom trenutku nije dužnik sem duga koji je napravljen do 2012. godine. Sve svoje obaveze uredno izmiruje i to možemo da potvrdimo urednim poreskim prijavama. Hvala.
...
Srpska napredna stranka

Maja Gojković

Srpska napredna stranka | Predsedava
Hvala.
Reč ima narodni poslanik Dragan Šutanovac.
...
Demokratska stranka

Dragan Šutanovac

Demokratska stranka
Uvaženi gosti iz Ministarstva odbrane, kolege, ako dozvolite samo da se okrenem na ono što sada govorite gospodine ministre, vi ste u intervjuu koji ste nedavno dali kroz ispovest u jednom nedeljniku rekli da namenska nije dužna ni dinar za porez, citat.
Znam da imate potrebu da prikažete svoju veličinu time da optužite prošlost do 2012. godine i da je sve krenulo da cveta dolaskom vašim na tu poziciju, ali nažalost to sami znate da nije tačno, jer urušavanje sistema odbrane upravo je počelo vašim dolaskom na tu poziciju i mislim da standard pripadnika Vojske Srbije nikada nije bio niži u 21. veku nego sada. Ako vi to ne znate, sedi pored vas ako se ne varam komodor, pa možete da ga pitate kakvo je stanje sa njegovim ličnim prihodima, njegovim budžetom, da li zaista to što pričate u javnosti stoji. Nije mi bila ideja da pričam o ovome, ali vi izazivate uvek reakciju pa evo da malo polemišemo.
Demokratska stranka će podržati oba ugovora, podržaće i odluke koje se danas nalaze pred poslanicima Srbije iz prostog razloga što smatramo da je to dobra tekovina, tekovina koja je nastala pre 2012. godine. Vi se tada niste bavili ovim poslom, niste se bavili odbranom generalno pa vas nisu verovatno ni informisali, ali mislimo da je to nešto što je nasleđe bivše Jugoslavije. Nažalost u vremenu kada su sadašnje stranke bile na vlasti devedesetih godina, to nasleđe je prekinuto. Mi smo od izvoznika bezbednosti u svetu postali uvoznik bezbednosti. Dobili smo mirovne misije na našoj teritoriji, a onda smo posle 2000. godine počeli polako da se vraćamo u red onih zemalja koje su sposobne, imaju kapacitet da kažem da izvoze bezbednost.
Želeo bih prvo da se osvrnem na ugovor u vojno tehničkoj saradnji sa Ruskom federacijom. Smatramo da je to izuzetno dobro, da je to nešto što treba da se odobri i podrži. Svaki ugovor koji treba da pomogne našoj namenskoj odnosno odbrambenoj industriji, našoj Vojsci Srbije je dobrodošao i uvek će biti podržan od strane poslanika DS. Mislim da je ovo nešto što je potpuno prirodno imajući u vidu da velika količina tehnike koju ima Vojska Srbije i MUP su u stvari ruskog porekla i to je nešto što je pozitivno.
Ono što bih voleo da čujem, da nam kažete, da li naša odbrambena industrija po ovom ugovoru preuzima bilo kakve obaveze? Da li naši proizvođači odbrambenih sredstava, naoružanja i vojne opreme preuzimaju bilo kakve obaveze, odnosno da li postoji neki rojaliti, pretpostavljam da me razumete, u odnosu na proizvodnju koju imamo i da li ćemo imati obaveze da taj rojaliti isplaćujemo svojim partnerima iz Rusije, što do sada nije bio slučaj? Odnosno, da li će nas ovaj ugovor i finansijski koštati?
Nije smešno, to je ozbiljna tema, nema potrebe da se smejte. Pitam zato što sam zabrinut za te fabrike za koje kažete da su propadale do 2012. godine, a cvetale su u vašoj vlasti do 1999, 2000. godine. Svi smo svesni koliko je to cveće bilo zaraslo u korov.
Ugovor o saradnji u oblasti odbrane sa Belorusijom takođe podržavamo. Podsećam da danas, verujem da Srbija ima praktično od Kuvajta do Velike Britanije sa gotovom svim zemljama EU i Evrope ugovore. Na vašu sreću mi ne osporavamo te ugovore ovde u parlamentu, kao što su osporavale vaše kolege u vremenu dok ste bili opozicija. Vama su ti ugovori smetali. Ugovore koje smo potpisivali u regionu vama su bili izdajnički, danas su sa vaše strane shvaćeni kao pozitivni i to je napredak. To je možda čak veći napredak od samog ugovora koji ste potpisali, koji mi podržavamo.
