Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Bajram Omeragić

Bajram Omeragić

Socijalno liberalna partija Sandžaka

Govori

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, Bošnjaka lista za evropski Sandžak će podržati ovaj budžet, ali ne samo iz jednog razloga što zaista ta davanja koja očekuju naši građani u idućoj godini, zdravstvo i socijala i sva davanja koja idu iz budžeta, jednostavno, nama je interes da država funkcioniše na jedan normalan način. Ovaj budžet pokušava da reši nagomilane ekonomske probleme, ali zbog kratkoće vremena želim da ukažem samo na dve stvari.
Prvo, predložili smo amandman da se povećaju sredstva za rad Kancelarije za nedovoljno razvijena područja, za njihov razvoj jer je to normalno u jednoj ovako teškoj ekonomskoj situaciji. U ovim opštinama, kao što znate, po popisu stanovništva blizu milion stanovnika živi. Mislim da će Vlada Republike Srbije prihvatiti naš amandman jer je neophodno da se povećaju sredstva i upute prema nerazvijenim područjima ove zemlje.
S obzirom da je u Sandžaku ekonomska situacija u izuzetno teškom položaju, teška situacija naročito u privredi, u oblasti proizvodnje je naročito teška situacija, više puta sam Vladi predlagao jednu meru a ona je uzročno posledično vezana za nešto što Vlada već radi dugi niz godina, a to je da iz budžeta dajemo 10 hiljada evra za jedno novostvoreno radno mesto kada se radi o stranim kompanijama koje ulažu u Republiku Srbiju, s obzirom da u Sandžaku ne da nemamo stranih investicija. Ovde smo čuli u više navrata da je Republika Srbija lider u privlačenju stranih investicija u odnosu na zemlje našeg regiona, međutim u Sandžaku nemamo ni jednu stranu investiciju i zato sam u više navrata u Vladi predložio jednu meru, ako već nemamo ni jedan evro strane investicije u Sandžaku, ne možemo da povećamo stopu zapošljavanja, dajte da sprečimo stopu rasta nezaposlenosti. Mi smo za par godina izgubili hiljade radnih mesta u Sandžaku.
Predlažem jednu meru koja bi bila efikasna na kratak rok. Ona je opravdana zato što je u Sandžaku izuzetno teška situacija ne samo u privredi. Upravo je uzročno posledično vezana jer oni koji ne ulažu kod nas kažu da ne mogu da ulože tamo gde je najnerazvijenija infrastruktura. U tom smislu mi i glasamo, jer se nadamo da će u ovom periodu biti uloženo u železnicu Raška-Novi Pazar, gasovod, Koridor 11 i sve ono što je predviđeno u ovom budžetu. Upravo mera koja bi značila da firme u Sandžaku koje rade najmanje pet godina i imaju više od 50 zaposlenih, da im se u obliku subvencije ili bespovratnih sredstava da 1.000 evra. Ako strancima damo 10 hiljada za novo radno mesto, dajte da damo u onako slabašnoj privredi 1.000 evra za jedno radno mesto. Na taj način mi smo ublažili otpuštanje u toku 2012. godine.
Naravno, ovo bi bila kratkoročna mera. Nije ovo mera nekog državno intervencionizma, ali država mora da se umeša u situaciji kada na nekom nerazvijenom području nemamo investicija. Hvala.
Samo sam hteo da se uključim i da kažem par reči vezano za tu vrstu nekog potencijalnog straha i nacionalnog interesa u Raškoj oblasti, da li neko dobija državljanstvo ili ne. Sećate se, na našu intervenciju je tada stavljeno u zakon da ako su mu preci živeli na našoj teritoriji i imali državljanstvo, da stiče pravo i da se to određuje prema, ne poreklu jednog naroda, nego poreklu da je nekad živeo na toj teritoriji, odnosno da je bio građanin ove zemlje.
Tada smo vodili raspravu da će masovno da dođe neko sa strane ko bude dobio državljanstvo, da učestvuje na izborima i tome slično. Evo, proverite podatke, ne dolazi niko iz Istambula da glasa ovde. Prema tome, ministar je tačno rekao, njih zaista zanima, to su građani poreklom iz naših krajeva, njima omogućava da po zapadnoj Evropi sklapaju poslove, putuju. To je bio jedan način da možda i taj kapital privučemo na našu teritoriju, s obzirom da ti građani investiraju momentalno u Bugarskoj i u Rumuniji više od pet milijardi dolara.
Prema tome, ne smemo da zapadnemo u jednu stvar, a to je da ako ta kontrola ide po terenu, mi imamo naše građane koji žive 20-30 godina u Londonu, u Beču, u Njujorku, i možete 15 puta da odete u kontrolu i da vidite da nikada čoveka nećete tu da nađete. Imamo u Krajini prazne kuće, pa imamo i u Sandžaku čovek napravi neku palatu i 2-3 godine ne dolazi ili u dve godine jednom. Možete tri godine da proveravate. Hoćemo da mu uzmemo državljanstvo? Nema čoveka na toj adresi. Tu treba da imamo jedan iznijansiran stav šta znači proveriti, koliko puta proveriti, pitati komšije da li se taj čovek tu pojavljuje, ne pojavljuje itd.
