Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Dragan D. Marković

Dragan D. Marković

Jedinstvena Srbija

Govori

Hvala.

Ja sam mislio da će prvo naši gosti danas da nam se obrate, ali nema veze. Želim da ih sve pozdravim i dame i gospodo narodni poslanici, ja imam nekoliko pitanja za Državnu reviziju. To je jedna institucija koja je veoma bitna, ne samo ove godine, nego na neki način usmerava privredne subjekte kako treba da rade.

Imao sam tu sreću da dva puta grad Jagodina ima kontrolu za veoma kratko vreme i mnogo toga smo naučili nešto što nismo znali, ali je ostalo nedorečeno ne samo za Jagodinu, ovo je generalno za sve lokalne samouprave, nedorečeno šta sa onim firmama koje su propale, bile su u restrukturiranju, pa su posle ušle u PPR, neke su pretekle, neke su se likvidirale, odnosno likvidacija preduzeća, a vodite potraživanje od ranijih godina za određenu cifru koja nije baš mala, to mislim n a sve lokalne samouprave u Srbije da imaju sličan problem?

Dalje, da li nekada kada se nešto zove viša sila, a šta je viša sila, to su elementarne nepogode, poplava, korona, može lokalna samouprava da sama nešto odradi i da pomogne građanima?

Naravno da može, ali mora da se sprovede, tumačenje je Državne revizije da se sprovede tender, da se usvoji tender. To traje dugo i da li će tim koji u tom trenutku trebala pomoć pomoć stići na vreme ili ne.

Šta je najvažnije? Mislim da posebnu metodologiju ima DRI i način kako ona kontroliše privredne subjekte i imao sam tu priliku da objašnjenje bude - takav je zakon, mi se slažemo da ovo nije lako, ali je zakon takav i zakon se donosi u parlamentu. Očekujem da vi predložite izmene i dopune nekih zakona koji će i vama i lokalnoj samoupravi omogućiti da rade pravilno.

Na primer, mi smo imali krivičnu prijavu kada su bile poplave, nismo naveli vrstu glodara, a radili smo dezinfekciju i platili određenom izvođaču. Nije navedena vrsta glodara, da li je to mali pacov ili veliki ili ne znam. Samo da me ne shvatite pogrešno, ne kritikujem ja Državnu reviziju, nego želim da sa vama podelim mišljenje vaše i šta je to što će se izmeniti u narednom vremenskom periodu.

Dalje, zakoni se razlikuju. Zakon o osnovnom obrazovanju kaže da decu do četvrtog razreda vodi učitelj negde na neku ekskurziju. Mi na primer u Jagodini 15 godina smo decu vodili u Buljarice na more i stavljena je primedba, čak i krivična prijava napisana odgovornom licu, što nije raspisan tender za učitelja ko će da vodi tu decu. Onda se javi učitelj iz Beograda i vodi decu iz Niša, Jagodine itd. Ne znam da li se sećate, ali nije važno.

Šta je još važno? Važno je da vi kao državni revizor kontrolišete javne nabavke. Najveća rupa u zakonu je upravo gde su javne nabavke. Tri ponuđača i kaže – evo ovaj je najpovoljniji. Šta je po vama najpovoljniji ponuđač? Mi imamo slučajeve da, ne želim da pričam ni o jednom gradu u Srbiji, npr. jedan grad u Srbiji je vršio adaptaciju Kulturnog centra sa 250 mesta 350 miliona dinara, a drugi grad u Srbiji, nije bitno kako se zove, ima 600 mesta za novoizgrađenu salu, adaptacija stare sale za 335 miliona. Upravo je poenta u tome kako se vrši javna nabavka i da vi stavite primedbu na Zakon o javnim nabavkama.

Očekivao sam kada se taj zakon donosio da ćemo mi u jednom trenutku da znamo da postoji neka kasa gde su ušteđene pare od javnih nabavki i evo to je npr. kasa lokalne samouprave, da ne nabrajam sve državne institucije u Srbiji.

Na šta još želim ne da stavim primedbu, nego da po meni kao višegodišnjem privredniku nema logike za tako nešto. Ne možete vi da dođete i stavite primedbu sada, npr. Nišu, Kragujevcu, Jagodini, što neki izvođač radova nije dobio novac za 45 dana. Ako ne dobije za 45 dana, onda imate problem, CRP, ne ide vam uplata od poreza na plate. Ako se dogovori subjekt, koji se zove lokalna samouprava, da nešto gradi, a da tom plaća dve, tri, četiri godine, zašto bi neko imao protiv ili da primenjuje neki zakon, ako takav dogovor postoji?

Želim da vam kažem da retko koja lokalna samouprava u Srbiji može sama da finansira neke velike projekte. U redu staviti primedbu gde se kupuju kola, ali opet nisam čuo neka lokalna samouprava sada kupuje neke besne automobile, kao što je nekada to rađeno. Ali, ako su sredstva uložena da kroz nekoliko godina se vrate u budžet ili ta sredstva poboljšaju život građanima u tom naselju, u tom selu, u toj ulici, treba dati takvu saglasnost. Onda nam se sabere sve ono što su izvođači radova, kaže – lele, vi ste prezaduženi, a nismo.

Dalje, šta znači prezaduženost? Vrednost, odnosno realizacija budžeta iz prethodne godine, to vam daje kreditnu sposobnost i bonitet ako nekada tražite kredit ili da bi mogli da kažete da dobro radite ili ako u procentima na osnovu realizacije u prethodnoj godini ne prelazite ono što se zakonska obaveza treba dozvoliti lokalnoj samoupravi.

Sada, svi mi koji smo ovde smo predstavnici nekih stranaka. U istom trenutku posle 10 dana kontrola nekoliko stranaka, među njima JS i stavljena nam je primedba što nismo odredili lice koje će da vozi auto koji poseduje JS, a da pri tom, nema ni održavanja tog auta, servisiranje, ni gorivo čak, jer je kod mene pravilo - prijatelju ako hoćeš da se angažuješ za funkciju, tvoj auto moraš da voziš i kao gradonačelnik i kao predsednik, ne znam šta.

Vi ste nam stavili tu primedbu, krivična prijava za to, to pričam za buduće vreme, da se ne dešava nekima drugima, i krivičnu prijavu ste nam napisali zato što nismo odredili po kom kriterijumu delimo propagandni materijal u izbornoj kampanji. Hajde da je tu bila neka velika cifra, da smo imali neke velike donatore, da smo uplaćivali pare i ono što se u pravu zove, vi znate – postoji osnovana sumnja, nije bilo ni osnovane sumnje za tako nešto, ali pet puta se ide u Kragujevac, pa čekate ispred vrata sudije i platite 80 hiljada.

Dalje, kažnjeni smo, ali i druge lokalne samouprave, viša sila je sneg i obično kada se pravi ugovor sa izvođačem, odnosno onim koji održava u zimskom periodu puteve, pravi se ugovor da se samo glavni putevi po selu čiste, a šta ćemo ako je sneg pao 40,50 centimetara – da čistimo i sporedne ulice? Mi angažujemo traktore gde damo po 20 litara po selu i po pet hiljada dinara tom traktoristi. Krivična prijava, odgovorno lice, 90 hiljada dinara kazna.

Mogu i da vam sve to dostavim. Nije to bitno. Ne žalim se ja što smo imali takav ishod svega toga.

Šta se još radi? Na primer, Državna revizija ode u instituciju neku i kaže – javne nabavke za decu koja su išla na more, četvrti razrede, nepravilnost jer nisu raspisali tender za učitelja, milion evra. Pa onda u drugom nekom postupku gde su javne nabavke ne stoji reč – možda, a treba da stoji reč – možda, 700 hiljada evra. Kada se sve to sabere, vi stavite na vaš sajt, novinari to dohvate i bave se temom koja nije tačna ili nije tako definisana.

Samo tražimo od vas da vi predložite kao najveći stručnjaci kada je u pitanju, ono se zove ekonomija, transakcija novca i da kažete – smatramo da ako primenimo ove zakone nove ili da doradimo neke stare zakone bolje će funkcionisati država i mi.

Jednostavno, Državna revizija je jedna institucija koju mi poštujemo izuzetno, ali znate šta – nije lako nešto što se zove greška ili negreška, nešto što se zove nenamensko trošenje novca ili greška koja se može ispraviti. Vi obično napišete i date 70 dana da se ispravi greška svim institucija posle vaše kontrole. Možda i nešto manje, ne znam, i ko ispravi i ima materijalne dokaze za 70 dana vi uzmete u obzir ono što se zove knjigovodstvena greška. Nije problem da vi pogrešite da li sa konta 501 ili sa konta 375 preusmerili tamo, a treba da vratite na 375 konto.

