Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Momo Čolaković

Momo Čolaković

Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda

Govori

Molim vas, pustili ste sve druge, pusti me jednu rečenicu.

…da uvaže najbrojniju strukturu nevladinog sektora kada se pripremaju zakoni. To je meni obećano od strane premijerke i ministra Siniše Malog prilikom njegovog izbora. Hvala lepo.
Hoćete, Rističeviću, sesti da može da se radi?

Poštovani potpredsedniče i predsedništvo, poštovani ministre Ružiću sa saradnicima, uvaženi narodni poslanici, žao mi je što predstavnici Visokog saveta sudstva nisu danas ovde prisutni, da nešto kažemo i u vezi sa kandidatima koje su oni predložili.

Uvažena poslanica Vera Paunović je iznela osnovne stavove poslaničke grupe Partije ujedinjenih penzionera Srbije u vezi sa predlozima zakona koji su danas na razmatranju u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Meni je ostalo nekoliko minuta da saopštim još nekoliko naših stavova u vezi sa tim i posebno u vezi sa predlogom kandidata za guvernera i predlogom kandidata za predsednike sudija.

Dobro je i pozitivno, gospodine ministre, što ste prepoznali mesnu zajednicu kao mesto gde se živi, mesto gde se rešavaju problemi porodice, pojedinaca i građana. Zbog toga mislim da je veoma značajno i bitno što danas razmatramo i nadam se usvojićemo ovaj set zakona, vezano za lokalnu samoupravu.

Uloga mesne zajednice je veoma značajna i bitna. Nećemo se vraćati na period iz koje ja potičem, ali je veoma značajno i bitno da prepoznamo mesnu zajednicu gde se čovek uključuje i gde je kopča u osvajivanju vlasti i prava ustavnih i zakonskih regulativa. U tom smislu pozdravljam i prihvatam ono što je naša uvažena poslanica iznela da ćemo podržati ove zakone.

Tu se, mogu da kažem, ostvaruje i političko i društveno delovanje svakog građanina. Posebno ističem i ovo je veoma značajno, o tome nije bilo reči, da se radi posebno o preko 4.000 sela u Srbiji, a to je preko 4.000 mesnih zajednica, gde žive ljudi koji su uglavnom starijeg doba i korisnici penzija. To je veoma značajno za nas. Zbog toga mislim da treba da podstaknemo ono što ministar Milan Krkobabić radi i deluje, a to je da u svakom selu mora biti zadruga, mora biti lekar, mora biti crkva, mora biti poštar itd. itd.

Lično mislim da taj spoj ministarstava i saradnja između pojedinih ministarstva mora biti mnogo bolja nego što je sada. U tom smislu posebno ističem tu potrebu, brigu o starima i brigu o korisnicima penzija koji se nalaze u tim mesnim zajednicama, a mogu da kažem da je to blizu dva miliona građana ove naše države. Zbog toga i prihvatam predloge ovih zakona i mi ćemo u danu za glasanje to podržati.

Takođe napominjem, vi ste gospodine ministre, napomenuli da je neko podržao predloge, o kome je posebno dr Laketić govorio, da se Bor i Prokuplje proglase gradovima. Podsetiću vas, vi ste bili tada narodni poslanik, da je naša poslanička grupa 2016. godine predložila amandman u vezi sa tim da se ta dva grada proglase već tada gradovima. Ja lično mislim da je to jako dobro. mi ćemo to podržati.

Druga stvar koja je veoma značajna i bitna za nas, to je pitanje izbora guvernera Narodne banke. Ovde je bilo dosta reči, potpredsednik Arsić je o tome najviše govorio, zašto Jorgovanka Tabaković treba da bude ponovo guverner. Ističem još jedan elemenat koji je veoma bitan. Narodna banka Srbije izvanredno sarađuje sa Narodnom skupštinom Republike Srbije, posebno sa Odborom za finansije i lično mislim da to treba podržati i mi ćemo tu podršku dati.

I, treća stvar …
… neprisustvo predstavnika Visokog saveta sudstva, mi ćemo podržati predloge koji su dali. Zahvaljujem na pažnji.
Poštovana predsednice, predsedništvo, poštovana premijerko, poštovani budući ministre finansija, uvaženi narodni poslanici, poslanička grupa PUPS je 2014. godine dala podršku tadašnjem premijeru Aleksandru Vučiću u teškim ekonomskim i drugim reformama u Srbiji.

To i sada činimo. Dajemo podršku Vladi Republike Srbije koju vodi uvažena premijerka Ana Brnabić. Rezultati koji su postignuti u poslednje četiri godine su vredni pažnje i može se slobodno reći da su veliki. Posebno bih istakao dva dela tih reformi.

