Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Vojislav Vujić

Vojislav Vujić

Jedinstvena Srbija

Govori

Uvažena predsednice, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa JS će podržati oba ova zakona, znači, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima i socijalnom osiguranju. Više ću posvetiti pažnje ovom prvom zakonu, jer je ovaj drugi najprostije rečeno je po principu spojenih sudova, prelivanje s jedne strane na drugu i kako god okrenemo uvek nam negde nešto fali. Ali, verujem da obzirom da imate pregled cele situacije našli ste pravo mesto kako to trebate da uradite i u ovim određenim procentima.

Razlog podrške poslaničke grupe JS ovim zakonima su pragmatičnost i laka primena u praksi. Tendencija da se smanji broj nezaposlenih ljudi i da se smanji siva ekonomija i ključ ovog zakona.

Mislim da je nešto što bi trebalo da znate, a vrlo je bitno za ove zakone, zbog primene u praksi, kontrole šta se sa njima dešava je i rad inspekcijskih službi na terenu. Nekako kao po praksi svih ovih godina unazad, inspekcijske službe vrlo lako dođu do ljudi koji su privredni subjekti registrovani i ubačeni u sistem i uvek kontrolišu njih. Postoji veliki broj njih u sivoj zoni koji uopšte nisu vidljivi u sistemu inspekcijskih službi. Mislim da je možda, kolko i ovaj zakon isto toliko bitan i rad inspekcije na terenu, pa da sublimirajući njihov rad i ovaj zakon, dobijemo te neke prave i očekivane rezultat.

Mi iz JS znamo koliko je teško naći investitore zato što gospodine Dragan Marković u praksi, to već i svi znate, radi veće nekoliko godina na tom pitanju, formiranoj industrijskoj zoni i svaka privilegija ili neke subvencije koju država može da omogući nekom novom investitoru za posledicu ima otvaranje radnih mesta.

Imao sam priliku jutros da dobijem i ocenu Fiskalnog saveta na ova dva zakona. Iz mog iskustva, već dvogodišnjeg, zato što sam bio u prošlom mandatu, znam da je vrlo retko da oni ocene neku odluku pozitivnom ocenom, tako da ni ovde nisu ovo pozitivno ocenili, čak šta više, kažu da nije u skladu sa dobrom poreskom praksom. Ali, lično bih voleo kad bi oni iz tolikog iskustva nama mogli da daju neko konkretnije rešenje, bolje od ovog koje ste vi dali.

I dalje mislim da ovo što ste uradili apsolutno ima smisla, a njihova kritika se odnosi uglavnom na to da iz nekih ranijih perioda nismo imali dobra iskustva sa ovakvim zakonima tj. nekim sličnim odlukama. Pre svega mislim, da ljudi koji su koristili te, hajde da kažem, pomoći iz ranijeg perioda nisu imali dobro iskustvo sa državom zato što na svaku olakšicu koju su u startu mislili da dobijaju morali su uvek više da vrate i više da plate. Tako da su sada obazrivi sa svakim zakonom koji dolazi.

Ovih dana sam razgovarao sa nekim knjigovođama koji su stavili u kalkulator sve ovo o čemu mi danas pričamo i koji su prosto začuđeni da svi korisnici posledica ovog zakona nemaju nikakvu obavezu niti da radnika drže prijavljenog godinu dana, dve godine itd. Znači, ovo je legitimno pravo svakog da može da izabere i onog trenutka kada mu ne odgovara to što je uradio može da prekine, a da nikakvu posledicu nema. Mislim, da je to dobra stvar.

U praksi bi to otprilike trebalo da izgleda ovako. Prosečan lični dohodak za koji ovog trenutak kažu da je martu mesecu bio 43 hiljade dinara. Meni to malo deluje, iskren da bude nestvarno, jer dolazim iz Vrnjačke Banje, dole kod nas, malo dalje od Beograda nisu ovakvi uslovi, ali računica izlazi ovakva. Sa vašim predlogom na netu iznos od 43.000 dinara u bruto iznosi poslodavac ima olakšicu skoro 15.000 dinara, 14 hiljada i nešto dinara. Sa najnižom zaradom koja je 23.000 dinara u bruto iznosu se pojavljuje olakšica za poslodavca od 5.400 i nešto dinara.

