Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Petar Škundrić

Petar Škundrić

Socijalistička partija Srbije

Govori

Hvala lepo, poštovana predsedavajuća.
Poštovana gospođo ministar, dame i gospodo narodni poslanici, mislim da ovaj zakon koji je danas na dnevnom redu ne bi trebalo da bude predmet bilo kakvih političkih podela ili politizacije njegovog sadržaja, jer je on podjednako važan za državu i građane, da li će biti jedna politička opcija, druga politička opcija, bez obzira na političku opciju koja će biti na vlasti.
Nismo ga doneli ranije, verovatno, između ostalog, što nemamo dovoljno odgovoran odnos prema ovoj problematici i verovatno nemamo dovoljno znanja. Taj zakon je bio pre urađen od Zakona o energetici, a jedini razlog što nije bio donet, nismo mogli tada da se usaglasimo oko fonda za energetsku efikasnost, uopšte oko postojanja fonda u okviru tog zakona.
Ako želimo da delujemo na građane, ako želimo da delujemo na institucije i kroz našu raspravu, onda zaista treba da govorimo o suštini ovog zakonskog projekta ili o onim vrednostima koje su se iskazale u društvenom razvoju ili preporodu ljudske civilizacije, recimo od 1900. do 2000. godine, pod snažnim uticajem energetike. Ni jedna industrijska oblast nije toliko snažno uticala na tehničko-tehnološki razvoj i sveukupni preporod i kvalitet života. Ni jedan čovek, kao pojedinac, nije toliko uticao kao naš srodnik Nikola Tesla na razvoj energetike, pa ako hoćete, i na energetsku efikasnost jer je on osmislio najefikasniji način proizvodnje električne energije, najefikasniji prenos električne energije, najjednostavniju distribuciju i primenu.
Nismo mi uvek kaskali za svetom, u onoj meri koliko sada. Prva hidrocentrala po Teslinim principima napravljena je 1896. godine, kada je Tesla na najbolji mogući način definisao značaj energije, koji je jednako aktuelan i danas, da razvoj, kako je on rekao, gradova i nacija zavisi od raspoložive količine energije i ljudske sposobnosti da otkriva nove izvore energije. Recimo da su to sada obnovljivi izvori energije.
Mi smo već 1900. godine drugi u svetu bili koji smo imali izgrađenu hidroelektranu po Teslinim principima pod gradom u Užicu. Uzmimo period iz bivše zemlje u kojoj smo živeli, od 1953. do 1965. godine, Jugoslavija je imala drugu stopu industrijskog rasta u svetu, posle Japana, između ostalog, zahvaljujući tome što je znala koliko je važan energetski sektor i koliko je važno ulagati u energetski sektor.
Sada kada govorimo o energetskoj efikasnosti, moram da podsetim da se značajni napori čine u sektoru proizvodnje energije, na povećanju energetske efikasnosti. Sve kapitalne revitalizacije koje su izvršene podrazumevale su podizanje kapaciteta postojećih proizvodnih kapaciteta, bilo da je reč o termo, bilo da je reč o hidroenergetskim kapacitetima, na nivo iznad 10%, sa istom potrošnjom energenata ili istom potrošnjom vode.
Mi ćemo kapitalnim remontom "Đerdapa" dobiti praktično novu hidrocentralu, od preko 120 megavata snage i produžiti vek te hidroelektrane onoliko koliko joj je vek bio i do sada, za bar preko 30 godina. Revitalizovani blokovi u Obrenovcu ili Kostolcu se otplaćuju iz povećane energetske efikasnosti u njihovoj proizvodnji sa istom količinom uglja kao energenta, kada su proizvodili 10 ili 12, 13% manje energije. Znači, u tom sektoru mislim da činimo dobre zahvate, da imamo dobre rezultate i da on može da prati ciljeve koji su definisani ovim predlogom zakona koji mi danas treba da usvojimo.
Mi imamo veliki problem i velike gubitke u energiji, kada je u pitanju distribucija i kada je u pitanju neovlašćeno preuzimanje ili, kako to narod kaže, krađa energije, posebno električne energije. Ukoliko bi u tom delu uradili ono što ovaj zakon predviđa, mi bismo bar za 10% samo u gubicima u delu distribucije povećali našu energetsku efikasnost za više od 10%. Šta to znači? To znači da bismo imali jedan oslobođen kapacitet od oko 700 ili 800 megavata snage koji bi mogao da plasira svoju proizvodnju i izvan našeg tržišta, pod uslovom da imamo istu potrošnju. Očekujemo da će potrošnja u industrijskom sektoru rasti i da će restrukturiranje potrošnje energije ići u korist industrijskog sektora, a ne ove lične i potrošnje u domaćinstvima.
