Četvrto vanredno zasedanje , 19.07.2023.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

Četvrto vanredno zasedanje

01 Broj 06-2/151-23

1. dan rada

19.07.2023

Beograd

Sednicu je otvorio: Vladimir Orlić

Sednica je trajala od 10:15 do 20:35

  • ZAKONI

  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o strancima
  • Zakon o zaduživanju Republike Srbije kod OTP banke Srbija ad Novi Sad za potrebe finansiranja Projekta izgradnje brze saobraćajnice, deonica Požarevac - Golubac (Dunavska magistrala)
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o izmenama i dopunama koji se odnosi na MIGA Ugovor o kreditu u iznosu do 400.000.000 evra, od 10. decembra 2021. godine između Republike Srbije koju zastupa Vlada Republike Srbije, postupajući preko Ministarstva fina
  • Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu LD 1981 ADD 1 (2022) između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije - Zajam za finansiranje javnog zdravstvenog sektora (PFF)
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat razvoja tržišta kapitala) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Zakon o interoperabilnosti železničkog sistema
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o železnici
  • Zakon o izmeni Zakona o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji
  • Zakon o prestanku važenja Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekata izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom
  • Zakon o davanju garancije Republike Srbije u korist OTP banke Srbija AD Novi Sad i Banca Intesa a.d. Beograd po osnovu zaduženja Elektrodistribucije Srbije doo Beograd
  • Zakon o izmenama Zakona o potvrđivanju Multilateralne konvencije za primenu mera koje se u cilju sprečavanja erozije poreske osnovice i premeštanja dobiti odnose na poreske ugovore
  • Zakon o potvrđivanju Okvirnog sporazuma o zajmu LD 2114 (2022) između Banke za razvoj Saveta Evrope i Republike Srbije - Projektni zajam - Zatvorski objekti u Kruševcu i Sremskoj Mitrovici
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o kreditu u iznosu od 300.000.000 evra između Republike Srbije, koju zastupa Vlada Republike Srbije, postupajući preko Ministarstva finansija, Merill Lynch International, kao Aranžera i finansijskih institucija navede
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o vazdušnom saobraćaju
  • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o energetici
  • Odluka o izboru ministra prosvete
  • Zakon o zaduživanju Republike Srbije kod Banca Intesa AD Beograd za potrebe finansiranja Projekta izgradnja saobraćajnice Ruma – Šabac - Loznica
  • Zakon o Privremenom registru majki i drugih lica kojima se uplaćuje novčana pomoć
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Prvi zajam za razvojnu politiku zelenog rasta u Republici Srbiji) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Sporazuma o zajmu (Projekat unapređenja upravljanja javnim finansijama za zelenu tranziciju) između Republike Srbije i Međunarodne banke za obnovu i razvoj
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu (Projekat Nauka) između Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj
  • Odluka o davanju saglasnosti na Statut Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge
  • Zakon o potvrđivanju Sektorskog sporazuma između Vlade Republike Srbije i Evropske komisije o mehanizmima primene finansijske pomoći Unije Republici Srbiji u okviru Instrumenata za pretpristupnu pomoć u oblasti podrške programa ruralnog razvoja (
  • Odluka o izboru člana Saveta Komisije za kontrolu državne pomoći
  • Odluka o izmenama Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Republike Srbije
  • Zakon o dopunama Zakona o ozakonjenju objekata
  • OBRAĆANJA