Hoću samo da vas sada podsetim samo na jedan momenat, a to je kraj prošlog mandata. Vi i ja smo razgovarali i u jednoj odluci koja potiče od lokalnog nivoa. Konkretno sam je primenio kod mene u Vrnjačkoj Banji, a to je odluka o dodeli subvencija poslodavcima na teritoriji opštine Vrnjačka Banja za otvaranje novih radnih mesta u 2014. godini. Mislim, da se sećate o čemu smo pričali. To je odluka koja se odnosi na porez na plate od koje 80% je prihod lokalne samouprave, a 20% se vraća u republičke fondove.

Zašto vam to kažem? Ovo dajem i kao predlog svim ostalim kolegama poslanicima iz drugih gradova, iz drugih sredina da i oni mogu da primene ovakvu odluku. Ona ne utiče loše na sadanje budžete koji su izglasani u njihovim lokalnim sredinama, a sublimirana sa ovom vašom odlukom u praksi daje sledeće iznose. Na prvu prosečnu platu 14.700 lokalna samouprava može da još 4.500. Tu dolazimo do skoro 20.000 dinara za poslodavce koji je zaposlio novog radnika, a na najnižu zaradu od 23.000 dinara dolazimo do cifre od skoro 7.000 dinara. Mislim da je ovo dobro i da je ovo pre svega vi treba da date kao preporuku lokalnim sredinama zato što je to odluka svake od njih kako će da se postupa.

Dobro je što je i rok, uslovno rečeno, za svaki slučaj stavljen na dve godine, ako je do 30. juna 2016. godine, tako da možemo u trenutku, ako ne vidimo neke pozitivne efekte ove odluke, da prekinemo sa primenom iste.

Bitno je na pravi način i transparentno objasniti svim poslodavcima upravo da je ovaj rok 30. jun 2016. godine i da svaki mesec u kašnjenju novih radnika, pre svega, njima nanosi direktnu štetu. Suština je da što pre se pokrenu ove podsticajne mere i da poslodavac ima direktne koristi od njih.

Poslanička grupa Jedinstvene Srbije je predala jedan amandman. O tome ćemo kada bude to došlo na dnevni red. Odnosi se na ovaj deo gde ste rekli da imaju pravo da koriste svi oni koji se šest meseci nalaze na tržištu rada. Mislim da nema razloga za jednom takvom odlukom. Vi ste zakon odbranili na druga dva, tri načina. To se transparentno vidi.