Da vam kažem nešto, u zapadnoj Evropi imate da čovek u okviru EU stekne državljanstvo Holandije, Austrije, Nemačke, na tri adrese je prijavljen i ima državljanstva tri države. Prema tome, mislim da tu trebamo da sutra i kada budemo primenjivali ovakvu normu budemo jako precizni i držimo se duha te norme, a ne logike da će ta provera spasiti nacionalni interes i da će doći do toga da nam se naseljavaju neki za koje mi nismo planirali ili nemamo želju da oni dođu i žive na našoj teritoriji.
Zalažem se da ovu normu precizno tumačimo i da ona u praksi ne dobija neka voluntaristička tumačenja, da se jednostavno ona primeni tako da svi oni koji žive u Istambulu, a po ovom zakonu su stekli pravo na državljanstvo, da im se zbog toga zabrani. Ako je to cilj, onda ćemo mi glasati protiv ovog zakona. Ali, mislim da nije, pa bih tražio objašnjenje.
Hteo sam na odgovor ministra da dodam da, analizirajući situaciju sa lažnim azilantima, smo došli do jednog zaključka da je iz ove grupacije građana Sandžaka koji su sada na teritoriji Republike Turske vrlo malo, a imaju državljanstvo, vrlo malo njih je tražilo azil u zapadnoj Evropi. Prema tome, ta vrsta prava nije ni na koji način zloupotrebljena.
Koristim priliku da kažem, još jedna priča koja je vođena tada kada smo govorili da li će ti građani sada dolaziti masovno u Srbiju i u Sandžak, znate šta, u Sandžaku je nezaposlenost 50%, čak i ljudi koji žive u Sandžaku traže spas po zapadnoj Evropi, da dođu do zaposlenja, a kamo li još neko sa strane da dođe. Ne možemo strane investitore da motivišemo i pored toga što damo 10 hiljada evra za jedno radno mesto.
Na kraju, moram da kažem, pošto su ovde predstavnici MUP sa kojim sarađujemo i mnogo puta komuniciramo i kada se radi o našim građanima koji su posle raspada zemlje ostali da žive na teritoriji Crne Gore, pa traže državljanstvo, i o ovim građanima na teritoriji Republike Srpske, teritoriji Republike Turske. Želim da kažem da imamo dobru saradnju sa administracijom u MUP i zahvaljujem im se na saradnji i dobrim uslovima koje su stvorili, da ovi građani mogu da dođu i ostvare ovo svoje pravo. Naravno, te procedure znaju da budu malo duže. Neka budu duže i neka se utvrdi za svakoga da li je stekao pravo da stekne naše državljanstvo, a mi smo uvek bili za to, ako neko zloupotrebi, da se to proanalizira i da ne dođe do zloupotrebe takvog prava.
Poštovano predsedništvo, poštovani potpredsedniče Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, Bošnjačka lista Za evropski Sandžak će podržati ovaj zakon jer se nalazi na listi zakona koji nas približava EU i to je, kao što je poznato, naš prvi kriterijum kada odlučujemo o tome da li ćemo podržati neki zakon ili ne.
Naravno, ovaj zakon je trebalo doneti mnogo ranije. Mi smo se zalagali da se ovaj zakon mnogo ranije donese i mnogo puta insistirali jer ovaj zakon je jedan ključni zakon koji jednostavno daje smisao lokalnoj vlasti i pokrajinskoj vlasti i to je na taj način jedan od uslova, da tako kažem, suštinske decentralizacije u političkom, ekonomskom i svakom drugom, pa i finansijskom smislu.
Prema tome, ovaj zakon, po nama, treba podržati zato što će on, naročito na lokalnom nivou, pa i na pokrajinskom nivou, učiniti da sve one procedure koje su do sada bile vezane da lokalna zajednica zato što nije titular svojine na taj način nema ni imovinu. Lokalna zajednica odnosno lokalna samouprava je bila u situaciji da mnoge procedure mora da produžava, mora da čeka, mora da sa republičkom birokratijom rešava na jedan vrlo dug i komplikovan način, a da će ovaj zakon, po nama, tu proceduru skratiti i da, jednostavno, strane kompanije koje budu dolazile, domaće kompanije koje budu htele da investiraju, a da za partnera treba da imaju lokalnu zajednicu i lokalnu samoupravu, da će jednostavno ovaj zakon omogućiti da proces investiranja se u tom smislu skrati.
Javno privatno partnerstvo mislim da će ovaj zakon pospešiti, da će učiniti da se jednostavno sve procedure skrate i da jednostavno možemo na lokalnom nivou uticati na brži ekonomski razvoj i da dosadašnji birokratski princip, kao što znaju svi poslanici, svi oni koji su radili u lokanoj samoupravi, znaju da ta procedura traženja saglasnosti, od Direkcije za imovinu, za neki postupak koji želi da odradi lokalna samouprava traje mesecima, do onog zaključka Vlada kojim se dozvoljava ili ne dozvoljava da se nešto uradi.
Mislim da će ovaj zakon, osim toga što će nas približiti Evropskoj uniji, pospešiti i investiranje u javni sektor. Ovde smo ovih dana mnogo govorili, a i danas govorimo o železnici, što se tiče nas u Sandžaku, nama realno nije problem oko imovine i oko svojine. Potpredsednik Vlade mi dodaje da nemamo železnicu.
Imamo problem da do našeg regionalnog centra Novog Pazara 20 kilometara Raška-Novi Pazar je trasa koju treba da investira Republike Srbija. Do sada to nije učinjeno i mnogo puta smo insistirali na tome.