Ali, veoma je važno kada vi dajete izveštaj, veoma je važno da se napiše šta je i da li je to onako kako prenose mediji? U budućem vremenskom periodu, molim vas, bilo bi mnogo bolje i za državu i za vas da malo više obratite pažnju kada su u pitanju javne nabavke.

Ko daje saglasnost za hitan postupak? Šta je to hitan postupak? Ako će školi krov da se sruši, treba da čekamo ne znam koliko vremena? Poštovani članovi državne revizije, mi u Srbiji imamo konstantno 20 subjekata koji reketiraju one koji ispunjavaju obavezu da izvrše radove, a onda stave primedbu i kasni vam procedura, idete ponovo u postupak, pa se ta procedura oduži. Pojedini gradovi, na primer Leskovac, nije mogao da asfaltira puteve zbog primedbe koja je bila u formalnom smislu ništa, ali neko o tome odlučuje. Tu isto državni revizori treba da stave primedbu, odnosno savet.

Šta je još najvažnije? Još nikada niko, i nas 90% koji sedimo ovde, nismo imali u ruci pare, ako nešto košta, svoje rođene, jer Srbija i Jugoslavija poslednjih 40 godina nije bila u najboljem smislu te reči, da vi sad imate pare, hoćete da pravite kuću, kao vlasnik privatni ili da formirate neku privatnu kompaniju, pa u nekom trenutku neku investiciju ulažete u mašine, vi ulažete na osnovu ugovora koji imate, ali to da bude kriterijum državne revizije!?

Ako mi sada pravimo nešto što će da vam donese pare i novac, a imamo ugovor sa budućim korisnicima, onda to treba da se istoleriše, a ne da se bavimo nekim stvarima, da samo nešto stavimo u zapisnik, nije bitno šta. Tu ne mislim na vas.

Eto, to su neke primedbe koje se generalno odnose na sve lokalne samouprave. Mi bi u budućem vremenskom periodu trebali da dobijemo od vas savet, ne samo da ovaj izveštaj date Skupštini, na tri A-4 strane, pošto niko ne čita više od tri kucane strane, date preporuku šta je to, pre nego što se izglasa lokalni budžet i drugi budžeti, ali veoma važno za lokal, pošto ima tu dosta ljudi koji nisu iz privrede i ekonomije, na šta je važno da obrate pažnju. Prilivna strana mora da bude jednaka odlivnoj strani. Jel tako? Šta ako se desi da je prilivna strana manja a odlivna veća? Šta ćemo sa dugovima, poštovani članovi državne revizije, koji se prenose iz godine u godinu, a taj subjekt koji treba da plati je propao, ugašen? Da li je to zloupotreba, prekršajna prijava ili krivično delo za nekog koji sada ne prenese potraživanje, a na taj način se pravi i lažni izveštaj završnog računa.

Dalje, mora da se obrati pažnja, a i tu treba da date toleranciju, kada je u pitanju amortizacija, nije ista amortizacija na fabriku koja radi non-stop i na fabriku koja stoji, a ona se stalno pojavljuje u izveštaju i pravi neke troškove. On ne može da ima troškove i tu nema amortizacije. I to je jedna rupa u zakonu koja na neki način šteti državi itd.

Imam još nekoliko pitanja.

Predsedniče, izvinjavam se, možete li još jednom da mi kažete ko je sve prisutan?

(Predsednik: Prisutni su svi koji su na čelu tih nezavisnih institucija – Zaštitnik građana, gospodin Pašalić, Brankica Janković, poverenica.)

E, Zaštitnik građana. Želim da mi objasni Zaštitnik građana da li se oni bave samo zaštitom nekih ljudi, ili zaštitom sedam miliona i nešto stanovnika koji žive u Srbiji? Jel vi vidite šta radi opozicija, kako preti ljudima iz vlasti, šta sve govore o deci predsednika i šta su govorili o deci Ivice Dačića, koji je jedno vreme ćutao? Ali, u poslednje vreme to što pričaju o deci predsednika Srbije…Ja nisam čuo vas koji sedite ovde da izdate saopštenje, pa da kažete – ovo nema smisla.

Zato je ova Skupština gledano u šerovima 1,1. Sada, dok ja govorim, možda je 3. Dame i gospodo - 1,1. Nismo krivi mi, poslanici, nemojte pogrešno da me shvatite. Ali, evo, oni su sada tu došli da nam daju neke izveštaje, mi aplaudiramo.

Ako može kamera da zumira, znači sada je gledanost u ovom trenutku 2,2 šera, a bude od 0,4 do 1,3. Nas je narod ovde poslao da nas sluša, da donosimo zakone i mi poslanici smo zato ovde. Mi hoćemo i želimo, ali šta sad, jedno isto što je bilo i pre i sad ponovo revizija ode, ne znam gde, u Skupštinu grada Beograda ili negde drugde i isto – nismo mi krivi, vi ste poslanici, Skupština donosi zakone.

Vi nam dajte preporuku. Vi ste jedan od najstručnijih ljudi koga sam ja upoznao u mom životu kada je u pitanju knjigovodstvo i ekonomija. Ali, ne da budete stručan u smislu da napravite zapisnik, taj subjekt plati kaznu 100 hiljada dinara. Znate šta, u lokalnoj samoupravi su plate tih činovnika 50 hiljada. Znači, on svoje dve plate treba da da zbog nečega što je smatrao da je po zakonu?

Kako mi možemo da objasnimo, na primer deci, vi ste mi pisali, odnosno vaši ljudi, krivičnu prijavu, četvrtog razreda i njihovim roditeljima da dođe da ih vodi neko u Buljarice na more iz Beograda? Kažu – to je Zakon o javnim nabavkama, nismo mi krivi. Ne kažem da ste krivi, ali predložite da se promeni.

Šta je to što se zove pomoć građanima, socijalna pravda? Ono što sam ja davao tri hiljade za gospodina i četiri hiljade za gospođu, i svi mi se smejali. Kažu – kako to Palma određuje? Pa, ne određujem ja, ima komisija koja to radi, centar za socijalni rad. Vi ste to videli u zapisniku. Ali ste nam stavili primedbu – kako, po kom kriterijumu, itd.

Znači, ako kriterijum postoji i odluka budžeta i odluka gradskog veća i nije u suprotnosti sa zakonom, to tako treba da ide. Izvinite što se vraćam ponovo na vas.

Ravnopravnost polova, i tu isto imam velike zamerke. Vi morate da budete oštri preko Centra za socijalni rad ako muž preti supruzi u kontinuitetu godinu dana da će da je ubije, 60% takva realizacija se desila, jel tako?

Ne znam ko je od vas, gospođa Brankica…
Dobro, poštujem.

Hvala.
Mogu da kažem da sam zadovoljan vašim objašnjenjem. Vi ste kao jedan veliki stručnjak uvek imali dobro izlaganje i često puta kada sam vas slušao mnogo toga sam zapamtio, ali samo da vam kažem da u Kraljevu nije Prekršajni sud, u Kraljevu je sud za organizovani kriminal.

Vi ste u ispravci konstatovali da nije bilo zloupotreba ili da neko drugi ima materijalnu korist od toga, nego ste sabirali sve cifre kada su u pitanju javne nabavke. Želim da vas ispravim, rekli ste – mora da se sprovede Zakon o javnim nabavkama.

Dobro. Gimnazija u Beogradu šalje decu na ekskurziju, raspisala tender, ali nije raspisala tender ko će biti sa decom. To moramo da vidimo.

Vi morate da priznate da je veliki broj zakona u sukobu sa metodologijom koju vi sprovodite.

I vi poštujete zakon, ali taj zakon možda je nedorečen ili metodologija vaša koju vi radite i način kako vi radite nekom donosi štetu.

Jednostavno, rekli ste da je smanjen broj, odnosno cifra. Bilo je 800 i nešto miliona, sada je tri… to je dobro, da se ne ponavljaju greške i treba da se obiđu sve lokalne samouprave kako bi dobili informaciju ne u smislu kontrole, nego predavanja, kao što ste vi vršili predavanje nekoliko puta u Jagodini, gde ste pozvali sve direktore i to je za njih od velikog značaja, ali, pazite, kad neko ode i prizna, to se zove oportunitet, prizna nešto i da 100.000 dinara, prekršajna prijava je 5.000 dinara, a ne 100.000, razumete? A vi ste nam napisali zbog pacova, snega i zbog učitelja iz Beograda ili iz Zaječara koji bi se javili da voze decu na ekskurziju.

Znači, to generalno važi za sve. Predložite nam zakone. Rekli ste da je bio predlog zakona da suficit može biti preko 10%. Prvi put to sad čujem. Podržao bih taj predlog zakona vaš. Znate šta, punjenje budžeta u lokalnoj samoupravi je nepredviđeno, osim grada Beograda i Novog Sada. Kako može da bude siguran onaj iz Ćuprije, iz Jagodine, iz Leskovca, iz Vranja, da će, ne znam, u prilivnu stranu stavi da će se praviti 10 zgrada, gde lokalna samouprava ima koristi od poreza, odnosno plaćaju se komunalije po kvadratu poslovno-stambenog prostora. Ništa nije sigurno.

