Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Dragan Tomić

Govori

Takođe se pozivam na član 103, ali stav 8. koji kaže da – ona poslanička grupa koja zloupotrebljava vreme, da joj se oduzme od vremena za raspravu onoliko koliko je zloupotrebljavala, zato što se ovde radi o jednom klasičnom obesmišljavanju današnjeg toka sednice.
To je stari manir DS, da kada su oni u pitanju obesmišljavaju sve ono što je činjenica u javnosti sve prisutna.
Niko od Srbije neće oduzeti ono što su građani tražili, mi ćemo se potruditi iz naše poslaničke grupe da pomognemo Vladi Republike Srbije i državnim organima da zaštite interese svih građana Srbije.
U ovom slučaju se radi o zloupotrebi službenog položaja gospodina poslanika Dulića. Očigledno da vam to nije dovoljno, gospodo iz DS i ko zna šta još kod vas sve ima tamo o čemu se mi moramo baviti ovih i narednih dana, ali činjenica je da ovim vašim postupkom pokazujete svu onu bahatost vlasti kako ste je vršili. Pokazujete na sve načine manir da vam nikada nije bilo stalo do naroda niti do ove države, već samo do vas i vaših interesa.
Pokazujete ono zbog čega vas je Srbija kaznila, da odete sa vlasti i da sedite u opoziciji jedno duže vreme.
Zato vas molimo kao ljudi da mirnim putem gospodinu Duliću se jednostavno uspostavljeni imunitet koji je on tražio, jednostavno poništi i da se stvore uslovi da čovek može da se brani pred državnim organima, jer mi njega ne hapsimo, samo insistiramo da kao i svi drugi građani može da bude pozvan, saslušan, pa ako neko utvrdi da ima nekih elemenata, neka radi po zakonu. Hvala.
Poštovana gospodo narodni poslanici, malo pre kada sam govorio o povredi člana …
Ovo je replika.
Dva puta sam pominjan.
Moram da kažem da kada je u pitanju ova materija imam poprilično iskustva i dugi niz godina sam operativno radio na ovim poslovima. Mislim da se u ovih 20 godina predaleko otišlo od nečega što je ovlašćenje direktora poreske uprave i da su oni svedeni na činovnike čija su ovlašćenja da prebrojavaju zaposlene radnike, da vode računa o radnom vremenu, a da siva zona oko njih leti kako ona hoće, odnosno da poreski policajci, inspektori imaju popriličnu slobodu, za koju bih ja rekao, kada je u pitanju ova vrsta delatnosti, da tu nema nikakve slobode, posle jedne koordinacije i dogovora oko svega. U nekim vremenima kada sam ja počinjao na mestu direktora poreske uprave oni su bili savetnici generalnog direktora Republičke uprave javnih prihoda. Njihov značaj u vršenju funkcije podignut je na taj nivo da ni ministri, ni bilo ko nije mogao da interveniše kad je u pitanju da siva zona, odnosno transport roba.

U ovom trenutku prokomentarisali smo i rekli da je ovo jedan sličan trenutak u kojem se ta siva zona podigla poprilično i da se van poreskog obuhvata nalaze brojni oblici koji direktno nanose štetu, smanjuju prihode državi, a onda raspravljamo o deficitu. Moram da kažem da su ljudi koji rade u tim organima, po meni, izuzetno pošteni.

Prvo, za ovih dvadesetak godina koliko traje ova tranzicija, to je služba u kojoj je najmanji broj ljudi došao u situaciju da bude izložen i progonu i bilo kojim drugim merama. Mislim da je u zadnjih četiri, pet godina došlo do toga da se uloga direktora u poreskim upravama još više smanjila, da su postali direktno vezani za koalicione kapacitete na lokalu. Zna se ko je iza koje firme stajao, odnosno koja politička partija je bila u bloku. U te se nije ulazilo. Mislim da je ovaj obim ovlašćenja i način izbora u ovom trenutku mali.