Ovde se govorilo i o auto-putevima, što se tiče Sandžaka ni taj problem nemamo, da se bavimo čija će to imovina biti i na koji način će kontrolisati i ko će održavati i šta će biti sa njom, jer jednostavno, ni auto-puteva nemamo. Nemamo ni aerodroma, nemamo zapravo ništa od ključnih infrastrukturnih objekata.
Postavlja se pitanje na koji način očekujemo da se ovaj najnerazvijeniji region, jednostavno, izvuče iz teške nerazvijenosti i da jednostavno taj stepen nezaposlenosti koji pritiska Sandžak ne može se razrešiti, sve dotle, dok ne budemo imali investiranje u ključne i infrastrukturne objekte za koje lokalna samouprava, ne sada, ona ni u budućnosti neće moći da investira, jednostavno zna se da to može da se uradi samo iz republičkih sredstava, odnosno republičkog budžeta? Ovaj zakon, kao što sam rekao, doprineće da se možda neke procedure skrate, a da Republika mora da krene u investiranje u Sandžaku.
Ovaj zakon, po nama, treba da omogući građanima boljitak i da jednostavno motiviše građane da učestvuju u političkom životu na lokalnom nivou, na jedan kvalitetniji način. S obzirom da lokalna samouprava do sada nije raspolagala imovinom, mi smo imali situaciju da se i izbori na lokalnom nivou obesmišljavaju, samim tim što će ta lokalna skupština da raspravlja o kanalizaciji, vodovodu, da jednostavno, nije u mogućnosti da donosi neke strateške odluke, a nema strateških odluka gde jedna lokalna samouprava nema imovinu i nema pravo svojine nad onim sredstvima kojima treba da raspolaže, i na taj način, utiče na svoj brži i ekonomski razvoj. Hvala puno.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovani ministre, iskoristiću još ovu priliku, obzirom da je danas na dnevnom redu Zakon o železnici, da na neki način ponovim ono što godinama govorim u parlamentu, da se ne vraćam na mnogo ranije, ali bar na ovaj mandat Vlade, to je već sada četvrta godina, a govorim o tome, skoro smo čuli da su određeni delovi Republike Srbije dobili prugu čak 1864. godine, a da imamo situaciju da je pruga došla u Rašku pre nekih 100 godina i 20 i nešto kilometara putuju sto godina. Još nisam čuo obrazloženje za tri mandata, koliko sam poslanik u ovom parlamentu, da mi neko kaže zašto pruga putuju 20 i nešto godina i 50 ili 100 godina nema obrazloženja, svi kažu da nema smisla, nema opravdanja, nema logike, ali je prošlo stotine rebalansa budžeta, međunarodnih zaduženja, kreditnih linija i tome slično, a nemamo želje i volje da ovo uradimo.

Jednom kažu da CIP nije uradio projektnu dokumentaciju, drugi put kažu da nije ušlo u prostorni plan. Doživimo da uđe u prostorni plan, a onda kažu – znate šta, nemamo para u budžetu. Sada se nalazimo pred rebalansom budžeta i koristim priliku, posle sto godina i onih bivših poslanika iz Sandžaka, koji su sto godina u ovom parlamentu govorili, da ispravimo jednu istorijsku nepravdu prema građanima Sandžaka i prema regionalnom centru u Novom Pazaru, da u ovaj rebalans budžeta konkretno predvidimo sredstva za prugu Novi Pazar – Raška i da na taj način omogućimo i olakšamo onim ljudima koji u onako teškim prilikama u Sandžaku privređuju, obzirom da je železnički saobraćaj, kao što znate, najjeftiniji, obzirom da sve mere ekonomske politike naše Vlade nisu imale neke velike dalekosežne rezultate u našem regionu. Vi znate da je za jednog zaposlenog Vlada predvidela 10.000 evra, ko zaposli u Novom Pazaru jednog radnika. I pored 10.000 evra ni jedna strana kompanija nije otvorila ni jedno radno mesto.

Kad razgovaramo sa stranim kompanijama, oni pitaju da li imamo aerodrom, auto put, prugu i kažu – da nam date i 50.000 evra, nećemo da dođemo. Ono što smo predvideli, tih 10.000 evra, normalno je da svaka mera koju donese Vlada podrazumeva, to je svuda u svetu tako, donese se mera, ali se napravi nekakav plan da tu meru izmerimo, pa posle tri meseca ona ne daje nikakav rezultat, pa posle šest meseci ona ne daje nikakav rezultat, pa onaj koji donese tu meru kaže – čekaj, ta mera ne daje rezultate, hajde nešto da promenimo ili da stvorimo uslove da se na neki način ta mera ostvari.

Mi to ne radimo, ne ulažemo u autoput, ne ulažemo u Železnicu i čudimo se zašto je Sandžak jedini region u ovoj zemlji gde nema ni dolara stranih investicija. To nije u redu i mislim da to građani Sandžaka nisu zaslužili i moramo da pod hitno na tom planu nešto učinimo. Upućujem apel ministru da u rebalans budžeta se ugradi cifra koja će finansirati ovu prugu, jer će ova pruga samo delimično ublažiti infrastrukturne probleme koje ima ovaj najnerazvijeniji region.

Cifra koja treba da se odredi u budžetu za finansiranje ove pruge nije problem za državu Srbiju. Ne bih želeo da koristim ovde ovo vreme da spominjem druge projekte za koje je ovde glasano i ja sam glasao, glasaću i za ovaj zakon, jer svi ovi zakoni koji nas približavaju EU i sve ovo što ide prema EU mi verujemo da će doneti boljitak našim građanima, ali jednostavno, moramo da tu logiku ravnomernosti boljitka jednostavno, na neki način, regionalizujemo i dovedemo u nekakav sklad i sa sredstvima onim za koje se zadužujemo, a jednostavno znamo dobro, ja sam ovde mnogo puta spominjao Izveštaj i EU i pojedinačno određenih zemalja, koliko smo donacija dobili, a da su ta sredstva u vrlo malom iznosu došla u naš region.