Ono što želim da naglasim, Republika Srbija ima određene kapacitete u međunarodnoj politici. Svakako jedan od najvećih kapaciteta koje Srbija ima je upravo Vojska Srbije i učešće u mirovnim operacijama van granica naše zemlje, zajedno sa policijom. To je jedna izuzetno dobra stvar kako za samu vojsku, za ministarstvo, za Vladu ali i za državu. Time se podižu kapaciteti, operativne mogućnosti Vojske Srbije, ali i kapaciteti same naše države.
Ono što je jako važno naglasiti to je da Srbija od pre 2012. godine, gospodine ministre, pošto je ta godina prelomna za vas, učestvuje u mirovnim misijama i sa EU. Taj broj je sada povećan i to je veliki iskorak u pravcu evropskih integracija. U vremenu kada smo mi to u parlamentu Srbije predlagali pre nekih pet godina to je bio veliki problem da prihvate vaše kolege poslanici u to vreme, veliki problem gospodine ministre. Danas, vidite, imate sa naše strane potpuno razumevanje i podršku da nastavite sa time.
Ono što je, da kažem, benefit možda danas ovoga o čemu raspravljamo je to da nakon toga što je premijer Srbije ovde u parlamentu rekao da je konačno shvatio da je Berlinski zid srušen i vi ste konačno shvatili da učešće u mirovnim misijama su benefiti kako za Vojsku, tako i za državu i drago mi je kada se hvalite da ste podigli broj pripadnika Vojske Srbije u mirovnim operacijama. Žao mi je samo što ne kažete da je taj broj podignut u odnosu na stend baj aranžman koji je potpisan pre 2012. godine. Znači, mi smo te planove pravili, jer Vojska nije prodavnica u kojoj može u jednom danu ili u jednoj godini da se stvari rešavaju. Znači, ono što se desilo 2013. godine je nasleđe iz 2012. godine i hvala bogu mislim da će tako biti i ubuduće. Ja vam na tome čestitam.
Međutim, ono što je problem, to sam rekao, problem je što pripadnici Vojske Srbije bez obzira na povećano učešće imaju danas životni standard niži nego 2012. godine. To je nešto što bi ja, gospodine ministre, voleo da nam objasnite, zbog čega ste to podržali, jer to nije korektno nije fer, jer ti ljudi rade izuzetno težak posao i mislim da kao neko ko, kao što znate, uz policiju rizikuje svoje živote treba da ima tretman adekvatan, a ne da se ubeđuje da će gladnog stomaka više i bolje raditi i bolje razmišljati.
Ono što je u stvari predviđeno da bude glavni benefit je podizanje kapaciteta spoljnopolitičkog Republike Srbije. Devetnaest mirovnih misija, pet misija EU, Srbija je sedma u Evropi, fantastično i Srbija doživi da ne zna da su u Ujedinjenim nacijama u Kongresu sprema rezolucija o Srebrenici. Znači, džabe svo to učešće ukoliko na diplomatskom nivou ne postoje oni koji su svesni da mi bildujemo kapacitet danas njima, da bi oni u svetu mogli na vreme, ako ništa drugo bar da saznaju šta se sprema i šta je to što može da nas pogodi, a da budemo na neki način oštećeni.
Ovo naglašavam zato što samo učešće u mirovnim misijama jeste imperativ za pripadnike vojske za koje kako kažete poboljšava im se standard time što su negde van granica naše zemlje. Drago mi je da ste bili u Centralnoafričkoj Republici. Bio sam i ja kao što znate ili ne znate, ne znam, rekli ste da ste vi prvi koji je išao. Ja sam bio na Kipru isto tako.
Nisam želeo da trošim pare u visini jednog vojnog vozila da odlazimo u Čad. Iz tog jedinog razloga nisam bio tamo, ali je jako dobro to što ti ljudi imaju finansijski benefit, ali je i jako loše što očigledno naša država bez obzira na sve to ne podiže svoje spoljnopolitičke kapacitete. Zašto ovo govorim? Zato što učešće u mirovnim misijama podrazumeva da mi postajemo partneri i saveznici onim zemljama koje u svetu odlučuju o sudbinama mnogih zemalja, a danas možda odlučuju na neki način i o sudbini Republike Srbije.