    ...
    Srpska napredna stranka

    Goran Vesić

    | Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
    Kad smo kod zaduženja, vrednost BDP Srbije na kraju 2012. godine iznosila je nešto malo više od 60 milijardi evra, 2012. godine je iznosila 34 milijarde, kada je bilo 34 milijarde tada je zaduženje Srbije iznosilo 74% bruto domaćeg proizvoda, danas je oko 50%, na skoro duplo veću vrednost BDP-a.
    Meni je stvarno, inače, kada pričamo, recimo, o evru, pošto se i o tome govorilo, 5. avgusta 2008. godine vrednost evra bila je 78 dinara, a 2012. godine bila je 119,8 dinara. Danas je koliko, 119 dinara, 117, čak i manje, izvinjavam se, a prošlo je u međuvremenu od 2012. godine jedanaest godina. Znači, od 2008. do 2012. godine evro je porastao sa 78 na 119 dinara, kad pričamo o tome koliko je bila stabilna nacionalna valuta.
    Pričamo danas o finansijskim zakonima, ja bih voleo, pošto se o tome priča kao o nečemu što najstrašnije treba da zadesi Srbiju, da kažemo građanima i građankama Srbije šta će se graditi iz ovih zakona, odnosno na osnovu zakona za koje se nadam da će dobiti podršku.
    Recimo, ulagaće se u naučnu inovacionu infrastrukturu Srbije. Radiće se istraživanje u javnom sektoru, odnosno Naučno-tehnološki park u Nišu, u kome je nastavak, zatim, gradiće se proširenje Naučno-tehnološkog parka u Čačku, gradiće se u Kruševcu biznis inkubator i to je nešto što mislim da je važno za sve građane Srbije i da pokazujemo time da ne želimo da razvijamo samo Beograd.
    Gradiće se brza saobraćajnica između Šapca i Loznice. Zaista ne mogu da verujem da nekome pada napamet da mi ne treba da povežemo Srbiju sa Republikom Srpskom. Srbija i Bosna i Hercegovina za vreme socijalizma iz nekog razloga nisu bile povezane, ne znam zašto. Mi danas gradimo dve brze saobraćajnice i jedan auto-put prema Republici Srpskoj i drugi je u planu. Gradimo Sremska Rača – Kuzmin koji je deo auto-puta Beograd-Sarajevo, koji će se od Doboja vezivati prema Banja Luci, a Republika Srpska gradi svoj deo do Bijeljine, a gradimo i Ruma-Šabac, pošto ćemo Šabac-Ruma, odnosno Ruma-Šabac-Loznica, izvinjavam se, pošto ćemo od Rume do Šapca auto-put pustiti do kraja oktobra, znači, do Loznice, koji će biti veza preko graničnog prelaza Šepak sa Republikom Srpskom i gradićemo odvojak na Slepčević-Badovinci, tako da ćemo imati na toj brzoj saobraćajnici za koju danas uzimamo kredit dve veze sa Republikom Srpskom. Ako to nije nacionalni interes, ja stvarno ne znam šta je nacionalni interes i ne mogu da verujem da neko može da glasa protiv ovoga.
    Govorim o tome da ćemo raditi, da ćemo obezbediti dodatni novac za Moravski koridor. Vidim da ovde smeta samo Veliko Gradište – Požarevac, a niko ne pominje Moravski koridor, gde ćemo povezati, evo već do kraja oktobra Kruševac, a vrlo brzo i Trstenik, koji niko se ranije nije setio da poveže auto-putem, a mogli su, imali su prilike, i imali su i ministra, pa nisu povezali Trstenik. Znači, do kraja oktobra povezaćemo Kruševac na auto-put.
    Do kraja sledeće godine povezaćemo Kraljevo na auto-put. Preko, od Preljine do Adrana, a do kraja 2025. godine Trstenik, Vrnjačku Banju i Kraljevo će dobiti još dve petlje, Vrbu i Kamidžoru. Tako će pet stotina hiljada ljudi koji žive na tom potezu dobiti mogućnost da brže putuju po Srbiji. Obezbedićemo prostor za nove investicije.
    Tako da, kada pričamo o tome koji se krediti uzimaju, treba da govorimo o tome šta će se graditi iz tih kredita, a kao što možete da vidite, gradiće se puno.
    Ja bih voleo, nisam znao inače, do skora su bili popularni Kinezi, kod pojedinih poslanika, izgleda se stvari menjaju kako se menjaju političke ambicije, i Hong Kong i Kinezi i svi ostali, nisam znao, nisam znao, zaista, da je zabranjeno uzeti kredit od nekog drugog ako gradite kroz međudržavni sporazum, jer to se upravo radilo za vreme predsednika Borisa Tadića. Kada su Azerbejdžanci gradili puteve, nisu samo Azerbejdžanci obezbeđivali novac. I mi smo to poštovali. A da ne govorimo o tome da smo zatekli ugovor koji je potpisan 2012. godine, gde je Francuzima bez ugovora, bez tendera dodeljen posao za projektovanje i izgradnju Beogradskog metroa. Pa, šta smo trebali da radimo, da raskinemo to? Ne, nego smo poštovali to što je potpisano, iako nismo bili mnogo srećni sa tim.
    Pa, kako su "Alston" i "Ežis" ušli u izgradnju Beogradskog metroa? Pa, tako što su dobili posao direktno, bez pregovora, bez tendera, direktno, kroz međudržavni ugovor.
    Prema tome, praksa međudržavnih ugovora nije uvedena pre pet ili pre 10 godina, ona postoji, bogami, decenijama, postojala je i u vreme Jugoslavije i ona se kao takva koristila.