Mislim da pre svega ovo ide na štetu onim mladim ljudima koji sada pune 18 godina i prvi put se pojavljuju na tržištu rada. Dok oni sačekaju svojih šest meseci, apsolutno nepotrebno nama će 25% vremena važenja ove odluke da iscuri. Ja bih vas zamolio da uzmete u obzir ovaj amandman i ako je moguće da ga prihvatite. Hvala vam.
Uvaženi predsedavajući, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, treba baš dosta koncentracije da bi se vratili na ovo o čemu smo pričali pre sat vremena, jer mislim da se 45 minuta apsolutno ne priča o amandmanu koji je na dnevnom redu.
Poslušaću vas da ne širim svoju raspravu o načelu, zato što je ona prošla, a mi smo tada jasno rekli, tj. Petar Petrović, zamenik šefa poslaničke grupe Jedinstvene Srbije, da ćemo sve ovo da podržimo.
Ako se vratimo na ovaj amandman, u trenutku sam se možda i uvredio kada je predlagač ovog amandmana rekao da je ovo sve ovde stvar političkog folklora i mislim da ne treba tako da se generalizuje, kao što ne treba ni da se generalizuju sva 164 preduzeća u restrukturiranju.
Apsolutno se slažem sa ministrom u onom delu kada je rekao da je ovaj rok neophodan, ne samo zbog tog oštrog reza koji bi verovatno napravio neki socijalni bunt zbog 50 i nešto hiljada radnika, već zato što u nekim prethodnim vladama apsolutno nije bilo saglasnosti da se ovakvi problemi rešavaju.
To mogu da kažem na ličnom primeru, pošto dolazim iz Vrnjačke Banje, a neću sada ni da pričam o preduzeću HTP „Fontana“, kao što su neki pričali kakva preduzeća postoje u njihovim gradovima, zato što skoro svaki grad ima ovakvo preduzeće. Bilo bi neozbiljno da kažem da su oni ugostiteljsko preduzeće, koji spremaju najbolji doručak, ručak, večeru, da se smeju na recepciji itd, ali mogu da kažem da smo iz lokalne samouprave uspeli da nađemo dva investitora u dve vlade.
Držim se amandmana, samo pravim uvod.
Mislio sam da vi upozoravate ovo dobacivanje, jer vas ja ne čujem, predsedavajući.
Upravo dolazim do amandmana, a vi ste me opet prekinuli.
Mislio sam da ste njima zabranili da mi dobacuju.
Evo o čemu se radi. Ovaj rok je neophodan. Zašto? Zato što smo u dve prethodne vlade imali dva resorna ministra koji nisu dozvolili da uradimo privatizaciju i pored toga što smo mi kao lokalna samouprava doveli investitora koji je spreman bio da učestvuje u privatizaciji HTP „Fontane“, isto jednog velikog kompleksa ugostiteljskog preduzeća. Da nema ovog roka, mi bi bili u problemu. Zato sam saglasan s ovim što ministar kaže.
Mi nećemo podržati kao poslanička grupa ovaj amandman. Zakon u načelu, ponavljam, podržavamo i računam da će se potruditi i ostale lokalne samouprave, kao što smo mi iz Jedinstvene Srbije u Vrnjačkoj Banji uspeli da dovedemo investitore da pomognu da u ovom roku, koji je predložen, upravo svi zajedno idemo ka cilju rešavanja ovog problema. Hvala.
Gospodine predsedniče, dame i gospodo poslanici, gospodine ministre, rekli ste da je ovaj budžet rađen na jedan drugačiji način i da je ovo jedan drugačiji budžet. Ovih dana smo imali priliku konkretno juče, a i u jednom delu današnjeg plenuma da vidimo da ste vi nekako u sredini između dve strane, jedne strane koja konstantno kritikuje bez obzira šta vi predložite i s druge strane, koje se vrlo često poziva na istoriju. Podsećam vas da se vi nalazite tu baš u sredini gde i jeste u Vladi, u jednom timu koji mora da se bavi sadašnjošću i da razmišlja u budućnosti.
Mi iz Jedinstvene Srbije svakako nećemo da budemo kritizeri ovog seta zakona, ni budžeta koji će biti pred nama. Mi ćemo kritički da se odnosimo prema tome, ali kada to kažem mislim da ćemo da tražimo način i mogućnosti da kada god budemo u situaciji možemo konkretno i da vam pomognemo.
Ono što je možda najbitnije u setu ovog zakona, a i u budžetu koji nas čeka to je ocena Fiskalnog saveta koja je u jednom materijalu koji smo dobili na Odboru za finansije velikim slovima, već na prvoj strani napisali - situacija je vrlo ozbiljna. Znam da ste shodno takvoj situaciji napravili jedan set zakona koji je isto vrlo ozbiljan, možda sve mere nisu najpopularnije, ali su jedni od onih koji moramo vrlo brzo da primenjujemo.