Imam još jedno pitanje. Šta je sa nevladinim organizacijama koje konkurišu kao korisnici budžeta, budžet se realizuje 80%, a oni su, lupam, imali u planu 100.000 i dobili 70.000 i traže sada kraj godine izvršenje ostalih 30.000? Da li se izvršava budžet na osnovu realizacije prema nevladinim organizacijama ili na osnovu plana? Zahvaljujem.
Ako dozvolite, ne znam da li se sećate, vi ste nam stavili primedbu da je više potrošeno para od plana budžeta realizacije, ali mi smo vam dostavili da potražujemo od nekih subjekata koji su u teškoj situaciji. Vi ste rekli – ako subjekt počne da uplaćuje, mi vam povlačimo ovo. Mi vam dostavimo da je subjekt počeo da uplaćuje i uplatio je iznos duga i smanjena su potraživanja, a vi nam niste skinuli odgovornost.

Izvinjavam se. Neću više da se javljam.
Da me pogrešno ne shvatite, gospodine, vi ste Zaštitnik građana i kažete vaša vrata su otvorena. Ali, ne može na vaša vrata da dođe predsednik Srbije. Ima nešto što se zove po službenoj dužnosti.

U ovoj Srbiji ne može niko nikome da preti, a posebno predsedniku Srbije. To je kontinuitet, ne šestomesečni kontinuitet, nego nedeljni. Sutra ćemo da dođemo na red mi poslanici, vi koji predstavljate određene institucije u Srbiji.

Možda sam hendikepiran kada je u pitanju Zaštitnik građana, imajući iskustvo sa bivšim Zaštitnikom građana, da onaj nikoga nije štitio, vi nešto radite. Za mene je ključna stvar - koga sve to vi štitite i šta su vaše ingerencije? Šta su vaše ingerencije?

Vi ste bili Zaštitnik građana kada je ovde čovek lomio zastavu, ne želim da mu spominjem ime, bili ste Zaštitnik građana. Građani su oni koji su radili u RTS-u, a neko je upao na njihovo radno mesto. Čije je to obaveza? Policija je odradila svoj posao, ali kad bi sve institucije radile svoj posao, ne bi bio izveštaj Evropske komisije štetan ovakav za Srbiju, kao što nam pripremaju itd, i da ni jedno poglavlje nismo otvorili ove godine.

Ne želim ja nikoga od vas da krivim, ali nekada treba i da radite i što vam nisu ingerencije, a pomažete nekome i nije krivično delo.

Ja da sam radio samo ono što su mi ingerencije, čuvao bih koze i ovce u Končarevu. Izvinjavam se što ovakvim tonom govorim. Ne želim da vičem na vas, ali to je tema.

Meni Janković podsvesno negde stoji šta je sve radio, da je primao velike plate, on i njegovi saradnici, i formirao stranku. Možda vi nećete da formirate stranku, izvinite što vas upoređujem sa njim. Možda se i vređate zbog toga. Ali, ne čujem vas. Pazite, ja vas ne poznajem. Ja koji gledam sve televizije, dva puta sam vas video u životu, pa sada pitam Žiku – ko beše onaj tamo? Pazite, ja koji se bavim javnim životom, a šta će obični građani? Vi trebate kada šetate Beogradom, svaki drugi da se pozdravi sa vama i da kaže - bravo ili da vam da neku primedbu koja po njima nije u redu. Jel šetate Knez Mihailovom? Ne šetate. Nemojte da kažete da ste Zaštitnik građana, jer će da misle da ste Janković, nego kažite da ste nešto drugo.

(Predsedavajuća: Vreme.)

Izvinjavam se, 10 sekundi.

Ima jedan iz mog kraja, zvao se Čokorac i zove me – moram hitno da dođem nešto da ti kažem. Ja kažem - dođi. On dođe i kaže – ma bolje ništa da ti ne pričam. Zahvaljujem.
Gospodine Pašaliću, jeste da je institucija koju vi predstavljate nezavisna, ali ste suviše sebi dali autonomiju da sprovodite ono što je opis posla Zaštitnika građana.

Vi ste rekli – nekom ćete da se dopadnete, nekom ne. Niste vi dama. Dame se dopadaju ili ne dopadaju. Vaša dela i rad i izveštaj o radu i ono što se dešava u Srbiji je kriterijum da li će neko da da vama visoku ocenu ili ne.

Rekli ste da vam visoku ocenu dala neka evropska institucija. Ja nemam ništa protiv, ali očigledno da vaša saopštenja ili izveštaji su onakvi kakvi njima odgovaraju, odnosno njima odgovaraju ta vaša saopštenja i da neko podrži ono što se dešava u Srbiji.

Da li vi vidite da oni sada traže dijalog? Sa kim dijalog? Mi imamo, ne znam, 50 partija koje su vanparlamentarne i one traže dijalog sa predsednikom, nisu reprezentativni. I tu isto treba da se umešate. Svakoga dana napadu. Čekaj, bre, prijatelju, pa danas mogu da formiraju 100 ljudi 50 stranaka i da kažu – ja hoću da razgovaram sa Vučićem, sa Dačićem, ne znam, sa nekim ministrom itd. Taj Zaštitnik građana treba da kaže – niste u pravu, bre, ljudi, prvo moraš da uđeš u parlament, pa onda da svoja prava ostvaruješ. Nisi izašao na izbore, znači ti ne poštuješ Ustav ove države, bre! Nisi izašao na izbore. To je pravo, nije obaveza, ali nemoj da tražiš samo pravo bez da imaš obavezu neku prema građanima, da te proverimo kao što se svi proveravamo, postavimo ime i prezime i izađemo na izbore. To je isto vaš posao. Ostavite autonomiju i ono što vam piše u opisu posla.

Vidite da je ceo svet počeo da napada Srbiju, bez razloga. Mrze Srbiju zato što Srbija ima jači ekonomski napredak od tih drugih država. Mrze Srbiju zato što je Srbija sprovela najbolje mere, kada je u pitanju ovo zlo koje se zove korona.
Prvo, treba da znate da je politika život danas. Vi treba da se mešate u nasilje. Da li je nasilje kada su pretukli Marijana Rističevića, čoveka koji se nikada nije potukao u životu, ispred zgrade Skupštine i pocepali sako? Da li je to nasilje?

Lakše bi bilo da mi ne odgovarate, jer vaš odgovor stvarno je čudan i kao da ne živite u Srbiji. Ne bavite se vi politikom, pa da pišete političke programe i ideologijom političkih partija. Zaštita građana. Građani smo i mi ovde koji sedimo. Čiji smo mi? Šta smo? Ko nas je poslao ovde? Ko je vas postavio? Niko ne traži od vas da zloupotrebite vaš službeni položaj, ali podignite malo glas.

Nemojte da čekate da vas hvali neko ko svakog dana napada Srbiju, kako su ovde ugrožena ljudska prava i ne znam šta i blokada medija. Koja ljudska prava? Promenismo u izbornoj godini da umesto 5% bude 3% cenzus za ulazak u parlament, pa onda svi mi sakupili potpise kod notara, a predsednik dozvolio ovima koji se bune svakog dana da mogu da sakupe potpise i kod matičara u opštini. Znate li koja je to razlika? Koja ljudska prava?
Biću kratak i neću se više javljati.

Zadovoljan sam vašim odgovorom, ali imam jedan predlog za vas. Nekada u svakom selu je postojalo mirovno veće i u gradu, mesnim zajednicama itd. To mirovno veće je imalo za zadatak da miri posvađane, brakove, komšije itd.

Pošto vi delujete sugestivno, imate autoritet, ja mogu slobodno da kažem da ste dobar psihoterapeut, da vi i vaša služba počnete da obilazite Srbiju, pa recimo, u Nišavskom okrugu imate deset slučajeva koji imaju po dvoje-troje dece. Deca ne smeju da budu žrtve. Odete tamo i kažete "hajde da sednemo, da popijemo kafu itd", i da vidite šta je problem. U tome ćete uspeti, da ne kažem sada da ja to radim, ali ćete uspeti.

Znate šta, nekada su muškarci sujetni, ali kada dođe jedna dama kao što ste vi pa kaže "vidiš, deca ti mala, supruga dobra žena, čisto ti je u kući, ko te sprema", garantujem 80% više nikada neće biti pretnje i porodičnog nasilja.

