Ko se od članova Odbora javlja za reč. Evo, prvi ću ja da se javim da kažem nekoliko rečenica pre nego što se kolege drugi jave. Gospodine ministre, moram da kažem kao dugogodišnji prosvetni radnik od osnovne škole do univerziteta da sam oduševljen sa ovom strategijom koju imam na papiru i da sam pročitao svih sto šezdeset i nešto stranica. Dva put.
Drago mi je da ste vrlo realni, što ste rekli, unutra i što ste analizirali postojeće stanje onakvo kakvo jeste i dali predlog mera za unapređivanje stanja. Oduševljena sam, zaista oduševljena s tim. S tim više u kontekstu toga, nemojte se ljutiti, ja ću uzurpirati nekoliko minuta, gledaću u okviru vremena, premda danas pustamo više svima jer je javno slušanje na neki način, je li, ovaj da kažem u kontekstu o sportu ovih pet ciljeva o kojim je predsednik Republike govorio juče, a to je prosveta. Poštovane dame i gospodo, ja sam se pripremio za ovu sednicu sa aspekta prosvete. Dakle, i gledajući fizičku kulturu ili i sport, kako kaže često ministar Gajić i jedno i drugo jel, u kontekstu opšteg cilja vaspitanja.
Ja ću ga ponoviti, a to je svestrano razvijena ličnost sa bogatim intelektualnim, to znači obrazovnim, radno tehničkim, uračunavajući i najnovije informacione tehnologije, pa i veštačku inteligenciju, moralni, zdravstveno sportskim i estetskim umjetničkim karakteristikama. Sagledavanjem ukupnog cilja vaspitanja jedino možemo naći iskorak u onom smislu o kojem je predsednik govorio od onih pet ciljeva. Ovaj cilj na području vaspitanja, kako ja često kažem i obrazovanja. Dozvolite da ipak kažem nekoliko rečenica, da se na polju prosvete bije danas odsutna bitka za budućnost Srbije, za budućnost srpskog naroda i drugih građana Srbije. Dame i gospodo, zato je od izuzetne važnosti kojim ćemo putem u ovoj reformi koju sprovodimo sada, daljoj reformi poći.
Gde ćemo stići? To je jako važno. Imamo samo tri puta po mom mišljenju kao dugogodišnji, ja nisam samo istoričar, kako znate i pedagog, koji je dosta radova objavio iz pedagogije. Gledajući istoriju pedagogije nacionalnu našu, profesori to znaju, jel, po meni imamo sad tri puta. Ja ću ih reći ova tri kojim putem bi trebali mi ići.
Prvi put je Svetosavski bio, to je put onoga koji je postavio temelj naše prosvete i književnosti. Taj temelj je uvek aktuelan. Pazite i nikad ne zastareva, jer počiva na istini, na onome što je u samom korenu reči prosveta znači svetlost, prosveštenje uma, a to znači obrazovanja i intelektualnog vaspitanja i duše, ne u religijskom smislu, nego vaspitanja Mislim da smo svi razumeli. Na tom temelju ovaj prvi put zidajući jedino tako postaćemo ponovo prosvećen evropski narod. Deca nam tada, će nam tada uzrastati i vaspitavati se u vrlinske, istinske, istinoljubive i čovekoljubljive i otadžestvoljubljive ličnosti.
I neće im biti potrebna nekakva obuka iz tolerancije i ljudskih prava koja nam je netolerantno, koju nam nameću oni koji misle da svet počinje od njihKao, kako vidimo, ne počinje. To je taj prvi put. Drugi put je Dositeja Obradovića. Svi znamo to. To je put čoveka koji je odbacio istinsku prosvetu pa se uhvatio za lako misleno i površno zapadno pro-svetiteljstvo.
Time je širom, u devetnaestom veku, otvorio vrata svim kulturnim i ideološkim izmima koje su nam sa zapada doneli naši obeskorenjeni intelektualci, a kojima smo ontološki razgrađivali sistematski rastakani poslednjih stotinu godina. Koliko je Dositejeva vera u humanističku prosvetu bila plitka i lako mislena i kolike su opasnosti iza te naivnosti po sudbinu naroda bile genijalno i sud-sudbinu, uhm, i nepogrešivo je osjetio naš veliki Srbin Petar Petrović NJegoš. Njegoš je upozoravao prosvetne i državne vlasti u Srbiji na to razvratno prosvjećenje kojim se želi osnovi učinjeni, kojima su zli osnovi učinjeni, koje je Dositej sa Zapada donio. NJegoš piše knjazu Milošu, neću dug biti citat, "Ja bih Dositeja početovao da je umio svoj dar duševni, to znači vaspitni, obratiti u korist našega naroda srpskoga". Dakle, NJegoš govori našega srpskoga, a ne crnogorskog.
"Obratiti u korist našega naroda", podvlačim, "ali ga obratiti nije umeo i zato ga prezirem kao čoveka koji n-nije video u šta se sadrži sreća naroda, što mu može pričiniti nesreću. I kao čoveka koji je bio nekome plodno oruđe posmejanija nad blagočestvijem", završen citat. Dame i gospodo, Dositej je bio izvor pokušaja da se pokrene duhovni, vaspitni život srpskog naroda u jednom srednjoevropskom, to vrlo znamo, je li prozapadnom pravcu. Dositej je bio zapadnjak. Govorio je nekoliko zapadnih jesnika, sedam po meni, divio se engleskoj kulturi.
