Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Zaharije Trnavčević

Zaharije Trnavčević

Bogata Srbija

Govori

Poštovane kolege narodni poslanici, gospodine ministre, predsedavajući, svi koji su do sada govorili podvukli su da je ovaj zakon izuzetno važan. Međutim, tako ne misli 190 poslanika ovog doma koji su ovog časa odsutni, a ovaj zakon koji se tiče ne samo onih koji proizvode hranu, rade u poljoprivredi, nego i potrošača, svih građana Srbije, jer je poljoprivreda najvažnija obnovljiva privredna grana ove zemlje. Zameram i šefovima poslaničkih klubova što se nisu postarali da u punom sastavu učestvuju u ovoj veoma važnoj raspravi. Ovo je koliko ja znam negde osma godina kako se razgovara i vodi politika podsticaja bržeg razvoja poljoprivrede.
Kada napravimo bilans i podvučemo crtu, onda možemo da vidimo razne rezultate. Mi imamo manje krupne stoke, naročito goveda. Mi nemamo, kao što se zna, dovoljno utovljene stoke da ispunimo preferencijalnu kvotu od osam hiljada tona za evropsko tržište. Mi nemamo dovoljno mleka koliko bi mogle naše mlekare da prime, prerade u sireve, kiselo-mlečne napitke. Mi uvozimo tovljene svinje. Mi nemamo jagnjećeg mesa za izvoz u islamske zemlje, a postoje, to vrlo dobro znam, zahtevi i mogućnosti da se proda ta roba koja bi se gajila, proizvela na onim siromašnim brdsko-planinskim područjima ove zemlje.
Mi imamo obilje vode, a imali smo ogromne štete od suše koje nisu zvanično procenjene, ali verovatno je da je suma od dve milijarde evra štete u 2012. godini itd.
Ovaj zakon je važan i zbog toga kako će on biti napisan i sročen, jer će oni koji ga primenjuju, a zovu se Uprava za agrarna plaćanja i druge ustanove pri Ministarstvu poljoprivrede, donosiće odluke koje su u najmanju ruku smešne.
Toma Perić iz Zemun polja, negde na putu prema Batajnici je odbijen, jer nema pravo da naplati i dobije novac, premiju za utovljeno june, zbog toga što je ono oteljeno 2011. godine, a stiglo je za isporuku od 600 kilograma u 2013. godini.
Onaj ko je pisao taj zakon ili tu odredbu ne zna elementarnu stvar, da jedno tele od telenja pa do 600 kilograma mora da živi najmanje 13 meseci da bi dobilo tu težinu koja je danas komercijalna, uobičajena.
Dragica Petaković iz Klenka posadila je na pola hektara 4.700 krušaka. To je najgušći zasad krušaka u Srbiji urađen po sličnim modelima u Italiji, ali ona nije dobila ni jedan jedini dinar za sadnice koje je kupila u Italiji zbog toga što u nekom pravilniku, uredbi piše da na hektaru treba da bude 2.500 sadnica.
Da ne pričam o Miroslavu Gavriću, iz Subotice, koji je odbijen od prava na podsticaj zbog toga što je svoj zahtev doneo lično, predao na šalter. Rečeno je da se uzimaju u obzir samo oni koji su poslati poštom, a službenik Uprave za agrarna plaćanja mu je to primio i dao mu potvrdu, umesto da ga je uputio i rekao – prijatelju, idi u poštu, pa to uradi.
Prema tome, veoma je važno kako će ovaj zakon da glasi, da se izbegne mogućnost dvojakih, dvosmislenih tumačenja koja mogu samo da zbune, da oštete građane i da istovremeno umanje ugled i ministarstva, ministra, pa i same Vlade.
Mislim da svaki zakon treba da cilja na slabe tačke, tako da se to stanje kojim nismo zadovoljni, promeni. Šta je to kod nas slaba tačka? Prvo, imamo oko 500 hiljada hektara. Doduše, taj podatak nije nigde oficijelno odmeren. Neplodno zemljište na kome ništa ne rađa…
(Predsedavajuća: Gospodine Trnavčeviću, isteklo vam je vreme. Imate prava da govorite pet minuta.)
Dobro, onda ću da ubrzam, samo da kažem još dve, tri bitne stvari zbog kojih sam i ustao da govorim. Jedna se odnosi na premiju za mleko. Predlažem da se u članu 15. briše "1500 i 3000 litara mleka", da se samo kaže – premija za mleko se isplaćuje za mleko ekstra klase i na taj način će se postići ono što je danas loše, slaba tačka, a to je da ljudi primenjuju higijenu muže i da imamo mleko ekstra klase bez somatskih ćelija i mikroorganizama.
