Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Dragan Tomić

Govori

Poštovani poslanici, malo bih samo da podsetim i prethodnog govornika da ovde pravimo jednu grešku. Ne govori se uopšte o ukidanju zakona, jer zakon ostaje i dalje da važi, već samo o delu zakona. Moram da kažem da je ovaj zakon već ukinut. Znate kako je ukinut? Ukinut je onog momenta kada je Vojvođanska skupština donela odluku, skinula znak RTS-a i postavila svoj znak i apsolutno javno preduzeće, koje je osnovala Vlada Republike Srbije po ovom zakonu, izuzela od dela uređivačke politike i finansija na tom delu Republike Srbije. Prema tome, ovaj zakon je već manjkav, a moglo bi se reći i da ne postoji, jer ne kontroliše celinu vršenja svoje funkcije.
Već tog momenta je postala i bespredmetna taksa. Nemojte vi misliti da mi branimo taksu. Mi pričamo o nečem drugom. Vrlo konkretno ću govoriti samo upravo o onome što piše u ovom zakonu. Koristili ste ovde tri termina u obrazloženju, a to su sledeći termini: nelogičnosti, nepravedno i neprirodno. Time ste pokušali da se udvarate narodu i da kažete kako ćete vi da vodite brigu o narodu. To je rečeno ovde od strane ministra. To apsolutno nije tačno. Drugo, činite još jednu grešku, da ne može da se finansira iz tekuće rezerve, koja čini 210 miliona, već mora samo iz stalne, to su opet dve razlike. Ovih 210 miliona nije dovoljno ni za mesec dana finansiranja Televizije Srbije sa 8.000 zaposlenih.
A sada da kažem o onom drugom delu. Kada kažete da vodite brigu o narodu, kaže ministar da ćete vi to finansirati iz budžeta, znači opet će morati da plati narod. Narod će morati da plati još nešto, moraće da plati i onih 400 miliona dolara NATO štete, nećete da tražite odštetu za RTS koja je porušena. Vi pričate za generalnog direktora, kako je on znao kada će biti bombardovana, a trebalo je da pročitate jutrošnju izjavu Karle Del Ponte, koja kaže da ne zna ni ona, ali joj je to neko došapnuo i rekao, kako smo mi znali kada ćemo biti bombardovani.
Molim? Recite, hoćete li da polemišete samnom? Recite kako se zovete, da Vas prozovem da izađete ovde. Nemojte, vi ste ovde klasični mitingaši, a ja pričam o zakonu. Nemojte, pustite to. Dalje, pored toga što su ova sredstva nedovoljna za finansiranje RTS-a, kada kažemo da ćemo finansirati iz budžeta, mene živo zanima i sledeće: kako će se nadoknaditi šteta, pored ove ratne, a to je i ona DOS-ovska, koju ste ostavili kao spomenik svim Beograđanima, da gledamo, sva ona nestala i ukradena oprema, pa kako planirate da platite naknadu štete onim ljudima koji su maltretirani, šamarani i linčovani? Tako da se ovde ozbiljno postavlja pitanje primene ovog zakona.
Ja sam vrlo u temi, verujte mi, kada govorim o primeni zakona i o sredstvima iz kojih će se finansirati. Nemamo ništa protiv da se ova taksa ukine, ali, iz razloga o kojima sam govorio, znači da ovaj zakon već ne važi, a ti delovi su sami po sebi nebitni i bespredmetni, pa ako budemo finansirali iz tekuće rezerve, koja je 210 miliona, nemamo izvore. Znači, morate kršiti privremenu odluku o finansiranju budžeta kojeg ste doneli...