Molim vas da mi odgovorite na to pitanje i da obećate i majkama i očevima i deci da ćete krenuti od februara vi i vaša ekipa da radite to. Ne treba pare za vašu instituciju neke posebne, odnesite po jednu čokoladu deci. Najveći problem je alkohol i kocka, da znate, to je najveći problem u porodici, da zamolite čoveka, da ponesete slike nekog ko je svakog dana išao u kladionicu, šta je imao nekada, šta je imao danas i onaj ko svakog dana pije i postane agresivan i žrtva mu je porodica. Zahvaljujem.

Želim samo da mi odgovorite na ovo.
Dame i gospodo narodni poslanici, moje pitanje je za predlagača tačke dnevnog reda koja se zove kodeks ponašanja. Sada kodeks ponašanja za nas koji smo u parlamentu, a šta ćemo sa onima koji nas napadaju, a nisu u parlamentu? Kada im parlament odgovori, onda pojedini mediji tako napadaju svakog pojedinca, kako eto, zloupotreba narodnog poslanika u parlamentu odgovora onom koga je napao, a da nije parlamentarna stranka ili pojedinac. Da vidimo kako da zabranimo, u stvari mi to ne možemo da zabranimo, ali šta su mere za neke koji napadaju porodicu visokih funkcionera?

Srbija je postala, mogu slobodno reći, najgora u nepoštovanju zakona. Dokle ćemo mi da tolerišemo onima koji lažu, koji napadaju i danas može svako da formira partiju i da kažemo – evo, on je predsednik partije koja se zove ne znam kako, ima pravo za dijalog. Koji dijalog? Dijalog treba da vrše oni koji su reprezentativni uzorak, kao što je sindikat u firmi? Imate npr. deset sindikata, dva, tri nisu reprezentativna. Oni se zovu sindikatima, ali ništa ne znači to što oni govore i oni nisu reprezentativni.

Veliki broj partija je izašao na izbore, nisu prešli cenzus. Oni drugi nisu izašli na izbore, jer su znali da ne mogu da pređu cenzus, pa je izgovor, ne znam, da su mediji zatvoreni i već ne znam šta.

Dame i gospodo, mi moramo ili da dorađujemo zakone koji se tiču onih koji ugrožavaju bezbednost političara, visokih funkcionera ove države ili da primenjujemo postojeće zakone.

Šta ovaj kodeks znači? Da vidi EU kako smo mi, kao nešto, tu civilizovani, hoće oni da nas civilizuju u 21. veku. Hajde jednom da se bavimo istinom i onim što se dešava u Srbiji i da svaki predlog zakona, koji dođe u ovaj parlament, neko od toga ima koristi, da li da se poštuje zakon ili da se poštuju neki koji kažu da su ugrožena ljudska prava, a oni mogu sa motornom testerom da uđu u RTS. Koje su tu bile kaznene mere? Nikakve. Šta mi dolazimo? Da mlatimo praznu slamu u parlamentu? Ne smemo njima da odgovorimo. Pazi Boga ti.

Molim vas, kada predlažemo zakone, pogotovo ovaj kodeks, pa nećemo mi sada u ovom kodeksu da gledamo da li je neko pustio brkove ili nije ili već ne znam šta.

Zna se šta je kodeks, hvala Bogu, svako od nas ko sedi ovde ni jednom od poslanika nisam mogao da zamerim da nisu se lepo obukli ili da, ne znam, su rekli nešto što ne priliči u ovom parlamentu.

Postoji nešto što se zove i afekat. U afektu kad te neko napadne, blati, laže, a gde će da mu odgovori narodni poslanik nego u parlamentu? Narodni poslanici su predstavnici političkih stranaka.

Narod je poslao narodne poslanike u parlament i imaju pravo i za to pravo oni imaju imunitet i taj neko ako smatra da narodni poslanik laže o njemu, a nikada niko od poslanika nije prvi napao nekog iz opozicije osim da mu je odgovorio na nešto, čak se i ne pozivaju poslanici na imunitet kada ih ti takvi tuže i odu na sud, pa čak ne dođe ni na suđenje, na ročište ne dolaze zato što je istina na ovoj drugoj strani.

Molim i vas predsedniče kao predsednika parlamenta i šefove poslaničkih grupa da svi mi reagujemo, a ne samo eto mi da radimo, sutra će biti ta tačka dnevnog reda da neko ocenjuje naš rad itd. Pa, oni da su ocenjivali naš rad, pošteno, bez da primenjuje dvostruke aršine, mi bi do sada bili u EU, ali kao takvi mi bi im smetali zato što ekonomski razvoj Srbije se razlikuje od najrazvijenijih država u Evropi, da ne govorim i ne spominjem imena. Hvala.
Poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, želim da pohvalim ovaj sporazum vezan za putovanje sa ličnim kartama.

Ja sam pre jedno sedam, u stvari i više, 12 ili 13 godina, reagovao na tadašnjeg jednog predsednika kada je rekao da moli vlasnike preduzeća i kompanije da ne sarađuju sa zemljama čije su zemlje bombardovale Srbiju. Tada sam rekao da se patriotizam ne sipa u traktor.

Koje koristi Srbija ima, odnosno, imaće od ovog sporazuma? Povećaće se izvoz, saradnja na ekonomskom nivou i moram da napravim jednu paralelu kada je u pitanju turizam. Nikada neću da idem u Albaniju na more, ali Albanija ove godine je bila bezbednija od naše bratske Crne Gore. Nisam čuo da nijedan turista iz Srbije pretučen u Albaniji, a Srbi koji su odlazili u Crnu Goru nekoliko njih je dobilo batine u Crnoj Gori, pa i jedan privrednik, mogu slobodno reći jedan od većih privrednika u Srbiji.

Siguran sam da će ovaj sporazum pomoći privrednicima, da ćemo da povećamo izvoz i u tom sporazumu je i Makedonija. Mi sada ne možemo da kažemo - ne treba da sarađujemo sa Albanijom, jer ona podržava kosovske Albance, ona nikada neće da promeni svoj kurs. Edi Rama će uvek podržati Albance na KiM. Nama je to veoma poznato, ali ovaj „mini Šengen“ će povući još neku državu kada se bude javio efekat u ekonomskom smislu u narednom vremenskom periodu.

Kada su u pitanju ovi drugi zakoni, želim i da pohvalim povezivanje škola, jer veliki broj škola nema internet, a pogotovo na selu. Svako dete ima mobilni telefon, to mi svi vrlo dobro znamo da je mobilni telefon postao sastavni deo opreme naše dece i da deca koja odlaze u seoske škole, imaju internet i da preko interneta, kompjutera mogu da dobiju neku informaciju koju do sada nisu mogli da imaju za vreme boravka u školi i to nikada nije skupo, ulagati u decu, u škole, u razvoj, ono što se zove budućnost, a budućnost su naša deca, tako da želim da pohvalim taj zakon.

Isto tako, imam jedno pitanje za ministra finansija, da ako su privredni subjekt ili subjekti sva pravna društva koja imaju određeni broj zaposlenih smatram da toj grupi pripadaju i vlasnici poljoprivrednih gazdinstava, da su oni uskraćeni, da nemaju stimulaciju za vreme kovida, koji je zakačio i Srbiju, i ako postoji da se iznađe mogućnost da se pomogne i tim poljoprivrednim proizvođačima, imajući u vidu da ti poljoprivredni proizvođači koji su vlasnici i imaju gazdinstvo, da su to porodična preduzeća, da su, najpre, porodice zaposlena u tim preduzećima i na neki način da to bude jedna velika stimulacija za poljoprivredne proizvođače da brinemo o njima.

Znamo da je veoma teško, da je država mnogo para uložila u opremu kada su u pitanju i klinički centri, bolnice i da nije država uložila i da nije vršila adaptaciju ili da nije izgradila nekoliko novih kliničkih centara, da bi mi, siguran sam imali određeni problem.

To što nas napadaju neke države, one nas napadaju iz razloga što Srbija ima najveći ekonomski razvoj, mogu slobodno reći i u Evropi, možda jedna država ima samo veći ekonomski razvoj.

Ko nas najviše napada? Hrvatska. Hrvatska je skoro na poslednjem mestu i ako je ušla u EU po ekonomskom razvoju i ako im je Bog dao sve, i more, i geografski položaj itd, i Hrvatska nikada ne može da oprosti Srbiji to što se zove ekonomski razvoj i da će građani Srbije veoma brzo dostignuti i ono što se zove plata na mesečnom nivou Hrvatske i oni koji su navikli da žive od Srba, da Srbi odlaze tamo na more i kada je u pitanju turizam itd.

Moj predlog je da građani idu na more tamo gde vas vole, kao što je na primer Grčka, koja voli srpski narod. Grčka nije priznala nezavisno Kosovo, i daju nam podršku na evropskom putu. Sa Albanijom da sarađujemo, jer pare nisu obojene, to u ekonomskom, privrednom smislu se tako kaže, to ministar vrlo dobro zna da danas je veoma teško naći tržište, pogotovo van naše države, a pokazatelj da Srbija dobro radi je i dolazak najvećih svetskih kompanija. Juče je japanska kompanija koja je svetski poznata došla u Srbiju i zaposliće veliki broj radnika, ne samo japanska kompanija, već veliki broj svetskih poznatih kompanija.