Jedna druga loša odredba je u članu 13, gde je lokalnim samoupravama zabranjeno da daju direktna plaćanja. Svugde postoje trostepeni sistemi podsticanja poljoprivrede – lokalna, pokrajinska i savezna, to je u Austriji, Nemačkoj itd. Za to sam da se to ohrabri i da se nastavi, a da se briše prema tome ova reč "ne mogu". Jednostavno, mogu svi, jer opština Svrljig, po čijem ovlašćenju i nalogu ovde govorim, je zbog suše u 2012. godini morala da, pored premije od sedam dinara, poveća premiju još za pet dinara da bi ljudi preživeli. Zašto? Kilogram sena je porastao na 30 dinara i bez tih pet dinara bilo bi opet opadanja broja krava itd.
Još jednu stvar da kažem. Hvala vam na ovom popustu.
Član 30. gde se govori o kreditnoj podršci, po mom predlogu, gospodine ministre, regresirane kamate i kreditna podrška treba da bude jedan od glavnih instrumenata Vlade, vašeg ministarstva i u ovom zakonu. Zašto? Tako da probudimo interesovanje ljudi da ulažu svoj novac sa povoljnim kreditom, gde će biti regresirana kamata, ali ne 6,5% kako se zamišlja, nego negde oko 3% i onda da oni nose odgovornost. Onda će biti manje zloupotreba, manje nadzora i svega ostalog o čemu danas moramo da vodimo računa. Hvala vam lepo.
Hvala.
Kao što ste više puta čuli večeras, ovo je 11 put da Narodna skupština Srbije donosi rezoluciju, neki dokument, deklaraciju o Kosovu. Kada se pogleda rezultat, ona se vidi ono što je maločas rekao premijer Dačić, a to je da je suverenost Srbije na Kosovu znatno opala i da je porasla državnost, atributi nezavisne države Kosovo.
Zašto se to dogodilo? Dogodilo se zbog toga što su sva dokumenta koja smo da sada imali, a i večerašnji nije nešto bolji od njih, bave površinskim pitanjima, posledicama, a ne uzrokom.
Imam običaj da kažem da je pametan onaj ko ume da koristi tuđu pamet. povremeno sam to video, da tako postupa i predsednik Republike i premijer Dačić, ali povremeno.
Naime, predlagao sam i tražio da mi se pruži prilika da im izložim neke poglede koji mogu, za razliku od ovoga što smo večeras slušali, da na trajan način reše ono najvažnije pitanje, a to je zaštita našeg življa koji živi na Kosovu.
Predlažem da, kao što su i drugi to rekli, da onu stavku da Narodna skupština Srbije ne može da prizna nezavisnu državu Kosova. U tome smo jedino svi saglasni. Dodajem da ne možemo priznati Vladu u kojoj će biti na čelu ljudi poput Hašima Tačija, Ramuša Haradinaja, koji su odgovorni a ne osuđeni za značajna krivična dela, tako da ne mogu ni da garantuju da će ciljevi koji su u interesu i Albanaca i nealbanskog življa biti ostvareni.
Tražim, tj. predlažem da se snage KFOR, snagama KFOR ne određuje mandat, nego da kao na Kipru ostanu dugo, sve do istovremenog ulaska Srbije sa Kosovom u EU. Zna se da ulazak u EU podrazumeva postizanje standarda koji svim građanima koji žive na jednom prostoru daju jednaka prava i obaveze i koji rešavaju ono osnovno konfliktno pitanje kakvo danas postoji.
Takođe predlažem da se na razgovorima u Briselu ne razgovara samo sa PIS, privremenim institucijama samouprave, već da se odmah postavi zahtev da u tim razgovorima prisustvuju i kreatori one politike koja je dovela do ovog stanja, a to su SAD, Francuska, Velika Britanija, Nemačka, Italija itd, jer od njihovog prisustva i od njihovog stava zavisi da li će biti postignut sporazum, a to je da Republika Srbija sa Kosovom postigne one standarde na kojima danas počiva EU. Kada se to dogodi, biće sasvim irelevantno gde se nalazi granica, jer će na obe strane granice, kao što je to u zemljama Beneluksa i EU, biti jednaki uslovi za život. Ima stara rimska izreka "ubi bene, ubi patria" – tamo gde mi je dobro, tamo je i moja otadžbina. To je ono što moramo i možemo da postignemo.
Predlažem da se sve ove stavke koje sam rekao u odnosu na KFOR, u odnosu na stupanje u EU, postizanje standarda, moramo da vratimo na sto pitanje, standardi pre statusa.
To su zapadnoevropske sile lansirale, pa onda napustile i pre nego što je išta promenjeno u pogledu standarda i za nealbanski živalj, priznale su republiku Kosovo. Pošto su tom obesnom derištu dopustili da radi šta hoće, one su dužne da ga pozovu da se pridržava reda i redosleda kakvi vladaju u Evropi i u EU.
Ovo što sam rekao treba da bude …
(Predsednik: Vreme.)
… završavam, … nalog i ovlašćenje premijeru Ivicu Dačiću da u Briselu tako vodi razgovore. To je istovremeno minimum i maksimum. Ne može manje od toga, a moglo bi ako je moguće više. Moramo da se setimo da je ovoga časa svakome jasno da nikada više nećemo imati status kakav smo imali pre 1999. godine, ali možemo da postignemo to da srpski živalj 200.000 izbeglih nevraćenih Srba da se vrate na Kosovo i žive kako su nekada živeli i kao što se radi u EU.