Mislim, gospodine Mrkonjiću, da je došlo krajnje vreme da u ovoj četvrtoj godini mandata zaista krene i Koridor 11, autoput, i da ovu prugu od 20 i nešto kilometara uradimo u našem regionu.

Kada je propala koncesija sa "Alpinom por" vezano za Koridor, imali smo prodaju jednog telekomunikacijskog operatera. Ja sam i tada, kao narodni poslanik, govorio – dajte bar pola cifre da uložimo u Koridor 11, da zaposlimo našu operativu. Imali smo keša milijardu i nešto dolara. Danas bi mi imali najmanje 100 kilometara tog autoputa, da smo ta sredstva tu uposlili našu operativu, radile bi naše kompanije, podržali bi investiranje, naši bi ljudi primali plate, imali bi put. Međutim, tada nije bilo sluha za to, taj novac smo potrošili, nemamo puta, nemamo tu vrstu infrastrukture i jednostavno naš ukupni ekonomski razvoj u tom smislu je usporen.

Zato, mislim da je došlo vreme da okrenemo jednu drugu stranicu i da građanima Sandžaka uputimo jednu poruku da ih ova zemlja nije zaboravila i da oni imaju pravo da, ako se zadužimo za Bor stotine miliona evra, ako se zadužimo za druge krajeve stotine miliona evra, mislim da i ovi građani zaslužuju da se ta pruga završi, jer to nije interes samo tih građana. Ta pruga sutra treba da se nastavi i prema Tutinu i da bude neki drugi krak prema Crnoj Gori i da jednostavno pospešimo to nerazvijeno područje. Hvala puno.
Poštovani ministre, poštovani narodni poslanici, želim danas da kažem nešto što sam više puta govorio u ovom parlamentu, s obzirom da govorimo danas o energetici, o jednom ključnom zakonu. Želeo bih da ukažem na jednu stvar za koju smatram da u regionu Sandžaka bi mogli da uradimo jednu značajnu stvar i u energetskom i u industrijskom i u infrastrukturnom smislu, a to je  da država obrati pažnju i uloži napor, finansije da se proširi kapacitet rudnika Štavalj, s obzirom da onoliko koliko sam upoznat, sva istraživanja koja su rađena pokazuju da ovaj rudnik može da proširi kapacitet i da može da bude jedna vrlo važna energetska osnova za razvoj celokupnog regiona Sandžaka.
U tom smislu država mora da stavi u prioritet ovu vrstu investicije, a ponukan sam na ovu diskusiju i prekjučerašnjom izjavom gospođe Angele Merkel, koja je ovih dana govorila u Nemačkoj o potrebi intenziviranja gašenja nuklearnih elektrana u Nemačkoj i nešto što je bila i politika EU, da se i prema termo-elektranama zauzme jedan stav, da se u njih ne ulaže, upravo ovo što se dogodilo u Japanu, juče je gospođa Merkel rekla da će Nemačka ponovo početi da ulaže u razvoj termoelektrane. Mislim da je većina medija to prenela, čak i štampani mediji.
Mislim da je to signal i za nas. Rudnik Štavalj je jedna šansa. Pozivam Vladu Republike Srbije da onako kako je to uradila prema rudniku i prema Boru sa 130 miliona, da proceni šta je to potrebno da se uradi da se ovaj kapacitet tamo poveća. On će uticati i na industrijalizaciju ovog regiona i na obezbeđenje energije i na zapošljavanje.
Kada negde uputite neku investiciju, to je uvek dobra poruka, što bi se reklo good mesagge za one druge investitore koji tu trebaju da dođu. Zato apelujem na Vladu da po receptu Bora krene u jedan projekat investiranja u Štavalj, jer je to opravdano, a to zaslužuje ovaj kraj, građani Sjenice, Štavlja i Sandžaka.
Na ovu ideju se nadovezuje nešto što je inače posao i nadležnost ministra Mrkonjića, a to je da kroz Štavalj prolazi put Tutin – Novi Pazar - Sjenica – Aljinovići, koji, kao što znate, ratifikovali smo ugovor sa Turskom od 30 miliona evra. Iako je prošlo dve godine, ni dan danas nismo taj put počeli da rekonstruišemo. On prolazi kroz Štavalj i direktno je povezan sa ovom pričom. Koristim priliku da tražim od Vlade Republike Srbije i nadležnog ministra Mrkonjića, da ako do sada nismo mogli to da lokalizujemo, gde je konačno taj problem, bilo je nadležno Ministarstvo NIP, pa posle neko drugo, ekonomije, pa infrastrukture, pa Putevi Srbije, da lokalizujemo problem, rešimo.
Imam i praktičan problem. S obzirom da vi imate čitavu Srbiju, imate mnogo puteva, mnogo mostova, mnogo železnica, predlažem vam, to je i praksa svuda u svetu, ako imate ministra bez portfelja, da se taj posao rekonstrukcije dodeli da ministar bez portfelja, Sulejman Ugljanin, u Vladi se bavi ovim poslom, s obzirom da može da posveti veliko vreme ovoj investiciji.
