Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Dubravka Filipovski

Dubravka Filipovski

Srpska napredna stranka

Govori

Nova Srbija će glasati za rebalans budžeta zbog toga što je vrlo važno da održimo makroekonomsku stabilnost i, što je još važnije, da Srbija ne bi bankrotirala.
Mere koje su predložene nisu popularne, ali su bile neophodne iz dva razloga – zbog štednje i zbog finansijske discipline. To je potpuno jasno. Verujemo u iskrenost ove Vlade koja se suočila sa velikim brojem nasleđenih problema.
Građani Srbije vrlo dobro znaju da je novac u budžetu u prvih pet meseci neracionalno potrošen, a onda su rashodi veštački smanjeni u junu i julu, tako što država za vreme formiranja Vlade nije baš ništa plaćala. Naravno da je zbog toga novoformiranu Vladu sačekao ogroman račun, to je istina i ona je rečena građanima Srbije.
Vlada je takođe priznala da rebalansom se ne smanjuje deficit, ali će u budžetu za 2013. godinu predvideti smanjenje deficita sa 7% na 3,5%. Očigledno je, sastavljajući ovaj rebalans, Vlada bila pred dve dileme: ili da se ostvari ušteda, ili da se ugovorene obaveze prethodne Vlade ne plate. Trebalo je izaći pred građane Srbije, što je ova vlada to i učinila i zbog toga se posebno radujemo, i rekla da prethodna Vlada budžetom za 2012. godinu nije predvidela isplatu svih 12 naknada za nezaposlene već samo sedam. Naravno da zbog štednje i smanjenja deficita Vlada nije mogla a da ne isplati preostalih pet naknada.
Takođe se slažemo i da se poljoprivrednicima posle nezapamćene suše nije moglo a da se ne isplate subvencije i da se radnicima u železnici u rudarima u Resavici takođe nije moglo a da se ne isplate plate. Potpuno je jasno da bi to bilo neodgovorno prema građanima Srbije i da građani Srbije takvu vrstu žrtve nisu mogli da podnesu.
Smatram da treba prihvatiti realnost u kojoj se Srbija nalazi danas, da bi preispitivanje postojećih subvencija smanjilo standard građana, otežalo ionako tešku situaciju poljoprivrednika, penzionera, korisnika mesečnih naknada za nezaposlene.
U prethodnim diskusijama smo čuli, pre svega od opozicije, da subvencijama ne treba isplaćivati plate radnicima koji rade i da bi oni u tom slučaju mogli da sede kući i da ne dolaze na posao i da ne rade ništa. Naravno da je Vlada Republike Srbije svesna da se subvencijama ne isplaćuju plate ali da u ovom trenutku posrnule privrede i posrnule finansijske situacije ne može ništa da se uradi.
Nova Srbija očekuje da u narednom periodu predložena zakonska rešenja koja je ova vlada uputila parlamentu na usvajanje daju konkretne rezultate. Konkretno, Predlogom zakona o budžetskom sistemu uvešće se red u uvođenje taksi i naknada. Predsednici opština se žale zbog ukidanja taksi, ali, ja očekujem, kako je i rečeno ovde od strane pre svega ministra Dinkića, da će se uzeti u obzir konkretni predlozi opština i da će Vlada Republike Srbije posebno razmatrati njihove zahteve.
Zakonom o maksimalnim platama omogućiće se smanjenje zarada u agencijama i javnim preduzećima, što takođe smatramo da je bilo neophodno. Promene poreskih zakona doneće potrebno povećanje prihoda. Ovim setom zakona se uređuje i sistem budžetskih korisnika sa sopstvenim prihodima. Ovih 138 parafiskalnih nameta je ukinuto, 300 hiljada firmi neće plaćati firmarinu i sve su to pozitivni pomaci i predlozi za koje očekujemo da će u narednom periodu dati konkretne rezultate.
Tačno je da je rebalans sa 6,5% povećan na 6,7% i da to povećanje nije veliko, ali donete su ove bitne strukturne mere za trajno smanjenje deficita.
Često se danas u parlamentu od strane narodnih poslanika citira Fiskalni savet, koji kaže da su dva od tri stuba fiskalne konsolidacije postavljena – porezi i kontrola plata i penzija, ali i da je neophodan i treći – reforma javnih rashoda. Najavljeno je u toku sledeće godine šta ona tačno obuhvata. Kada su u pitanju subvencije – višak zaposlenih, penzijski sistem, davanje državnih garancija i kada možemo da očekujemo njene prve rezultate.