Oko EU …
(Predsednik: Gospodine Trnavčeviću, govorite šest minuta. Imao sam razumevanja. Zaista nema smisla zbog drugih poslanika. Uvek uživam slušajući vas, ali morate da shvatite da će mi i drugi poslanici tražiti ista prava koja sam dao vama. Dajem vam još desetak sekundi da završite vašu misao, ali vas molim da to bude zaista deset sekundi.)
Svi govorimo o tome kada će da nas prime i da li će da nas prime u EU, a još nisam čuo ni od Vlade ni od predsednika Republike ni u ovoj Skupštini da neko govori kada ćemo da podignemo produktivnost, jer ako mi u ovoj zemlji budemo živeli i radili kao što se radi u EU i živećemo kao u EU. O tome treba da razgovaramo.
Poštovani narodni poslanici, predsedniče, predstavnici Vlade, ministri ovo je lepa prilika da nas jednom mesečno da postavimo pitanja u ime građana, koji su nas birali i poslali.
Imam pitanje za gospodina Rasima Ljajića. Srbija ima sjajne visokokapacitetne hibride, a ima i pristup stranim najboljim hibridima, ali pored toga mi nemamo dovoljan rod kukuruza. Zašto? Jedan od glavnih razloga je taj što je potrošnja mineralnih đubriva u Srbiji tri puta manja nego u Evropskoj uniji, tako da biljke ne mogu da formiraju rod koji očekujemo.
Da li gospodine Ljajiću nameravate i šta mislite o predlogu da se raspiše tender za uvoz 150 do 200.000 mineralnih đubriva, s tim da budu raspoloživa u Srbiji do 20. marta, da se poljoprivrednicima daju na kredit od osam meseci da vrate isporuku zrna kukuruza i na taj način bi imali rod koji bi omogućio da 2013. godine, posle ove sušne, katastrofalno sušne godine koja nas je koštala dve milijarde dolara da izvezemo oko milion i po do dva miliona tona kukuruza, što je efekat od blizu 500 miliona evra? To je jedno pitanje.
Imam pitanje, ali ovde nema gospodina Mlađana Dinkića, ali pitaću premijera, Ivicu Dačića. Gospodine predsedniče, nedavno je ovaj dom prihvatio Zakon o ruskom kreditu za železničku prugu Valjevo-Zvornik. Jesam za to da se kompletira ta železnička mreža, ali tom prugom, nažalost nema robe, nema ni putnika koji će da učine da ta pruga bude isplativa.
Postoji predlog da Srbija od Svetske banke zatraži otvaranje jedne kreditne linije u iznosu od 500 miliona evra i da se tim novcem plaća izrada projekata za navodnjavanje i sistema za zalivanje, tako da smanjimo zavisnost agrara Srbije od loših vremenskih prilika. Gospodine Dačiću, posle znanja, najisplativije ulaganje je u vodu i zalivanje. Hvala.
Gospodine Ljajiću, znam kako stoji sa budžetom, ali znam da je moguće da Direkcija za robne rezerve, po nalogu Vlade i vašeg Ministarstva za trgovinu uzme zajam sa jednom regresiranom i prihvatljivom kamatom, jer je to veoma isplativ posao, koji donosi profit.
Prema tome, ne radi se o bespovratnom ulaganju, ne treba da bude iz budžeta, nego da se da nalog, saglasnost da se Direkcija za robne rezerve zaduži kod neke banke. Nekada su postojali primarni krediti i onda se govorilo o tome da su oni aksceleratori jedne visoke inflacije, što je apsolutno bilo netačno. Bilo je zloupotreba, nenamenskih trošenja tog pozajmljenog novca, ali poljoprivreda se ovog časa nalazi u takvom stanju, poljoprivrednici nemaju, zadruge nemaju uopšte jeftine kredite. Jeftinim kreditima bi mogli da obave jedan posao koji bi njima i Srbiji doneo veoma značajnu korist.
Prema tome, dajte nalog, neka se zaduži Direkcija za robne rezerve, da uzme od jedne, dve banke, "Poštanske štedionice", ne znam ni ja od koga. Taj zajam će biti vraćen u novembru 2013. godine, bez ikakvih potresa, udara inflatornih itd.
Hvala.
Na sednici 3. decembra sam bio sprečen zbog jedne sahrane, da prisustvujem sednici, a narodni poslanik Ivan Andrić je u odgovoru poslaniku Dejanu Radenkoviću izneo nekoliko neistina, koje vređaju ne samo moj integritet nego i ugled Narodne skupštine.
Hvala vam lepo.
Meni je veoma stalo da se unese ispravka u zapisnik sa sednice od 3. decembra, jer je narodni poslanik Ivan Andrić izrekao niz neistina koje vređaju ne samo moj lični integritet, nego i ugled ove Narodne skupštine, a reč je i o tome da sam ja bio predmet kupoprodaje ili pristao da napustim poslanički klub LDP za mesto lažnog predsednika Saveta za nacionalnu agrarnu politiku.