Potrudiću se da vrlo kratko prođem kroz ovih deset zakona koliko im vreme dozvoljava, a na nekima ću se zadržati malo duže. Prvi je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu. Dobro je što je produženim indeksacija unapred za dve godine, nažalost nije velika koliko bi možda mogli da očekujemo, ali je dobro što se unapred razmišlja.
Oko samog ograničavanja zapošljavanje u javnom sektoru, mislim, svesni smo da ovo nisu trajna rešenja, da su ovo pre svega neke nužne mere koje moramo da uradimo. Jedna od koleginica je danas već spomenula situaciju koja možda vama i nije najjasnije kada pričamo o nekim nižim nivoima vlasti o lokalu i o opštinama, i o gradovima. Ali, verujte kada je u pitanju Vrnjačka Banja odakle ja dolazim u javnim preduzećima koje mi imamo zadnjih osam godina je trend da ko zadnji dođe na posao stvarno nema gde da sedne, zato su počele da se one hoklice nose to su one stolice na rasklapanje. Mislim da ovakva mera neće da da velike i očekivane neke efekte bitne zato što ne verujem da će one imati drastične mere u nekim uštedama.
Lično mislim da treba uraditi jednu ozbiljniju reorganizaciju u kompletnog sistema. Shodno tome uraditi ozbiljne sistematizacije koje će da uzmu u obzir koji su to optimumi koji su nama potrebni, a posle toga ih polako implementirati u sistem. To je nešto što je u najmanju ruku popularno, ali to je nešto što sigurno daje ozbiljne rezultate.
Drugi zakon je u stvari Predlog zakona o izmenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. On se nadovezuje na prethodni zakon gde se još jednom samo potvrđuje da je stabilizacija sistema podhitno potrebna.
Treće, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, ovaj zakon ima za cilj preciziranje osnovice poreza na dohodak građana po osnovu zarade za fizička lica, rezidenta Republike Srbije koja su od pravnog lica takođe rezidenta upućena na rad u inostranstvu. Kao i uređenje poreskog tretmana prihoda od prodaje poljoprivrednih i šumskih proizvoda.
Četvrti jeste Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o duvanu. Ovo je još jedan u nizu načina i zakona koji treba da se bore protiv sive ekonomije, ali lično mislim da u ovom zakonu povećanje svih tih kazni neće da bude dovoljno ukoliko se na terenu ozbiljnije ne radi na sprovođenju ovih kazni.
Peti zakon jeste Predlog zakona o izmenama i Zakona o porezu na dodatnu vrednost. Ovo je još jedno od iznuđenih rešenja. Stopa koja ide sa 8% na 10%, svesni smo da će da pogodi sve građane Srbije, ali evidentno je da je u ovom trenutku verovatno najneophodniji zakon koji moramo da usvojimo.
Hoću samo da vam kažem da smo mi koji živimo u Srbiji naviknuti na teške uslove života i nije prvi put da moramo svi zajedno solidarno da podnosimo neke terete. Hoću samo da vas upozorim da je efekat ovog zakona, kao što ste vi rekli, planiran 20 milijardi dinara. Neće građanima da bude sporno da prihvatimo ovo povećanje poreza sa 8% na 10%, ali biće nam sporno ukoliko se te pare i taj novac ne budu trošili na pravi način. To je odgovornost i stvar zbog koje ćemo svi posle ukazanog poverenja da obratimo najviše pažnje na vas koji to treba da kontrolišete.
Sa druge strane, želim da vam se zahvalim i da pohvalim to što ste uvažili zahteve hotelijera da ovaj njihov porez i dalje ostane na ovoj nižoj stopi, sada sa osam na deset, da ne ide na 20. Dolazim iz turističkog mesta i znam šta su pričali zadnjih 20 dana od kada je ta informacija krenula.
Šesti je, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona na dobit pravnih lica. Lično mislim da je ovo možda stvar koju smo mogli da izbegnemo sada. U ovom trenutku u kome se naš budžet i naša država nalazi, mislim da je privreda jedini motor pored uštede koji može da pokrene stvari napred. Lično se zalažem kao i moja stranka da se uvode subvencije za svakog ko je zainteresovan da ulaže nešto u Srbiji i neko ko hoće ovde da pokreće bilo kakvu proizvodnju. Vi ste upoznati sa time šta radi gospodin Dragan Marković Palma i sa efektima njegovog rada zadnjih nekoliko godina, da je Jagodina jedan od gradova koji je svoju industrijsku zonu napunio, a da je ovih dana potpisao ugovor sa 32 gradonačelnika, ne vodeći računa kojoj stranci pripadaju. Jedan protokol u kome će pokušati da svakome od njih dovede po nekog investitora.