Reč je o tome da ćemo svi uštedeti, od građana do privrednih društava koja se bave proizvodnjom, prenosom i distribucijom električne energije. Zato postoje tehničke mogućnosti. Razumem i formulacije koje su date u delu zakona, zašto su tako date. Jer, ako mi idemo na sistem daljinskog očitavanja i kompjuterskog vođenja cele distribucije i potrošnje električne energije, onda se mora voditi u onim elementima koje ste vi uneli u ovaj član koji se odnosi na distribuciju, odnosno na korišćenje električne energije i tehničku i ekonomsku opravdanost u takvim situacijama. Jedno je Beograd, drugo je Radan planina itd, što ne znači da u nekom doglednom vremenu taj sistem ne treba da bude celovit, konzistentan.
Zakon ne isključuje nikoga, nego govori gde određeni zahvati moraju da se urade. Ako gledamo koliko ovaj Nacrt zakona ili zakon obuhvata energetiku u celini, možemo doći do zaključka da on, u odnosu na proizvodnju i potrošnju primarne energije, obuhvata preko 70%. Šta to znači? To je negde u nivou između 10 i 11 miliona tona ekvivalentne nafte. Ako bi izvršili uštedu na nivou od 10%, što je realno, što je moguće, kroz pet godina primenjivanja ovog zakona, mi bi uštedeli bar pola milijarde evra i pružili mogućnost da se ta sredstva iskoriste u neke bolje svrhe nego u bacanje energije, kao što se to danas čini.
Jeste Danska zemlja možda sa najvećom energetskom efikasnošću, ali moram da vam kažem da je Danska pored zakonske regulative koju ima i naša se neće mnogo razlikovati od te Danske sada kada je usvojimo, ima cenu električne energije šest puta veću od cene u Srbiji, to je 600%. Ta cena tera i one koji nisu dovoljno prosvećeni da vode računa koliko će energije da potroše. Nisam za danske cene da se razumemo, nego govorim o instrumentima koji mogu da utiču na racionalno ponašanje u smislu zadovoljavanja, na primer, ciljeva određene energetske politike.
Mnogi će građani danas reći da je visoka cena električne energije ili toplotne energije. Ali, uzmite sami pogotovo oni koji puše, neka izračunaju pa će videti da ako u jednom četvoročlanom domaćinstvu postoji jedan koji puši, da će više para potrošiti na cigarete, nego na sredstva koja mora da izdvoji za potrošenu električnu energiju. To imam pravo da kažem svim pušačima, pošto i ja pušim, nažalost od poslednje dve godine, da radimo nešto što je štetno po nas, po okolinu, a kada uštedimo električnu ili toplotnu energiju mi koristimo opšte dobro i za sebe, koristimo opšte dobro i za sve.
S obzirom da, između ostalog ciljeve energetske politike podrazumevaju i zaštitu životne sredine u onoj meri koliko budemo realizovali odredbe ovog zakona u toj meri ćemo štititi i životnu sredinu. Jer, ušteda ova koju postižemo sada revitalizacijom određenih kapaciteta za toliko procenata smanjujemo emisiju štetnih gasova u termoelektranama ili za koliko smanjimo potrošnju toplotne energije, a možemo da je smanjimo do 30% pa i više procenata, ukoliko se budemo ponašali striktno po odredbama ovog zakona.
Mislim da jedan takođe od naših ciljeva jeste i proces stabilizacije i pridruživanja, odnosno regionalne integracije i da je potrebno da o tome vodimo računa. Mi smo članica energetske zajednice, mi smo deo preko energetske zajednice evropskog energetskog tržišta. Frekvenca električne energije danas je u Beogradu i u Briselu ista. Po istim standardima, da kažem, treba da vodimo naš, na primer, elektroenergetski sistem kao što ga vodi i cela Evropa i mislim da je to jako dobro. Ali, ne radimo mi ovo zbog toga da bi se samo harmonizovali sa evropskim zakonodavstvom i postali deo globalnog energetskog tržišta Evrope. I to u prvom redu treba da radimo, zbog sebe, zbog opšte koristi, zbog ušteda i zbog mogućeg daljeg razvoja.