Moram da kažem narodnim poslanicima da sam kao najstariji poslanik, otvarajući saziv, rekao da Srbiju očekuju poslovi koji su po svom značaju takvi da prelaze stranački interes i iziskuju jednu potpunu slogu. Tom prilikom sam pozvao sve narodne poslanike da posvete pažnju poljoprivredi.
Gospodin premijer, mandatar Ivica Dačić je prihvatio moj predlog da se osnuje Nacionalni agrarni savet i mene je imenovao na moj predlog i predlog članova za predsednika tog saveta. Prema tome, taj savet nije lažan, kao što je ovde u Narodnoj skupštini rekao gospodin Ivan Andrić. Za kratko vreme, ovaj Dom Narodne skupštine će dobiti nacrt strategije, nadam se da će ga Vlada proslediti ovde. Prema tome, radimo jedan veoma važan posao.
Između ostalog, rekao je da sam greškom, maltene, bio na listi u toku izbora koalicije Preokret i da će biti sretan ako tako ostane itd. To je, naravno, njegovo pravo da to kvalifikuje kako hoće, ali je fakat da nisam zbog trgovine ili bilo kako, jer radim taj posao predsednika Nacionalnog agrarnog saveta bez naknade, nego zbog počasti, rodoljublja i patriotskih razloga…
(Predsedavajuća: Vreme.)
Molim vas, predsedavajuća, da se ovo unese u zapisnik i da se kaže – Zaharije Trnavčević je izjuren iz koalicionog i poslaničkog kluba LDP…
(Predsedavajuća: Vreme, gospodine Trnavčeviću.)
… zbog toga što je onom primitivnom načelu – ko nije s nama, taj je protiv nas…
Očekivao sam da ću ovde u klupama videti sve ministre, između ostalog i Mlađana Dinkića, jer sam nameravao da njemu postavim dva pitanja, ne koja ja mislim da su važna, nego gledaoci, privrednici.
Da li će on doći? Nije prijavljeno njegovo odsustvo.
(Predsedavajuća: Doći će.)
Dobro, doći će.
Onda ću iskoristiti pravo, gospođo predsedavajuća, da kasnije, kada dođe gospodin Dinkić, postavim i ta dva pitanja.
Sada bih postavio pitanje gospodinu Goranu Kneževiću, ministru poljoprivrede. U Vinči, u Šumadiji, osnovano je jedno udruženje voćara koje se zove "Jaseničke kapi" i oni nameravaju da se voda Jasenice zajazi i da se napravi sistem za navodnjavanje od 350 ha, koji bi zalivao njihove plantaže jer su ove godine pretrpeli veliku štetu. Tu vodu bi plaćali i to bi bila investicija koja bi se za vrlo kratko vreme otplatila.
Da li, gospodine Kneževiću, ima izgleda da se u budžetu za 2013. godinu finansira ovaj projekat čija je predračunska vrednost 2.200.000 evra do 2,5 miliona.
Jedno pitanje za ministarku energetike, gospođu Mihajlović, odnosi se na zelenu energiju. Gospođo Mihajlović, da li Vlada Srbije ima strategiju razvoja obnovljive zelene energije, jer ljudi podsećaju da postoje velike mogućnosti i potencijali da se iz žetvenih otpadaka, iz zelene mase, iz energije sunca, vetra, vode, geotermalne energije, dobiju značajne količine energije koja bi podmirivala ne samo potrebe poljoprivrede, nego bi višak odlazio u mrežu? Da li Vlada ima taj program i da li je spremna da to podrži i na koji način? Hvala.
Zadržavam pravo, gospođo, da kada dođe ministar Mlađan Dinkić uputim veoma važna pitanja. Hvala.
Hvala gospođi Zorani, ministarki energetike.
Mislim da je ovo dobro i očekujemo ovo polovinom decembra meseca da vidimo kako će izgledati taj akcioni program. Ali, on zaista treba da pobudi naše sve izvore, da ono što imamo, a nisu beznačajne vrednosti, a to je pre svega energija sunca, energija vetra, itd, da poput drugih zemalja, mi sve to imamo.
Ne bih mogao da prihvatim potpuno odgovor gospodina Gorana Kneževića zato što se nije izjasnio. Gospodine Kneževiću, ponoviću pitanje – da li udruženje voćara "Jaseničke kapi" može da očekuje da će projekat navodnjavanja 350 hektara biti finansijski podržan iz agrarnog budžeta za 2013. godinu?
Pošto je došao u salu gospodin ministar finansija i ekonomije, evo prilike da postavim pitanje u ime privrednika koji podsećaju da Vlada Srbije, odnosno Ministarstvo za finansije i ekonomiju, stranim investitorima daje za svako novootvoreno radno mesto izvesnu svotu, koja se kreće od šest, osam, čak i do deset hiljada eura. Domaći investitori, koji takođe otvaraju, pokreću nove delatnosti i zapošljavaju novu radnu snagu, ne dobijaju takve podsticaje.