Prvi je fiskalna konsolidacija, o kojoj je bilo juče i danas puno reči. Posebno je o tome govorila premijerka i nemam razloga da šire to komentarišem. Ističem poseban doprinos tim rezultatima Državne revizorske institucije i Fiskalnog saveta Republike Srbije.

Drugi, o njemu nije bilo reči ni danas ni juče, to je reforma penzijsko-invalidskog osiguranja. Reforme penzijsko-invalidskog osiguranja, o čemu sam govorio i u decembru mesecu, dale su odlične rezultate. Ostvareni su svi postavljeni ciljevi prilikom usvajanja programa reformi 2014. godine, samo dva pokazatelja. Učešće penzija u BDP-u svelo se na 11%, a isplate iz budžeta za pokrivanje penzija skoro 30%. Fond penzijsko-invalidskog osiguranja funkcioniše uspešno, a posebna briga se vodi o onim penzionerima koji imaju najniža primanja, odnosno najsiromašnijim, posebno vezano za društveni standard koji se ogleda u oporavku penzionera u banjama, solidarnim paketima, kulturnim i sportskim aktivnostima. Moja je ocena i dobro bi bilo da ministar to podstiče, da se za te namene sredstva izdvajaju i u narednom periodu.

Poseban doprinos korisnici penzija dali su merama utvrđenim u Zakonu o privremenom načinu obračuna penzija. Taj doprinos je najveći od svih drugih korisnika budžeta Republike Srbije i, poštovana premijerko i budući ministre, ja vas molim da to ne zaboravite i da ne zanemarite tu činjenicu. Neću govoriti o tome šta to znači. Smanjivanje plata od 10%, a penzija 22%, odnosno 25%. Moja je molba da ubuduće Vlada, a posebno budući ministar, insistiraju kod lokalnih samouprava da i one preuzmu deo odgovornosti za veću brigu o najsiromašnijim korisnicima penzija. Ja ću navesti primer samo Novi Sad, gde su stvoreni uslovi da korisnici penzija koji koriste povlastice koje su stvorene na godišnjem nivou uštede jednu mesečnu penziju.

Posebno pozdravljamo inicijativu i predlog da se Zakon o privrednom načinu obračuna penzija stavi van snage. To je naš predlog bio iz decembra meseca prošle godine. Očekujemo od Vlade, a posebno od budućeg ministra da u koordinaciji sa drugim ministarstvima koji o tome vode brigu taj predlog pripreme i upute u skupštinsku proceduru. Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju treba da stupi ponovo na snagu. Takođe, predlažemo da se inicijativa koju smo dali i pokrenuli prihvati i da se traže bolja i održivija rešenja sistema penzijsko-invalidskog osiguranja u Srbiji, to posebno očekujemo od budućeg ministra. Poštovana premijerko, kao i budući ministre, mi očekujemo da će korisnici penzija, kao što je slučaj i do sada, i ubuduće imati redovne i sigurne isplate onoga što su decenijama zaradili, a to su penzije.

Poštovani budući ministre, očekujemo od vas velike obaveze, ali još veća odgovornost je na vama, a tu spada i saradnja sa Odborom za finansije Narodne skupštine Republike Srbije, nije tu predsednica Odbora, ali smo imali i neka negativna iskustva u vezi sa tim i zbog toga to pominjem. Takođe, moja je molba, uvaženi budući ministre, da uvažite najveću nevladinu organizaciju u Srbiji, najveću organizaciju korisnika penzija, to je Savez penzionera Srbije, i prvom prilikom ih primite na razgovor.

Želim vam uspešan rad na ovoj funkciji, uz molbu da uvažite potrebu i želju nas oko dva miliona starih, među kojima je 1.717.254 korisnika penzija, to je naša poruka i podrška državi i predsedniku Vlade da vi postanete ministar za finansije. Uzvratite nam to poštovanjem i razumevanjem. Hvala na pažnji.
Poštovana predsednice, predsedništvo, poštovani ministri, ja sam zaprepašćen današnjom raspravom i sa jedne i sa druge strane. Ja bih molio da, milion 715 hiljada 938 penzionera, ne vređamo.

Danas, iz rasprave, ja tako to doživljavam kao penzioner, osnovni problem društva unazad 20 godina, su penzioneri. To nije tačno. Molim vas da u tom smislu, uputio sam apel i u načelnoj raspravi, da na drugačiji način razgovaramo, da na drugačiji način koristimo podatke i da budemo vrlo jasni i precizni.