Ovo bi trebalo da bude jedna poruka, možda ne toliko za vas s obzirom koliko sam razumeo vi niste politički angažovani nego za sve funkcionere i lidere stranaka koji imaju predstavnike u lokalima i gradovima Srbije. Ukoliko bi našli mehanizam da se ponašamo disciplinovano, da svako od njih dobije zadatak da dovede bar po jednog investitora, što mislim da nije nemoguće i da isto to urade naši ambasadori kojih imamo preko 60 širom sveta i to urade naši konzuli kojih ima preko 30 širom sveta, mislim da bi to bio jedan ozbiljan efekat na našu privredu ili bi se to svakako osetilo.
Što se tiče Predloga zakona o platama državnih službenika i nameštenika, slažem se da tu treba da se smanji sa šest na tri meseca. Kada smo u pitanju mi iz Jedinstvene Srbije, što se nas tiče možete da ukinete i sva tri jer smatramo da su svi benefiti i privilegije do sada u ovoj zemlji upravo koristili ti ljudi kojima je i ovo bio jedan od benefita. Lično mislim da ovo treba da se svede možda na mesec dana ili da se totalno ukine.
Jedan od zakona je i Predlog zakona o izmenama Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju svih tih ljudi. Kažem ponovo, dolazim iz Vrnjačke Banje, to je jedno turističko mesto koje je četrdesetih godina bilo proporcijalno svojoj veličini i broju stanovnika i najviše pogođeno nacionalizacijom.
Hoću da vam kažem da će Jedinstvena Srbija podržati set ovih zakona, ali vam ponavljam da ćemo se kritički odnositi prema svakoj grešci koja se bude pravila usled poverenja koje nekome ukazujemo.
Još jedna stvar za kraj, mislim da je vrlo bitna, a to je ono što jednog dana kada smo pričali o Ministarstvu saobraćaja, spomenuo je naš kolega Mrkonjić, kada je rekao da velike i kapitalne investicije ne može da završi jedan ministar i ne može da ih završi jedna vlada.
Lično mislim da ovaj budžet koji sada pravimo je planiran da narednih tri do pet godina bude otprilike jedan veliki projekat iza kojeg moramo svi da stanemo i možda ga neće ni završiti ova vlada, možda ga nećete završiti ni vi kao ministar. Možda će trebati dve vlade, možda i tri vlade da se ovo dovede do kraja. Zato je to jedan od razloga, zbog kompletne stabilizacije u ovoj zemlji, iz kog vam Jedinstvena Srbija daje podršku do kraja. Hvala vam.
Gospodine predsedavajući, gospodine ministre, gospodo iz Republičkog geodetskog zavoda, čulo danas dosta kritika, ali postoje stvari koje moramo svakako i da hvalimo. Možda su indirektno vezane za ovaj zakon, ali to su svakako koridori za koje lično imam priliku da vidim da se maksimalno brzo rade. Veliki udeo u tom poslu ima i katastar, zato što su angažovani na svim tim lokacijama.
Ministre, dobro je i to što se lome ta brda i doline. Kamen se lomi, ali taj hrast o kome svi pričaju je ipak ostao i zaslužuje da bude sačuvan, kao što jeste.
Prva stvar o kojoj pričamo kada govorimo o ovoj izmeni zakona ili uopšte sve što ovaj zakon predviđa, moram da kažem da će poslanička grupa to podržati.
Postoje tri stvari na koje bih se fokusirao. Prva stvar o kojoj pričamo su plate zaposlenih koji tamo rade. Poslanička grupa JS je uložila jedan amandman. U razgovoru sa vama čuli smo da će taj amandman i da bude prihvaćen, a to je da uskladimo, pored tog usklađivanja, ne nominalno povećavanje njihovih zarada, nego usklađivanje jedne dodatne sigurnosti tim ljudima koji rade te poslove, da pokušamo da izjednačimo i ljude koji nisu iz te struke. Pre svega mislim na pravnike i na sve ostale koji rade a nisu direktno vezani za geologiju.
Imao sam priliku i da vidim koliko je to ljudi. Trenutno u Republičkom geodetskom zavodu ima negde oko 2.400 stalno zaposlenih. Video sam strukturu svih tih ljudi. Zašto se poslanička grupa JS opredeljuje da ovo podrži je pre svega razlog što to uopšte nije cifra o kojoj su svi pričali, da su tu sad hiljade i hiljade radnika. Ne mogu da napravim tačnu procenu, ali verovatno ljudi koji se time bave su se opredelili za jedan optimum.