Primer za ovo je Farma "Letnjikovac" u Požarevcu, koja već 15 godina stoji zapuštena u propadanju. Firma MZ "Union" namerava da tu farmu uzme u zakup od 20 godina i da je oživi, da utovi 50.000 komada svinja, 1.000 junadi godišnje, itd. i pitaju, da li će i MZ "Union", a zaposliće oko 100 radnika, ako se sve ovo ostvari i u fabrici stočne hrane i u mlinu, moći da računa na takvu vrstu potpore? To je prvo pitanje.
(Predsedavajuća: Gospodine Trnavčeviću, onaj minut je istekao i zato vas molim da …)
Drugo pitanje je, Industrija motora "Rakovica"…
(Predsedavajuća: Gospodine Trnavčeviću, prvo sam vam dala reč mimo Poslovnika, drugo, zato što sam vam obećala u prvom delu vaše diskusije, govorili ste dva minuta, obećala sam kad dođe ministar Dinkić da mu postavite za jedan minut pitanje, pa molim vas onda da se držite toga dogovora.)
Dobro, odgovorite molim vas gospodine Dinkiću.
Poštovano predsedništvo, poštovani narodni poslanici, maločas je ministar finansija Mlađan Dinkić 15 minuta čitao spisak parafiskalnih taksi doprinosa tereta, koje su morali da plaćaju do sada građani i mala i srednja preduzeća. To je bilo teško i za slušanje, a zamislite koliko je to bilo teško za ljude da to plate, da izgube vremena obilazeći kancelarije i popunjavajući raznorazne formulare. To je jedna veoma dobra mera, kao što je gospodin Dinkić najavio, dve trećine je ukinuto, a ima prostora da se i dalje to uredi.
Zaista u tom pogledu moramo da vodimo računa da bi jednostavno bili privlačni i za naše domaće privrednike, pa i za strane privrednike, da taj postupak za onoga ko želi da privređuje i stvara nove vrednosti i dobra bude što jednostavniji. U tome je smisao države. Međutim, to se do sada nije događalo i verujem da je ovo najava jedne dobre politike koja treba da bude nastavljena. Pokret "Bogata Srbija" podržava takvu politiku i takvu orijentaciju.
Za razliku od ovoga što se zove rasterećenje privrede, ja ću da govorim nešto malo o opterećenju. Neuk sam i nisam vičan baš ovim skupštinskim proceduralnim stvarima i propustio da to na vreme uradim, da podnesem jedan amandman na član 15. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu za dodatu vrednost.
Kao što znate, to je ovde i ministar Dinkić maločas rekao, u članu 23. stav 1. umesto procenta 18 stavlja se procenat 20. Prišao sam maločas ministru Dinkiću da mu kažem kakav je način da izađem sa jednim predlogom i to evo činim sada pred vama poslanicima. Predlažem da se porez na dodatu vrednost sada sa ovom korekcijom podigne za jedan procenat još i da se taj procenat knjiži na posebnom računu i da služi isključivo za davanje povoljnih zajmova vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog zemljišta koji kupuju pumpe, motore, cevi i ostalu opremu.
Nije ova suša 2012. godine, koju ćemo pamtiti, razlog što ovo govorim, to sam govorio i pokojnom Zoranu Đinđiću i on je prihvatio da i mi, poput Grčke, koja je slično, onda nije postojao PDV, nego porez na dodatu vrednost, uvela da se na svaku fakturu, svi, i potrošači, građani i poljoprivrednici, plaćaju jedan procenat koji je korišćen upravo za ove svrhe. Rezultat toga jeste da je Grčka danas u stanju da brani negde 30 do 40 procenata, a i oni su imali sušu kao i mi, a mi ćemo imati direktnu štetu od suše 2012. godine od oko dve milijarde evra.
Predlažem da se na ovaj način da jedna finansijska poreska obaveza svih građana da počnu da misle o vodi i da se i kod nas, kao u starim civilizacijama, počne, a i danas to postoji, formira, nastane i razvija, živi kult vode, jer koliko vode, toliko i života. To je jedan predlog koji nije moj, nije originalan, ali odavno sam doznao za njega i mislim da nema razloga da pametna i prihvatljiva rešenja, koja su u drugim zemljama dala očigledno dobre rezultate, i kod nas budu prihvaćena.
Ovo govorim i kao predsednik Nacionalnog agrarnog saveta, koji će u tom dokumentu, a on će, nadam se, biti krajem novembra ili početkom decembra i pred ovom skupštinom, izaći sa tom idejom da ova zemlja mora da koristi svoje prirodne uslove, a to je energiju sunca, vodu, plodno zemljište, da postane ono što želimo, a to je visoko produktivna zemlja imućnih, zaposlenih ljudi, drugim rečima, da bude bašta Evrope.