    Kada pričamo o samoj konverziji, ja bih voleo da ponovo podsetim, pošto vidim da neki poslanici to ne razumeju, da državno zemljište nije predmet konverzije. Kada je nešto državno, to nije predmet konverzije. Ne mešajmo, ne govorimo o tome kako će se državno zemljište prodavati ili davati nekome, jer državno zemljište nije predmet konverzije. Da ne pričamo o tome kako samo od jedne konverzije bi trebalo po nečijem mišljenju da se zaradi jedna milijarda, zato što je za 12 godina od konverzije zarađeno 30 miliona evra, a u tih 12 godina prve tri godine su bili na vlasti oni koji su inače usvojili tu konverziju.
    Nije bilo moguće sprovesti konverziju. To je nazadan institut koji nije donosio nikakav prihod Republici Srbiji. Sprečavao je investicije. Zato Beograd danas ima 1,2 miliona kvadratnih metara poslovnog prostora, a Sofija 2,6, Bukurešt 2,7, a Budimpešta 4,2 miliona, jer tih 12 izgubljenih godina koje smo imali sa konverzijom ne mogu da se vrate, nažalost, ne možemo još uvek da ih vratimo.
    Sad, doneo sam jednu odluku da pokažem kako se to radilo u vreme 2009. godine sa nekim od objekata koji se sada pominju da će biti predmet konverzije, a neće.
    Ovo su odluke Vlade Republike Srbije koje se tiču Beogradskog sajma. Kažem to ne slučajno, zato što je G17 tada imao ambiciju da proda Beogradski sajam i to jednoj italijanskoj kompaniji, mislim da je bila iz Riminija, da su o tome čak i mediji pisali. Vlada Republike Srbije donese odluku na sednici koja je održana 15. januara 2009. godine da se kompletan Beogradski sajam stavi pod zaštitu kao objekat, kao spomenik kulture, što znači da ne može nijedan ekser, nijedan šraf da se promeni bez saglasnosti Zavoda za zaštitu spomenika.
    Nije baš opravdana bila odluka, jer nije baš ceo Sajam zaslužio da bude spomenik kulture, ali eto, neko je to uradio i Vlada donese tu odluku. Sedam dana kasnije održi se nova sednica Vlade, u kome Vlada povlači tu odluku i kaže - Beogradski sajam više nije spomenik kulture, odustajemo od toga, pa zato što je G17 hteo da proda Beogradski sajam. Nisu tad pitali da li je državno, jer smo mi tek posle toga poveli spor da se utvrdi da je državno vlasništvo nad Beogradskim sajmom, dobili smo sudsku presudu, upisali smo u APR-u državno vlasništvo, da bi onda bila doneta treća odluka 6. marta 2009. godine, u kojoj se samo Hala jedan Beogradskog sajma proglašava spomenikom kulture.
    Tako to izgleda kad menjate državne odluke prema tome da li ste odlučili nešto da prodate, pa je nešto spomenik kulture 15. januara, pa nije spomenik kulture 22. januara, pa onda je delimično spomenik kulture 6. marta, zavisno od toga da li se G17 tada dogovorio da proda Sajam ili se nije dogovorio da proda Sajam, pa pošto nisu
    uspeli, hvala Bogu, da prodaju Sajam, tada bi bio prodat nezavisno od konverzije, jer su konverziju uveli, kao što sami znate, u septembru, pa su onda izuzeli NIS iz konverzije, pa je onda konverzija važila za sve druge, ali nije važila za NIS. Zašto nije važila za NIS? Pa, ne smeju da naplate NIS-u. A što nisu smeli da naplate NIS-u? Pa, da ih neko ne zove telefonom. To je tako bilo, to je tako izgledalo.
    Prema tome, tako je izgledala ta konverzija koja se brani, to je tako izgledalo. Kada pričamo o objektu na Pančićevom vrhu, da je pročitan pažljivo zakon, a nije, mogao bi svako da vidi da se izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji predviđa da nadležnost kompletna i urbanistička i građevinska na nacionalnim parkovima pređe na Vladu Republike Srbije upravo zato što su opštine radile svašta i što nije mogao niko, i to ne sada, nego dvadeset, trideset godina unazad. Zaista je red da Vlada vodi računa o onome što su zaštićena prirodna dobra, a to su nacionalni parkovi. Taj objekat nikada ne može da bude legalizovan, bez obzira što je predat broj ili kako se kaže zahtev. Na tom mestu ne može da bude nikakav objekat i taj objekat tamo ne može da opstane.
    Kada pričamo o izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju, da se pažljivo čitao zakon mogli smo da pročitamo u tom zakonu da piše da će se ovo ozakonjenje odnositi samo na vlasnike stambenih objekata koji mogu da dokažu da žive u tom objektu. Na Savskom nasipu nema vlasnika. Prvo, nemoguća je legalizacija, to je jedno, a drugo na tom objektu koji se pominje niko ne živi i nije moguće izvršiti priključenje struje i vode na taj objekat. Samo treba pažljivo pročitati zakon, samo treba malo čitati, samo pročitati zakon i videti na koga se to odnosi.
    (Narodni poslanik Aleksandar Jovanović dobacuje iz klupe.)
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Bez dobacivanja Jovanoviću.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Goran Vesić

    | Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
    Prema tome, odnosi se samo na ljude, odnosi se samo na one koji žive u objektima koji mogu da dokažu da žive sa svojim porodicama. Ne odnosi se na one koji su gradili bespravno, odnosi se na one koji su kupili stanove. Znači, to nikakve veze nema sa investitorima i nikakve veze nema sa procedurom o ozakonjenju, izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju. Ne rešava se ozakonjenje, već se rešava jedna urgentna situacija na koju su nam ukazali Zaštitnik građana, na koju nam je ukazao na kraju i Evropski sud za ljudska prava i postoji evropska praksa gde se smatra da su struja i voda i grejanje osnovna ljudska prava i da to ne treba da ima veze sa statusom objekta.
    Uostalom, ta praksa je takva da, recimo, kada se gradi nešto, a finansira se kreditima Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj ili Banke Saveta Evrope ili drugih međunarodnih finansijskih institucija, oni traže od nas kao investitora da čak isplatimo i bespravne objekte, i to je tako i zbog toga ne pričajmo priče da se na ovaj način završava ozakonjenje.
    Nisam pričao o tome kako će biti rešeno ozakonjenje, a biće rešeno, nisam pričao, jer i nisam neko ko je davao prazna obećanja. Kada budem bio spreman da o tome pričamo, onda ću naravno doći ovde pred Skupštinu, pa ćemo razgovarati. Ovo je rešavanje urgentne situacije za ljude koji žive u tim objektima.
    Kada pričamo o tome ko će imati korist od toga što će biti ukinuta konverzija bez naknade, ja mogu da se setim, kada sam bio u Busijama bili su tamo Milan, Milka, Svetlana, Darko, Jovan, oni će imati korist, oni će da imaju korist, pošto ćemo rešiti problem PIK-a, a zbog koga ne mogu da se legalizuju. Gradili su kuće pre dvadeset godina. Oni će imati korist, oni će imati korist, a imaće korist i država zato što će naplatiti novac od izgradnje, od kupovine građevinskog materijala, od angažovanja domaćih firmi, od plaćanja poreza na promet, od plaćanja poreza na imovinu, od plaćanja poreza na apsolutni prenos prava. Samo sa jedne lokacije naplatićemo više od 30 miliona evra, i to je nešto što je važno za ovu državu - da je dobro imati konverziju i da to nije bio lični hir i lična osveta bivšeg predsednika Tadića.
    To je dokaz kako ne treba donositi zakone po pojedinačnim slučajevima. Zakoni ne treba da budu u korist pojedinaca, ali ne treba da budu ni protiv pojedinaca. Zakoni se donose iz opšteg dobra, iz opštih razloga, a ne zato da se neko kazni. Zato danas Beograd ima manje poslovnog prostora, nego što ga imaju i Sofija i Bukurešt i zato danas mnoge firme teško mogu da dođu u Beograd, iako žele, iako imamo bolju poziciju od Sofije i Bukurešta, jer nema dovoljno poslovnog prostora.
    Prema tome, Savet za borbu protiv korupcije ne odlučuje o tome da li je nešto ustavno ili ne. Ja sam nadam da smo to raščistili i naučili u ovoj Skupštini. Pričao sam malopre sa jednim pravnikom i on to nije razumeo. Ja mogu da razumem da neko ko je poljoprivrednik kaže da ne razumete to ili neko ko nije pravnik, kao što ja ne razumem medicinu, ja sam pravnik, ili ne razumem neko drugo zanimanje, ali zaista ne mogu da shvatim da neko ne razume da Savet za borbu protiv korupcije, od kada je osnovan, i bilo ko drugi, bilo kod od nas u ovoj Skupštini, bilo koja nevladina organizacija, bilo koja institucija, izuzev Ustavnog suda, ne može da oceni da li je nešto protiv ustavno ili nije. To ocenjuje samo i isključivo Ustavni sud i niko više. Prema tome, voleo bih da ne koristimo argumente koji nisu realni, da ne koristimo argumente koji ne mogu da opstanu.