Ovo mogu da prihvatim kao jednu nameru da u vremenu koje sledi prema nama, koji ide prema nama, da na jedan ozbiljniji način tretiramo sistem rukovođenja, način organizacije poreske uprave i posebno ljudi koji imaju ta posebna ovlašćenja. Kada bude došao budžet da ponovo tu temu vratimo, ali na jedan suptilniji način, jer to je čini mi se najznačajnija oblast i sistem. Imamo raspoređeno da nam nešto rade tržišni i finansijski policajci, poreska policija, Odsek za privredni kriminal. Formirali smo neki UBPOK. Sve to treba po istom tragu, rezultata nema. Tako da u tim licima koje vode poreske uprave treba pronaći ozbiljniji model nezavisnosti. Mislim da konkurs sam po sebi neće pružiti tu nezavisnost. Razumem zašto ova gospoda iz DS, koji su mahom svuda vukli kockice kao figure u šahu, svuda se nalaze njihovi ljudi. Zna se gde se ne sme ući. To je opšte poznata činjenica u svim poreskim upravama.

Ovaj trenutak tretiram kao jedan pokušaj da se krene u pravcu ozbiljnije reforme poreske uprave da bismo došli do nečega što je zaštita integriteta zaposlenih u poreskim upravama, ozbiljniji način tretiranja njihovih zarada. Ima mnogo stvari koje su dobro urađene. Znači, možda u nekom tehnološkom smislu pripremljene, ali nisu dobile onu snagu i energiju koju moraju da imaju u smislu efikasnosti, nezavisnosti i zaštite državnih interesa u brojnim zakonima koji se nalaze pred njima i koji su obavezni da primenjuju. Hvala.
Hvala. Malopre sam reagovao po Poslovniku na izlaganje prethodnog govornika, ali niste primetili moju reakciju. Gospodin Mićunović je izneo neke vrlo teške optužbe i govorio je i mimo dnevnog reda, a to je povreda člana 106. Poslovnika. Rekao je da su kreatori ovog rebalansa budžeta ljudi koji vode uvoznički lobi u Srbiji.

Taj sistem obesmišljavanja svake situacije u kojoj se nalazimo, sistem liberalne koncepcije kroz koju prolazimo je svođen na šanse čoveka da ima pozitivan stav u ovom društvu i otprilike je to neka koncepcija i filozofija života gospodina Mićunovića.

Meni je žao što on nije ovde sada, ali izgovoriti rečenicu da uvoznički lobi kreira jedan budžet države u ovom parlamentu, predstavlja bezdušno stvaranje iluzije da vreme kroz koje prolazimo nema nikakvu šansu, da narod za šta je glasao je obična farsa i to nije tačno. Ovaj narod želi svoju šansu i dobio ju je izborima u maju. Moram da kažem da u ovom trenutku prolazimo kroz činjenice koje ste vi stvarali.

Postavio je još jednu tezu. Kaže – ova vlada duguje odgovor kojim putem će voditi Srbiju u narednom periodu? Građani Srbije su prepoznali u svojim glasovima i tako su i glasali. Dali su svoj glas SNS-u i dali su na izborima predsedniku Tomislavu Nikoliću. Žele novu šansu. Ne dozvoljavamo da obesmišljavate ovo vreme u kojem se danas nalazimo. Novu šansu će građani videti za mesec dana, kada bude pred ovaj narod stavljen nov budžet. Tada će videti kojim će putem Srbija da ide u narednim godinama.
Poštovana gospodo, posle ovako inspirativnih nastupa gospode iz opozicije, potrudiću se da onu diskusiju koju sam hteo da govorim promenim i da probam da posle ovoliko izgovorenih optužbi na jedan drugi način osvetlim zašto je ovoliki deficit i da se vratimo onoj temi zbog koje još svi sedimo.