Molio bih i ministra Dinkića i vas narodne poslanike da ovakvu jednu zamisao podržite. Ona je, dugoročno gledano, početak jednog novog odnosa prema agraru, prema poljoprivredi i prema onim prirodnim blagodetima koje imamo.
Neće svaka godina biti sušna kao ova. Ova je ekstremna i pamtiće se, kao što ja pamtim sušu iz 1950. godine, ali mi možemo sa vodom, koja je korektiv Svetog Ilije koji nije pustio oblake sa kišom da postignemo visoku i stabilnu produkciju i da budemo veliki izvoznik hrane. Hvala.
dobar dan, hvala na ovoj prilici da od Vlade i ministara čujemo odgovore na pitanja koja upućuju ustvari građani koje mi ovde predstavljamo.
Ovo što ću pitati nije samo pitanje, to je istovremeno i predlog i savet. Štete od ovogodišnje suše su, negde kažu oko 2 milijarde evra i ta šteta će se osetiti u sledećoj godini, ukoliko se danas nešto ne učini. Naredna setva u jesen 2012. godine i prolećna setva 2013. godine treba da budu obavljene bolje nego ikada. Radi se o tome da mi imamo visokorodne hibride pšenice i kukuruza, ali nisku potrošnju đubriva. Ako nema zemlje u zemljišu đubriva, biljka ne može da formira rod kakav je inače moguć, a to je 8 tona pšenice, 10 tona kukuruza. Zato imam pitanje, u ime mnogih poljoprivrednika za ministra trgovine Rasima Ljajića, da li razmišljate, da li nameravate da za ovu setvu uvezete sto, sto pedeset hiljada tona mineralnih đubriva, da ih date direkciji za materijalne rezerve i da ih pod povoljnim uslovima podeli poljoprivrednicima tako da iduće godine imamo rod pšenice kakav do sada nismo imali, a to je 6-7 tona.
Taj potez, taj nisko-kamatni zajam bi se i te kako isplatio, a Srbija bi mogla da obnovi svoj izvoz pšenice i da ga ima dovoljno.
Znate, ministre, da ovoga časa Direkcija za rezerve nema žita kojim bi mogla da interveniše i da pomogne onim stočarima koji ovoga časa neće imati dovoljno hrane da prezime sa stadom stoke i moraće da ga smanje, prodaju i to, nažalost, na klanje. Na klanje će, gospodine ministre, otići prinudno i popriličan broj rasnih grla koja bi mogla da budu zadržana.
Dakle, to je moje pitanje, da se odmah interveniše, jer danas je 30. avgust, a setva pšenice počinje najkasnije 5. oktobra. Nizak je vodostaj Dunava i Save, da se đubrivo kupi tamo gde ga ima a to je Mađarska i Hrvatska. Hvala.
Gospodine ministre, ovoga časa u Srbiji, što gotovih đubriva, što sirovina za fabrikaciju do kraja 2012. godine ima samo negde oko 250 hiljada tona, što je poprilično malo i nedovoljno. Radi se o tome da mi sadašnju potrošnju đubriva, koja je možda oko 100 kilograma, podignemo na 500 kilograma po hektaru. U tom slučaju bi mogli da se nadamo da će hektarski prinos pšenice da bude šest i sedam tona i da imamo viškove.
To što vi govorite o zameni za 70 hiljada tona kukuruza, to jeste jedna mera, dobra mera, ali nedovoljna da reši ovaj problem. Govorim o nešto ambicioznijem programu, a to je da Direkcija za rezerve po prvi put se ponaša kao privredno preduzeće i da misli o svojim rezervama za naredne godine i da uloži novac da joj se to vrati u viškovima zrna koji će moći i da koriste i za intervenciju na tržištu i za održavanje izvoza.
U martu 2013. godine iz ove zemlje, uveren sam, neće otići ni jedna barža kukuruza Dunavom prema kupcima koji su do sada kupovali kukuruz i što nam je donosilo preko 200 miliona evra. Prema tome, treba intervenisati i za prolećnu setvu. Vremena nema, đubriva nema dovoljno u našim fabrikama, a mora se kupiti, da li u Rusiji, da li u Rumuniji, negde na nekom tržištu, u Mađarskoj ili u Hrvatskoj. Mislim da je to jedan dobitnički potez.
Vodite računa o tome. Prenosim vam ovo što sam čuo od direktora poljoprivrednih imanja i mnogih poljoprivrednika. Moramo da ovu jesenju setvu 2012. godine obavimo uz odgovarajuću upotrebu hrane, mineralnih đubriva, da bi se nadali da će rod 2013. godine biti toliko visok da delimično i ublaži ovu sadašnju štetu koja nas je pogodila, a pre svega ratare.
Hvala lepo. Ne govorim kao najstariji poslanik, nego govorim u ime poslaničke grupe Narodna partija – SDA i Bogata Srbija. Propušteno je formalno da se prijavimo i da koristimo to pravo u tom uvodnom delu diskusije.