Samo sam 13 sekundi prekoračio, verujte, vrlo pažljivo pratim kada puštate ove mlade momke koji nisu uopšte u temi, onda govore i po dva-tri minuta više. Nije ni važno, važno je da ovo pretvarate u pljuvaonicu. Prema tome, daleko ste vi od brige za ovaj narod. Nemojte molim vas ovde samo pričati o brizi o narodu, a već im koža s leđa puca. Hvala lepo.
Poštovani gospodine predsedniče, poštovani poslanici, ovaj predlog zakona kojim se zaustavlja primena Zakona o vlasničkoj  transformaciji izazvao je ovih dana u javnosti burne komentare. A to, pre svega, u delu mišljenja sindikata, kao i u različitosti izjava koje su predstavnici Vlade davali o elementima budućeg zakona. Ono što je posebno izazvalo pažnju javnosti, a to su rekao bih dva detalja. Prvi, što po usvajanju ovog zakona imaćemo nejednaka prava radnika. Poznato je da po postojećem zakonu 60% akcija se deli, kako reče ministar, besplatno, a po 400 maraka po godini radnog staža. Po izjavama, ono što bi trebalo da bude koncept novog zakona, verovatno će se  samo 10-15% takvih akcija deliti.
Ako je nekih 900 preduzeća, a da kažem da je u njima oko 100.000 radnika, šta je sa ostalih milion radnika, a ako nastavimo ovaj oblik privatizacije u ovom delu, u kojem se govori, a to je član 5. stav 1. i 2. , onda mi nemamo ništa protiv da se nastavi privatizacija u ovim preduzećima, ali svakako imamo protiv da se ne reši, na sličan način i prava ostalih zaposlenih. Druga stvar, nije jasno ko će to u budućem periodu utvrđivati koja je to vrednost preduzeća, kako ćemo do nje dolaziti, šta je sa prethodnim procenama u ovih nekoliko hiljada preduzeća, da li one više neće raditi, da li smo tim novcem koji su zaradili ti radnici preduzeća dobro nahranili Ekonomski institut, Ekonomski fakultet i sve ove agencije koje se bave procenom vrednosti kapitala.
Govori se o nekom periodu koji je neophodan za donošenje novog zakona. Danas smo imali prilike da vidimo amandman, gde se rok produžava na 6 meseci, do donošenja novog zakona. Verovatno je potrebno da se kupi dovoljno vremena, da od brzine o kojoj se govorilo da će se doneti novi zakon, verovatno, nema ništa. Bitno je nešto drugo. Ovih dana je po Srbiji poplava strateških partnera. Javnost nije dobro upoznata sa tim, ko su ti strateški partneri sa kojima Vlada pregovara, a verovatno ćemo biti upoznati u narednom periodu. Zna se šta je tema, tema su telekomunikacije, elektroprivreda, putna privreda, naftna privreda, pivare, cementare, ono što je verovatno najveći kapital ove zemlje.
Ima ovde nešto što samo po sebi odudara od cilja ovog zakona, a to je sledeće: mi znamo da je u zadnjih 7,8 godina, kroz vreme sankcija i kroz NATO agresiju, dobar deo ove privrede o kojoj sam ja govorio oštećen bombardovanjem. Ono što je sigurno bitno, a to je pitanje za Vladu i za budući zakon, hoćemo li uz prodaju ove domaće robe tražiti i naknadu ratne štete. jer poznato je da na ovim segmentima, kao što su telekomunikacije, elektroprivreda, putna privreda, naftna privreda su i nastale najveće štete.