Da bi se to uradilo mora da postoji i prateći neki element, odnosno da se aktivira i diplomatski kor i da se mi u svetu ne promovišemo ovde u parlamentu tako što ćete nam reći da ste vi nasledili loše stanje i vi ste ga nadgradili i vi ste ga napravili fenomenalno dobrim stanjem, to svi u Srbiji znaju, vaši dometi i rezultati su nesporni i mislim da će biti upamćeni u istoriji Vojske Srbije, to je nešto za šta nemam dilemu nikakvu. Vama je pozitivno i videćemo pripadnicima Vojske da li su negativni.
Ne mislim da Srbija ima konačnu korist od učešća u mirovnim operacijama ne zbog ljudi koji učestvuju i koji su, kao što kaže kolega, nagrađeni, odlikovani, gotovo u svim mirovnim misijama su naši pripadnici odlikovani, već zato što benefit koji mi treba da imamo kao država Vlada, na kraju krajeva i Ministarstvo i Vojska ne crpimo iz tih misija.
Razumem da ste vi tu tek godinu dana, da niste vični diplomatiji, to je nešto što je za vas novost i nije to nikakav problem, nije ni sramota i zaista ne mislim da ovo trebate da shvatite kao kritiku, ali postoje drugi diplomatski predstavnici, postoji Ministarstvo za spoljne poslove, postoje aktivnosti predsednika, premijera. Oni su dužni da promovišu ono što vi radite, znači da vaš rad promovišu u svetu podižući kapacitet države Srbije da nam se ne desi to što nam se dešava upravo, a to je da u minut do dvanaest saznajemo da se sprema rezolucija na koju smo, siguran sam, mogli da utičemo, da je poboljšamo, da je na neki način kreiramo ili pomognemo u kreiranju tako da se niko ne oseti ugroženim. Naprotiv, da bude opšteprihvaćena i dobra za sve i to je nešto što je loše.
Takođe, moram da kažem, naravno, to se desilo, kako vi kažete, od 2012. godine, ali naprosto mogućnost učestvovanja u ovolikom broju mirovnih misija je upravo rezultat uspešno sprovedene reforme sistema odbrane. U mirovnim misijama, dame i gospodo narodni poslanici, učestvuju samo pripadnici profesionalne Vojske Srbije kako danas tako i ranije, na dobrovoljnoj osnovi. Da kojim slučajem Vojska Srbije nije profesionalizovana uz učešće u kopnenoj zoni bezbednosti mi ne bi imali kapacitete da danas vi, gospodine ministre, nam ovde slavodobitnički kažete kolika je količina ljudi koji učestvuju i to je činjenično stanje. Dakle, reforma koja je uspešno završena, koju vi osporavate, a koristite njene benefite, omogućila je da vi danas ovde nama kažete kako Vojska Srbije u višestruko većem broju danas participira u mirovnim misijama, što mi podržavamo, da nemate dilemu.
Zaista mislim da, znajući vas da vi ovo shvatate kao kritiku, ovo je dobronamerno, čak i nije ni kritika, ovo je pohvala. Naglašavam, od izuzetnog značaja je to što vi danas sedite ovde u jednom prijateljskom okruženju u kome vas niko ne napada, za razliku od nekog prošlog vremena u kome čak i vaše kolege koje su bile eksplicitno protiv učešća u mirovnim misijama vas podržavaju, imaju razumevanja, daju saglasnost i to je možda najveći iskorak koji je napravljen od momenta kada je premijer rekao da je shvatio da je srušen Berlinski zid. Došli smo u situaciju da shvatamo da učešće Vojske Srbije nije loš posao, naprotiv, da su benefiti i za Vojsku i za Srbiju i za državu i građane i za Vladu Srbije višestruki i to je nešto za pohvaliti.
Ponavljam još jednom, predstavnici DS će čiste savesti, kao i pre 2012. godine, gospodine ministre, glasati za ove predloge jer smatramo da su konzistentni, da rade na razvoju odnosa, podižu kapacitete i to je nešto što je jako dobro i bez obzira što smo opozicija nećemo biti protiv jer smo mi konstruktivna opozicija koja podržava dobre stvari. Zahvaljujem.