To bi bilo jako značajno, da ovaj posao dovedemo do kraja, jer to je zapravo jedina investicija koja je krenula prema Sandžaku, a ni nju ne možemo jednostavno, zbog birokratskih i nekih drugih razloga, da dovedemo do kraja. Ovo je druga godina, pa apelujem da jednostavno to uradimo.
Naravno, na ovu priču odnosi se i novo ministarstvo, mnogo puta govorim, iako krenemo prema investiranju, pa se nadam da posle Bora, Štavalj treba da bude jer građani Sjenice i Štavlja su isto građani kao i građani Bora i država Srbija mora da misli kao i o Sjenici, tako i o Boru, tako i o drugim delovima Srbije, da jednostavno onih 20 i nešto kilometara pruge od Raške do Novog Pazara koji stoji već, kako to obično kažem, taj voz putuje tih 20-ak kilometara, s obzirom da je Raška dobila prugu pre 100 godina, taj voz ravno 100 godina putuje prema Novom Pazaru.
Ponovo tražim od gospodina Mrkonjića i Vlade Republike Srbije da vidi CIP, postoji idejni projekat, postoji ta ideja, čak je i eksproprijacija urađena pre gotovo 30 godina, da i ono malo privrede što imamo u Novom Pazaru olakšamo njima jer je transport železnicom najjeftiniji transport, a tu bi i zaokružili tu priču ako bi intenzivirali ove radove jer bi verovatno i deo izvoza i plasmana uglja išao preko te buduće železničke stanice u Novom Pazaru i tako bi napravili neku priču da građani Sandžaka dobiju nadu da su ravnopravni sa drugim delovima Republike Srbije, jer je to jedinstven primer da nemamo nikakvu investiciju, ni stranu ni domaću u regionu Sandžaka.
Podržaćemo ovaj zakona kao što smo podržali ratifikacije onog ugovora gde smo obezbedili sredstva za Bor, gde smo obezbeđivali zaduženja za druge delove Srbije. Građani Sandžaka očekuju da se krene u jedan praktičan posao, s obzirom da podržavamo investiranje u sve delove Srbije, da to uradi Vlada i prema Sandžaku, u ovom slučaju prema Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu i drugim delovima.
Želim da postavim pitanje MUP, odnosno nadležnom ministru – dokle se stiglo sa istragom povodom napada narodnog poslanika Esada Džudževića? Kao narodni poslani, želim da ukažem na to, da je ovaj problem poprimio jednu konotaciju koja je upravo posledica toga da MUP nije uspeo u najkraćem roku da otkrije napadače na ovo vozilo. Stvorena je jedna situacija da se moraju davati razna objašnjenja i razna tumačenja. Da se to dalje ne bi događalo molim nadležne organe da što pre i u najkraćem roku izađu. Ako već nisu otkrili počinioce neka izađu i neka kažu dokle se stiglo sa ovom istragom, kako bi se sve spekulacije izbegle. Mislim da je to interes javnosti, naročito političke javnosti u zemlji.
Poštovani ministre, poštovane dame i gospodo narodni poslanici, danas razgovaramo o još jednom setu zaduživanja Republike Srbije. kao poslanik iz Novog Pazara, iz Sandžaka, odmah sebi postavim pitanje: od tih silnih milijardi evra koje smo se zadužili, koji je to procenat koji se odnosi na građane Tutina, Novog Pazara i još par opština u našem regionu? Taj procenat bi bio 00000, ne znam koliko nula i možda na kraju neka jedinica.
Mnogo puta sam ovde govorio da mere ekonomske politike koje ovde usvajamo i za koje sam ja kao poslanik iz ovog regiona glasao, glasao sam pre podne i za ovaj zakon koji će pomoći lokalnim samoupravama, kao što znate, procentualno 70% na zarade grad Beograd će zaraditi najviše, to sam rekao i kada smo razgovarali o tom zakonu, glasamo i za Beograd i za Kuršumliju i za Bor i za Majdanpek i za sve ostale , i kakav će to biti uticaj na zapošljavanje u Novom Pazaru. Kao što znate, imamo najveću stopu ne zaposlenosti, ne u Srbiji, nego gotovo u Evropi.
Mnogo puta smo razgovarali o tome da Vlada treba da proanalizira mere koje donosi vezano za podsticaj da neko dođe i investira u Sandžak, konkretno u Novi Pazar i ostale opštine, i videli smo da mere koje smo donosili jednostavno ne daju rezultate. Glasali smo isto za te mere, smatrali smo da kada obećamo 10 hiljada evra stranom investitoru da će to uticati na stepen zapošljavanja u našem regionu. Analiza kaže sledeće: ne da nismo zapošljavali nove, nego ako uzmete i proanalizirate stepen otpuštanja, znači oni koji rade, vi imate hiljade i hiljade otpuštenih radnika a nemate novo zapošljavanje.
Ovde vas molim već par godina – gospodo, ako ne možemo da zaposlimo nove, dajte da donesemo mere da ne otpuštamo ove koji već rade. Vi mene ubeđujete ovde da ćemo preko Fonda za razvoj da damo nove kredite pa ćemo da zaposlimo. Znači, neki koji već imaju "nou hau" i rade 30 i nešto godina u toj lošoj i najlošijoj infrastrukturi, u tim najlošijim uslovima, bore se da opstanu. Zato vam i kažem, ako nemamo rešenje za novo zapošljavanje, dajte set mera da usvojimo u ovom parlamentu da pomognemo ljudima da premoste ovu situaciju, da ne otpuštamo ove koji su već zaposleni.