Da li ih treba imati više na lokalima, neko od kolega je to malo pre spomenuo, mislim da treba. Dolazim iz jedne male sredine, iz Vrnjačke Banje, ali Vrnjačka Banja je svakako interesantna, kao i Zlatibor, po svojoj povećanoj izgradnji. Ono što ljudima smeta je što se neki put malo duže čeka na sve te dokumente, ali mislim da je jedno usko grlo kada su u pitanju ljudi koji tu rade.
Zašto ovo nije veliki broj i zašto ovo treba da podržimo? Zato što u Srbiji trenutno ima preko 130 i nešto agencija i čisto sumnjam da biste vi ili bilo koji ministar iz ove aktuelne vlade, možda čak i iz prošle, one koji su ih stvarali, uspeo da nabroji sve te agencije. Činjenica je da sve te agencije troše preko milijardu evra na godišnjem nivou. Još nešto što je vrlo bitno. Nisam siguran da pored naziva agencija mogu da mi nabroje šta te agencije rade. A ovde pričamo o ljudima koji rade konkretne stvari, čiji je rad svakako merljiv.
Dajući podršku svim tim zaposlenima, skrećemo pažnju vama i ljudima koji nadzorišu njihov posao je da biste možda trebali da u svaki katastar na lokalu uvedete i jednu knjigu utisaka, da to bude neka najbliža forma vaše komunikacije sa klijentima, zato što nije u svakom lokalu isto.
Neko od kolega je spomenuo u jednom trenutku, kada ste pričali da li treba dati ovlašćenje direktoru da podrži ili da ne podrži, da on bude taj koji nagrađuje radnike, vi ste rekli da ste to izbrisali i da će to biti jednako za sve. Možda, sa druge strane, treba direktorima dati ta ovlašćenja. Jer, ipak oni najbolje znaju, kao prvi nalogodavci, ko više radi, ko manje radi, itd. Ja smatram da ne treba plata da bude merilo da li neko hoće ili neće da radi. Imamo mi previše ljudi koji se nalaze na tržištu rada i koji bi bili srećni da mogu da rade za jednu ovakvu platu.
Druga stvar o kojoj želim da prokomentarišem pre svega sa direktorom RGZ je ta da imamo primer Jagodine gde se, sticajem okolnosti, javio veći broj investitora nego u nekim drugim sredinama. Neću da pričam šta je razlog toj situaciji, ali činjenica sa terena jeste da sve površine ispod pet hektara mogu da reše vaše filijale ili zavodi u lokalu, a sve što je preko pet hektara, mora da dođe do Beograda.
Ono što je najinteresantnije, na lokalu to ide mnogo brzo, na lokalu se to rešava urgentno, a kad dođe do Beograda, tu dođe do nekog zastoja. Prosto, na to želim da vam ukažem, da biste možda mogli da predvidite neka veća ovlašćenja kada su u pitanju lokali, a da se tim poslom bave.
Drugi član koji mi je privukao pažnju jeste član 17. Mislim da nije u redu da treba da ograničavamo da li treba da radi jedno stručno lice ili dva, tj. da budu oba prijavljena, da bi jedna radnja mogla da funkcioniše i da radi. Mi bi trebali da se trudimo da svakim zakonom afirmišemo te ljude da zadrže svoje poslove, a ovako smo ih doveli u jednu situaciju da budu zavisni od nekih ljudi koji imaju diplome, a činjenica je da na terenu 90% poslova katastra obavljaju ljudi koji imaju srednju stručnu spremu. Zašto to kažem?
Nadovezaću se sada i na član 29, jer lično mislim da je tu napravljena jedna greška. Naime, ljudi koji su u jednom sistemu radili sa srednjom stručnom spremom, gde su završavali školu da bi se bavili poslom koji sada rade, dolaze u situaciju da ostaju bez tog posla i ostaju bez firmi. To su ljudi koji su službi preko 20, 30 godina. Znači, oni imaju dve varijante. Prva varijanta je da u 55-60 godina upisuju fakultete, što morate da se složite da nije lako. Postavlja se pitanje šta do tog trenutka dok ne završe oni koji se opredele za tako nešto? Drugo, da li sada mi ovakvim zakonom dajemo i mogućnost inženjerima, onima koji već imaju te licence, da privatno oporezuju ove ljude koji imaju srednju stručnu spremu a imaju firme koje godinama rade?
Mislim da biste na ova pitanja trebali da obratite pažnju. Ja sam pročitao amandmane koji su do sada podneti, nije to tako puno kako neko kaže, nego se dosta amandmana odnosilo na pojedine članove.
Još jednom ponavljam, poslanika grupa JS će svakako podržati ovaj zakon, a vas bih zamolio da ove sugestije koje sam rekao uvažite. Hvala.
Povreda Poslovnika, član 107, spomenuta je Vrnjačka banja i pobeda DS na izborima  mesnih zajednica za Vrnjačku banju.
Mi imamo malo više od dve mesne zajednice u koliko je DS pobedila, pa samo hoću da se javnost upozna sa tim.