Takođe, u raspravi o rebalansu budžeta je rečeno da do kraja godine je potrebno preko dve milijarde evra za finansiranje deficita javnog duga, a da je za sledeću godinu potrebno četiri milijarde.
Javnosti je jasno da će se deo tog deficita finansirati iz ruskog kredita, ali smatram da predstavnici Vlade treba u parlamentu jasno da kažu kako će se finansirati preostali deficit, da li će biti sklopljen aranžman sa MMF. Mislim da su uz raspravu o rebalansu budžeta te dve informacije vrlo važne. O tome se van ovog parlamenta od strane predstavnika Vlade govorilo, ali smatram da vrlo jasno treba da se kaže i ovde danas u parlamentu.
Dakle, najveće kritike predloženom rebalansu budžeta su zbog povećanja rashoda i te kritike prihvata i resorno ministarstvo i Vlada u celini, međutim iz Predloga rebalansa se vidi da je to povećanje privremeno i da su donete važne strukturne reforme koje su danas pred nama i koje će uticati na njihovo smanjivanje.
Dakle, poslanička grupa Nove Srbije će glasati za predloženi rebalans, ali u predlogu budžeta za 2013. godinu očekujemo kompletnu fiskalnu konsolidaciju zbog toga što će budžet za 2013. godinu i njegov predlog biti apsolutna i jedina odgovornost ove Vlade. Smatramo da će on biti jedan veliki test za ovu Vladu, pred kojom je i izazov kojem će ona na pravi način odoleti. Hvala.
 Uvaženi narodni poslanici, poštovani građani Srbije, ja kao ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe Nove Srbije smatram da je veoma važno podsetiti građane Srbije i javnost da su Zakoni o javnom beležništvu predstavnici prethodne vlade, a pre svega Ministarstva pravde, najavljivali kao deo akcionog plana i kao još jedan korak ka usaglašavanju propisa Srbije sa evropskim pravom, u funkciji približavanja Srbije EU i kao stvaranje uslova za pravnu sigurnost.
Načelno, ne može se naći zamerka za ovakav stav, osim za pitanje- da li je maj 2011. godine bio zakasneli rok za zakon koji je bio deo akcionog plana za usaglašavanje našeg zakonodavstva sa evropskim, a da se istovremeno očekivala odluka Evropske komisije za dobijanje datuma za početak pregovora Srbije sa EU. Ali prihvatiću tezu da je manje zlo što je zakon donet i tada, nego da se sa njegovim donošenjem čekalo i dalje, i ako su postojali uslovi, ali očigledno ne i dobra volja za njegovo donošenje ranije. Nikako ne mogu da prihvatim činjenicu da paralelno sa njegovim donošenjem nisu stvoreni uslovi za njegovu primenu i implementaciju i mi danas podržavamo predstavnike SNS koji traže dodatni rok od šest meseci, kako bi bili pripremljeni uslovi i odrađeni niz aktivnosti podzakonskih akata za njegovu primenu.
Dakle nedopustivo je i neodgovorno prema građanima Srbije i neiskreno prema predstavnicima EU, da se paralelno sa aktivnostima radne grupe za donošenje ovog zakona nije radilo na stvaranju uslova za njegovu primenu i da je ovaj zakon, kao i niz drugih, ostao mrtvo slovo na papiru i dokaz neiskrenog odnosa prethodne vladajuće koalicije prema tako važnom pitanju, kao što je pridruživanje Srbije EU.
Dakle, primena ovog zakona, donošenje podzakonskih akata, osnivanje Komore i niz drugih aktivnosti koje su bile zakonska obaveza nadležnih, koja nije ispunjena, ali smatram da su istovremeno trebali da budu i motiv za zapošljavanje 300 ljudi koji bi rešili svoj status, koji bi hranili svoje porodice i ne bi bili na birou rada. Drugi motivi – rasterećenje suda, transparentnost u radu, smanjenje zloupotreba i pravna sigurnost su trebali da budu dodatni podsticaj za primenu ovog zakona. Ali, imamo i činjenicu da posle uspostavljanja nove mreže sudova ljudi putuju i po 50 i više kilometara da bi overili neki ugovor.