    Kada pričamo o Savskom nasipu, pa znate kada se gradilo na Savskom nasipu? Godine 2009, 2010, 2011, 2012. Tada se gradilo na Savskom nasipu, tada se gradilo, i svi su dobijali od tadašnjeg vodovoda mogućnost da se priključe na one njihove stanice. Od 2013. godine niko nije dobio tu mogućnost. Ne znam ko im je to davao, čak su od „Beogradvoda“ dobijali neke papire da mogu tamo privremeno da stoje, kada pričamo o Savskom nasipu. Ne kažem da je neko namerno hteo da uništi Savski nasip i ne kažem da je za to… I tada je postojala volja da se sa tim izbori. Samo vam kažem – nemojmo sprečavati ljude koji čekaju izmenu i dopunu ovog zakona da iskoriste tih 30 dana da dobiju struju i vodu time što ćemo pričati netačne priče o tome da će, ne znam, dobiti neka vikendica na Savskom nasipu struju ili vodu, jer neće. Nemojmo pričati o tome da će to dobiti na Kopaoniku bespravni objekat koji ne može nikada da se legalizuje. Prema tome, ne pričajmo netačne priče o tome da se na ovaj način rešava legalizacija, jer to apsolutno nije tačno.
    Ne pričajmo paušalno, bez ikakvog znanja i bez ikakvih informacija o tome da bi se od neke konverzije naplatile milijarde, ali da bismo pokazali kako je to, zamoliću Ministarstvo finansija da do kraja ove sednice izračuna koliko bi koštala konverzija upravo za taj objekat, pa kao što smo videli da ne bi bilo konverzije za Beogradski sajam, kao što bi konverzija bila nula za Luku Beograda zbog koje je i donet ovaj zakon, ne zakon, nego uvedena naplata konverzije, jer je inače zakonom i sadašnjim zakonom koji je danas na snazi predviđeno da zemljište ispod objekta i da zemljište za redovnu upotrebu nije predmet konverzije.
    U slučaju fabrika sve je zemljište ispod objekta i sve je zemljište za redovnu upotrebu i svi su to dokazali i zato 94% konverzije urađeno bez naknade, 94% konverzije u Srbiji je urađeno u ovih 12 godina bez naknade, jer su to vrlo lako dokazali. Jeste trajalo dve godine, tri godine, četiri godine, pa su neki morali da idu na sud, ali su to mogli i uspeli da dokažu.
    Ne pričajmo o tome da bi sada bila naplaćena konverzija za zemljište ispod objekta. Samo u slučaju IMT-a postoji preko 100.000 kvadrata koji su uknjiženi, legalni i koji dele sudbinu objekta, samo u tom slučaju, a da ne pričam o drugim slučajevima, kao što ne treba da pričamo o Beogradskom sajmu, kako bi Beogradski sajam bio predmet konverzije. Beogradski sajam je državna svojina. Nedavno smo upisali državnu svojinu i uspeli smo da sačuvamo državnu svojinu, da država odlučuje kada će i gde će biti Beogradski sajam, a ne da to odlučuje G17 kako je to bilo 2009. godine i da nalaze investitore koji inače ne bi uložili dinar u taj sajam, jer tamo nema šta novo da se izgradi, pošto nema prostora, i da menjaju odluku, pa je sajam 15. januara bio zaštićen, pa je 22. januara bio nezaštićen, pa je 6. marta bio delimično zaštićen.
    Eto, tako se to radi kad se državne odluke prilagođavaju privatnim interesima i to je nešto što se dešavalo.
    Prema tome, ja pozivam sve poslanike da glasaju za izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji zato što te izmene i dopune omogućavaju da se promoviše zelena gradnja u Srbiji, omogućavaju veću zaštitu građana od investitora, omogućavaju, odnosno obezbeđuju da smanjimo broj divljih deponija.
    Te izmene i dopune zakona približavaju Srbiju EU. Moći ćemo da zatvorimo Poglavlje 5. o javnim nabavkama u klasteru 1, a usvajanje železničkih zakona Poglavlje 14. koje se tiče transporta i Poglavlje 21. koje se tiče transevropskih mreža. Nedavno smo stavili četiri nove pruge u TENT odnosno u transevropsku mrežu pruga, a usvajanje ova dva zakona omogućava da se kandidujemo za grantove i da dobijemo novac kako bismo te pruge rekonstruisali.
    Jedna pruga je Sombor-Vrbas, druga pruga je od Pančeva prema Kikindi, Zrenjaninu, Senti gore, pa Horgoš, izlazi na Mađarsku. Treća pruga je od Male Krsne preko Požarevca, pa sve do Bora i četvrta pruga je od Rume, Šapca prema Malom Zvorniku. To su značajne pruge, jer će prvo biti ukinute dizel lokomotive, biće elektrificirane, voziće se do 120 kilometara na sat i to je nešto što treba da bude budućnost Srbije.