Zakon je struktuiran veoma dobro, ima sve ono što bi jedan ovakav zakon trebalo da ima, što slični zakoni u evropskim zemljama imaju. Mislim da nema nijedan razlog da ga svi ne podržimo, jer ćemo time poslati poruku građanima, time ćemo poslati poruku nadležnim sektorima koji se bave ovom problematikom da nam je to zaista životno važno i da je bolje da tu električnu energiju koju uštedimo izvezemo u region. Jer, i danas postoji manjak električne energije na nivou od 20 teravat sati u okruženju. Očekuje se da će 2020. godine možda biti i 24 teravat sati ili da prevedem to u milijarde kilovat sati, to je 24 milijarde kilovat sati električne energije. Znači, postoji realna mogućnost da sve viškove koje bi po toj osnovi ostvarili, a ne bi mogli da plasiramo kod nas, da plasiramo u regionu u kome živimo.
Inače, sigurno da bi doprineli i smanjenju uvozne zavisnosti iako istine radi mi nismo uvozno najzavisnija zemlja u regionu. Najmanju energetsku zavisnost ima Rumunija sa nekih 29% uvozne zavisnosti, onda sledimo mi u regionu sa 34%, a posle nas sve druge zemlje su još više energetski zavisne, kao što je u ostalom i najveći deo Evrope zavisan i od prirodnog gasa iz Ruske Federacije i od uglja iz Ruske Federacije, ne samo iz Ruske Federacije.
Pošto ovde danas razgovaramo i o ovom drugom zakonu, želim da kažem da postoji podjednaka ili slična uvozna energetska zavisnost naše zemlje sa zemljama u regionu, u Evropi i da nismo jedini mi koji pravimo ovakve aranžmane sa Ruskom Federacijom vezano za ovaj sporazum o dugoročnoj isporuci gasa, nego to rade i druge zemlje. Bili smo privilegovani, a verujem da ćemo biti i dalje, bili smo jedina zemlja koja je mogla da ugovori i tri i pet milijarde dinara normalnih metara kubnih gasa, da povučemo dve i da ne platimo penale za ugovorene količine. Za ostale države to nije važilo. Bilo je još i nekih drugih pogodnosti i mislim da nema nijedan razlog, naprotiv, da treba podržati i danas ratifikovati ovaj sporazum o dugoročnom snabdevanju gasa, jer on nama samo garantuje da ćemo moći imati sigurno snabdevanje, a da ćemo godišnjim ugovorima dogovarati isporuku, količine, cene i sve ostalo kao što je i do sada to bila praksa.
Slažem se da ima ovde na tržištu i drugog gasa i ukoliko bi on bio jeftiniji i za nas povoljniji, ne bi bio nijedan razlog da mi to tako ne uradimo. Ali, ne vidim nijedan razlog da ne podržimo, naprotiv, mislim da je jako dobro da podržimo, da ratifikujemo ovaj sporazum da bi obezbedili sigurno snabdevanje Srbije prirodnim gasom. Hvala.
Javljam se po članu 107. Ne bih želeo da ovo bude replika u odnosu na uvaženu ministarku moju koleginicu profesorku ali bih zamolio da ipak budemo vrlo precizni u ocenama i podacima koje iznosimo. Kada se govori o energetskim dozvolama koje su izdavane, one su izdavane po zakonu iz 2004. godine…
(Predsedavajući: Gospodine Škundriću, uz svo moje uvažavanje vas, reklamirali ste povredu Poslovnika i molim vas da o toj povredi i diskutujete, a vi sada ustvari replicirate i to vam ne mogu dozvoliti, onda ja pravim povredu Poslovnika.)
Ne, ja želim da ukažem da je ovde rečeno…
(Predsedavajući: Vi morate obrazložiti u čemu je izvršena povreda Poslovnika.)
Izvršena je povreda Poslovnika u nedorečenosti. Evo jedan primer, molim vas građani slušaju, kaže se vršena je preprodaja energetskih dozvola. Preprodaja energetskih dozvola ne može da se vrši, vršili su preprodaju preduzeća koja su dobila energetske dozvole. To su dve različite stvari jer bi se ispostavilo u suprotnom drugo.
Javljam se s obzirom da je moje ime više puta pomenuto. Suzdržavao sam se da ne oduzimam vreme i da ne učestvujem u raspravi, ali iz poštovanja prema onim ljudima koji su nešto uradili u sektoru, moram nekoliko reči da kažem.       