Institucije su objavile da je ukupan javni dug u prethodnom periodu zadnje četiri godine uvećan za duplo, znači uvećan je za vreme ove prethodne Vlade čiji su ključni nosioci upravo ljudi iz DS. Motori ti priče su kod njih. Ovaj budžet je njihov rukopis, njihovo stvaralaštvo i njihova ideja i suočiti se u ovom trenutku, u ovom delu godine sa tim, ne preostaje ništa drugo nego da se sačuvaju socijalni elementi, socijalne komponente i da se prema najširim društvenim slojevima reaguje onako kako bi svi građani relativno mirno prošli kroz ovo vreme krize u kojem se nalazimo.

Siguran sam da će ova vlada koja je počela da radi pre nepuna dva meseca imati snage da svojim idejama, kreativnošću izvede Srbiju u narednu godinu, za koju očekujemo da će biti bolja.

Sad bih oko tog deficita nekoliko rečenica. Znate, kad vam poraste javni dug, od prevelikog zaduživanja. Onaj ko se zadužuje valjda razmišlja da stvara nove prihode. Taj veliki javni dug nije stvarao prihode, već je Srbiju dovodio u sve veće deficite, jer nije bilo prihoda kojima bi se otplaćivale kamate. Ovde se danas manje pominje da treba u tom rebalansu da se doda još 11 milijardi da bi se platile kamate na loše kredite koje smo uzeli.

Unutrašnji dug je porastao zato što su efekti rada prethodne Vlade bili pogubni na proizvođače. Gospodin Mićunović izgovori ovde šta je hteo i ode. Kaže – uvozni lobi. Taj uvozni lobi je njihovo čedo. Gospodin Mićunović je verovatno jedan od kreatora ljudi koji su stvarali taj dugogodišnji imidž. Pod njihovom palicom su nastali tajkuni, loše privatizacije i sve ono što se odrazilo na ovaj trenutak u kome se nalazi ova vlada. Pomenuo sam termin privatizacije. Nema samo Srbija svoje 24 teške privatizacije, svaki veći grad u Srbiji ima svoje 24 loše privatizacije. Mali gradovi nemaju više nijednu firmu koja radi. To je ono šta je potpis ovog vođenja i šta je ideologija ovog vremena.

Kad ste pomenuli ideologiju, blisko je vreme od pre četiri, pet meseci koliko se iz ovog budžeta za koji mi sad treba da podnosimo izveštaj i na kraju godine da rešavamo brojna pitanja, brojna sredstva su data u novinska izdavačka preduzeća radi finansiranja ko zna čega, po 500, 600 hiljada evra, milion evra, potezani su krediti sve iz ideoloških razloga, a moram da kažem da Srbija više nije žuta. Srbija je progledala i neće više ovo da trpi. Građani Srbije su za to dali na prethodnim izborima poverenje SNS i izboru za predsednika gospodina Tomislavu Nikoliću, i nama veruju kojim putem treba Srbija ide sa našim koalicionim partnerima.

Pominjali ste medije. Začuđujuće je da vi kontrolišete sve medije. Kažete da su to naši mediji. U ruci držim jedan papir za koji sam juče, kada sam čuo da je izgovoreno tako nešto, ostao šokiran. Moram da pomenem ovde. Kaže – protesti sindikata RTS-a. Gospoda iz RTS-a kažu da se iz državnog budžeta nadoknadi izgubljena pretplata, zbog krize prihodi su po tom osnovu pali na svega 30%. Pa, pali su zato što neće Srbija da plaća propagandu DS na srpskoj nacionalnoj televiziji. To je razlog zašto je to palo.

Onda, komentarišu kako mi narodni poslanici odvraćamo građane od plaćanja pretplate. Moram da kažem da sam vršnjak te srpske televizije i da smo rođeni na isti dan, iste godine, ali moram da kažem da smo totalno različiti po onome kako želimo da vidimo ovu zemlju.

Pominju se ovde rukovodstvo i upravni odbor. Nisam razumeo sindikat da li je želeo da od upravnog odbora i generalnog direktora RTS-a zatraže ostavku, ali indikativno je, nigde ne pominju zašto RTS koristi posrednike za ugovaranje reklama i zašto to nije postavio u soptvenom prihodu. Pitanje je u kojoj meri je tu izgubljen prihod srpske radiotelevizijske i radiodifuzne ustanove.