Mi smo dokumenta, koja su na raspravi danas, budžet i ostali zakoni, podržali, i kazali smo zašto. I, između ostalog, predložili kako i na koji način da se najstarija populacija, koja je dala najveći doprinos u konsolidaciji, i zbog toga smo dali podršku tadašnjem premijeru, gospodinu Vučiću, izađe iz situacije u kojoj se našla. Ali, razlikujemo se u tome što ne tražimo da se povećava deficit, nego u okviru ponuđenog rešenja budžeta za 2018. godinu, da se nađe pravilnije i pravičnije rešenje. U tom smislu smo principijelno ukazali na mnoge probleme.

Druga stvar, molim vas da se koriste precizni podaci. NJih sam izneo u načelnoj raspravi. Molim vas, 2008. godine, tačno je da su penzije usklađene sa zakonom i povećane za 10% vanredno, ali 2009. i 2010. godine penzije su zamrznute. Godine 2010, 2011, 2012. godine, penzije nisu usklađivane sa zakonom. Godine 2014, 2015. i 2016, znamo kako je. Ako je to tako, i ako kažemo da su penzioneri dali najveći doprinos, onda dajte da ih poštujemo. U okviru mogućeg, insistiramo to što je ministar rekao, da nađemo najpovoljnije rešenje. To su naši predlozi.

Moj apel još jednom, molim vas da u vezi sa ovakvom diskusijom u Narodnoj skupštini Republike Srbije, kada su u pitanju penzioneri, prestanemo. Zahvaljujem na pažnji.
Poštovani potpredsedniče, poštovano predsedništvo, poštovani ministri, uvaženi narodni poslanici, imam jednu molbu i apel za sve poslanike. Želeo bih i molim da se vratimo na temu o kojoj danas razgovaramo i da ostavimo lične i druge prepirke i svađe van ovog doma.

Ono što želim da kažem je da mi danas, posle tri godine, razgovaramo o ključnim reformama koje su započete 2014. godine, a u vezi sa zakonom o budžetu i pratećim zakonima koji treba da obezbede ostvarivanje budžeta. Takođe, mogu da kažem da su reforme u poslednje tri godine, po našim ocenama, po mom ličnom, skromnom viđenju, bile veoma uspešne i da one zaslužuju odgovarajuću pažnju.

U vezi sa tim i Predlogom budžeta za ovu godinu želim da naglasim da je on prihvatljiv i da obezbeđuje nekoliko osnovnih principa u daljem ostvarivanju reforme od 2014. godine. Ja ću u najkraćem da ih naglasim. Pre svega po mojoj oceni on je veoma razvojni, pre svega na planu investicija jer obezbeđuje ogromna sredstva da se investicioni ciklus unapredi i bude još bolji nego što je bio u prethodnom periodu.

Druga dimenzija koja je veoma značajna sa aspekta populacije koju ja zastupam je socijalna dimenzija. Izdvojena su sredstva mnogo veća nego što je to bilo u prethodnim godinama i u tom smislu mislim da možemo sa pravom da istaknemo da je to prihvatljivo i da ćemo imati podršku svih činilaca.

Treće, lično mislim da deficit budžeta je takve prirode da garantuje dalje obezbeđivanje i jačanje finansijske konsolidacije. U tom smislu za nas je najbitnije i najvažnije da nastavimo finansijsku konsolidaciju, da ona bude ostvarljiva.

Iz tih razloga kako je uvažena predsednica naše poslaničke grupe izjavila mi ćemo dati podršku budžetu i pratećim zakonima.

Ono što želim posebno da istaknem i posebno da govorim o tome i u tom smislu neke ideje i sugestije je pitanje penzijsko invalidskog sistema. Slobodno mogu da kažem na prvom mestu da je sistem penzijskog invalidskog osiguranja pretrpeo veoma značajne promene, a isto tako da kažem i tvrdim da je on najuspešnije sproveden. Korisnici penzija, njih 1.715.986 dali su doprinos rešavanju i očuvanju stabilnosti penzijsko invalidskog sistema i u ovom periodu nije primenjen Zakon o penzijsko invalidskom osiguranju i nisu penzije usklađivane.

Korisnici penzija, njih 692.000 dali su najveći doprinos reformama jer smo smanjivanjem penzija uštedeli, prema mojim procenama, preko 70 milijardi dinara. Kada o tome razgovaramo moja sugestija je da se još jednom vidi, tu molim ministra Vujovića i posebno ostale ministre, kako i na koji način, ako je to tačno, a ja lično mislim da jeste, izvršiti unutrašnju preraspodelu. Ne tražimo da idemo u veći deficit. Ako 1.700.015 penzionera košta državu 25 milijardi, a 500.000 zaposlenih u državnoj upravi 35 milijardi dinara, da li se tu može naći jedan bolji i pravedniji balans? Učešće prosečne penzije u odnosu na prosečnu platu u ovom periodu u stalnom je padu, tako da je u 2016. godini bio svega 51%. Zbog toga smatram da u narednom periodu treba razmišljati o tome da se uvede zaštitna mera.