Gospodine predsedniče, gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, moje pitanje u prvom obraćanju, biće upućeno gospodinu Dinkiću i gospodinu Iliću.
Tiče se turizma. Vezano je naravno, za ovu današnju temu i za ekonomiju, a ono što danas želim da vas podsetim, to je da Vrnjačka Banja ove godine proslavlja 145 godina organizovanog bavljenja turizma. I dalje smo lideri sa preko milion noćenja u toku godine, i dajemo primer svim ostalim turističkim mestima kako treba da se radi.
Ono što mislim je da su naši hendikepi, a od vas očekujem odgovor, dve stvari. Prvo privatizacija HTP "Fontane", koja dugo stoji u jednom nerešenom status. Očekujem da će gospodin Dinkić moći da mi da odgovor šta se dešava u tom pravcu. Ovog trenutka hoću i da pohvalim gospodina Velimira Ilića zbog tih auto puteva koji se po Srbiji rade. Jedan od njih prolazi pored Vrnjačke Banje i nama je to vrlo bitno za našu lokalnu strategiju razvoja turizma, obzirom da očekujemo da će svim gostima biti lakše da dođu do Vrnjačke Banje.
Gospodine Dinkiću, jedna stvar mi samo nije jasna. U strategiji turizma koju je radila Vlada, kaže ovako – da posebno treba naglasiti da bi rehabilitovanje postojeće smeštajne ponude, često povezane i sa još uvek nedovršenim procesom privatizacije, po pravilu trebalo da ima prioritet u odnosu na ulaganja u nove projekte u grinfild investicije.
Kad je Vrnjačka Banja u pitanju, sve ovo vreme to nije bilo pravilo, pa me interesuje - da li ćemo sada u toku 2013. godine napraviti ovaj neki zaokret u kursu na kakvom smo do sada bili? Neko je malopre rekao da se ulagalo dosta u turizam, verovatno i sigurno i to je dobro, ali u Vrnjačku Banju, vrlo malo. Očekujem da 2013. godina vrlo bitna, pogotovo za Vrnjačku Banju i očekujem da ćemo od vas dobiti podršku kako i od gospodina Ilića za sve one projekte koje smo kandidovali, ili za bar deo tih projekata.
Znači, pitanje za gospodina Dinkića – šta se dešava sa HTP "Fontanom"?
Dva pitanja za gospodina Ilića – projekte koje smo kandidovali, da li možemo da očekujemo brzo neku realizaciju, bar dela projekata koji se kod vas nalaze? Da li gospodin Ilić može da mi da informaciju šta se dešava sa aerodromom u Lađevcima, kad je rok za njegovo puštanje u rad? To u ovom prvom obraćanju.
Meni je ovaj deo jasan. Ostaje vreme pred nama. Verujem u to što ste mi sada rekli, iako smo pre mesec dana razgovarali o nečemu sličnom, pa nije bilo pomaka. Verujem da sezona građevine tek kreće.
Drugo pitanje, meni je žao zato što trenutno premijer nije prisutan, ali verujem da će bilo ko od prisutnih ministara moći da mi da neki odgovor ili bar da nam kaže šta će se s ovim pitanjem dešavati u budućnosti.
Ovo je jedno od pitanja koje je, naravno, važno za sve građane Srbije, i pre svega važno je i za nas iz Jedinstvene Srbije zato što je to osnovica našeg programa. Pored ove strategije turizma o kojoj sam sada pričao, došlo do još jedne strategije, a to je strategija podsticanju rađanja sa nekim, doduše, starijim datumom. Ono što sam unutra pročitao, za sada, nije baš primenjivo u praksi.
Ova tema je pokrenuta jedne večeri kada smo imali ovde raspravu o sporazumu koji su potpisali Brisel i Priština. To veče sam rekao da ti sporazumi mogu da budu, ne samo taj jedan, nego i mnogo takvih sporazuma može da bude pred nama narednih godina, ukoliko neko ne počne ozbiljno da se bavi borbom protiv bele kuge. To veče sam i premijera zamolio da zajedno sa svojim timom, sa ministrima u Vladi krenu u jednu izradu ovakvog projekta, državnog, nacionalnog projekta, bez koga i ova ekonomija i sve što pričamo polako gubi svaki smisao.
Ono što me interesuje - da li ste počeli nešto da radite na tom pitanju i, ako niste, u kom periodu se planira nešto slično?
Odustajem od reči.
Da, po amandmanu.
Gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, mislio sam da će ministrov zahtev da bude ispoštovan sa ovim što je on rekao. Pošto vidim da se ovo nastavlja, zamoliću samo ministra da mi da odgovor na dva pitanja. Ukoliko svi želimo da budemo pragmatični i operativni, verujem da će ta dva pitanja da daju na kraju jedan odgovor oko koga se vodi neka polemika skoro sat vremena.