Danas treba da izaberemo guvernera NBS. Taj postupak i proces je počeo pre nekoliko dana, kada smo raspravljali o Izmenama Zakona o NBS. Podsećam vas da je tom prilikom bilo opomena i upozorenja da i Svetska banka, MMF i druge svetske bankarske organizacije nisu sa naklonošću ocenile ovaj čitav naš postupak. No, o tome neću da govorim, propustio sam priliku da to uradim onda.

Danas bih želeo ovde, kada govorimo o izboru gospođe dr Jorgovanke Tabaković na mesto guvernera, da iznesem jedno upozorenje. Ovaj postupak, to ne može da se sakrije, izraz je jedne partijske težnje i jednog interesa, da se jedna važna funkcija kao što je guverner NBS stavi pod kontrolu vladajuće većine, odnosno najjače vladajuće pozicione stranke – SNS. To je razumljivo, sve stranke teže da kontrolišu svoje vitalne tačke, pa i u ovom slučaju nas to ne iznenađuje. To je uobičajena stvar.

Moramo da vodimo računa o tome, i to je moje upozorenje, kakve su reakcije Svetske banke, Evropske banke i svih drugih monetarnih institucija?

Zbog čega? Zbog toga što se mi nalazimo u prilici, Vlada Srbije se nalazi u prilici, da ćemo morati za pokretanje privrede, u ovom slučaju govorim o poljoprivredi, da potražimo zamašne zajmove, da bi recimo sprečila da se ovakve štete od suše, kakvu imamo u toku 2012. godine, ne ponavljaju, jer u poslednjih deset godina, imali smo pet godina sa poremećenim rasporedom padavina, koji se naziva suša.

Plašim se, da ćemo sa ovakvim umanjenim kreditnim rejtingom i ugledom možda, smisliće neke formalne razloge, ostati uskraćeni da na jedan ekspeditivan, brz način, izađu u susret našoj težnji.

Bio sam neki dan u Titelu, tamo su odlučili da se voda iz Tise digne na titelski breg i da se 8.000 hektara zaliva, jer ovoga časa, i pored sve agrotehnike na tom bregu jedva da će biti nekog roda, zato što nije bilo vode.

To je moje upozorenje, da povedemo računa o tome da ne turamo prst u oko, ili da ne idemo u zavadu sa tim međunarodnim monetarnim institucijama. Da li je za to kasno, ili rano, sada više ne mogu da kažem? Želim u onom duhu, dicie salvie anima me, da kažem, da ostane zapisno u skupštinskim zapisnicima i beleškama, da strahujem i plašim se da će ovo da ostavi poprilične i trajne posledice.

Nažalost, ovo govorim danas sa jednim neprijatnim uverenjem, da sve ovo što govorim neće pomoći, neće biti ni uzeto u obzir. Hvala.
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo Konstitutivnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije, čiji je prvi deo počeo 31. maja 2012. godine.

Odmah da vam kažem, po mojoj proceni, proteklo je malo više vremena nego što je trebalo da se obavi jedan značajan neophodan posao, što je i izraz jednog stanja u ovoj zemlji, da se vreme baš mnogo ne ceni. Vreme kao nepovratna vrednost je jednom iskorišćeno i ono je znak naše želje, naše sposobnosti da budemo produktivniji nego što smo bili do sada.

Pozivam vas kao najstariji poslanik, koji će za nekih desetak minuta da ode sa ovog mesta, da to imate na umu i da ovaj dom više ceni vreme i da u tom pogledu bude produktivan sa velikim, vidljivim učinkom koji će doneti promene.

Hvala što ste saslušali ovih nekoliko mojih poruka.

Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatujem da ovoj sednici prisustvuje 154 narodna poslanika.

Podsećam vas da je članom 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine predviđeno da kvorum za rad Narodne skupštine na Prvoj sednici Narodne skupštine postoji ako je na sednici prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.

Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.

Konstatujem da je, primenom elektronskog sistema za glasanje, utvrđeno da je u sali prisutan 161 narodni poslanik, odnosno da je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika, što je uslov da Narodna skupština u smislu člana 88. stav 5. Poslovnika Narodne skupštine punopravno radi.

Dnevni red za ovu sednicu je utvrđen ranije, imate ga pred sobom i mi ćemo se držati tog dnevnog reda.

Shodno članu 87. stav 2. Poslovnika Narodne skupštine, obaveštavam vas da sam nastavak ove sednice zakazao izuzetno za danas, ponedeljak, zbog potrebe da Narodna skupština završi rad po preostalim tačkama dnevnog reda, a time i dovrši konstituisanje, odnosno izbor predsednika i časništva Narodne skupštine.