Mogu da se saglasim sa mojom koleginicom prof. Mihajlović, da nije urađeno dovoljno, da nije dovoljno dobro, ali mislim da nije ni za državu dobro da pričamo da je gora nego što jeste.
Ne možemo izaći sa konstatacijom da u energetici u poslednjih 20 godina nije urađeno ništa.
Podsetiću vas na nešto što je urađeno. Između ostalog, realizovan je deo naftno-gasnog aranžmana. Izvršena je rekonstrukcija Naftna industrija. Od gubitaša, Naftna industrija je postala najbolja kompanija i u zemlji Srbiji, a i u regionu. Investirala je samo u deo rekonstrukcije 540 miliona evra, a ukupno oko milijardu evra. Očekuje se da bude najveći investitor u naredne tri, četiri godine. Da ne ulazim sada u detalje. Mogao bih o tome mnogo više da pričam.
Urađena je prava faza skladišta "Banatski dvor" i došli smo do realizacije strateški najvažnijeg i najznačajnijeg projekta. Reč je o "Južnom toku".
(Predsednik: Vreme. Hvala, gospodine Škundriću.)
Dozvolite još samo da kažem, imam ličnu potrebu.
(Predsednik: Prošlo je dva minuta i 20 sekundi. Ako dozvolim vama…)
Dozvolite mi samo još jednu rečenicu da kažem.
Između ostalog, stvoreni su uslovi za rekonstrukciju i urađen deo rekonstrukcije Termoelektrane Kostolac i stvoreni su uslovi za investiranje u novi termoblok. Da ne govorim o drugim rekonstrukcijama koje su urađene.
Ako dozvolite kratko da odgovorim na vaše pitanje, "Srbijagas"  povlači određene kreditne linije za nabavke gasa i nije gas kupovan iz privatizacionih sredstava. To je prva činjenica.
Druga činjenica – nije tačno da mi plaćamo gas 30% skuplje nego druge države koje nabavljaju gas na istom izvoru. Ta cena je identična. Ako želite da vam kažem koja je cena gasa za domaćinstva i za industriju, onda samo Rumunija ima nižu cenu gasa, zbog strukture gasa, jer preko 50% ima sopstvenu proizvodnju gasa.
Mi smo u poslednje dve godine imali povećanje proizvodnje gasa negde na nivou oko 15%. Cena domaćeg gasa koja učestvuje u formiranju ukupne cene je upola manja od cene ruskog gasa. Znači, cena gasa koju "Srbijagas" plaća NIS-u je na nivou (možda ću pogrešiti) oko 15 dinara. Prema tome, to je što se tiče "Srbijagasa".
Što se tiče poslovanja, "Srbijagas" prošle godine nije poslovao sa gubitkom. Očekuje se da i ove godine neće poslovati sa gubitkom, bez obzira na veliki disparitet u kursu i u ceni koji proizvodi disparitet dolara i dinara.
Što se tiče NIS-a, mogu ovde sa zadovoljstvom da konstatujem da će posle dužeg vremena NIS imati poslovanje sa značajnom dobiti. Šta to znači "sa značajnom dobiti"? Dobit će biti preko 10 milijardi dinara ili preko 100 miliona evra za 2010. godinu. Cena derivata…
(Tomislav Nikolić: Najviša u Evropi.)
Nije tačno.
(Tomislav Nikolić: Znači da ja lažem?)
Apsolutno nije tačno. Daću vam pojedinačne podatke. Nižu cenu za pojedinu vrstu derivata u regionu imaju jedino Bugarska Hrvatska.
(Ivan Andrić: I Bosna i Crna Gora.)
Crna Gora nema, nema ni Slovenija, nema ni Grčka. A morate uzeti u obzir da je naša naftna industrija bila devastirana i da je u toku ozbiljan kapitalni remont. Završeni su svi preduslovi za početak montaže postrojenja za hidrokreking, čija je ukupna vrednost oko 400 miliona evra. Remont će se završiti do kraja 2012. godine i tada ćemo sigurno moći da imamo i kvalitetnije i jeftinije gorivo, iako je i sada NIS jeftiniji i od "Mola" i od "OMV" i od "Lukoila" i od drugih kompanija koje se nalaze na našem tržištu.