To neće biti naš pilot projekat. Ima zemalja koje su to već uradile. Odnosno, dale su firmama hiljadu ili dve hiljade evra u tranzicijskom periodu da ne otpuštaju radnike. Prema tome, mi moramo za delove Srbije koji imaju specifične potrebe da imamo i specifične programe. Naravno, i ovaj program od 10 hiljada evra za novo zapošljavanje je nešto specifično jer se odnosio u početku na par opština a sad smo to proširili i ja sam pozdravio nekoliko puta tu meru. Kao što znate, glasam sve zakone i sve sporazume kada treba da se pomogne Kuršumliji, kada treba da glasamo za Bor, da mu se da 137 miliona, zaduženja isto. Mi to pozdravljamo. Ali, ne vidim da imamo jasno izraženi koncept za ovaj problem koji imamo.
Prema tome, i ovu priliku koristim da u ime građana Novog Pazara kojih ima gotovo 30 hiljada mladih bez posla apelujem na Vladu da što pre izađe sa jednim programom zapošljavanja, uz davanje prioriteta rešavanju problema otpuštanja radnika.
Predlažem vam da odredite cifru, pošto sam ovde čuo da je naše zaduženje otprilike 42% i zato vas molim da imamo još do proseka u EU od 60% da možemo da se zadužimo, ako već nemamo para u budžetu da se jednostavno 1% zadužimo ili 0,5% za neku meru koja će jednostavno podsticati zapošljavanje u Sandžaku.
Jedan od klasičnih odgovora zašto neće investitori da dođu u Sandžak glasi – nemate dobru infrastrukturu. Vi dobro znate da Kuršumlija nema aerodrom, nema auto-put, nema mnoge infrastrukturne projekte, ali kada to mi kažemo u Vladi Srbije da je nacionalni i državni interes da tamo pomognemo jer nam je 500 ljudi štrajkovalo i blokiralo opštinu mesecima, onda "Simpo" dođe i kaže da će da otvori tamo 300, 400 ili ne znam koliko radnih mesta. To mi pozdravljamo i kažemo da tako treba da uradi i "Simpo" i "Bambi" i "Srbija gas" i svi oni koji to mogu da urade i da na neki način utiče i naša Vlada na to, s obzirom da ne može da utiče na strane investitore. Ovo što nudimo, ovih 10 hiljada evra, jednostavno, taj podsticaj je vrlo mali.
Ono malo što proizvodimo u Sandžaku znate da transportujemo i dobro je poznato da je železnica najjeftiniji transport i mnogo puta sam ovde govorio o tome da je pre ravno 100 godina železnica došla do Raške i 26 do sedam kilometara putuje već sto godina do Novog Pazara. Da li je to cifra koja je problem za državu koja se zadužila već ovolike milijarde? Kao što znate, ja sam tražio i izveštaj da u ovom parlamentu jednom čujemo o tome koliko smo dobili bespovratnih donacija od EU, koliko smo se zadužili. Pošto ja to ovde nisam čuo na adekvatan način, čitao sam izjavu gospodina Dežera i videli smo koliko smo dobili bespovratnih donacija, koliko smo se zadužili i koliko je bilo stranih investicija. Znači, negde blizu 20 milijardi. Od 20 milijardi gotovo ni crkavice za Novi Pazar.
Mislim da je krajnje vreme da zaista Vlada sedne, formira u okviru Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj jednu radnu grupu koja će se, da tako kažem, pozabaviti ovim problemom i pokušati da reši ovaj akutni problem koji u ovom regionu, na kraju krajeva, iz ekonomskih se pretvara i u druge pojavne oblike.
Mi govorimo o tome, spomenuo sam ovu železnicu, da to zaista sa stanovišta ovih milijardi nije takav problem da Vlada Republike Srbije da ne kažem pre ali od 2000. godine pa naovamo ne može da reši. Postoji projektna dokumentacija, "CIP" je to uradio. Vlada Republike Srbije je potpisala sporazum. Opet kažem, imamo jedan primer ali ni on ne funkcioniše, evo već drugu godinu, Sporazum sa Turskom o kreditu od 30 miliona dolara za rekonstrukciju puta Tutin-Novi Pazar-Sjenica-Aginovići i ni do dan-danas, iako smo ratifikovali ovde u parlamentu taj sporazum, od tog sporazuma nema ništa. Zato pozivam nadležne da uzmu u obzir da je krajnje nekorektno da nešto što smo uradili već dve godine, to jedno zaduženje koje se odnosi na Sandžak i to zaduženje nećemo na efikasan način da realizujemo.
Prema tome, ovaj problem zaista opterećuje sve građane Sandžaka i zaista upućujem još jedan apel Vladi da je krajnje vreme da se na adekvatan način reaguje, to sam zamolio i gospodina Ćirića, ministra, onaj dan kada je izabran ovde, rekao mu da taj problem postoji, pozvao ga na saradnju, upoznao ga sa svim problemima koji postoje u Sandžaku i da mora da Vlada da prioritet da nešto u tom kraju, najnerazvijenijem, učini da se ekonomska situacija poboljša.
Obično statistika ne izražava na adekvatan način ono što se na ekonomskom planu događa u Sandžaku, zato što imamo regione, pa analizirate prosek regiona, po ovom zadnjem zakonu, pa imate okrug, pa sandžačke opštine ne pripadaju jednom okrugu, pa kada to statistički razbijete, onda ne dobijete cifru za ovih šest opština na adekvatan način.