Obaveštavam vas da su u Narodnoj skupštini, saglasno članu 22. Poslovnika, konstituisane sledeće poslaničke grupe: Poslanička grupa Srpska napredna stranka, za predsednika Poslaničke grupe određen je Aleksandar Vučić, a za njegovog zamenika narodni poslanik dr Jorgovanka Tabaković; Poslanička grupa Demokratska stranka, za predsednika Poslaničke grupe određen je Dragoljub Mićunović, a za njegovog zamenika narodni poslanik Balša Božović; Poslanička grupa Socijalistička partija Srbije, za predsednika Poslaničke grupe određen je Ivica Dačić, a za njegovog zamenika narodni poslanik prof. dr Žarko Obradović; Poslanička grupa Demokratska stranka Srbije – Vojislav Koštunica, za predsednika Poslaničke grupe određen je Slobodan Samardžić, a za njegovog zamenika narodni poslanik Jovan Palalić; Poslanička grupa Liberalno demokratska partija, za predsednika Poslaničke grupe određen je Čedomir Jovanović, a za njegovog zamenika narodni poslanik Nenad Milić; Poslanička grupa Ujedinjeni regioni Srbije, za predsednika Poslaničke grupe određen je Mlađan Dinkić; Poslanička grupa Partija ujedinjenih penzionera Srbije, za predsednika Poslaničke grupe određen je dr Jovan Krkobabić; Poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije, za predsednika Poslaničke grupe određen je Miodrag Mijatović, a za njegovog zamenika narodni poslanik Vesna Milekić; Poslanička grupa Nova Srbija, za predsednika Poslaničke grupe određen je Velimir Ilić, a za njegovog zamenika narodni poslanik Miroslav Markićević; Poslanička grupa Jedinstvena Srbija, za predsednika Poslaničke grupe određen je Dragan Marković - Palma, a za njegovog zamenika narodni poslanik Petar Petrović; Poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara, za predsednika Poslaničke grupe određen je Balint Pastor, a za njegovog zamenika narodni poslanik Laslo Varga; Poslanička grupa SPO-DHSS, za predsednika Poslaničke grupe određen je Aleksandar Jugović, a za njegovog zamenika narodni poslanik Olgica Batić; Poslanička grupa Liga socijaldemokrata Vojvodine, za predsednika Poslaničke grupe određen je Nenad Čanak, a za njegovog zamenika narodni poslanik Aleksandra Jerkov.

Pozivam najmlađe poslanike, koji su bili na Prvoj konstitutivnoj sednici, da dođu u predsedništvo i zauzmu svoja mesta: Jelena Budimirović sa izborne liste Pokrenimo Srbiju – Tomislav Nikolić, Jovana Joksimović sa izborne liste Izbor za bolji život – Boris Tadić, Nevena Stojanović sa izborne liste PUPS, Bojana Božanić sa izborne liste DSS – Vojislav Koštunica.

Veljko Odalović je ovde.

Sada smo u punom sastavu, možemo da nastavimo sa radom.

Nastavljamo prema ovom dnevnom redu, a to je – Izbor predsednika Narodne skupštine.

Obaveštavam vas da sam, u skladu sa članom 9. Poslovnika Narodne skupštine, primio jedan predlog kandidata za predsednika Narodne skupštine.

Predlog vam je dostavljen.

Kao što ste videli, za predsednika Narodne skupštine predložen je mr Nebojša Stefanović, izabran za narodnog poslanika na Izbornoj listi Pokrenimo Srbiju – Tomislav Nikolić.

Podsećam da, prema članu 9. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, predstavnik predlagača može da obrazloži predlog.

Da li predstavnik predlagača želi da obrazloži predlog kandidata za predsednika Narodne skupštine? (Da)

Reč ima Aleksandar Vučić. Izvolite.
Pre otvaranja načelnog pretresa, podsećam vas da, shodno članu 97. Poslovnika Narodne skupštine, ukupno vreme rasprave za poslaničke grupe iznosi pet časova, nadam se da ćemo ovaj posao obaviti za pet minuta, kao i da se raspoređuje na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova poslaničke grupe.

Prema broju poslanika, vreme rasprave je ovako: Poslanika grupa SNS, sa 65 minus tri poslanika ima 78 minuta, poslanička grupa DS, 48 poslanika – 57 minuta i 36 sekundi, poslanička grupa SPS – 30 minuta, poslanička grupa DSS – Vojislav Koštunica 25 minuta i 12 sekundi, poslanička grupa LDP – 18 minuta, poslanička grupa URS – 16 minuta i 48 sekundi, poslanička grupa PUPS – 14 minuta i 24 sekunde, poslanička grupa Socijaldemokratska partija Srbije – 10 minuta i 48 sekundi, poslanička grupa Nova Srbija – devet minuta i 36 sekundi, poslanička grupa JS – osam minuta i 24 sekunde, poslanička grupa Savez vojvođanskih Mađara – šest minuta, poslanička SPO – DHSS – šest minuta i poslanička grupa LSV – šest minuta. sekunde i poslaničkoj grupi PUPS - šest minuta.

To je vreme koje imamo na raspolaganju.

Otvaram debatu, diskusiju o predlogu.

Saglasno članu 96. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine Srbije, narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa, međusobnim dogovorom određuju najviše tri učesnika u raspravi, koji imaju pravo da govore svako po jednom do pet minuta.

Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah  podnesu prijave za reč, sa redosledom narodnih poslanika.

Izvolite.

Da li neko od narodnih poslanika želi da govori povodom predloga šefa poslaničke grupe SNS o predlogu da se izabere novi predsednik, gospodin Nebojša Stefanović?

Da li šefovi poslaničkih grupa žele da govore? (Da.)

Izvolite, prijavite se.

Izvolite, gospodinu Mićunoviću.