Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Nikola Savić

Nikola Savić

Srpska radikalna stranka

Govori

Dame i gospodo narodni poslanici, pred nama je danas Sporazum o zajmu i finansiranju između KFV-a iz Frankfurta na Majni i Vlade Republike Srbije. Pažljivo sam čitao ovaj materijal koji je dostavila skupštinska služba i, verujte mi, trebalo mi je dosta vremena da zaključim da ova skraćenica KFV, odnosno da se zaista radi o banci. Naravno, u tome mi je mnogo pomogla moja koleginica gospođa Jorgovanka Tabaković, koja je ekspert za bankarstvo.
Na prvi pogled, pred nama je jedan rutinski sporazum koji su pisali stručnjaci koji se razumeju u ove stvari i ovaj parlament ima zadatak samo da to potvrdi. Međutim, ako se malo dublje pogleda i uđe u suštinu ovih stvari, onda se vidi da i nije baš tako. Pogotovo se vidi da nije tako kada se na kraju ovog sporazuma vidi da ga je potpisao gospodin Mlađan Dinkić, a sve što je on potpisao sigurno nije čisto. Tu ima neki procenat, sto posto. Nema sto posto, ali od jedan, pa možda i do sto posto.
Dakle, ovaj sporazum ponižava Vladu Republike Srbije. Ne daje nikakve mogućnosti za nekakvu korekciju, nego jednostavno ovaj zajmodavac je propisao i nametnuo takve uslove, da onaj ko koristi ovaj zajam nema nikakva prava niti bilo kakve mogućnosti.
Naime, ovde se radi o toplifikaciji na lokalnom nivou, i to o trećoj fazi, ali se ništa ne kaže o prvoj i drugoj fazi. Gledajući ovaj materijal naišao sam na jednu malu rečenicu, gde se kaže nešto o prvoj i drugoj fazi. Tamo se kaže da su te dve faze u stvari - donacija Vlade Savezne Republike Nemačke. Kao što je rekao gospodin Tomislav Nikolić, te dve prve faze su služile za to da dođemo do ove treće faze, gde ćemo ući u nepovoljne kredite i gde ćemo platiti i ove prve dve faze.
Kakve su te prve dve faze bile, reći ću na jednom primeru. Dolazim iz grada Niša. U delu grada u kojem živim pre nekoliko godina vršena je toplifikacija, odnosno rehabilitacija, kako se ovde kaže, jedne ulice. To je tako rađeno da je to trajalo možda čitavih godinu dana. Prekopavano je četiri-pet puta, pa je čak i tada aktuelni gradonačelnik Niša, koji je bio iz Demokratske stranke, dolazio u tu ulicu i javno izjavio - da je to primer kako ne treba da se radi u jednom gradu.
Dakle, ovaj sporazum, koji je danas ovde pred nama, ne treba usvojiti jer on je nepovoljan po Srbiju. Ima drugih načina da se reše te stvari. Postoji Nacionalni investicioni plan. Inače, Vlada treba da razmišlja u smeru da svoju strategiju, državnu strategiju u energetskom pogledu, vezuje za najveću energetsku silu sveta, a svi znaju da je to Rusija.
Dame i gospodo narodni poslanici, javljam se po Poslovniku, član 226.
Naime, i ja dolazim iz Niša kao i gospodin Boško Ristić, pa pitam ovom prilikom gospodina Ristića u čije ime govori i u čije ime se obraća štampi i medijima kada zagovara autonomiju u Nišu i jugoistočnom delu Srbije.
Želim da ga podsetim da je na poslednjim izborima Demokratska stranka u Nišu osvojila 19% glasova, što je nešto manje od jedne petine. Znači, svaki peti Nišlija nije podržao DS u Nišu. Ako uzmemo region jugoistočne Srbije, onda je taj procenat još manji, nemam baš tačne podatke.
Dakle, gospodine Ristiću, treba da znate da je Srpska radikalna stranka osvojila 50% glasova više od vas, da ima najveći uticaj i u Nišu, i u celom tom regionu za koji vi zagovarate da bude autonomija.
Ovde ste pomenuli i da taj region treba da ima nacionalni servis. Zaista vas nisam razumeo.
Ako ste pod tim nacionalnim podrazumevali pripadnost nekoj naciji, jeste da u tom regionu najviše žive Srbi, ali moramo priznati da ima i drugih nacionalnosti, ima Bugara, ima dosta Roma, pa i nekih drugih, tako da bih vas molio da budete precizni. Molim vas, nemojte da ljudima u kraju iz koga dolazimo i vi i ja namećete neke stvari. Dosta je ovoj Srbiji bilo i Kosova, i Raške oblasti, a vidimo sada da se i u Vojvodini zagovara separatizam. To što zagovarate u Nišu, sigurno neće proći.
Dame i gospodo narodni poslanici, uvaženo predsedništvo, javljam se po Poslovniku, član 226. Naime, danas ste svi obavešteni da je gospodin Milan Martić osuđen na 35 godina robije u Haškom kazamatu. Zbog čega je osuđen ovaj čovek? Samo zbog toga što je branio svoja vekovna ognjišta i zbog toga što je branio srpsku nejač i srpske starce i starice na prostorima Republike Srpske Krajine.
Haški tribunal ima dvostruki aršin. Podsetimo se samo jednog drugog haškog optuženika koji nije srpske nacionalnosti. Znate da je Naser Orić za velika zlodela i zločine koje je načinio srpskom narodu, osuđen na samo 2 godine zatvora. Odavde se jasno vide ovi dupli aršini, o kojima sam govorio.
Haški tribunal me podseća na sudove iz vremena Staljina i još mnogo gore od toga. Ima jedna anegdota iz vremena Staljina, kada je jedan novi osuđenik došao u zatvor, oni stariji ga pitaju: ''Zbog čega si osuđen i koliko godina robije si dobio?''. A on im odgovara: ''Ništa nisam skrivio, a dobio sam 10 godina robije''.
A ovi mu opet odgovaraju: ''Mora da si nešto skrivio, jer ovde se za ništa dobija 15 godina zatvora''. Takav slučaj je i sa Milanom Martićem.
Pošto sam se javio po Poslovniku, želeo bih da postavim pitanje ministru pravde, gospodinu Dušanu Petroviću: ''Da li u Haškom tribunalu važi princip prezumpcije nevinosti?'' Znamo svi da je po tom principu svako nevin dok se ne dokaže suprotno.
Međutim, meni se čini da u Haškom tribunalu važi drugi princip: svako je nevin dok se ne dokaže da je Srbin. Ovde su očigledno dokazali da je Milan Martić Srbin. Čim se tako nešto dokaže, onda sledi 35, 45, 55, 555 godina itd.