Dolazeći danas na sednicu parlamenta, zaustavio me je jedan građanin koji je na osnovu svog negativnog iskustva i izjave koju je overio na šalteru suda, a sada se kao nužni naslednik bori da ostvari svoje pravo na imovinu svojih roditelja, pružio je punu podršku za primenu ovog zakona, jer će buduće generacije biti zaštićene od ovakvih prevara.
Srbija je jedina zemlja u regionu koja nema notare i koja do sada nije bila spremna da se suoči sa implementacijom zakona, iako su organizovani i forumi i rasprave i ispitni procesi za notare. Redovni izbori koji su održani u maju ove godine ne mogu biti izgovor za posao koji nije završen do kraja, iako je to bi period od godinu dana.
Koji se još nedostaci moraju definisati podzakonskim aktima? Ovaj zakon vrlo jasno definiše da će notari overavati ugovore, sačinjavati i čuvati testamentne i predbračne ugovore, izdavati im potvrde o imenu, životu, izjavama volje, primaće u depozit dragocenosti, od suda će preuzeti nesporne ostavinske postupke i ugovore o prometu nepokretnosti, preuzeće na sebe i niz radnji koje prethode naplati poreza, ali, ne postoje podzakonski akti kojima se definiše koliko će koja usluga notara koštati.
Očekujem da će stvaranjem uslova za primenu ovog zakona ostvariti i ušteda zbog smanjenja sudskih troškova, smanjenja broja sporova i parnica u sudovima, dakle, očekujem da javno beležništvo ostvari stvarnu kontrolu tokova novca i doprinese suzbijanju korupcije i pranju novca u Srbiji. Vrlo je važno da vremenom jača poverenje u javne beležnike i da će njihova ovlašćenja, posebno u odnosu na javne re-gistre i privredna društva, dodatno unaprediti pravnu sigurnost i vladavinu prava.
Za Novu Srbiju je vrlo važno da javni beležnici od početka moraju da budu neutralna instanca pravne države i zbog toga je od ključnog značaja transparentnost prilikom kontrole njihovog rada. Uslovi prilikom zapošljavanja notara moraju da budu besprekorni i ne može se dovoljno naglasiti koliko je važno da građani u tu instituciju treba da imaju poverenja.
Ako su se do sada za sudije birali partijski poslušnici i ako smo u protekle tri godine pretrpeli kritike i građana Srbije i evropskih institucija zbog toga, onda je vrlo važno da budući notari budu stručni i moralni ljudi. Dakle, država mora da pazi kome poverava javna ovlašćenja i da pri zdravoj konkurenciji nepristrasno odabere najbolje.
Vrlo je važno da na početku implementacije ovog zakona ne napravimo grešku, već da usaglasimo pravni sistem sa notarskom službom, kako bi izvršna notarska isprava imala svoju funkciju i kako bi ciljevi i efekti notarske službe bili potpuni. Etika i odgovornost moraju biti obeležje profesije javnog beležnika. Glavni zadatak notara je da savetodavno radi u korist građana, zbog čega je takođe vrlo važno da se stvori jedna kvalitetna mreža javnih beležnika u kojoj će pravo postati dostupno svim građanima Srbije. Smatram da na početku rada za implementaciju ovog
zakona treba uzeti u obzir i iskustva drugih zemalja, upravo sada kada smo u prilici da posle sedamdeset godina od ukidanja ove institucije vratimo instituciju javnih beležnika.
Uzeću primer Nemačke u kojoj je sistem javnog beležništva na snazi već petsto godina i u kojoj javni beležnik snosi isključivu odgovornost za komunikaciju između kancelarije javnih beležnika i javnih registara. Javni beležnici u Nemačkoj snose disciplinsku odgovornost ukoliko su namerno počinili neku grešku, a zatim postoji obavezno osiguranje koje zaključuju svi javni beležnici, ali ako je greška napravljena voljno i namerno od strane notara onda osiguranje ne pokriva štetu nastalu tim putem već posledice dele i snose zajedno svi notari na taj način što uplaćuju doprinos u jedan fond iz koga se pokriva šteta.
Očekivanja građana su i da se stvore uslovi za bolju komunikaciju sa katastrima, što bi moglo dovesti do smanjenja broja sporova u oblasti uvođenja prava svojine nad nepokretnostima. Smatram da će ovi predlozi koje sam iznela u ime poslaničke grupe NS omogućiti da se za ovih šest meseci zaista stvore uslovi da ova institucija u Srbiji za živi, da dobije podršku i poverenje svih građana i ono što ovom prilikom mogu da kažem, poslanici NS će podržati oba ova zakona.