Samo da podsetim, valjda je bitnije da ne konstatujemo da je Televizija Srbije pretrpela štetu od 400 miliona dolara, ali je bitno da uhapsimo bivšeg direktora i da mu sudimo za ko zna zašta.
Još jedna stvar, niko da pomene jednu činjenicu, jedan detalj od strane Vlade. Poznato je svakako da svaka privatizacija proizvede jednu ozbiljnu činjenicu, a to je otpuštanje radnika sa posla.
Pitam, hoće li Vlada raditi na socijalnom programu, šta ćemo raditi sa tim ljudima i ono što se sigurno sada dešava po odluci Vlade, da mala preduzeća, čak i ona iz dela preduzeća po posebnom programu, 75 preduzeća, sva su zaustavljena bez perspektive da uopšte više rade. U ovom jednom delu govorilo se da će novi zakon to bolje rešiti. Fond za razvoj Republike Srbije, a za njega se odvajalo 50%, i republičko tržište je bilo ravno sa 25%, a ostalo je išlo za socijalni program.
Poštovani narodni poslanici, pošto smo se malo pre, kada je trebalo da govori mandatar, dogovorili da je diskusija neograničena, ja bih zamolio predsedavajuću da ja svoj prvi deo diskusije odćutim i da sačekam da u salu uđe potpredsednik Vlade i članovi Vlade, pa tek onda da govorim.
Onda, ovo ponašanje već samo po sebi predstavlja nepoštovanje ove skupštine. Već smo počeli da ne poštujemo... Vlada ne poštuje svoje poslanike.
Evo, predsedavajući mi kaže da kandidat za mandatara može da izloži ekspoze i da ode kući da se odmori i kada mi završimo dođe ovde. (Glasovi: Nije tako.)
Ja sam razumeo.
Poštovani narodni poslanici, prva rečenica kandidata za mandatara je da je ovaj ekspoze, u stvari, predizborni program DOS-a. (Đinđić: Nije tako.)
Ja ću reći nešto različito od mojih prethodnika. U ovih 100 dana imali smo priliku da vidimo niz poseta predstavnika Demokratske opozicije po Evropi gde su bili pozivani i zaista se desilo da su nam ukinute sankcije, mi smo vraćeni u neke evropske institucije. Ali, mislim, da smo, otprilike, došli na nivo gde smo bili 1995. godine, kada smo potpisali Dejtonski sporazum. Sve ostalo, nekako dalje, nekakve razrade.
Ono što mene interesuje, a nije pomenuto u ekspozeu i hteo bih da pitam kandidata za mandatara, gde je granica kada prestaju ucene prema srpskom narodu? Ja to gledam ovako. Moram ovde da podsetim na to da niko ne pominje Rambuje. Malo ću to da obrazložim. Moram da kažem da je ova skupština, u ranijem sazivu, glasala u vezi Rambujea i kompletna, gde su bili poslanici svih političkih partija, rekla da neće prihvatiti taj Rambuje. Ja Rambuje hoću samo da uporedim sa nečim.
Tamo je naša delegacija potpisala prvi dogovor, a onda u Rambujeu sleće na brzinu Madlen Olbrajt i Džejms Rubin i onda se pojavljuju novi zakoni, odnosno brojni aneksi. Pitam se, da li je to prošlost za ovu Srbiju, da li tih vojnih aneksa više prema nama nema. Da podsetim, tada je traženo da trupe NATO pakta uđu na područje Jugoslavije, i da ne odgovaraju po našim propisima. To je bio kraj i tada je počelo bombardovanje.