Kada ne glasam vi stavite karticu. O tome se radi. Pokušao sam par puta da zakasnim i video sam odmah na početku ovog mandata...
Predsedavajuća, kada me već opominjete, ja sam pravio dva puta pauzu zato što me ometaju, tri puta oni glasno …
Eto, sve dopisne članove naše koalicije pozdravljam, da me ne bi prekidali drugi put.
Da nastavim, mi smo Vladi, kao što znate, mnogo puta predlagali da nešto i u oblasti turizma uradi u našem kraju, s obzirom da imamo investicije u oblasti turizma, gde je država poprilično uložila, kao što znate na Staroj planini i u nekim drugim delovima Srbije. Govorili smo o tome da treba nešto i na Goliji uraditi. Kao što znate tamo je zaštićena životna sredina, tamo su zaštitili medvede, lisice i sav ostali biljni i životinjski svet, ali ljudi odlaze.
Prema tome, s obzirom da je to u nadležnosti isto Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj, da u tom smislu, jer je to deo sveukupnog ekonomskog razvoja. Ovo zaduženje će biti još jedan teret za našu zemlju, ali Bošnjačka lista za evropski Sandžak će glasati za ovaj zakon, kao što sam rekao, glasaćemo iz razloga što iz ove cifre, za ova preduzeća vrlo će malo otići firmama u Sandžaku, jer je njihovo zaduženje već sada takvo da sigurno te komercijalne banke, preko kojih će se plasirati ta sredstva, oni neće moći te kriterijume da zadovolje.
Zbog toga pozivam Vladu da radimo na programu sprečavanja daljeg otpuštanja radnika dok ne dobijemo bolju infrastrukturu i ne motivišemo strane partnere da dođu i da otvaraju fabrike u našem regionu, kao što to rade u Kragujevcu, kao što to rade svuda u Vojvodini, u Loznici, u Prokuplju, u svim ostalim regionima na teritoriji Republike Srbije, osim u Sandžaku.
Ova situacija nama ne ide na ruku još iz jednog razloga, s obzirom da se približavamo EU i radimo na tome da taj put prema EU bude što kraći, dajemo svoj doprinos koliko je to moguće, ali sa ovakvim regionalnim razlikama taj put će biti otežan. Mnogo puta evropski partneri nas upozoravaju da regionalne razlike od 10:1 zaista usporavaju naš evropski put i mislim da će i ovo izlaganje doprineti da što pre formiramo jednu radnu grupu. Bio bih zadovoljan kad bi to bila i najbolje bi bilo međuresurska radna grupa za ekonomski razvoj Sandžaka, a ako to ne bude, da bar u okviru Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj to što pre uradimo i izađemo sa setom mera koje će pospešiti ekonomski razvoj i sprečiti i dalje povećanu stopu nezaposlenosti u našem kraju. Hvala.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, Bošnjačka lista za Evropski Sandžak će podržati ovaj zakon i to iz jednog vrlo prostog razloga, što i dalje želimo da verujemo da sve ono što ide u korist građana Republike Srbije u ovom smislu ovaj zakon, ako se bude ostvario, da će imati koristi građani Srbije od njega. Zato ćemo ga podržati, ali iskoristiću priliku da, s obzirom da gospodin Dinkić i poslanička grupa koju on predvodi u Vladi vodi ekonomiju i regionalni razvoj, pa ću da iskoristim priliku da govorim o nečemu što je, zapravo, suština ekonomskog razvoja.
Ovo je jedna mera koja će ublažiti neke probleme u društvu, a s obzirom da je ova ideja i deo programa stranke Demokratske akcije još od 1990. godine, otkad smo formirali stranku, i zagovaramo jednu decentralizovanu, regionalizovanu, što se tiče vlasti, dekoncentrisanu vlast i, da je sreće, mi bi danas ovde imali, kao što imamo primere u Evropi, evo, gospodin Dinkić je ovde napravio jednu uporednu analizu, neki zakon koji bi rekao da u Beogradu ne treba da budu sva ministarstva, kao što u Nemačkoj nisu sva ministarstva. Ako već nemamo zapošljavanje u nekoj opštini možda je bilo rešenje da neko ministarstvo sa hiljadu zaposlenih bude u Novom Pazaru. Zašto ne bi bilo? Ministarstvo poljoprivrede u Nemačkoj nije u Berlinu. Neka bude u Novom Sadu, neko treće ministarstvo neka bude u nekom drugom regionalnom centru, pa neka tih hiljadu zaposlenih tamo koji, s obzirom da u Novi Pazar, pored 10 hiljada evra, ne možemo da dovedemo ni jednu stranu firmu, obzirom da ovim merama koje smo predvideli da povećamo stopu zaposlenosti, ne možemo da mnogo u regionu Sandžaka uradimo. Gospodinu Ćiriću, ministru, prošlog puta kada je preuzimao mandat ministra ovde sam rekao – jedan je problem što u Novom Pazaru i Sandžaku ne zapošljavamo ljude, veći je problem što otpuštamo već zaposlene. Ako već nemamo program da ih zaposlimo dajte da napravimo program, odnosno neku vrstu finansijske podrške da već ljudi koji rade ne napuštaju radna mesta i tu imamo mnogo primera u Evropi. Zato sam mu predložio da se napravi program podrške preduzetnicima u Sandžaku da, na primer, do 31. decembra, to mu govorim od onog dana kada je izabran, napravimo jedan fond, jedan program koji će usvojiti Vlada i da, ako dajemo strancima 10 hiljada evra da zaposle jednog, dajte da damo ljudima u Sandžaku hiljadu evra da ne otpuste jednog, jer nama svakog dana i dok danas ovde raspravljamo neko je u Sandžaku otpustio 20 ili 30 ljudi.