Na kraju, hoću da kažem još nekoliko rečenica. Kako se tretira ova kriza? Tri su faktora, po meni, vrlo važna. Prvi je da sagledamo stanje u kom se nalazimo. Drugo je da nateramo državne organe i institucije koji dremaju oko nas ne radeći ništa i iščekujući da će neko zaboraviti njihov nerad. Pomenuću samo poresku upravu. U poreskoj upravi se spava iz dana u dan, iako su neobračunate zalihe na akcizne proizvode veće od ukupne godišnje proizvodnje u Srbije, gde se krije ogromna utaja poreza, gde svojom selektivnom kontrolom samo nekih poreskih obveznika izbegavaju naplatu ogromnih suma poreza, te ovim zakonskim predlozima je odlična inicijativa da se direktori poreskih uprava biraju na javnom konkursu, gde će se izbeći lokalno strančarenje, uticaj raznih mafijaških lobija i grupica koje imaju svoje interese.

Na kraju, da kažem šta smo se mi dogovorili u poslaničkom klubu. Pošto su nam ceo dan oduzimali mogućnost da govorimo ozbiljno o ovoj temi, mi smo se dogovorili da bi skratili ovu raspravu, da posle mene poslanici iz našeg poslaničkog kluba odustanu i da na taj način doprinesemo da se vratimo temi. Pozivamo opozicione poslanike da ispoštuju i pokušaj ove vlade da privedemo kraju poslovanja u ovoj godini kako treba i da Srbiju izvedemo iz dužničke krize. Hvala.
Zahvaljujem.

Hteo bih da krenem od onog dela što je ovih dana javnost tretirala kao ključne faktore kojima se planirao ovaj predlog rebalansa budžeta i, kako bih rekao, politička opozicija stavljala u prvi plan, plašeći građane Srbije da je ovaj deo budžeta o kojem može da se izjašnjava ova nova Vlada, nešto što će naneti dodatne probleme građanima Srbije. delimično je to tačno zato što je ovaj budžet tuđi rukopis, tuđa matrica, tuđa svest i tuđa inteligencije i način ponašanja i evidentno pokazuje da sve ovo što se dešavalo u ovom periodu za ovih devet meseci iz kojih izlazimo ovih dana ne može da se popravi tako lako. Može da se sagleda situacija, može da se sanira što je neophodno, da se reaguje na socijalnu komponentu i na taj način da se dočeka kraj godine sa što manjim negativnim efektima i naravno da se maksimalno izbegne ono što se zove propast srpske privrede, odnosno bankrot.

Sve mere koje su u ovom trenutku predložene su koncipirale jedno ponašanje da se sanira maksimalno stanje u određenim oblastima kako je to moguće, ali moram da kaže da, pored ovoga što piše u ovim propisima ili što je predlog rebalansa budžeta, postoje brojni faktori koji će uticati na različita ponašanja koja su se do sada manifestovala u javnosti. Ta bahatost u potrošnji, nenamensko trošenje sredstava, zloupotrebe u ponašanju određenih nosilaca javnih funkcija, zloupotrebe ministarstava u političke svrhe služile su pre svega za političku agitaciju, a ne za ono za šta su obrazovana od strane države ili Zakonom o ministarstvima, za šta im je bila određena namena.

Redefinisanjem brojnih ovih fiskalnih i u platnom prometu ponašanja koja su do sada remetila regularnost prometa će pomoći da se smiri nivo loše potrošnje, odnosno da se novac više ne troši na gluposti, da se sva sredstva i svi resursi koji u ovom trenutku postoje, upotrebe u ono što im je neophodno, a u ovom trenutku to je trebalo sanirati ekonomiju i voditi računa posebno o socijalnoj komponenti do kraja godine.