U Jagodini se čeka pad obolelih, uopšte u Evropi i da otvorimo jednu fabriku koja je završena, Nemačka kompanija koja se zove „Fišer“. Proizvodi šrafovsku robu i delove za BMV Vozila. Juče smo potpisali ugovor sa jednom kineskom fabrikom koja će zaposliti 150 radnika i počeće da se gradi ta fabrika. Da nije ekonomska klima u Srbiji ovakva kakva jeste, da se o Srbiji pozitivno ne priča u celom svetu, ne samo kada su u pitanju privrednici, već i političari, ne bi toliko zainteresovanih investitora bilo i da dolaze u Srbiju.

Poslednjih godina ogroman broj stranih investitora je došlo u Srbiji i pomogli su Srbiji da se smanjuje broj korisnika od broja obveznika, veći broj obveznika ima od korisnika. Pre par godina je tu bila veoma mala razlika, da je ostalo tako danas ne bi imale odakle da se isplaćuju plate i penzije.

To je dobro i za lokalne samouprave. Lokalne samouprave od poreza na plate imaju 77 i nešto posto. Ta pozicija se povećava iz godine u godinu u gradovima Srbije i javila se decentralizacija. Pre sve što se gradilo gradilo se u dva, tri četiri grada, ili pet, šest opština. Danas se gradi u Srbiji, čak i u onim nerazvijenim opštinama koje nemaju dobar geografski položaj, nisu pored autoputa, jer investitori, najpre, žele da lokacija koju vi njima ponudite bude pored autoputa, da postoji železnica, da bude blizu aerodrom i tako dalje.

Možemo slobodno da kažemo, imajući u vidu da je možda ovo među poslednjih tema u ovoj godini, da Srbija ima dobru mogućnost, da se građani Srbije ne plaše od neke ekonomske krize. Ekonomska kriza će zakačiti ceo svet, zakačiće i Srbiju, ali Srbija ima rezervu, Srbija ima kontinuitet.

Ove fabrike danas, i ne samo one koje su van Srbije došle u Srbiju, i naše domaće fabrike rade za vreme korone, što nije slučaj u drugim državama i drugim gradovima. Mi smo to maksimalno iskoristili, ostalo je samo, ne da se plašimo, nego da vidimo kako da sagledamo ovo zlo koje se zove korona, da sačuvamo porodice i da smanjimo doziranje da nam to ne bude non-stop tema.

Ja sam više za ove priče, jer ova priča i priča o uspehu su potisnute, ministri, iz razloga što mi slušamo samo korona, i ko je umro i tako dalje. Dobro je što će vakcine da stignu u Srbiju pre kraja ove godine. Prvo smo imali informaciju da neće, ali vrh ove države i predsednik države, Aleksandar Vučić učinio je to, evo već jedna količina vakcina će doći u Srbiju i da se sledeće godine vakcinišu svi oni koji žele da se vakcinišu, a da imaju prioritet oni koji imaju kontakt sa ljudima.

Moj predlog je da se mi poslednji vakcinišemo, mi koji smo birani na izborima. Dakle, da se vakcinišu prvo oni obični ljudi, obični građani, gospoda poljoprivredni proizvođači, a mi poslednji da se vakcinišemo.

Ja sam siguran da je već 15% - 20% od broja poslanika imalo koronu i, hvala Bogu, svi smo na neki način izbacili virus iz organizma, ali tako želim da se desi i sa ostalima koji su bolesni od korone.

Da nije bilo nabavke respiratora i da nemamo kiseonik, pet puta bi veća smrtnost bila nego što je danas.

Moram i ovo da kažem, taj psihički trenutak koji je prisutan 24 sata svakog dana za svaku porodicu zato što umre neko koga poznajemo, zato što nam je neki prijatelj otišao i čujemo da je na respiratoru i tako dalje, i to nije baš tako lako da se borimo sa nečim i da nam tu negde podsvesno stoji u glavi sve vreme i svi se mi plašimo. Naravno, onaj ko se ne plaši, sa tim čovekom nešto nije u redu. Svako od nas ima određenu dozu straha, ali ne moram taj strah i na taj strah da mi se doliva još veći strah svakog dana kada ustanemo itd.

Sada, ono što je najvažnije, dolaze i praznici Sveti Nikola. Pola Srbije slavi Svetog Nikolu, pola ide na slavu. Tu treba da se s poslušaju preporuke struke. Ide i Nova godina. Jesmo mi generacija koja je navikla, i deca naša, da je to dan kada ima veći broj ljudi na jednom mestu, ali da izdržimo ove godine i da sledeće godine što pre ispratimo ovo zlo iz Srbije i da više ne pričamo o toj temi.

Ono što je važno, nekada kada smo bili u vojsci ja sam služio Titovu gardu u Puli i nije mogao svako da ide u Titovu gardu. Morao si da izvadiš sve šta ti je pradeda radio, deda, otac, ti i postojala je jedna skraćenica NNNI – ništa nas ne sme iznenaditi. Upravo se Srbija tako ponašala da nas korona nije iznenadila i zajedno da se svi borimo, da ne sedimo skrštenih ruku mi iz unutrašnjosti i da to radi samo Beograd i oni koji imaju ministarske funkcije, već i Skupština.

Neko proziva Skupštinu, kaže - mali broj zakona smo usvojili. Ko proziva? Oni koji nisu izašli na izbore ili da su izašli na izbore, isto ne bi imali tu priliku da učestvuju u usvajanju zakona, jer ne bi imali cenzus od 3% i tu su na neki način promenjeni uslovi, baš zarad onih koji su kritikovali sve vreme kako nisu uslovi dobri itd.

U parlamentu može da priča svako, može da kaže šta god želi, čak i da laže. Postoji imunitet za javno izgovorenu reč. Građani će da procene… Mislim na bivšu onu opoziciju koja je sedela ovde itd. Sada kažu - pregovori, treba da se pregovara i razgovara sa Ivicom Dačićem, sa predsednikom Skupštine.

Šta to oni nemaju što bi trebao Dačić da im da i ovaj parlament, to je naše pitanje koje treba da bude postavljeno njima. Nemaju pare. Pa, odakle su nama pare? Pa, imamo iz budžeta na osnovu broja poslanika koji smo osvojili svako od nas. Srpska napredna stranka ima najviše, SPS, ostale partije itd. Mi te pare koristimo u izbornoj kampanji. Ali, imaju i oni. Oni imaju donatore, ne znam, sa Katra i iz nekih drugih država. Kad vam stranac da pare za kampanju, vi nešto dugujete da uradite za tog stranca. Niko vam ne daje za lepe oči. Mogu da vam daju kafu i ručak ako vas prime ili odete negde, ali ogromne cifre su iz inostranstva za vreme ne ove poslednje, nego prethodne kampanje, pretposlednje, došle u Srbiju i zato mi treba da budemo jedinstveni.

Građani Srbije, da vam kažem, ja živim van Beograda 130 kilometara. Imam komunikaciju sa ljudima. Ni jednog nisam čuo da kažem – e, vi loše radite ili ovaj ministar loše radi. Svi kažu – svaka vam čast kako se borite i parlament i ministri u trenutku kada je teško.

U nekim drugim državama kad hoće da uzmu test da li su pozitivni ili negativni, da putuju negde, to se plaća još pre sedam, osam meseci i to ogromne pare. Zašto, na primer, naši ljudi koji rade u dijaspori su proveli ovde dva, tri i po pet meseci? Pa, zato što je Srbija država gde cene nisu visoke, zato što je sve besplatno kada je u pitanju zdravstvo i zato što je Srbija veoma sigurna država i vodi računa o svakom čoveku.

To je nešto čime mi moramo da se hvalimo, nešto ćemo stalno da govorimo i kada su u pitanju ti dueli, ili ne znam kako oni nazivaju te pregovore, ne znam o čemu bi pregovarali? Šta je to što je tabu temu, što mi ne znamo ili što oni su ugroženi, a mi im ne damo?

Građani daju to pravo, a ne mi poslanici u parlamentu, ne Dačić, ne ministar Vulin, ne ministar Mali. Građani te šalju ovde. A na osnovu čega te šalju? Na osnovu programa, na osnovu izveštaja o radu, na osnovu nečega što se zove kako si ti radio dok si bio na vlasti i kada smo ti mi dali poverenje.

Prošlo je ono vreme, znate, vi vladate, pa onda građani nezadovoljni, pa se vratite ponovo. Više nikada građani neće dopustiti da se vraćaju neki koji su imali priliku da nešto urade za Srbiju.