Želeo bih da obavestim Skupštinu i građane Srbije da nije sve počelo s televizijskom emisijom "Insajder". Mnogo je ranije pokrenuto pitanje racionalnog poslovanja u EPS-u, posebno u "Kolubari". Kao rezultat zajedničkih napora, mi imamo danas preko pet puta manju potrošnju u tom delu, odnosno preko pet puta manje angažovanje spoljne mehanizacije nego što je to bio slučaj 2008. godine.
To je jako važno da se zna, iz jednog posebnog razloga, jer smo u 2009. godini, u vreme gasne krize, u 2010. godini, imali rekordnu proizvodnju uglja u "Kolubari" i moramo odati priznanje našim rudarima na izvanrednim rezultatima i imali smo rekordnu proizvodnju električne struje u veoma nepovoljnim vremenskim prilikama, a izvršili smo ozbiljne zahvate na racionalizaciji angažovanja spoljne mehanizacije.
Prema tome, i istražne radnje su počele mnogo pre nego što je TV B92 emitovala ovaj serijal i sigurno je da će svi oni koji su se ogrešili ili napravili krivično delo morati da odgovaraju.
Prvo želim da se izvinim u ime Vlade, u ime Ministarstva rudarstva i energetike i u ime Elektroprivrede Srbije, ako je zaista bilo neprimerenih načina ponašanja prilikom isključivanja električne energije.
Znam da je bilo isključivanja električne energije za one potrošače koji u dužem vremenskom periodu nisu izmirivali svoje obaveze. Naša sugestija Elektroprivredi Srbije je bila da se, gde god je moguće, napravi reprogram dugovanja i u odnosu na domaćinstva i u odnosu na privredne subjekte, i na svaki dopis koji je bio upućen Ministarstvu po tom pitanju svakoj stranci je odgovoreno i izašlo se u susret u onoj meri koliko to zakon dozvoljava.
Želim da kažem da Elektroprivreda Srbije predstavlja zaista jedno od najvažnijih preduzeća u našoj zemlji, da obezbeđuje najveću investicionu potrošnju u odnosu na sve investicione zahvate u našoj zemlji, da je u poslednje tri godine iz sopstvenih sredstava Elektroprivreda Srbije investirala preko milijardu i po evra, čime je omogućeno da, pored zaposlenih u Elektroprivredi Srbije, radi na desetine hiljada radnika.
Ali takođe moram da kažem da ima jedan broj konzumenata, bilo da je reč o privrednim subjektima ili domaćinstvima, koji svoje obaveze ne izmiruju redovno. Ta suma ovog trenutka iznosi oko 700 miliona evra dugovanja prema ''Elektroprivredi Srbije''. I ne ide se na serijska isključivanja struje, išlo se samo tamo gde su zaista dugački vremenski periodi, iako smo savetovali da se, gde god je moguće, postigne dogovor, sporazum, da se struja domaćinstvima ne isključuje. Hvala.
Ako dozvolite da vam kažem, EPS nije imao ni želju, niti je prigrabio mogućnost da vrši naplatu televizijske pretplate.
EPS-u je to nametnuto određenom odlukom Vlade pre ne znam koliko godina. Ja sam saglasan takođe da treba tražiti neki drugi način i ne povezivati ove dve stvari, jer one jedna sa drugom nemaju ništa zajedničko. Ali je tog trenutka bilo reči o funkcionalnijem odnosu i pretpostavci da svako ko ima električno brojilo ima i televizor i da se na isti način i po istom računu vrši naplata i potrošene električne energije i TV pretplate.
Prema tome, što se ''Elektroprivrede Srbije'' tiče, što se ovog ministarstva tiče, mi ćemo sa velikim zadovoljstvom pomoći da se traži novo rešenje, ukoliko se može naći bolje rešenje, za naplatu televizijske takse.
Zamolio bih vas da ne dajemo generalne ocene za sva javna preduzeća. Ja mogu da govorim sa aspekta javnih preduzeća npr. u EPS-u ili u Ministarstvu za rudarstvo i energetiku. Kada sam došao kao ministar u to ministarstvo, nisam promenio nijednog zaposlenog, bez obzira na njegovu političku orijentaciju. A tog trenutka većina nije pripadala DS-u, a SPS-u verovatno niko nije pripadao. Prema tome, nije bilo zapošljavanja po političkoj liniji.