Materijalni i socijalni položaj 444.544 korisnika penzija je najnepovoljniji jer su im primanja oko 13.500, a i onih koji imaju do proseka oko 23.850 dinara, kojih je ukupno nešto oko 950.000 zaslužuju posebnu pažnju.

Koji su rezultati? Učešće penzija u BDP smanjen je sa 13% na 11%. Neko je rekao 11,2%, a do kraja godine će biti tako. To je cilj koji smo zacrtali i to je evropska i svetska praksa sa tendencijom da i dalje pada i tu treba tako to nastaviti.

Učešće transfera iz budžeta, o čemu je ministar govorio, smanjen je sa 44,7% na današnjih 30,014% u 2017. godini sa očekivanjem da on i dalje pada, što je za mene jedan od osnovnih postulata naše pravne države, naše socijalne države, naše socijalne pravde da međugeneracijska solidarnost dolazi do izražaja i tu neka zalaganja ne mogu da prihvatim, da se samo iz doprinosa moraju obezbeđivati penzije. To nema ni u jednoj državi u svetu. Mora da postoji međugeneracijska solidarnost i oni koji dođu posle sadašnjih generacija koje vode ovu državu i rade će morati da obezbeđuju međugeneracijsku solidarnost i to se mora povezati.

Dalje, u skladu sa izmenama i dopunama Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju broj invalidskih penzionera je u stalnom padu i to je jedna od reformskih mera. Sa preko 321.000 sada je ispod 300.000. Moram istaći rad i delovanja Fonda penzijsko invalidskog osiguranja koji je unapredio svoj rad, koji sa svojih 90% uspešnosti ostvaruje takve rezultate. Takođe, mora se istaći da li je u proteklim godinama bilo koji dan ili bilo koji sat kašnjeno sa penzijama? Redovno su isplaćivane i to vam je pozitivno i dobro.

Takođe moram istaći veoma značajno to što se brine o najsiromašnijim penzionerima. Iz Fonda se redovno izdvajaju sredstva za oporavak penzionera, tako da je u ovoj godini preko 12.500 penzionera boravilo u banji. Preko 300 miliona izdvojeno je za razne aktivnosti penzionerske populacije kao što je kultura, sport itd.

Moram istaći da neke lokalne samouprave o tome brinu. Lično mislim da bi lokalne samouprave morale preuzeti obavezu, kao što je to nekada bilo u Beogradu, a danas ću da istaknem moj Novi Sad koji vodi brigu o staroj populaciji. U tom smislu ublažava siromaštvo i položaj penzionera.

Na osnovu iznetog mislim da bi jako dobro bilo da prestanemo sa licitiranjem kako i na koji način treba penzionere nagraditi. Oni su to zaslužili i moje je lično mišljenje da Zakon o privremenom obračunu penzija treba da prestane da važi i da pređemo na sistem koji je utvrđen Zakonom o penzijskom invalidskom osiguranju. U tom pogledu posebno ističem zahteve Saveza penzionera Srbije koji zastupaju preko 700.000 svojih članova, odnosno korisnika penzija i mislim da bi jako dobro bilo, gospodine ministre, još jednom obaviti razgovor sa ovom populacijom, kao što ste kazali da ste obavljali razgovore sa svim drugim korisnicima budžeta.