Pazite, oni nam otimaju Kosovo, proglasili su nezavisno Kosovo, a mi idemo u crkvu da se molimo Bogu, da Bog zamoli Ban Ki-Muna da Bab Ki-Mun poništi odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije? Ja volim crkvu i poštujem. Idem kada je krštenje, venčanje, kada je slava i tako dalje, ali da idem da se molim Bogu protiv onih koji su stisli dugme da se bombarduje Srbija, za mene to nije bilo neko sredstvo koje će da poništi tu odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije.

Odluka o nezavisnosti poništava se na način kako je to radio Dačić i Vučić. Odeš u državu koja je nekada priznala nezavisno Kosovo, nikada nisu dolazili u Srbiju i 18 država povuku priznanje o nezavisnosti Kosova i Metohije. To je za mene rezultat i za svakog čoveka, a ne rezultat da idemo na moleban.

Daleko bilo, kada je neko bolestan, ide u crkvu da se moli Bogu da mu pomogne i to je normalno danas i ne samo danas, nego je uvek tako bilo.

Dame i gospodo, poštovani ministri, jedinstvena Srbija će glasati za predlog ovih zakona. Podržaćemo vas. Dobro radite.

Želim da čestitam svima koji slave Svetog Nikolu, da porodično proslave i svaka porodica da sebi poželi ako ima mlađe u porodici, ako su to pet članova, da sledeće godine bude najmanje šest članova prisutno na toj njihovoj slavi. Hvala.
Zadovoljan sam vašim odgovorom, posebno 5.000 za svakog penzionera i tu će imati najveću korist poljoprivredni proizvođači, čije su penzije najmanje.

Želim da vas pitam nešto, ja za sebe mogu da kažem da ne znam ili da znam, šta je bitkoin? Čije su to pare? Kako to kupi mašinu i kopa i sad, ne znam, zarađuje ovoliko, onoliko, ode se na ličnu kartu, podigne se novac u banku, bez da on ima neke knjige, bez da se plaća porez itd? Možete li da mi objasnite šta je to? Hvala.
Poštovane dame i gospodo, gospodine predsedniče, slušao sam prethodne govornike i ne mogu da se složim vezano za ovaj njihov amandman koji su podneli da su prekršena manjinska prava u Srbiji.

Prvo, da su prekršena prava kao što su prekršena prava Srba na KiM ne bi došao na dnevni red ovaj njihov amandman. To je njihovo pravo da traže, a mogućnosti koje ima ovaj budžet i ministar je tu da im odgovori da li mogu ili ne mogu da realizuju svoj amandman.

Dalje, zbog ovakvih govora da su ugrožena prava nacionalnih manjina u Srbiji, Srbija već godinama ima problem za ulazak u EU. Prava nacionalnih manjina su na jezik, kulturu, obrazovanje i ta prava nisu ugrožena. Nema niko prava ili pravo od nacionalnih manjina da naziva teritoriju koja je po Ustavu Raška oblast da je krst da je to Sandžak. Ja sam siguran da veliki broj Bošnjaka u gradovima gde žive, i u Novom Pazaru i u ostalim gradovima ne misle tako. Tim ljudima je dosta političkih svađa i publiciteta koji želi neko da ima, gde će sada da kaže da smo mi poslanici krivi što ne znam šta njima nešto ne dozvoljavamo itd.

Isto tako ne znam koje je pravo predstavniku nacionalne manjine da se dere na sve nas jednim visokim tonom. Zašto to? Zašto? Ova Srbija i država Republika Srbija mnogo je uložila para kada je u pitanju Raška oblast i u Novom Pazaru. Poznajem mnogo privrednika iz Novog Pazar i Novi Pazar je nekada bio centar privrede. Dakle, 95% vlasnika velikih kompanija žele da rade, da stvaraju jer ako hoćeš da živiš u Republici Srbiji, gde su ti poštovana sva prava moraš da imaš i neku obavezu, a obaveza je da poštuješ Ustav Republike Srbije.

Molim kolege poslanike koji pripadaju drugim nacionalnim manjinama, niko ne ugrožava njihova prava, čak izuzetno Srbija poštuje i njihove praznike i sve ono što Bošnjaci kada je u pitanju njihova vera rade. Čestitam te praznik minimum jedno dvadesetak Bošnjaka koji žive u Novom Pazar, i ja njima čestitim i oni meni čestitaju Božić.

Prošlo je, gospodo, vreme onih koji dobiju mali broj glasova da preko militantnih poruka u parlamentu i da traže pomoć međunarodne zajednice kako eto jeste li videli šta nam rade u parlamentu. Poznato je zbog njihove zastave da je reprezentacija Srbije u fudbalu ispala i kažnjena sa oduzimanjem, ne znam koliko beše, bodova zato što su oni spustili dronom zastavu na srpski stadion.

Koja je to poruka? A mi Srbi i Srbija se zalaže da sport bude neko ko će da spaja ponovo ono što se zove srušeni mostovi nekada gde je politika uradila svoje i da imaju štetu i jedni i drugi i treći, oni koji pripadaju nekim drugim nacionalnim manjinama.

Tako da molim gospodu predstavnike nacionalnih manjina da poštuju Ustav ove države. Kada su u pitanju njihova prava i ono što njihova, odnosno ono što im treba kada su u pitanju finansije, tu je lokalna samouprava, treba da pomogne, jer i lokalne samouprave pomažu nacionalne manjine, tamo gde žive i rade, a država Republika Srbija je mnogo uložila u izgradnju tog dela Srbije, Raške oblasti i tako je zovemo.

Niko njima ne zabranjuje da oni govore, ali ne mogu da govore na način u parlamentu i da nam donesu zastavu u parlamentu, albansku zastavu, a da je ovo Srbija po Ustavu Republike Srbije. U parlamentu može da stoji srpska zastava i da poštuju ono što je Ustav ove države.

Vidite, oni su možda dobili vetar u leđa zato što je ona baba ili deda, Olbrajtova, jel je baba ili deda, šta je? E, ona je velika ljubav Hašima Tačija, oni su, da li su bili u intimno ljubavnoj vezi ili su bili u ljubavnoj vezi u smislu da se otme deo srpske teritorije i bombardovali Srbiju da bi nam oteli teritoriju i dovedu teroriste na vlast i to je tačno.
Imam vremena 15 minuta i poslaničko vreme.
Gospodine Dačiću, koliko mi je poznato svi mi ovde smo za neku ljubav, ali ljubav prema porodici, ljubav prema radnom mestu, ljubav prema otadžbini, prema državi, a ovo je teroristička ljubav.

To u literaturi još ne postoji nigde i ja poštujem sve poslanike i upravo ta baba, deda, kako se zove sada oni prete Srbiji - nećete vi više da otvorite nijedno poglavlje, sada ćete da vidite ponovo baba, deda, došla i ne znam oni drugi koji su stisli dugme da se bombarduje Srbija. I zašto su nas bombardovali?

Sada neki koji su bili na visokim funkcijama, kao što piše u knjizi Dika Martija, ko je ubijao Srbe i ko je činio ratne zločine na KiM? Ne kažem da Srbi nisu bili velike žrtve na KiM, ali ko je izazivač svega toga? Ko je izazivač? Ko je prvo napadao kasarne, policijske stanice? Ko je proterao veliki broj Srba sa KiM?

Da vam kažem nešto, u Pomoravskom okrugu, možda u procentima najviše Srba sa KiM koje je proterano živi u Pomoravskom okrugu. Postoji jedno selo kod Jagodine koje se zove Rakitovo, 93% građana, odnosno Srba koji su proterani sa KiM došli su tu da žive. Zašto? Zato što su stalno imali pretnje, stalno su bili žrtve albanskih terorista i upravo zbog takvog ponašanja pravda je spora, ali dostižna i u Hagu se nalaze oni koji su ubijali Srbe i zauzeli srpsku teritoriju.

Još jednom da kažem kolegama koji pripadaju nacionalnim manjinama, uvek ćemo da ih podržimo u nečemu što smatramo da je njihovo pravo ugroženo, da su mala sredstva za ono ili ovo itd, ali tih nacionalnih saveta na osnovu broja stanovnika u Evropi najviše ima u Srbiji. Najviše. Ne mogu da kažu kako su ugrožena prava itd. čak je Srbija podržala formiranje tih nacionalnih saveta.

Kako se ne žale oni drugi pripadnici nacionalnih saveta koji su dobili veliki broj glasova? Kako se oni ne žale?

Ti da ćutiš sa leve strane koji kaže – vreme. Došao si ovde da zaradiš platu i ima da sediš, još dva sata ću da pričam sada.

Ja nisam došao za platu.

(Predsednik: Ja bih vas zamolio sada.)