Mnogo puta postavio poslaničko pitanje - da li Vlada ima jasan koncept zapošljavanja u Sandžaku, ove mere nisu dale rezultate? Zato i sada pozivam gospodina Dinkića, s obzirom da njegova stranka drži taj resor, kako mi podržavamo ovaj zakon, podržaćemo sve što je na evropskom putu da uradimo nešto i vezano za zapošljavanje u Sandžaku. Imaćete podršku Bošnjačke liste za Evropski Sandžak i stranke Demokratske akcije, ali mislimo da gospodin Ćirić mora već konačno da izađe sa tim programom, da pomognemo zapošljavanje u Sandžaku.
Što se tiče evropskog puta Srbije, daću vam primer iz EU, ali u Švajcarskoj imate najbolji primer zato što je regionalizovana kroz kantone. Kada je Švajcarska htela kanton u Juri, ona je uzela i rekla svako ko registruje firmu ili premesti firmu iz Ciriha i iz drugih regiona, plaćaće porez od 1% na dobit, oslobodiće se gotovo svih ostalih poreza, pa su ostale firme u Cirihu sa 20 hiljada zaposlenih ili pet hiljada ali su tamo bili poreski obveznici pa su se slile milijarde franaka.
Beograd se odriče 10%, ali će dobiti 70%, i to je u redu, neka dobije. Zahvalan sam i za ovih 10% što će dobiti nerazvijene opštine, ali kineska poslovica kaže: "Ako hoćeš nekome da pomogneš, ne daj mu ribu da jede, daj mu štap i udicu i nauči ga da lovi, sam će se brinuti o sebi". Suština je da zaposlimo ljude. Tri puta više iz budžeta da pošaljemo, ljudi će napraviti još četiri, pet kanalizacija, neki vodovod, neku deponiju, ali suštinski pitanje nezaposlenih u Sandžaku ovom merom nećemo rešiti, olakšaćemo malo socijalnu situaciju. Hvala.
Čuo sam ovde da treba ukidati državni univerzitetu u Beogradu, u Nišu, u Novom Pazaru, u Novom Sadu i prosto nisam mogao da verujem da deca u Novom Pazaru treba da plaćaju privatne univerzitete. U Beogradu imamo više univerziteta privatnih, imamo u Nišu, imamo u Novom Sadu, ali ne znam kome smeta državni univerzitet u Novom Pazaru, da deca u Novom Pazaru uče po školskim programima kakvi su u Novom Sadu, u Beogradu, u drugim delovima Srbije.
Prema tome, to nije problem uopšte. Svako ko prima platu negde, to je normalno da štiti interese institucije gde prima platu i to je legitimna stvar. Ali, tražiti da se ukine držani univerzitet u Novom Pazaru, to je isto tražiti da se ukine državni univerzitet u Beogradu, u Nišu, u Novom Sadu i svuda tamo gde država finansira državni univerzitet. Ne, ne, to je mislio, a nije rekao.
Samo kratku opasku sam hteo da uputim. Zalaganje za izjednačavanje državnih i privatnih univerziteta ima moju podršku. Loše su ljudi razumeli da u Novom Pazaru nemamo pozitivan stav prema državnom univerzitetu. Ništa više.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, tražim obaveštenje od Vlade Republike Srbije šta će uraditi da se saniraju katastrofalne posledice poplave koja se juče dogodila u Novom Pazaru?
Ono što mogu da kažem i da pozovem kao poslanik da se angažuju svi mogući resursi Vlade Republike Srbije i svih ostalih institucija kako bi se sanirale ove nesagledive posledice koje su nastale izlivanjem reke Trnavice. Mislim da je sada trenutak da se pokaže solidarnost sa građanima Novog Pazara i predlažem Vladi da što hitnije reaguje i ublaži ove posledice koje su nastale ovim izlivanjem reke Trnavice.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, hteo sam da zatražim objašnjenje od Vlade Republike Srbije.
Najpre želim da kažem da sam jako obradovan da je naša Vlada napravila dobar posao juče u Luksemburgu i da je dobila vrlo povoljna sredstva, kreditni aranžman od Svetske banke, za naša mala i srednja preduzeća i, kako sam čuo danas od potpredsednika Vlade, da je to zapravo bio izraz želje naših privrednika da ova sredstva koja su omogućena danas kod komercijalnih banaka jednostavno utiču na slabu konkurentnost naše privrede u svetu.
S obzirom da se radi o kreditu Republike Srbije, naravno da će građani vraćati taj kredit. Među tim građanima koji će vraćati taj kredit su i građani Sandžaka. U objašnjenju potpredsednika Vlade čuo sam da upravo naši najveći izvoznici će biti korisnici ovog kredita.
Pitam Vladu - pošto će i građani Sandžaka vraćati kao poreski obveznici ovaj kredit, da li je Vlada razgovarala sa našim privrednicima, pošto im je olakšala i uzela ovaj kredit, njima olakšala, da li ih je motivisala da u Novom Pazaru i u Sandžaku otvore neke svoje buduće pogone, s obzirom da je rečeno da će ovaj kredit omogućiti buduća zapošljavanja i olakšati njima izvoz u budućnosti?