Na kraju želim da još jednom istaknem veoma značajnu ulogu i potrebu da se vodi računa o selu, o onome što je za ovu državu veoma bolno i veoma značajno. Ministar koji je dobio taj zadatak da radi po mojoj oceni veoma uspešno radi i imamo rezultate u 2017. godini. Molio bih u tom smislu, pošto se malo u to razumem, da pokrenemo, mi to hoćemo, 210.000 penzionera poljoprivrednika da daju doprinos u tom pogledu.
Molim gospodina ministra, ako je u mogućnosti, da na to odgovori.
Na kraju, mogu da kažem da ćemo mi, kao što je predsednica kazala, podržati i budžet i zakone koji su na dnevnom redu. Hvala lepo.
Poštovani predsedavajući, poštovani ministri, uvaženi narodni poslanici, izražavam, na početku svog izlaganja, veliko zadovoljstvo, i to je prvi put od kad sam ja narodni poslanik, da cela Vlada učestvuje na sednici Narodne skupštine.
U celini podržavam Predlog zakona o budžetu za 2017. godinu i kao što je predsednica poslaničke grupe kazala, mi ćemo u Danu za glasanje podržati budžet.
Nešto bih u najkraćem rekao, a danas je dosta o tome bilo reči, o reformama u penzijsko-invalidskom osiguranju. Naime, radi se o tome da su te reforme, po mojoj proceni, dale najbolje i najefikasnije rezultate. Ja ću nešto ponoviti.
Pre svega, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja funkcioniše na najbolji mogući način. NJegova efikasnost je uvećana na preko 95%. Uplate doprinosa, kao što smo čuli u toku današnje rasprave, su povećane. Učešće budžeta u isplati penzija sa 48,9% opalo je na 36-37%, sa tendencijom daljeg pada. Ukoliko to budemo nastavili i u narednom periodu, nadam se da će pasti ispod 30%, što je neki evropski standard.
Učešće invalidskih penzija u ukupnom broju penzionera pao je sa 21 na 16 i nešto posto. Takođe, učešće u isplati penzija u bruto-društvenom proizvodu sa 14% u startu ove Vlade pao je na 12,3%, sa tendencijom da dostignemo taj strateški cilj, a to je ispod 11%.
Zbog svega toga, mi nismo podržali stavove MMF i nismo podržali stavove Fiskalnog saveta, nego premijera Vučića, da se penzije usklađuju svake godine i da se dodeljuje jednokratna pomoć svim penzionerima, posebno onima koji su najugroženiji.
Pošto je vreme poodmaklo, vrlo kratko, tri sugestije. Prva je – određene obaveze u ovoj sferi moraju da preuzmu lokalne samouprave. Ja ću za primer navesti Novi Sad, gde posebno ističem, sa zadovoljstvom, da u tim aktivnostima učestvuje Partija ujedinjenih penzionera Srbije i taj resor socijalne politike u gradu Novom Sadu vodi predstavnik PUPS-a. Tako odgovorna socijalna politika, na čelu sa gradonačelnikom Novog Sada, Milošem Vučevićem, ostvaruje to da se penzioneri i stara lica osećaju sasvim drugačije nego što je to bilo u prethodnim periodima. U tom smislu izdvajaju se i značajna sredstva za te namene. Ja lično mislim da je to jako dobro. Čak mogu da kažem da su izrazili to veliko zadovoljstvo u podršci reformskoj politici, da su najstariji penzioneri dobili Oktobarsku nagradu grada Novog Sada za 2016. godinu. Prema tome, upućujem sugestiju da se i drugim lokalnim samoupravama tako radi.
Druga sugestija je – stvaranje određenih uslova u vezi sa, ja sam sa ministrom Vulinom o tome razgovarao, time da se stvore uslovi da se određene banje koje funkcionišu, koje mogu samostalno da rade, za stare osobe, za stara lica, za penzionere, obezbedi njihov oporavak i boravak u tim banjama.
Treća sugestija je stvaranje uslova za povećanje kapaciteta za smeštaj starih ljudi odnosno penzionera. U tom smislu ističem i tu potrebu i mesto na Fruškoj Gori gde imamo određeni prostor koji državu ne bi mnogo koštao, da se izgradi stacionar za 300-350 kreveta, odnosno smeštaj.
U tom smislu ja u celini, još jednom kažem, da će naša poslanička grupa podržati Zakon o budžetu za 2017. godinu. Zahvaljujem na pažnji.
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, poštovana ministarko sa saradnicima, uvaženi narodni poslanici, predsednik poslaničke grupe partije PUPS je izneo stav naše poslaničke grupe u vezi sa svim zakonima, posebno o Zakonu o nasilju u porodici. Takođe uvažena poslanica Vera Paunović će govoriti takođe o ovom zakonu u načelu.