Koliko još imam? Posle ću se ponovo javiti po amandmanu, zbog vremena. Hvala.
Poštovani ministre, dame i gospodo narodni poslanici, Jedinstvena Srbija će glasati za Predlog budžeta za 2021. godinu iz više razloga.

Ono što ne možemo a da ne kažemo jeste da je 2020. godina bila sigurno najteža godina u ekonomskom smislu poslednjih 15 godina i da smo se mi izborili, na osnovu priliva koji smo imali, da sve obaveze isplatimo i da nešto što se zvalo iznenađenje, a to je korona, da sve ono što je neophodno vezano za finansiranje, od nabavke instrumenata, preko zaštitnih mera, da tu Srbija može da se pohvali i da smo bolje se snašli od nekih drugih mnogo razvijenijih evropskih država u okruženju i sačuvali stabilnost dinara, što je najvažnije, jer ako imate stabilan dinar, onda postoji i sigurnost i ekonomska stabilnost i dajemo veliku mogućnost sa ostalim privilegijama, mogu slobodno tako reći, za strane investitore, ali i za domaće investitore.

Ja neću se baviti ciframa, ali budžet planiran za 2021. godinu je, pre svega, investicioni budžet. Kapitalne investicije su veoma važne. Nisu tu korisnici samo izvođači radovi i oni koji vrše usluge, već i proizvođači. Prvi put se desilo u poslednje dve godine u Srbiji da vi nemate slobodnog majstora, tesara, zidara, električara, da su svi angažovani, ali ne negde u inostranstvu, već u Srbiji, radeći na objektima koji se grade i prave u Srbiji.

Ne samo kapitalne investicije. Mogu slobodno reći da je to domaćinski budžet, jer nisam mogao da vidim da u planu budžeta postoji nabavka automobila kao što je bilo pre sedam, osam godina, pa 10-15 automobila itd.

Ja kada bih se pitao, ne bih dao nijednom ministru da ga vozi državni automobil. Znači, da postaneš ministar, moraš prvo da radiš nešto u životu, da imaš svoj auto i da se voziš svojim autom, ali nema veze. To je praksa koja se nasleđuje od izbora do izbora i, jednostavno, kažem ono što je moje mišljenje.

Socijalna pravda nije iskazana preko socijalne pomoći…

Da li me pratite, ministre? Jel taj koji sedi pored vas došao na dualno obrazovanje danas?

Ministre, taj gospodin koji sve vreme priča mora da ćuti kada ja pričam- Danas kao kada završiš dva fakulteta posle mog govora, gospodine. Ne znam kako se zoveš.

Da li su te tako učili, kada neko priča, a priča zbog vas koji ste tu došli, da ti pričaš neku svoju priču? Čekaj, pa ćeš onda, na osnovu mog govora, doći do zaključka i nešto pametno da čuješ i da naučiš.

Zahvaljujem na klimanje glavom. To znači da sam u pravu.

Znači, socijalna pravda. Nije socijalna pravda - ja ću ti dati sada, ne znam, pomoć ili ide na šalter gde Crveni krst daje topli obrok i ne znam šta, socijalna pravda se desila kada su u pitanju plate, penzije, povećane plate. Evo i sada jednokratna pomoć za penzionere, oni koji slave Svetog Nikolu. Pola Srbije slavi Svetog Nikolu, a pola Srbije ide kod onih što slave. Znači, dva penzionera, deset hiljada dinara. Mogu slobodno da spreme posnu slavu za deset gostiju i to je ogromna pomoć za penzionere i plus što će od sledeće godine biti, kada su u pitanju penzije, švajcarski model obračunavanja penzija.

Šta je još najvažnije – da svi rade, da se živi od svog rada. A da bi radio, više ne može da neko dođe, traži posao, a vi kažete – ne znam gde ću da te pošaljem. Na primer sada, kada neko traži posao, javi se meni, moja služba mu da najmanje 10 fabrika, 10 subjekata koji imaju kompanije i traže radnike. Izvolte, valjda ćeš i ti da nađeš nešto za sebe u tih 10 kompanija da se zaposliš i da radiš.

Kako vreme prolazi, što je dobro za Srbiju, sve je manji broj nezaposlenih. Iz godine u godinu se povećava dolazak stranih investitora, ali oni ne dolaze u Srbiju čisto zbog geografskog položaja. Naravno, bitno je i to, ali dolaze zbog ekonomske sigurnosti, zbog stabilnosti dinara i ja ne znam ni jednog ozbiljnog stranog investitora koji je došao u Srbiju, u neki grad, i da je pokupio svoje mašine i vratio se u državu odakle je. To znači da država ono što obeća to i ispoštuje.

Srbija ima bonitet, to je danas najvažnije, u međunarodnim odnosima, i kada je u pitanju kredibilitet, da može sutra da uzme kredit, ali taj kredit koji uzme Srbija, taj kredit ide u kapitalne investicije, gde će sutra da ti vrate. To treba da shvate oni koji ne znaju šta je ekonomska stabilnost i šta su finansijski prioriteti kada je u pitanju budžet za 2021. godinu.

Tu krivim dosta i vas i predsednika Vučića, on je najveći krivac za ovo, zašto toliko vi transparentno radite i pričate kako smo mi najbolji, a u stvari jesmo najbolji, u Evropi i zamerili su nam, pa kažu – znate šta, nema vladavine prava u Srbiji i nećemo da otvorimo ni jedno poglavlje do kraja godine. Nije tačno. A rekli su nam – i avgust i septembar, ti koji odlučuju o našim životima iz EU da će biti do kraja godine otvorena dva poglavlja. Ali, ministre, postoji ljubomora, zašto smo mi tako uspešni i stalno nešto mi, kao, navodno, smetamo i Hrvatskoj i Crnoj Gori i Makedoniji s vremena na vreme, a nikog ne diramo. Sve je samo zbog našeg uspeha. Taj uspeh ranijih godina nije postojao.

Vladavina prava je ugrožena, kako kažu. Da, ugrožena je vladavina prava onima koji sa motornom testerom idu u televiziju. To pravo su oni sami sebi dali. Takva prava su ugrožena i takva prava nikada više neće moći neko da koristi a da oni organi koji su zaduženi za to ne spreče te koji žele publicitet preko demonstracije sile moći, a posebno tamo gde su institucije.

Kažu – blokada medija. Nije tačno. Zamislite, mi smo u izbornoj kampanji morali da pravdamo i da plaćamo ono što smo radili i to se zove politički marketing. Da bi neko glasao za tebe, ti kažeš – evo, napravljeno je toliko auto-puta, bolnica, fabrika, itd. A oni drugi kritikuju i mržnja im je glavni prioritet u političkom programu. Kažu – eto, blokada medija. Nije tačno. Svuda u svetu, pa i u Americi, ima opozicija medije, ima i ovde, imaju i oni koji su na vlasti. Šta je Si-En-En radio Trampu? Šta je on trebao da radi?

Kada su u pitanju opozicije i ti vladari velikih država, kao što je gospodin Makron, kao što je gospođa Merkel, oni treba da znaju i da gledaju sebe šta oni rade, a šta radi naša opozicija u Srbiji. Šta bi radili, Mari le Pen, da ona uđe u parlament i da ona lomi zastave i da ona lomi znakove po francuskim gradovima itd? Toga nema i mi samo treba da uporedimo njihovu opoziciju i našu. Oni tuku narod zato što su obukli žute prsluke i nešto su nezadovoljni ti ljudi zbog stopa poreza, povećanja itd. Naša policija nikada nije podigla pendrek i ruku na nekog ukoliko taj neko nije ugrozio bezbednost organa reda i mira, policajaca na ulici. Vrlo dobro znamo šta je bilo ispred parlamenta posle izbora.

Molim one koji odlučuju o sudbini Srbije da ne primenjuju dvostruke aršine. Iskidaše se, bre, sekiraju se pojedinci kako Makedonija nije ušla u EU, ali Makedonija je promenila samo ime. Niko nije uzeo Makedoniji deo teritorije, kao što su uzeli Srbiji. Nije to isto da ti neko uzme deo dvorišta i kuću i ti da kažeš da je sve u redu, idem ja da pregovaram za moje, da vidim koliko od moga ćeš mi dati da bude moje. To nigde na svetu nema. Time da se bavi opozicija, pa da kažemo – svaka vam čast. Čiji ste vi? Za koga radite?

To utiče na budžet. Ovo nije zloupotreba mog govora zato što pričam o ne znam čemu. To je sve tema. Sve je to tema, jer neko gleda sa strane, procenjuje, a taj što procenjuje gleda na jedno oko kada je u pitanju Srbija.

Šta je još veoma važno za budžet? Imali smo suficit nekoliko godina prethodnih. Sada je taj mali deficit. On je veoma mali na osnovu rashoda koje smo imali i koliko života smo sačuvali.