Rekao bih nekoliko rečenica oko ocena fiskalnog saveta. Prvo se krenulo sa oštrim ocenama prema ovom predlogu. Mislim da su do juče maksimalno sniženi tonovi i da je došlo do nekog zajedničkog stava kako to treba da izgleda u ovom trenutku, da se sagleda situacija, da se vidi da je stanje izuzetno teško i da se predvide mere kako ići u pravcu oporavka.

Zajednička je ocena da vreme za oporavak nije malo, da će rast deficita biti i u narednoj godini, ali da ovim merama koje će verovatne tek biti produkovane kroz mesec dana predlogom budžeta za 2013. godinu, tek tada će se moći videti nagoveštaji ili ozbiljnost fiskalnih zahvata koji će biti u narednoj godini motori snižavanja deficita, poboljšavanje fiskalne discipline i, pre svega, da budžet raspolaže realnim prihodima, da se smanji nivo zaduženja putem loših kredita. Moram da kažem da su pre svega rezultati posete predsednika Srbije Rusiji i prvog potpredsednika Vlade Nemačkoj upravo doprineli tome da možemo da očekujemo da u narednoj godini iz tih izvora i tih kredita koji će biti dosta jeftini za Srbiju u ovom trenutku i iz Nemačke onaj investicioni zahvat koji se očekuje u narednim godinama pomoći da i srpska privreda dobije više posla, a da se zaštiti onaj ključni deo gde se snižava obim kamata, jer vidljivo je da sada u rebalansu je predviđen rast kamata, da budžetom nisu bile predviđene i zarade za 12 mesec, ni za rudnike Resava, niti za železnicu celu itd. Sve se to sada našlo u ovom kolaču.

Novinari su pominjali 13. penziju. Ne bih rekao da je to 13. penzija, radi se o nečemu drugom. Mislim da se radi o jednom delu socijalne karte da se pomogne našim penzionerima u naredna 3-4 meseca, pre svega da im se jednostavno poboljšaju materijalni uslovi da dočekaju kraj godine u normalnim okolnostima. Više bih govorio da je to jedan socijalni momenat nego što bih govorio da je to 13. penzija, jer ona ne postoji ni u pravu niti je predviđena zakonom, a kamoli da treba zloupotrebljavati termin.

To sam hteo da kažem u vezi Fiskalnog saveta. Na kraju bih rekao samo jednu stvar. Postoji jedna apsolutna saglasnost da se mora smanjivati taj deficit u narednim godinama. On će rasti, ali ukoliko se suprotstavi parametrima koji će povećavati prihode, oni će držati ravnotežu do trenutka kada će početi njihov pad. Šta je uzrokovalo ovaj rast? Njega je uzrokovalo više faktora. Nije on nastao samo političkom kampanjom u ovoj godini kada su se maksimalno trošila sredstva za …
Evo još par rečenica samo. Potreba političkih predstavnika DS je da kroz trošenje javnih sredstava ukažu koliko su lepi građanima, ali to nije pomoglo. Suština je da sada imamo taj obim deficita sa kojim moramo da se borimo do kraja godine. Ovo je tema koja zahteva jako puno vremena i praktično je nemoguće u 5-6 minuta mnogo toga reći, ali biće prilike u drugim tačkama dnevnog reda govoriti više na tu temu. Zahvaljujem se.
Hvala.

Opet moram da citiram član 106.
Nije se uopšte držao teme. Kakvo je to pominjanje predsednika Srbije u kontekstu ove tačke dnevnog reda?
Sada ću precizirati o čemu se radi. Članovi 103. i 107. Ovde ima jedna zabuna kod komentara. Sada treba celo veče da sedimo i da svi mogu da govore o povredi, kada je u pitanju član 106. Ovde se radi samo o jednom detalju. Znači, član 106, jedan poslanik može da reklamira na govor prethodnika, na govor narodnog poslanika narodni poslanik može da reklamira član 106. To uopšte nije problem. Ne znam zašto ste mi onda oduzeli reč. Molim vas da mi dozvolite da kažem o povredi ova dva člana.