U EPS-u imate briljantne inženjere, koji se nalaze na mestu direktora privrednih društava, u generalnom menadžmentu, i na svim po vertikali stručnim mestima nalaze se inženjeri ili ekonomisti ili pravnici, na onim mestima za koje je potrebna ta struka. Mogu da vam kažem da je EPS pre nekoliko meseci raspisao konkurs i primio 158 mladih ljudi sa visokim obrazovanjem, a bilo ih je prijavljeno nekoliko hiljada na taj konkurs.
Tvrdim vam da u EPS-u, u NIS-u, iako tu mi više nemamo tu vrstu uticaja, nije zapošljavanje po političkoj ili partijskoj liniji, nego po osnovu struke i znanja, jer ti sistemi ne mogu da funkcionišu ako ih vode ljudi koji nisu te struke. Izvinite, ne može neko da startuje termoelektranu ili hidroelektranu ako nije te struke. Ako hoćete, pitajte gospodina Bajatovića, on će vam reći da ima završene dve visoke škole.
Gospođo Pešić, zaista odgovorno, ovde pred vama, uvaženim narodnim poslanicima, saopštavam da već duže vreme nemam ni jednu drugu platu sem plate koju primam kao član Vlade. Pod moralnom i krivičnom odgovornošću ovo izjavljujem, i to zbog građana i zbog netačnosti koju ste izrekli.
Ne možete vi, kako vam se svidi, da gospodina Ćerana optužite da je on po partijskoj liniji došao. Molim vas, on je diplomirani inženjer. I taj direktor "Kolubare" je uspeo, zajedno sa svima nama, da racionalizuje ovaj nivo potrošnje o kome sam govorio za 5,2 puta. Za 520% smanjeno je angažovanje spoljne mehanizacije zahvaljujući, između ostalog, tom čoveku.
Zato želim da, kada govorimo o činjenicama, vodimo računa da su one jako tvrdoglave i da su jednostavno dokazive. Tu je gospodin Ćeran. On nije direktor zato što je član DS-a, nego zato što je dobar inženjer, a usput i član DS-a.
Ako dozvolite, uvaženi poslanici, još nekoliko reči u vezi sa cenom struje. Čuli ste ovo što je premijer izneo, da oko milion i po porodica, koje imaju potrošnju do 350 kilovat-sati na mesečnom nivou, neće imati promenjenu cenu struje. Želim tu da dodam da, ukoliko su redovne platiše, imaju popust još 5%, tako da je ukupan popust, u odnosu na prosečnu cenu struje, tom delu konzumenata 17%.
Takođe, želim vama da kažem, da znate, da postoji jedan broj domaćinstava koji imaju status socijalno ugroženih, koji po ovoj osnovi ostvaruju ovih 17, imaju 35% popusta, ukupno 52%. Reč je o potrošačima koji imaju pravo da potroše do 450 kilovat-časova na mesečnom nivou, ali s obzirom da imaju status socijalno ugroženih, mogu da koriste i koristiće ovaj popust.
Želeo bih samo, poređenja radi, da vam ukažem na cene struje u nekim zemljama u okruženju. Nijedna zemlja u okruženju nema nižu cenu, nijedna zemlja u Evropi nema nižu cenu, ni posle ovog povećanja. Ali je, npr., u Crnoj Gori cena 6,9 centi, a videli ste koliki su zahtev bili ispostavili za podizanje cene – 85%. U Albaniji je cena 8,1 cent, u Bugarskoj 8,2, u Grčkoj 10,99, u Hrvatskoj 11,51, u Sloveniji 13,65 i u Mađarskoj 15,53 centa.
Želeo sam samo da imamo osećaj veličina elektroprivreda sličnih našoj. I, kada vam kažem da EPS nije gubitaš, onda se ipak može zaključiti da EPS posluje odgovorno i da nosi veliki teret socijalnih davanja ovog trenutka u našoj zemlji, jer pomaže i porodicama, a pomaže i privrednim subjektima da budu konkurentniji u tržišnoj utakmici sa drugima. Jer, kad bi imali ove cene koje su u okruženju, to bi se sigurno odrazilo na njihovu konkurentnost u poslovanju. Hvala.
Želeo bih da ponovim da ne dajemo generalne ocene da sva državna preduzeća prave gubitke. Na primeru ''Kolubare'' kao privrednog društva, gde ste pominjali direktora o kome sam govorio nekoliko reči u prepodnevnom delu sednice, mogu da vam kažem da taj inženjer radi 20 godina u ''Kolubari'' i da će ove godine privredno društvo ''Kolubara'' završiti poslovanje rezultatom koji će biti sasvim solidan, sa dobiti od oko 20 miliona evra.