    Glasanjem za ove zakone glasamo za to. Glasamo da se izvrši rekonstrukcija tih pruga i između ostalog glasamo da se konačno omogući da se u Srbiji gradi i da se razvijaju one lokacije koje su bile zaključane samo zbog privatnog hira tadašnjeg predsednika.
    Ja ne optužujem nikoga ovde u sali za to i ne kažem da je bilo ko u tome učestvovao da je to hteo, jer znam ko je doneo tu odluku i nije doneo niko, čak ni od onih koji kritikuju sada ovu odluku. Odluka je bila pogubna za Srbiju, desila se na početku velike ekonomske krize koja se najviše odrazila na tržište nekretnina. Sve zemlje su 2009, 2010. godine usvajale stimulativne mere za razvoj tržišta nekretnina. Srbija je zahvaljujući konverziji uvela restriktivne mere i danas plaćamo cenu toga.
    Imamo 1,2 miliona kvadrata poslovnog prostora u Beogradu, Sofija 2,6, Bukurešta 2,7, Budimpešta 4,2 i to je cena onoga, pogrešnih odluka, odluka koje su nepromišljene i koje se donose na bazi emocija i na bazi toga kada donosite zakone da bi ste se sa nekim privatno obračunali. Mislim da je dobro da te odluke ispravimo ne upirući prstom bilo u koga.
    Kada kao zemlja u nečemu pogrešimo, trebamo da kažemo da nešto nije bilo uspešno i da idemo dalje. Konverzija nije bila uspešna, nije donela nikakve efekte i zato je napuštamo i to je jedini razlog. Radovaće se ljudi u Busijama i u Altini i u mnogi drugi koji će sada moći da se legalizuju, jer ćemo i taj problem rešiti ukidanjem konverzije uz naplatu, radovaće se ljudi u Pirotu koji će dobiti intermoderni terminal.
    Evo, tu je bilo priučeno javno slušanje predsednika opštine Topola koji je rekao da su oni za sve ove godine imali prihod od 1,8 miliona dinara, ako se dobro ne varam, od konverzije. Radovaće se svi oni, jer ćemo na taj način moći da razvijamo Srbiju i zato su ovi zakoni dobri. Ja pozivam da pričamo o zakonima.
    Rekao sam da ću pogledati svaki amandman, da ću prihvatiti svaki amandman koji je dobar zato smo imali dobru diskusiju na javnom slušanju, čak i ako se nismo slagali. Evo, tu je bila koleginica Gajić, recimo, koju sada vidim ovde koja je bila vrlo kritična, ali smo dobro razgovarali i mislim da smo neke stvari razjasnili.
    Prema tome, zato služe ove rasprave, a ne da pričamo neistine, da pričamo o Zakonu o ozakonjenju koji nije na dnevnom redu. Na dnevnom redu urgentna mera zbog omogućavanja priključka ljudima. Mi ne rešavamo ovim pitanje ozakonjenja, slažem se da je to veliko pitanje i slažem se da je to veliki problem i kada budem spreman kao ministar ja ću doći ovde, pa ću pričati o tome i predložiću model kako ćemo to jednom za uvek rešiti, ali danas to nije na dnevnom redu, niti sam ikada rekao da je to na dnevnom redu. Vrlo smo jasno rekli našta se odnosi ovaj zakon.
    Tako da bih ja molio, mislim da vam je sama konverzija nauk kao zemlji i kao društvu da se nikada zakoni ne donose na prečac i da se nikada zakoni ne donose tako što neko rešava svoje privatne sukobe donošenjem zakona, bez obzira koliko je u tom trenutku moćan.
    Što se tiče Zakona o planiranju i izgradnji on je prošao javnu raspravu. Javna rasprava je bila 20 dana. Posle toga je dodatna rasprava svođena na 25 dana. Stiglo je preko 600 predloga različitih, kažu šta može novo da se uradi u tom zakonu. Prihvaćeno je stotinak, manje-više. Prema tome o samom zakonu je vođena temeljita i ozbiljna rasprava i on se danas nalazi pred vama i danas pričamo o tome.
    Zato molim da pričamo o argumentima i da pričamo o zakonu, a da ne iznosimo paušalne stvari i paušalne ocene koje nisu tačne. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Reč ima ministarka Đedović. Izvolite.