Moram da kažem da je ovde nepotrebno i očigledno da ovde opozicija, koristeći ovaj rebalans budžeta, pokušava da na svaki način prenese priču da je ovo čedo ove koalicije. Kada je pominjana cifra o rastu zarada od 15%, izbegava se činjenica da se radi o rastu na nivou cele godine i da ova tri meseca neće biti značajnog rasta zarada. Drugo, pominjan je predsednik države u pežorativnom smislu, kao da on ide negde da moli i da kleči. Predsednik države je izabran i radi po Ustavu ono što su mu ovlašćenja, a to znači da je zabrinut za društveni standard pa je tražio od generalnog direktora "Srbijagasa" da iznađe mogućnosti ka smanjivanju i išao je u zvaničnu posetu predsednika države sa kojom imamo odlične odnose, a to je Rusija.

Nepotrebno i necelishodno je pominjanje prvog potpredsednika Vlade i premijera, gospodina Dačića, da je on nekakav kauboj. Niti je čovek nekoga zloupotrebljavao, niti je koga komentarisao. Komentarisao je stav Fiskalnog saveta.

Na kraju, ja sam član Odbora za finansije i prisustvovao sam svim sastancima gde su bili ljudi koji nose Fiskalni savet. Kad su upoznati sa činjenicama, sa onim brojem činjenica sa kojima sada Vlada raspolaže, tog momenta su značajno snizili tonove i postali vrlo kooperativni kad je u pitanju ovaj predlog. Mi smo svi svesni činjenice da je ovo tuđi budžet i da moramo ova tri naredna meseca da ga snižavamo, ali, pre svega na socijalnom faktoru i na onome što je ostavila prethodna vlada, da pokušavamo da ispravimo do kraja godine, da ne bismo došli u situaciju da država zaista doživi bankrot. Hvala.
Moram da se osvrnem na diskusiju prethodnika koji je, po meni, povredio član 106, gde stoji da govornik može da govori samo o tački dnevnog reda o kojoj se vodi pretres.

Pored upotrebe imena i prezimena gospođe Jorgovanke Tabaković, uglavnom se pričalo o drugim temama koje su ostale kao nasleđe u Srbiji  ovoj novoj Vladi i novoj parlamentarnoj većini, a te teme su cena hleba. Cena hleba je valjda prethodna politika Vlade Demokratske stranke i partijski interesi funkcionera DS, koji su imali sve monopole, kada je u pitanju trgovina i kada je u pitanju prodaja u inostranstvu.

U ovom trenutku imamo ogroman izvoz kukuruza, jer nije stavljana zabrana u izvozu kukuruza, pa niko ništa oko toga ne kaže. to valjda rade oni isti ljudi koji su radili do sada u svoje firme u inostranstvu, pa će valjda da nam vraćaju i uvoze to kada budemo došli u nestašice.

Kaže – velika je suša. Valjda i tu božiju volju nije donela SNS niti izbor Tomislava Nikolića za predsednika Srbije, ali sigurno je da ne možemo političariti nad nekom nesrećom, već moramo voditi računa da što manje štete imaju naši poljoprivredni proizvođači.

Smešno je pričati o tome da sada može ova Vlada da kupi i besplatno podeli gorivo seljacima. To ako je neko hteo, mogao je to da uradi i pre izbora, iako je rađeno ono što je rađeno u toku izborne kampanje.

Na kraju, pravo izbora je pravo izbora parlamentarne većine. Naš predlog za izbor guvernera je pravo većine i pravo volje građana Srbije. Mislim da je najveći broj naših birača apsolutno podržava i raduje se dolasku gospođe Tabaković na mesto guvernera NBS, jer će se sigurno značajno promeniti ukupna ekonomska politika koja će se uskladiti sa politikom Vlade Srbije. Hvala.

(Dušan Petrović, sa mesta: Replika.)
Replika. Pominjan sam.
Kako nemam? Pominjano mi je ime.