Takođe mogu da vam kažem, primera radi, za privredno društvo ''Kostolac'', da će završiti sa dobiti. Kao što sam rekao danas, iako nije reč o državnom preduzeću, ali je reč o preduzeću gde postoji državni kapital, NIS završava prošlu godinu sa poslovnim uspehom od preko sto miliona evra. Očekujem znatno više nego što je tih sto miliona evra, a kreditno zaduženje su smanjili u toku ove dve godine poslovanja za preko 320 ili 330 miliona dolara.
Prema tome, ne možemo i ne treba da dajemo generalne ocene. Ne branim rad državnih preduzeća, nego želim da kažem da u sektoru koji ovde predstavljam postoje preduzeća kao što je EPS, koji nije poslovao s gubitkom. EPS je poslovao s dobrim rezultatima, jer je iz tih dobrih rezultata, iz sopstvene akumulacije, u poslednje tri godine investirala preko milijardu i po evra i zaposlila na desetine hiljada radnika koji su van sektora, ali reč je o elektro-mašinskim, građevinskim i drugim kompanijama koje rade na kapitalnim remontima, na održavanju i slično.
Urađen je značajan broj projekata, kako u zaštiti životne sredine, tako i u generalnom remontu pojedinih energetskih kapaciteta i, zahvaljujući tome, imali smo stabilno snabdevanje našeg tržišta i naših potreba električnom energijom i energentima.
Kada sam govorio o tome da u nekim državnim preduzećima, primera radi u EPS, i te kako mora da se vodi računa o stručnosti, generalni direktor je 30 godina inženjer u EPS, a mogu sada da vam se izvinim i pitam – zar je moguće da nijedan predstavnik vaše stranke nije nigde direktor po toj liniji ili deo nekog menadžmenta.
Ja se ne zalažem se za to. Odmah da vam kažem, kao profesor Univerziteta i ministar u Vladi, smatram da sva mesta na nivou menadžmenta, i operativnog i strateškog, treba da budu predmet izbora na bazi kvaliteta kojim ti kadrovi raspolažu. Hvala.
Mislim da prvi deo pitanja koji ste postavili zahteva zaista jedan odgovoran odnos i proveru svih ovih podataka. Saglasan sam, kao neko ko se razume u ovu oblast, da je nedopustivo skladištenje opasnih materija, bez obzira o kojoj opasnoj materiji je reč, u okruženju gde žive građani, a pogotovo u delu vodotokova koji mogu da se koriste kao voda za piće.
Zaista nisam upućen u ove podatke o kojima ste govorili. Mislim da nadležno ministarstvo treba da izvrši proveru. Ukoliko treba moja pomoć, biću na raspolaganju, da vidimo i da se interveniše u tom pravcu.
U vezi s drugim pitanjem, apsolutno sam saglasan da ne treba da prihvatimo one oblike investiranja u našoj zemlji koji mogu da dovode u opasnost životnu sredinu u našoj zemlji, ali mislim da se događa često naopako tumačenje nekih projekata koji ni po kojoj osnovi ne dovode u pitanje zaštitu životne sredine.
Mislim da ćemo svi mi u Vladi, a mogu u svoje ime da kažem, dati maksimalnu podršku gradu Valjevu da sačuva zdravu životnu sredinu i okolinu, zaista. Mislim da će i lokalna samouprava u gradu na isti način reagovati kao i vi, ukoliko je sve ovo tačno, i imaće podršku u Vladi Republike Srbije.
Verovatno, ukoliko su neki od ovih navoda apsolutno tačni, ima određenog nerazumevanja u davanju saglasnosti fabrici bele tehnike da se bavi deponovanjem bilo kakvih materija, pogotovo opasnih materija. Znači, oni ne mogu da dobiju to pravo i tu mogućnost.
Mi smo pokrenuli u Vladi Republike Srbije, u ministarstvu u kome se nalazim, inicijativu da sav komunalni otpad pretvorimo u čistu energiju, po tehnologijama koje ne zagađuju okolinu. Između ostalog, razgovarali smo i sa lokalnom samoupravom u Valjevu da na tom planu maksimalno uradimo, ali nismo govorili da će se deponovati čak ni komunalni otpad na teritoriji opštine Valjevo, nego smo govorili o regionalnoj deponiji koja je dosta daleko od Valjeva.