    Dubravka Đedović Handanović

    | Ministarka rudarstva i energetike
    Nažalost, ne pričamo o zakonima i pričamo veoma paušalno i iznosimo netačne podatke, ali evo ja ću još jednom pokušati da pojasnim, odnosno da objasnim zašto je neistinito ovo što je poslanik Aleksić rekao. U pitanju je vrednost EPS. Pozivam ga zaista da zapiše dobro i da dobro se udubi u ono što ću reći i da ne iznosi više lažne podatke koji nemaju veze sa mozgom, a pre svega su neuporedivi.
    Pomenuo je cifru od 14 milijardi evra i pomenuo je cifru od tri milijarde evra, da bi ih navodno uporedio. Nije rekao ni šta je jedna cifra, ništa je druga cifra, a ni to da ni jedna ni druga cifra nisu dobro interpretirane, odnosno da u osnovi nisu potpune. Evo, ja ću pojasniti.
    Poredi imovinu sa kapitalom, što shvatićete i razumećete ko god se i malo razume i ima i malo znanja o ekonomiji, finansijama i računovodstvu može da shvati da su vrednost imovine i vrednost kapitala neuporedive, a pogotovo ako iznosi netačne informacije i kada je vrednost imovine u pitanju, ukoliko iznosi informacije polovne kada je vrednost kapitala u pitanju, ali hajde da počnemo od kapitala.
    Ukupan kapital EPS, podatak iz 2021. godine iznosio je 632 milijarde dinara, znači nešto iznad pet milijardi evra. Predmet konverzije u akcije promenom pravne forme je bio samo osnovni kapital u iznosu od 365 milijardi dinara, odnosno 3,1 milijarde evra. Evo kako dolazimo do 3,1 milijarde evra. Znači, to je vrednost samo osnovnog kapitala.
    Ukupan kapital, zapišite dobro, se pored osnovnog kapitala sastoji i od revalorizacionih rezervi i neraspoređene dobiti iz prethodnih godina, ali ova dva elementa, kao što vi to ne znate, ne mogu biti predmet konverzije u akcije i nažalost to ne znaju oni i svi oni koji se ne razumeju u računovodstvo i finansije.
    Nije problem što se neko ne razume, veći je problem što iznosi neistine, što poredi ono što ne može da se poredi i time zbunjuje narod. Iznosi netačne informacije i lažno predstavlja stvari.
    Hajmo da se pozabavimo imovinom, odnosno procenjenom vrednosti imovine. Godine 2011. procenjena vrednost imovine po fer vrednosti, oni koji mogu da da razumeju šta to znači, jer se tako procenjuje imovina, je bila nešto iznad sedam milijardi evra. Godine 2021. ta ista procenjena imovina, po fer vrednosti, možemo samo da upoređujemo iste kategorije, iznosila je nešto više od osam milijardi evra. Šta to znači? To znači da se vrednost imovine povećala. Normalno je da se ona povećala zato što je u tom periodu su izvršena značajna ulaganja u održavanje te iste imovine i opreme.
    Ja sam se trudila veoma dugo da dođem do tog broja od 14 milijardi, ali nažalost taj iznos od 14 milijardi ne postoji niti u finansijskim izveštajima, niti u izveštajima procenitelja, a složićete se da jedino ovlašćeni procenitelji i reputabilne računovodstvene kuće mogu da rade ovakve procene.
    Cifra približna tom iznosu može se naći u jednom izveštaju, ali se ona odnosi na nabavnu vrednost imovine. Nabavna vrednost ne uključuje akumuliranu amortizaciju, pa opet se ne može porediti sa vrednošću fer imovine.
    Znači, ovde smo imali pod argumentom da je nešto uništeno i da je neka vrednost uništena, poređenje cifre od 14 milijardi sa cifrom od tri milijarde. Znači, da smo poredili sa jedne strane imovinu, ali ne onu vrednost koja je i relevantna, a to je jedino fer vrednost i poredili smo osnovni kapital, a shvatićete da ni jedno ni drugo zapravo nije uporedivo.
    I to opet kažem, cifra od 14 milijardi evra koja je ovde izneta, pa tobože upoređena sa tri da bi se predstavilo kako je nešto uništeno, je nabavna vrednost. Znači ne uključuje sve ono što procene jedne imovine treba da uključi, a to je pre svega akumulirana amortizacija.
    Znači, molim još jednom zaista da iznosimo jedino informacije koje su proverene, a ovo su sve podaci koji su javno dostupni i provereni. Samo ako neko malo želi i ako se interesuje za ovu temu, koliko o njoj priča, treba samo da pogleda par dokumenata, odnosno da uzme finansijske izveštaje koji su javni, dostupni, da sedne, da pročita šta može da se konvertuje u akcije, koja je to računovodstvena kategorija koja može, a to je samo osnovni kapital, a ne da poredi nešto što nije za poređenje i da onda optužuje, priča neistine, i govori nešto što nema veze sa mozgom.
    Tako da bi bilo jako korisno da se zaista fokusiramo na ako ima bilo kakvih sugestija ili primedbi u vezi predloženih zakona, ali pretpostavljam da je zakone još teže čitati nego finansijske izveštaje, jer su duži i kompleksni pa verovatno postoji određeno ograničenje da se oni i kao takvi razumeju i zato se verovatno ne komentarišu, nego se iznose neistinite informacije, poredi ono što nije za poređenje, da bi se neko optužio da je nešto uradio, u čemu nema puno uporišta, ako pogledamo cifre i ako pričamo o zapravo vrednosti imovine, onda će svi koji se udube u dokumenta videti i zaključiti da se vrednost „Elektroprivrede Srbije“ povećala, a povećavala se zato što je bilo ulaganja u održavanje i opremu. Hvala vam.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Neka se prijave i ovi ostali ovlašćeni predstavnici.
    (Miroslav Aleksić: Replika.)
    Daću vam pravo na repliku, mada nema baš previše smisla dalje, ali svakako je poslednji krug, da znaju svi.
    ...
    Narodni pokret Srbije