Znači, to je pravi razlog zašto je počelo bombardovanje SR Jugoslavije i drugi razlog što se htelo da se uđe na Kosovo. U tom intervalu je bombardovana i Televizija. Juče smo čuli informaciju, da je neko nama javio da će biti bombardovana Televizija tog dana, u to i to vreme, u toliko i toliko sati. Nešto razmišljam, pa se pitam, što nam ne javiše za Aleksinac, što nam ne javiše za Grdeličku klisuru, za nišku pijacu i za sve muke koje su nas zadesile tada. Neka mi oproste oni koje nisam pomenuo, ali nekoliko hiljada žrtava je palo.
Zanima me, da li još tih zahteva ima prema nama, ima li zahteva prema Srbiji i srpstvu, hoće li ova vlada i ovaj parlament imati prilike da kažu, gde je granica trpljenja srpskog naroda i ostalih naroda na prostorima bivše Jugoslavije, a dobar deo od tih građana je na području SR Jugoslavije.
Pažljivo sam slušao i nigde nisam našao reč omladina. Ni reči o tome u ekspozeu. Nešto se pominjalo tamo kao školstvo, malo kroz sport, ali to smo razbili i o tome će drugi voditi računa. Ostaje jedino da mislim da će o omladini voditi računa neke vladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva. Bilo bi dobro da omladini, ako ne postoji mogućnost da se formira Ministarstvo, onda bar u Ministarstvu prosvete da bude određen poseban resor gde će se o mladima voditi računa. Mi omladinu nismo izvodili na ulicu i nećemo ih izvoditi na ulicu. Nećemo izvoditi ni osnovce, ni srednjoškolce. Njima je mesto u školi, da se obrazuju, da budu vredni domaćini.
Moram da kažem da se do sada još niko nije osvrnuo na reč - poljoprivreda. Dobili smo ministra, ali o tome u ekspozeu ni jedne reči. Ne znamo ko će misliti o seljacima, ko će rešavati njihova pitanja, da li će uopšte biti agrarnog budžeta u novom programu. Ali, dobili smo ministra.
Kandidat za mandatara je boravio kod nas u Šapcu, u ovoj zadnjoj predizbornoj kampanji. Odlaskom u "Zorku", prva konstatacija je bila da treba zatvoriti šabačka đubriva. Znamo mi, mogli smo to uraditi i pre osam godina, kad su uvedene sankcije. Imali smo puna politička opravdanja. Fabrika je osposobljena i može da radi. Onda su se neki naši lokalni tamo lideri odmah počeli da utrkuju u obrazloženjima kako treba zatvoriti tu fabriku, koja je temelj i oslonac, i stvorila je celu Holding kompaniju "Zorka". Tamo ima hiljadu radnika i zavisnih još jednu hiljadu. Znači, otprilike, dve hiljade radnika treba da ostane bez posla.
Najgora je stvar što ovi što su ušli na buldožerima sada u "Zorku", jedni pričaju da treba proizvoditi, drugi pričaju da treba uvoziti, a valjda ih je novi ministar odmah poslušao, pa uvozi 170.000 tona đubriva. Mene zanima kako će to doći do seljaka. To je pitanje za ministra, kad bude imao prilike da govori o toj temi.
Za kraj, moram da kažem još jednu malu moju impresiju u ovom periodu izlaganja. Onaj deo, gde se govori o ekspertskoj vladi. Ja nemam utisak, zaista, da će to biti ekspertska Vlada. Pre mi to liči na nešto drugo, a pošto ima sedam potpredsednika, ličiće mi na Vladu sedam sekretara SKOJ-a. Da ih ima 12, ja bih rekao 12 apostola. Hvala lepo.
Poštovani narodni poslanici, molim vas da zauzmete mesta, da počnemo sa radom.