Želim da govorim o ovom zakonu, o pitanjima koja do sada u parlamentu nisu saopštavana i o tome nije govoreno. Naime, u našoj praksi se to zanemaruje, čak se i malo spominje. Radi se o nasilju u porodici nad starim osobama. Opšte nasilje u porodici se mora konstatovati da je u porastu i ono je sve izraženije i sve surovije, posebno prema deci i ženama.
Zbog toga podržavam sve mere organa države, podržavam mene Parlamentarne grupe žena, podržavam mere nevladinog sektora u vezi sa borbom protiv nasilja u porodici. Isto tako, ističem da je nasilje nad starim licima u porastu i ono poprima karakter surove diskriminacije. Pre svega moram da saopštim da je to od sopstvene dece i sopstvenih unučadi.
Prema podacima Poverenice za ravnopravnost i prema podacima Ministarstva za rad i socijalnu politiku, ova vrsta nasilja poprima u procentu ukupnog nasilja između 10 i 12% svih prijavljenih nasilja. 49% starih tvrdi da je doživelo neku vrstu i oblik porodičnog nasilja i diskriminacije. 136.000 starih osoba, to je 11% koji su doživeli neki vid zlostavljanja u porodici. Ako znamo da se u Srbiji broj starih lica povećava, onda možemo pretpostaviti da će to u narednom periodu takođe rasti.
Ono što izađe u javnost i to povremeno je po mojoj oceni samo vrh ledenog brega, jer se ovi slučajevi ubedljivo najmanje prijavljuju nadležnim organima. Zato ima više uzoraka po mojoj oceni, počevši od toga što u startu je reč o nasilju koje se odvija u krugu porodice a preko ličnih predrasuda da su stariji ljudi beskorisni i predstavljaju trošak društva, pa do inertnosti samih starih ljudi koji se neretko ponašaju potpuno pasivno i usled sopstvenih stavova i sopstvenog ponosa ne prijavljuju nasilje, već ćute i trpe.
Nasilje nad starima u porodici ima raznovrsne oblike. Počev od finansijskog zlostavljanja koje je sve rasprostranjenije, sve više slušamo o slučajevima fizičkog zlostavljanja, pa i o ubistvima roditelja, na žalost najveći je broj od strane svoje dece i svojih unučadi. Samo u ovoj godini, podaci su iz štampe jer se oni ne evidentiraju, preko 20 starih osoba je ubijeno od svoje dece i svojih unučadi.
Čak 54% starih osoba navodi da ne raspolaže samostalno svojim prihodima već da ima mlađe članove porodice da im često uzimaju njihove tekovine ili izbacuju, ima više primera, iz sopstvenih stanova.
Specifičnost diskriminacije starih osoba je u njenoj podvojenosti. Imamo je u društvenom životu koja se najčešće toleriše i preko njih se prelazi. Tako se skoro četvrtina starih izjasnilo da je imalo neprijatnosti u bolnicama - 19%, u domovima zdravlja 16%, u sudovima 11%, u državnim institucijama preko 30%, na ulici, u porodici da ne govorim. Ovo govori da stari spadaju po mojoj dubokoj oceni u kategoriju koja najviše pogađa diskriminaciju i koje se često pretvara u surovo nasilje.
Sa druge strane, poštovana ministarko, zbog toga i podržavamo i ovaj zakon svesrdno, imamo prikrivenu diskriminaciju u okviru porodice i u ovim slučajevima pravni sistem funkcioniše na najbolji način. Čak se ove pojave i slučajevi ne evidentiraju u državnim institucijama. Smatram da je jedan od uzoraka za ovu sve rašireniju pojavu porodičnog nasilja nad starima određena pravna praznina koja postoji u našim propisima.
Naime, u našem Ustavu iz 2006. godine izostavljena je ranija odredba po kojoj su deca bila dužna da se staraju o svojim roditeljima, čime je u najvišem pravnom aktu ukinut princip međugeneracijske solidarnosti. Porodični zakon ni 2005. godine nereguliše detaljno obavezu deteta prema roditelju, već ih na nekoliko mesta pominje samo u opštem načelu. I onda treba da nas čudi zašto je nasilje nad starim osobama sve više u porastu kada su zakonske odredbe koje bi trebalo da ga spreče sasvim načelne.
Velika većina starih uvek će biti spremna da na svaki način pomogne svoju porodicu, svojim potomcima, svojoj deci, unucima kako bi oni bili srećniji, ali i ta deca i unuci moraju biti svesni da njihovi roditelji, bake i deke takođe imaju pravo da svoju starost provedu na dostojanstven način, a ne da pred kraj života doživljavaju da ih potomci stavljaju u ponižavajući položaj.
Zbog toga sam u debati o promeni političkog sistema pokrenuo ovo pitanje i predložio da se Ustav prilikom njegovih izmena i dopuna i ovom materijom dopuni. Ja se duboko nadam da će svi poslanici, a posebno Vlada podržati ovu moju ideju.