Samo želim da skrenem pažnju da ćemo mi zaista uraditi onaj deo koji se odnosi na naše ingerencije na odgovoran način, sa uverenjem da će i lokalna samouprava, gde, koliko znam, sede i predstavnici vaše stranke, reagovati na isti način kao što ste i vi reagovali. Zahvaljujem.
Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku i da podelim, nadam se, zadovoljstvo i radost sa vama što smo juče, posle niza desetina godina, pustili u rad prvu savremenu hidrocentralu. U tome ima mnogo simbolike, ali i više od simbolike. Ove godine navršava se 110 godina od postojanja i rada prve hidrocentrale ''Pod gradom'' u Užicu, koja je po Teslinim principima napravljena, a bila je druga hidrocentrala napravljena u svetu, posle one na Nijagarinim vodopadima, koja je bila puštena u rad 1896. godine, a ova ''Pod gradom'' 1900. godine.
Zahvaljujući strategiji Ministarstva rudarstva i energetike, podsticajnim merama Vlade Republike Srbije, utvrđenom zakonodavnom okviru u oblasti obnovljivih izvora energije, napravljena je i puštena u rad hidrocentrala na području jedne od najnerazvijenijih opština, na području opštine Crna Trava. Obaveštavam vas da će na tom istom području u narednih nekoliko meseci biti puštene u rad bar još dve ili tri male hidrocentrale.
Izdali smo na desetine energetskih dozvola za izgradnju malih hidrocentrala, a na desetine malih hidrocentrala koje su starije od 30 i više godina dobile su status povlašćenog proizvođača električne energije, koje će koristiti podsticajne mere Vlade Republike Srbije.
Dozvolite da pomenem i jedan od značajnih regionalnih razvojnih projekata koji obuhvata sistem malih hidrocentrala, koji treba da se gradi na reci Ibar. Reč je o deset kaskadno postavljenih hidrocentrala ukupnog kapaciteta 104 megavata instalisane snage, na nivou godišnje proizvodnje od 420 gigavat-sati. Investicija u ova energetska postrojenja će biti 270-300 miliona evra, a biće izgrađena u partnerskom odnosu EPS-a i italijanskog strateškog partnera.
Mislim da smo napravili značajan pomak u ovoj oblasti i uveren sam da će u mandatu ove vlade biti još dosta radosti u vezi sa puštanjem u rad kapaciteta na bazi obnovljivih izvora energije, odnosno proizvođača čiste energije.
Nekoliko reči u vezi sa postavljenim pitanjem. Uvaženi narodni poslanici, želim da kažem da se sve aktivnosti u vezi sa realizacijom projekta „Južni tok“ odigravaju po planu, kada je u pitanju učešće Republike Srbije u realizaciji ovog panevropskog projekta. Zašto kažem panevropskog projekta? Jer je jedanaest ili dvanaest evropskih država uključeno u realizaciju ovog projekta. Nije ovo bilateralni projekat između Srbije i Ruske Federacije, nego je reč o velikom broju evropskih zemalja koje su potpisale slične ili iste aranžmane kao i mi sa Ruskom Federacijom, što se tiče realizacije projekta „Južni tok“.
Nezavisno od projekta „Južni tok“, sprovodimo plan, nacionalni plan gasifikacije Republike Srbije i obezbeđujemo sve potrebne uslove da bismo imali visoku energetsku stabilnost ili bezbednost u vezi sa snabdevanjem Srbije ovim plemenitim energentom. U tom smislu, doneli smo odluku da se pristupi izgradnji novog podzemnog skladišta gasa, podzemnog skladišta gasa „Banatski Dvor“. Prva faza je praktično završena. Formirano je zajedničko preduzeće sa strateškim partnerom „Gasprom“ i stvoreni su svi uslovi da se pristupi realizaciji druge faze dostizanja željenog kapaciteta od osamsto miliona normalnih metara kubnih prirodnog gasa u tom skladištu.
Pored ovog posla koji je vezan za drugo skladište prirodnog gasa, koje će biti finansirano iz kredita koje nam je odobrila Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, pod veoma povoljnim ili najpovoljnijim uslovima, razgovarali smo i sa slovačkom državom i slovačkim kompanijama o izgradnji još jednog skladišta gasa. Normalno, o tome će se donositi odluke po procedurama koje važe u našim zakonima.
Pristupamo interkonekcijama sa susednim zemljama da bi naša mreža u potpunosti postala deo integralne mreže u ovom delu Evrope ili da bi se energetski potpuno integrisala u EU. Hvala.