Tvrdio da su engleske najbolje žene na svetu. Prevario se, pokojni Tito je rekao da su Srpkinje. Ali čim je došao u Srbiju, nakon što ga je Karađorđe pozvao, iako je bio sklon Austriji, Karađorđe, kazao je, citiram, "Karađorđe, okreni se, okreći se Rusiji", završen citat. Da vas ne gnjavim puno, ako bi iz svetskog slikarstva, što danas pokušavaju Zapadnjaci, uklonili rusko slikarstvo, svet bi potamneo. Ako bi iz svetske muzike izbacili rusku muziku, svet bi ogluveo.
Ako bi iz svetske književnosti izbacili rusku književnost, svet bi zanemeo Idemo treći put. Postoji još treći put, to je put naš srpski kojega je trasirao predsjednik Aleksandar Vučić. To nije put ni zapada, niti istoka, nego naš srpski put. Uz svetosavske korijene sublimi-sublimirao je i napredne zapadne i napredne istočne vrednote ili vrline. Predsjednik Vučić je to, iako nije po struci pedagog, najbolje okarakterisao u svom ekspozeu dve hiljade šesnaeste godine za predsjednika Vlade, koji je na osamdeset sedmoj stranici rekao, hoćemo i na kraju, na sto trideset i šestoj šira verzija, hoćemo Srbiju, pristojnu Srbiju, pristojnih ljudi.
To je to o čemu govorim. Zato, aa, ovaj treći put uz svetosavske korene, počeši od istinoljublja, čovekoljublja, otadžbestvoljublja, napredne i zapadne, a i napredne istočke, istočne vrednote. Zato će nam deca sada jer smo već zakon o udžbenicima doneli, nadamo se da će takvi programi biti, učiti istoriju od predhrišćanskih vremena do danas, pa nećemo imati pr-pr-prodavaoce otadžbine, kao što su neki, da im imena ne navodim. Ja sam ih sebi stavio. Ima ih šest predstavnika političkih stranova, uhm, stranaka koji su se javno odrekli Kosova i Me-metohije Zato vas pozivam dame i gospodo, da podržimo ov-ovu strategiju koju još jednom kažem, je od izuzetne važnosti, pogotovo akcen dajem na onaj deo školskog s-sporta o kojem ste govorili.
Izuzetno ste dobro, kao, ja znam ministra kao pravog pedagoga, a i vas, ste kao pravi pedagozi, vaspitnu funkciju fizičkog vaspitanja i sporta stavili, stavili na izuzetno mesto, dakle i stavili ste sve ono što se, ja samo da napomenem nekoliko rečenica uzeću još dva tri minuta vremena. Dakle, govorite o nedoličnom ponašanju da treba. To je pravi izraz. Drago mi je da to čujem. Pre nasilja.
Nasilje je posljedica nevaspitanja. Stavili ste vaspitnu funkciju, pa onda ste identifikovali sve one, od, počevši od rasizma, ksenofobije, koji se pojavljuju borba protiv toga. To je izuzetno važno povezano sa školama, sa fakultetima i to ste stavili izuzetno dobro. Ja da ne uzimam više riječi, podržimo ovu strategijuDajmo još svoj prilog u ovome, jer ona je sastavni dio strategije ukupne koju je predsjednik države u pet tačaka prekjuče objelodanio. Na prvom mestu, stalno predsednik kad govori politiku mira, to je pedagogija mira, vi, gospodo pedagogi, vi znate, bez toga nema ništa.
Vidite, ja ću sada na završnici da citiram Janaro-Amosa Komenskog, najvećeg, velikog, ajde i najvećeg nenadmašenog reformatora i učitelja čovječanstva koji poručijoc-poručuje u kontekstu ovoga. Citiram: "Rat je potrebno odbaciti kao nešto zversko, jer ljudima pristaje samo ono što je ljudsko." Završen citat. Zato predsednik naš u svakoj svom obraćanju po-postiče politiku mira u prvoj rečenici bezbednosti. Dakle, vidite i dalje.
A da bi to postigli, moramo ovo o čemu ste vi u strategiji staviti politiku mržnje p-raznih nedoličnog ponašanja učiniti sve da do toga ne dođe. Nažalost, naši blokateri forsiraju politiku mržnje. S tim u vezi, na završnici dozvolite da kažem da citiram francuske učitelje iz 1921. koju-koji su rekli, to je pouka svima nama. Ako hoćete trajan i siguran mir o kojemu predsjednik republike uvijek govori među narodima, onda treba ostvariti razoružanje mržnje, ove koju forsiraju naši politički protivnici, pogotovo blokaderi, koja razdvaja pojedine narode i među njih unosi bakcil svih sukoba i ratova.
Završen citat. Alpha i omega svega. I koliko je obrazovanje, pa i fizičko i sport, kao sastavni dio jednog od pet onih područja vaspitanja, značajno za ukupnu ličnost u budućnosti, ja ću, evo na zadnjoj rečenici da citiram Leibnitza, kojeg predsjednik države često citira, koji je rekao: "Dajte nam obrazovanje i vaspitanje i mi ćemo kraće vrijeme nego što je jedno stoleće promijeniti karakter Europe." Završen citat. Upravo pokušavaju zapadne sile da nam karakter promijene ne u pozitivnom smislu, nego u negativnom.
Zato aveti nacizma se javljaju u Evropi, a mi provodimo ovo što provodimo k-ovom strategijom, idemo vaspitanje porodične vrijednosti, vaspitanje, pedagogiju mira među svim narodima, ne unutar Srbije, nego unutar Evrope i čitavog sveta. Zato naš predsjednik je rado primljen i na istoku i na zapadu i na sjeveru i na jugu. Izvinite, uzeo sam dvanaest minuta vremena, premda danas nećemo ograničiti vreme na slušanju, a slobodno možete govoriti koliko hoćete. Hvala vam lijepo. Tko se dalje javio za riječ?
Spasojević Goran. Izvolite