Na samom kraju, ubeđen sam da će većina narodnih poslanika dati podršku ovom zakonu, a naša poslanička grupa PUPS ubeđen sam da će u celini podržati i to je samo jedan potez u nastojanju da se nasilje prema svima, starijim osobama smanji i iskoreni. Zahvaljujem na pažnji.
Poštovani predsedavajući, predsedništvo, poštovani ministre sa saradnicima, uvaženi narodni poslanici, poslanička grupa PUPS-a je preko uvaženih poslanica Veljković i Banić, iznela svoje stavove u vezi sa ovim zakonom.
Ja ću reći da je on veoma dobar, da je prihvatljiv, sveobuhvatan i da on uređuje mnogo bolje odnose u ovom sistemu sporta i fizičke kulture, nego što je zakon, za koji sam takođe glasao 2011. godine. Ja ću navesti samo nekoliko razloga pored ovih koje su navele uvažene poslanice, zašto mi to podržavamo.
Pre svega, on je veoma svestran, sveobuhvatan, on ukazuje i omogućava prostor za bavljenje sportom i fizičkom kulturom svih građana Srbije od dece do nas starijih i to je veoma bitno i značajno. Drugo, uređuje dobre odnose vezano za amaterski sport. Takođe veoma dobro uređuje odnose za profesionalni sport. Posebno ističem tu potrebu da on uređuje odnose jednakosti za bavljenje sportom bez diskriminacije.
Posebno ističem potrebu i molim ministra da se zakon o privatizaciji što je moguće pre pojavi pred ovom skupštinom. Zašto? Zato što i ovaj zakon neće moći u potpunosti da se ostvaruje ako ne budemo rešili najveće probleme u sportu, a to je pitanje privatizacije. Zbog toga mislim da je značajno i bitno da se on nađe što pre.
Vezano za amandman koji sam podneo, prihvatam obrazloženje koje ste dali, zašto se ne prihvata, uz zahvalnost što ste prihvatili ovaj prethodni amandman na član 123. Zašto? Zbog toga što lično mislim da bi jako dobro bilo, to ste vi u obrazloženju neprihvatanja amandmana istakli, da je potrebno o tome razgovarati, ali da u ovom momentu iz opravdanih razloga i zasluga sportista koji postiže takve rezultate, a prihvati državljanstvo i igra za reprezentaciju druge zemlje ne bi bilo adekvatno. Tu se u potpunosti slažem, ali imajte to u vidu prilikom donošenja podzakonskih akata.
Takođe, mislim da je veoma bitno i značajno da vam ukažem i na to, verovatno da tu postoje određeni problemi vezano za iskazivanje interesa države u celini, od lokalne samouprave do republike. Kada su u pitanju vrhunski rezultati amaterskih sportista i amaterskih klubova.
O čemu se radi? Jako dobro je regulisano šta lokalna samouprava, šta republika, ali mi imamo amaterskih sportskih organizacija i klubova koji postižu vrhunske rezultate, kako u našoj državi, tako i na međunarodnom planu. Zbog toga država mora izražavati i interes onih klubova i organizacija koje postižu izvanredne rezultate na međunarodnom planu, a amaterski se bave sportom.
Ja ću navesti samo jedan primer ženskog fudbalskog kluba „Spartak“ iz Subotice koji je prvak države u poslednjih pet, šest godina i postiže izvanredne rezultate u Ligi šampiona Evrope, a samo lokalna samouprava izražava interes i finansijski pruža određene pomoći, koja nije dovoljna. Lično mislim da bi bilo dobro, ništa ne predlažem da se sada menja, ali bi dobro bilo imati i to u vidu kada budete radili podzakonska akta.
I poslednja stvar koju želim da kažem jeste vama gospodine Udovičiću, posebno izražavam zahvalnost u ime nas starijih što ste prepoznali i shvatili da i mi možemo da se bavimo sportom i pružate nam izvanrednu šansu, pružate nam podršku i pomoć da imamo svoju olimpijadu koju organizujemo svake godine. Hvala.
Poštovani potpredsedniče, predsedništvo, uvaženi narodni poslanici, 9. marta 2015. godine uputio sam molbu predsedniku Apelacionog suda u Beogradu Dušanu Milenkoviću sledeće sadržine – poštovani gospodine Milenkoviću, poslaničkoj grupi PUPS-a u Narodnoj skupštini Republike Srbije obratila se Tapalaga Marija iz Lokava opština Alibunar. U razgovoru sa mnom navela je da je pred višim sudom vodi nekoliko žalbenih postupaka na presudu Osnovnog suda u Pančevu. Pošto se radi o radnom sporu povodom otkaza molim vas da razmotrite ove predmete i da mi date neku okvirnu procenu kada bi moglo doći do donošenju odluke o ovom predmetu. Molim vas, da ovo pismo ne shvate kao pokušaj bilo kakvog pritiska na sud kojim rukovodite, već samo kao molbu da mi pomognete u vršenju poslaničke funkcije.