Pre nego što pređemo na rad, pročitaću vam pismo, koje sam dobio od glavnog koordinatora RTS-a:

"Obaveštavamo vas da više nemamo tehničkih mogućnosti za prenos Skupštine, reportažna kola i linkovi moraju na druge programske zadatke i izvinjavamo se zbog toga".

(Glasovi iz redova radikala: Ko je to potpisao?)

Nismo počeli da radimo, rekao sam - pre prelaska na rad.

Molim vas, nastavljamo rad Druge sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2000. godini.

(Stevo Dragišić (sa mesta): Ne tražim reč, samo pitam ko je potpisao pismo.)

Nenad Ristić, ovlašćeno lice sa televizije.
Nemojte mene da pitate, nisam ga ja postavljao.
Budite ljubazni, sedite.
Obaveštavam vas da prema službenoj evidenciji današnjoj sednici prisustvuje 140 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja kvoruma molim narodne poslanike da postave svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice.
Molim vas, vi znate kako utvrđujemo, ako ne može putem elektronskog sistema, moraće službenici da prebroje. Ali, sačekajte još malo, dolaze poslanici. Ja koristim poslovničku proceduru onako kako mi Poslovnik nalaže.
Molim stručne službe, pošto ne možemo da utvrdimo elektronskim putem, da prebroje narodne poslanike. (Poslanici SRS napuštaju salu.)
Molim stručne službe da prebroje poslanike u sali.
Brojanjem smo utvrdili da ima 107 narodnih poslanika. Znači, nemamo kvorum.
Predlažem pauzu do 12,00 časova.
(POSLE PAUZE - 15,20 č.)
Nastavljamo rad.
Radi utvrđivanja kvoruma, molim vas da postavite svoje kartice u poslaničke jedinice. Ako elektronski sistem ne funkcioniše, zamolio bih stručne službe da prebroje narodne poslanike u sali.
Pošto nemamo kvorum, dajem pauzu od pet minuta.
Zamolio bih poslanike da se ne udaljavaju iz sale.
Pošto su se stekli uslovi, predlažem da konstatujemo potvrđivanje mandata narodnih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije za upražnjena poslanička mesta, kako bismo omogućili njihovo učešće u radu Narodne skupštine.
Uručen vam je izveštaj Republičke izborne komisije o izboru narodnih poslanika u izbornim jedinicama 5 - Subotica i 6 - Zrenjanin, radi popune poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Takođe vam je uručen izveštaj Administrativnog odbora koji je utvrdio da su se stekli uslovi za potvrđivanje mandata narodnih poslanika sa predlogom da Narodna skupština, shodno članu 27. stav 5. Zakona o izboru narodnih poslanika, konstatuje potvrđivanje mandata narodnim poslanicima: Mihalju Vermešu, kandidatu sa izborne liste Socijalistička partija Srbije, Jugoslovenska levica, Nova demokratija - Slobodan Milošević u izbornoj jedinici 5 - Subotica i mr Milovanu Vukoju, kandidatu sa izborne liste Socijalistička partija Srbije, Jugoslovenska levica, Nova demokratija - Slobodan Milošević u izbornoj jedinici 6 - Zrenjanin.
Na osnovu izveštaja Republičke izborne komisije i izveštaja i predloga Administrativnog odbora, a shodno članu 27. stav 5. Zakona o izboru narodnih poslanika, konstatujem potvrđivanje mandata narodnim poslanicima Mihalju Vermešu i mr Milovanu Vukoju.
Čestitam narodnim poslanicima na izboru.
Molim narodne poslanike da uzmu učešća u radu.
Podsećam vas da je Narodna skupština na jučerašnjoj sednici donela odluku o narodnim poslanicima na stalnom radu u Narodnoj skupštini Republike Srbije. U međuvremenu Administrativni odbor je predložio još jednu odluku o narodnim poslanicima na stalnom radu u Narodnoj skupštini Republike Srbije, koja vam je uručena.
Otvaram jedinstven pretres. Da li predstavnik predlagača želi reč? (Ne želi.)
Da li neko od narodnih poslanika želi reč?
Ima reč narodni poslanik Života Cvetković.
Da li predstavnik predlagača prihvata ovaj predlog? (Prihvata.)
Molim narodne poslanike da postave svoje kartice u poslaničke jedinice. Imamo kvorum.
Stavljam na glasanje Predlog odluke o narodnim poslanicima na stalnom radu u Narodnoj skupštini Republike Srbije, uz dopunu koju je predložio narodni poslanik Života Cvetković.
Konstatujem da su za ovaj predlog glasala 123 narodna poslanika, protiv nije bio niko, uzržanih nije bilo, nije glasalo šest narodnih poslanika. Bilo je prisutno u sali 129 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština, većinom glasova, prihvatila Predlog odluke o narodnim poslanicima na stalnom radu u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Predlažem da se prilikom priprema za objavljivanje u "Službenom glasniku Republike Srbije" obe odluke o poslanicima na stalnom radu u Narodnoj skupštini Republike Srbije, koje je Narodna skupština usvojila na ovoj sednici 23. i 24. oktobra 2000. godine, pravno - tehnički objedine i objave kao jedan akt.
Podsećam vas da je Narodna skupština na jučerašnjoj sednici utvrdila dnevni red Druge sednice Drugog redovnog zasedanja u 2000. godini od pet tačaka i započela načelni pretres povodom prve tačke dnevnog reda.
Prelazimo na 1. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O MINISTARSTVIMA
U načelnom pretresu učestvovalo je 28 narodnih poslanika.
Nastavljamo pretres po ovom predlogu.
Da li se neko javlja za reč?
Ima reč narodni poslanik Spasoje Krunić.
Zahvaljujem. Da li se još neko javlja za reč? (Da.)

Izvolite, ima reč narodni poslanik Bojana Ristić.
Vi ste govorili, gospodine Ljubojeviću, povodom ove tačke. O tome ćemo posle.
Molim vas, ja sam vas pustio dovoljno da napravite uvod, a sada se držite tačke dnevnog reda.
Hvala. Molim?
Da li ste se registrovali?