Kada sam kod života i zdravlja građana, moj stav se nije promenio kada je u pitanju korona. Ja imam dvanaest članova porodice, a šestoro članova moje porodice je imalo koronu. To je postao život. I mala deca i oni srednjih godina, i moji sinovi i snaje, i moja supruga i ja. To je život ljudi. Svakom je najteže kada se njegov neko razboli. Mi sa time moramo da živimo.

Nemam ništa protiv tog stručnog dela Kriznog štaba, ali trećina doktora stručnog dela Kriznog štaba ne radi u bolnicama. Ja hoću da čujem onog ko leči pacijenta, hoću da čujem onog koji kaže – vidite ovog koji leži ovde, četiri dana je imao temperaturu, nije se javio na vreme i sada je na respiratoru. To da nam budu poruke, a ne da nam odgovaraju na pitanja na konferencijama za štampu po sat i nešto.

Sad ide vakcina. Godine 2009. sam rekao dr Konu, tada je bio ministar zdravlja Tomica Milosavljević, pustite više taj, tada je bio ptičji grip, ptičji grip i te vakcine, sutra će da dođe konjski grip i opet ćete tu da mi nešto pričate. Došao je taj virus koji se zove korona, nije konjski grip, i sada je vakcina glavna tema.

Zašto hoće da se nametnu da budu jači od Torlaka? Država nabavlja, Torlak procenjuje hemijskim putem koje su vakcine dobre. Šta imaš više, bre, da plašiš narod svakog dana koronom i vakcinama, da li treba da primi vakcinu ili ne? U Srbiji nije obavezna vakcina. Ko hoće da primi, neka je primi.

Sada ću da kažem ovim lekarima da je stigla, odnosno stići će u Srbiju vakcina palmeiša, pa da vidim koliko će da se bave imenom te vakcine. Razumete? Zašto to rade? Rade zato što će ti dobavljači, budući, reći – mi imamo najveće zasluge, borili smo se za vašu vakcinu, iako ne znamo kakva je vaša vakcina i mi za to treba da imamo koristi od toga, a oni koji će psihički da imaju određeni problem, cele porodice, zbog toga, što svakako dana samo to slušamo, samo to – korona, vakcine, korona, vakcine.

Žalost je kada neko umre, izjavljujem saučešće. Moja dva poznanika su pre nekoliko dana otišli, nisu više među nama. Jedan je Džej koji nije umro od korone i drugi je jedan moj prijatelj, iz jednog drugog grada, nije bitno kako se zove.

Ali, dame i gospodo, ako svakoga dana mi pričamo o tome i sada ovde mi došli u Skupštinu kao kada smo mi mala deca - hajde da se testirate. Čekaj, a onaj običan čovek mora da ide u bolnicu da čeka da se testira. Ma kakvo bre testiranje ovde za poslanike,? Ako ti nešto fali, idi u bolnicu kao svi obični ljudi. Imaš imunitet, imaš pasoš, ne čekaš kada ideš u neku državu, e sada će da dođe doktor kod tebe - zini i kaži „a“ da ti uzmem bris.

Čekajte, da li to da radimo? I sada će izaći izveštaj odavde, kako mi tu, uzimaju nam bris itd, kako smo mi ne znam zaštićeni. A što mi da budemo zaštićeni, da budemo zaštićeniji od običnih ljudi koji idu na pijacu, koji idu u prodavnice, od običnih penzionera itd?

I još jedan podatak. Hajde neka nam kaže taj stručni deo Kriznog štaba – koliko je umrlo 2019. godine od drugih bolesti, a koliko 2020. godine od korone?

Ja ću vam reći. Iz nekoliko gradova sam dobio izveštaje da je više umrlo 2019. godine ljudi u Srbiji od drugih bolesti, nego u 2020. godini od korone, izuzev grada Beograda, Niša i Kragujevca, jer u Beogradu su klinike i tu dolaze iz nekih drugih gradova, ali kada se sve to sabere ukupan zbir više umrlih ima 2019. godine, nego 2020. godine.

Ovoj Srbiji ne treba taj spin i da se sad narod bavi time, jer budžet je loš i država loše radi. Nije tačno. Svi rezultati kada su u pitanju i međunarodni odnosi nikada popularniji nismo bili. Mislite li vi kažete jednoj Americi – skini mi 10. tačku.

Ljudi, pa to da nismo gledali svojim očima, niko ne bi verovao, jer 10. tačka je glasila da Srbija prizna nezavisno Kosovo, bez obzira što je sada pobedio neki drugi, ali u toj konstelaciji snaga i u konstelaciji snaga gde u okruženju se bore kako će sutra i ko će sutra biti prvi političar i prvi predsednik te države, a onda da istovremeno bude neko ko se pita u Evropskoj uniji, mi kao jedna manja država i kao država sa etiketom. Nama su zalepili etiketu i mi muke imamo da skinemo etiketu, kako smo mi loši, kako mi ne znamo, kako smo mi vodili osvajačke ratove, a u stvari vodili smo odbrambene ratove.

Tako da, ja vas molim, vas ministre i Vladu, da iskoristite sve ono što se zove vaša moć i da nam teme budu neke druge. Sada ide i katolički Božić, sveti Nikola, prvo pa katolički Božić, pa ide Nova godina, pa srpski Božić, pa sveti Jovan i ako treba ljudima da presedne sve to, hajde da ih pustimo na miru. Kao oni koji ratuju, kaže - potpisali smo primirje, ne ratujemo 15 dana. Hajde, da ne pričamo 20 dana o koroni i o vakcinama.

Sada dok sam išao za Beograd, gde god koju stanicu okrenete, osim dve-tri stanice neko od lekara govori o vakcini. Pa gde ih nađoste, bre, toliko? Gde ih nađoste? Pa idite tamo kao one vaše kolege koje leče narod. Ja čestitam određenom broju članova Kriznog štaba koji idu, rade, pa izađe s posla, da se obaveštenje koliko je danas u njegovu kliniku došlo pacijenata i takvi koji rade, oni mogu da nam govore šta je to što će se desti u narednom vremenskom periodu.

Ništa nije tačno što nam je Krizni štab govorio prethodnih sedam meseci o koroni. Ništa nije tačno, osim da je tačno da je juče umrlo toliko, testirano toliko i pozitivno toliko. Samo ti podaci su tačni. Sve ostalo ništa nije tačno.

Govorili su, evo još mesec dana, kada dođe jul, avgust, pošto jake temperature tada, nestaće korona itd. I sada, evo pre neki dan sedimo sa nekim našim viđenim ljudima, pita ovaj: "Hoćeš li se vakcinisati ti?", kaže : "Ne znam, razmišljam. A ti?", pa kaže: "Da vidim, pa hoćeš ti", pa kaže: "Hoću", pa kaže: "Pa dobro, ako hoćeš ti, hoću i ja".

Znači, ljudi shvatite da je to postalo, ovo je sada gore vreme nego kada su padale bombe NATO agresora na Srbiju. Mi sada smo više uplašeni. Više smo u strahu i moramo da vidimo kako da sprečimo i da ono što se zovu rezultati, ono što se zove Međunarodna zajednica i Evropska unija, šta je to što vi zamerate Srbiji, zašto Srbija kasni sa ulaskom u Evropsku uniju? I nama to treba.

Naravno da mi nemamo ovako visoke ocene, pa znate kada bi toliko nemačkih preduzetnika došlo u Srbiju, italijanskih, francuskih i iz nekih drugih država. Nikada. Kada pročitate kada dođe izveštaj od nekih institucija koje su napravljene od najboljih stručnjaka Evrope i sveta i kažu "bravo za Srbiju", to oni kažu, a naš Fiskalni savet kaže "ništa ne valja".

Čekajte, ko je ovaj Fiskalni savet? Ja ne želim da tim ljudima kažem da li nešto znaju ili ne znaju, naravno da znaju, ali šta su to kriterijumi po čemu oni i po kojim oni kriterijumima daju određene ocene?

Bilo je njih sedam-osam. Hteo sam da ih pitam, šta su elementi kalkulacije? Ako znaju, Bog me ubio. Možda njih dvojica-trojica znaju. Znači, elementi kalkulacije su fakturna cena gde stoje zavisni troškovi, na to se doda marža, sabere se sve pa ide PDV, da li je tako ministre? Naučio si, nisam nikad ni sumnjao u tebe. Ovog momka do tebe ne smem ni da pitam to.

Sad oni došli da nam sole pamet kako nemoj da povećaš platu, nemoj da uradiš ovo. Nekada moraš da imaš i ekonomski rizik, prijatelju, za uspeh, ekonomski rizik. Ova država imala ekonomski rizik sa pokrićem koje se zove bonitet poslednjih pet godina i nadam se da će tako biti i 2021. godine.

Zbog toga JS će glasati za Predlog ovog budžeta.