Prvo moje pitanje za vas, gospodine ministre, je da li je iz vašeg iskustva, koje apsolutno nije malo, bilo situacija gde su se ljudi iz Pokrajine obratili sa konkretnim zahtevom za sufinansiranje ili direktno finansiranje bilo koje deonice pruge u Vojvodini?
Drugo pitanje, ukoliko ne izglasamo ovaj amandman, a stvore se mogućnosti da oni budu u situaciji da isto to mogu da sufinansiraju ili finansiraju, da li će to neko zabraniti?
Gospodine predsedniče Vlade, gospodine predsedniče Skupštine, dame i gospodo ministri, kolege i koleginice narodni poslanici, poslaničkoj grupi JS, nažalost, ostalo je još samo dva minuta. Još jednom ću reći da je ono što je najbitnije danas poruka da je predsednik poslaničke grupe JS gospodin Dragan Marković Palma danas već rekao da ćemo podržati ovaj sporazum Brisela, Briselski sporazum, Prištine i Beograda.
Danas više ne mogu da kažem ništa novo od činjenica koje prethodnici već nisu rekli, ali danas želim svima vama da pošaljem jednu poruku i da vas, predsedniče Vlade, zajedno sa vašim ministrima, sa našom vladom, zamolim da, ukoliko danas ne izvučemo pouku iz ovog dana, pouku iz istorije sa kojom otprilike nismo imali sreće zato što nam nikad nije bilo dovoljno da izvučemo neku pouku, a da od nje u budućnosti imamo koristi, a nažalost, ni demografska strana, kada je u pitanju geografija, nije nam bila jača strana.
Molim vas da ovaj problem rešimo tako što ćete vi, kao vlada, nama ovde u Skupštini da ponudite jednu strategiju državne borbe protiv bele kuge jer sve probleme u koje zapadamo otprilike nam upravo nanosi bela kuga. U ovom trenutku na Kosovu imamo milion i po Šiptara, imamo 150 hiljada Srba. U ovom trenutku mi iz JS, a to radimo od 2004. godine, ne možemo sami u gradovima gde smo na vlasti da se izborimo sa belom kugom, iako se pokazalo da su rezultati vidljivi tamo gde smo to radili. To su činjenice sa popisa.
Molim vas, da se više ne bi dešavali ovakvi sporazumi i ne bi ponovo dolazili u ovakvu situaciju, da se delimo na manjinu, većinu, na one koji više ili manje vole Srbiju, napravite tu strategiju u što hitnijem vremenu i istu donesite ovde pred nas. Hvala.
Gospodine predsedniče Skupštine, predsedniče Vlade, dame i gospodo ministri, moje pitanje bi moglo najdirektnije da bude upućeno gospodinu Mlađanu Dinkiću, ministru finansija i privrede, ali on danas, nažalost nije sa nama, ali smatram da među prisutnim ministrima ima onih koji mogu da daju odgovor na ovo pitanje.
Dolazim iz Vrnjačke Banje, turističkog mesta koje je dugo važilo za kraljicu kontinentalnog turizma. Svedoci smo da se zadnjih godina ulagalo poprilično u nova turistička mesta, u nove turističke centre, u pitanju su bili milionski iznosi u evrima, što je naravno za svaku pohvalu.
Moje pitanje je – da li će Vlada da dozvoli da Vrnjačka Banja bude zaboravljena i da se ne nađe nigde u strategija razvoja turizma Srbije, a važila je za sada za mesto broj jedan, po pitanju broja registrovanih noćenja? Znači, kada saberemo sve ostale centre, Vrnjačka Banja je ispred svih, ispred nas je bio samo grad Beograd, ali verovatno zbog kapaciteta koje ime.
Znači, moje pitanje je konkretno – da li će se, kada i koliko u narednom periodu ulagati u Vrnjačku Banju? Ako to ne uradimo desiće se da Vrnjačka Banja doživi propast, kao što je doživeo i srpski seljak posle ove afere sa aflatoksinima. Hvala.
Svakako vam se zahvaljujem na odgovoru, ali bez obzira na to što sam narodni poslanik, trudim se da svo svoje slobodno vreme provodim u Vrnjačkoj Banji, u razgovoru sa naravno građanima i u aktivnom učešću u sprovođenju lokalne vlasti.
Ono što je meni poznato da nam je za sada odobren jedan kolektor dužine nekih 150 metara i čija je investicija 4 miliona dinara ili 40 hiljada evra. Bio sam konkretan u pitanju smatrajući kada će Vrnjačka Banja da bude uvažena kao neka druga turistička mesta, obzirom da za razliku od drugim mi imamo 144 godine tradicije organizovanog bavljenja turizmom. Te investicije od 4 miliona dinara koja su svakako dobro došla i na njima se zahvaljujemo nisu dovoljne da pokrenu Vrnjačku Banju da možemo da stanemo rame uz rame sa ozbiljnim evropskim turističkim centrima.