    Miroslav Aleksić

    Narodna stranka
    Zahvaljujem predsedniče.

    Najpre što se tiče ovih političkih poruka vezano za G17 DS vrlo je zanimljivo kada vi, gospodine Vesiću, to pričate, pa vi kada pričate o prethodnoj vlasti pričate o vama, jer ste vi bili nekada u Demokratskoj stranci.

    Što se tiče ovih iz G17 pa Dinkić je savetnik bio predsednika Vučića, tadašnjeg premijera, sad vam je Ivica Kojić šef kabineta predsednika države i pitajte sve što se tiče i besplatnih akcija i ostalog vezano za G17, Čučkovića, Vidoja Petrovića, Milana Đokića i sve ostale koji su kao i vi, gospodine Vesiću, prilagodili interesima svoju politiku i tu je razlika između nas, znate. Neki se bave politikom samo da bi bili u vlasti.

    Što se tiče ovih drugih stvari, Moravski koridor, da, dobro je što se gradi i pozdravljam, ali je problem što 2013. godine bio dogovoren za duplo nižu cenu koju je vaša Zorana Mihajlović potpisala sa 500 miliona nekadašnjih na 800 i nešto miliona, i ona je bila G17 plus, pa je sada došlo to i do milijardu evra.

    Što se tiče vaših drugih stvari, niste odgovorili koliko ima nelegalnih objekata, zašto ne srušite ovaj objekata na Pančićevom vrhu, šta je sa investitorima koji su prevarili građane i naravno, uvođenje Agencije za prostorno planiranje koje direktni uvod da investitori mogu da finansiraju, a to se pre svega odnosi na Rio Tinto.

    Što se tiče tendera, javnih nabavki, pa vi ste to ukinuli. Kod vas to ne postoji. Samo direktna pogodba i onako ispod stola šta ko kome dođe.

    Vi, gospođo ministarka energetike, sramotno je koliko ne govorite istinu. Prvo, teorija je jedno, realnost drugo. EPS dobit ne uplaćuje poodavno u budžet. Pogledajte i sami. Nema pozicije. Do pre tri godine je uplaćivao.

    Drugo, isknjižili ste i „Obilić“ i sve druge energetske objekte koji su na KiM i tužno je to što pokušavate da građane Srbije dovedete u zabludu, a dovodite stručnjake iz Norveške da oni rešavaju pitanje problema sa EPS-om i ….
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    To je bilo tih dva minuta.
    ...
    Narodni pokret Srbije

    Miroslav Aleksić

    Narodna stranka
    … plaćate ih debelo za to. Hvala.
    ...
    Srpska napredna stranka

    Vladimir Orlić

    ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE | Predsedava
    Povreda Poslovnika.