Nakon dva meseca, dobio sam odgovor od zamenika predsednika Apelacionog suda, gospođe Perside Jovanović, sledeće sadržine – povodom vašeg podneska dostavljenog Apelacionom sudu u Beogradu, 9. marta 2015. godine, kojim ukazujete na obraćanje Tapalaga Marijane u vezi žalbenih postupaka pred ovim sudom, obaveštavamo vas da shodno odredbi člana 8. Zakona o uređenju sudova pravo na pritužbu na rad suda imaju stranke i drugi učesnici u sudskom postupku. Imajući u vidu da proverom kroz evidencione knjige ovog suda nije utvrđeno da vi imate svojstvo stranke, a iz vašeg dopisa nejasno u kom svojstvu upućujete navedeni podnesak, taj isti nije razmatran.
Postavljam dva pitanja. Prvo, predsedniku Apelacionog suda u Beogradu, da li je ovaj odgovor u skladu sa zakonom, jer ja nisam uputio pritužbu već molbu za određenu informaciju o predmetu koji traje više godina? Drugo pitanje predsedniku, odnosno Povereniku za informacije gospodinu Šabiću, sa molbom da odgovori da li imam pravo na traženu informaciju od Apelacionog suda u Beogradu? Zahvaljujem na pažnji.
Poštovani potpredsedniče, ja bih zamolio pošto ne čujemo skoro ništa da se reguliše pitanje zvučnosti u sali.
U vezi sa amandmanom, želim samo nekoliko rečenica. Poštovani potpredsedniče, poštovani ministre sa saradnicima, uvaženi narodni poslanici, poslanička grupa PUPS će dati punu podršku zakonu i u danu za glasanje, odnosno danas glasati u celini.
Zahvalan sam roditeljima, posebno gospodinu Miladinoviću za trud i napor koji su uložili da se dođe do boljih rešenja u vezi sa većoj bezbednosti građana, posebno naše dece.
Na drugoj strani takođe zahvalnost dugujemo Vladi i Ministarstvu na čelu sa gospodinom Stefanovićem u vezi sa prihvatanjem inicijative dela naroda, odnosno građana kako bi se uredili odnosi u vezi sa bezbednošću koja reguliše ovaj zakon. Takvih predloga u vezi sa ovim amandmanom ima i na drugim mestima koji su tehničke i druge prirode i smatram da bi bilo jako dobro da se u vezi sa pripremama podzakonskih akata imaju sugestije koje su dale određene stručne organizacije, posebno vatrogasna društva, vatrogasni savezi i stručnjaci i da se podzakonskim aktima preciznije urede neke stvari koje su regulisane i predložene u ovom amandmanu, a u nekim drugim tačkama ovog zakona. Zbog toga je moja sugestija da se u pripremi podzakonskih akata imaju u vidu ti predlozi i posebno bave konsultacije sa tim predlagačima. Zahvaljujem na pažnji.
Poštovana predsednice, poštovano predsedništvo, poštovani potpredsedniče Vlade, žao mi je što ministar nije tu da i njega pozdravim.
Uvaženi narodni poslanici, predsednik poslaničke grupe PUPS, Milan Krkobabić je saopštio stav naše poslaničke grupe i ja se tom stavu pridružujem. Postavlja se pitanje – zašto? U ovom trenutku vidim tri razloga. Prvi je da uporedimo ekspoze premijera Vučića pri izboru Vlade, da se reforme koje su tada najavljene ostvaruju onako kako je to premijer Vučić naglasio, a mi u Skupštini smo podržali ekspoze u celini.
Drugi je razlog zbog toga što mislim da je redosled ostvarivanja reformi, koje su najavljene i koje se sprovode, su logične i dobre. Na prvom mestu su one koje insistiraju na tome da se reše ključni problemi ove zemlje, a to je ekonomija, odnosno proizvodnja i zapošljavanje.
U tom pogledu posebno bih istakao tu želju i potrebu da se svi angažujemo u tome da zakone koje smo usvojili u prethodnih mesec dana do kraja ostvarujemo.
U tom pogledu posebno mislim da je značajno postići visok stepen saglasnosti u ostvarivanju zakona koje smo usvojili.
Treći razlog je to što je u svemu ovome i u pripremama reformi učestvovao gospodin Vujović.
Čekam da mi stvorite uslove da mogu da govorim.
Mi veoma pažljivo pratimo rad narodnih poslanika i izlaganje i očekujemo da i oni to rade prema nama.
Treći razlog sam naveo to što je gospodin Vujović u svim pripremama i reformama, pripremama zakona koje smo usvojili učestvovao i mi mislimo veoma uspešno i sa punim kapacitetom. Još jedan razlog za koji smatram da je..