19.02.2020. | Zakon o izmeni Zakona o oružju i municiji |
usvojen
|
04.11.2019. | Predlog zakona o izmenama Zakona o sudijama |
odbačen
|
10.05.2019. | Predlog odluke o obrazovanju Komisije za istragu i utvrđivanje broja žrtava agresije NATO pakta 1999. godine |
odbačen
|
čeka se odgovor 3 godine i 6 meseci i 4 dana
Poštovani gospodine Torbica, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupci...
čeka se odgovor 4 godine i 6 meseci i 10 dana
Imajući u vidu ogroman značaj koji Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kao nezavisni državni organ, ima za pružanje pravne zaštite prilikom ostvarivanja ta dva ustavna prava građana, poučeni lošim iskustvima iz prošlosti i štetnim posledicama za ra...
čeka se odgovor 4 godine i 8 meseci i 30 dana
Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...
Poštovani predsedniče, cenjene kolege, pred nama je izuzetno važan Zakon o elektronskim komunikacijama, pogotovo onaj deo koji se odnosi na širokopojasni internet koji je bitan za povezivanje svih građana na jedan brzi i kvalitetan internet i da, pogotovo u ruralnim sredinama građani imaju mogućnost pristupa, što pohvaljujem i što u poslednje vreme izuzetno dobro rađeno. Zbog čega?
Evo, svedoci smo samo danas, koliko su neistina i laži kolege iz tzv. patriotske opozicije iznele. Najlakše je ući i proveriti, najlakše je ući i ukucati ko je pustio Aljbina Kurtija. Izađe pregled na internetu i kaže nam Vojislav Koštunica i DSS. Ko je pustio hiljade kosovskih, šiptarskih terorista, pa DSS i DPS, ko je pustio najveće zlikovce, pa DOS i DSS, pa ko je isporučio legitimno izabranog predsednika Srbije i Jugoslavije Slobodana Miloševića, DOS i DSS, pa ko je to uradio? Oni koji se danas kunu u patriotizam.
Ponovo možemo da ukucamo na taj internet da pitamo ko je prodavao srpske generale, ko je prodao generala Lazarevića, ko je prodao generala Mladića, Tolimira. Pa, DOS i DSS i nazovi patriotska opozicija. E, zato treba internet mladim generacijama koje se ne sećaju tog perioda. Zato treba da ih ovako ne lažu.
Inače, bilo smo danas svedoci i pokušaja Boška Obradovića, koji se u ovom parlamentu pokušao predstaviti kao veliki opozicioni lider, koji ima neviđenu podršku glasača, koji se počeo hvaliti njegovim fenomenalnim rezultatima prilikom samostalnog izlaska na izbore. I, eto otvorimo internet, ukucamo i vidimo da su Dveri jedini put na izbore samostalno izašli 2012. godine i naravno nisu prešli cenzus, ostale su ispod cenzusa. Svaki put su izašli u koaliciji.
Onda ukucate da proverite kako to Dveri mogu da uđu, odnosno da pređu cenzus i dobijete odgovor tako što prebijaju članove RIK i tako što im cenzus obezbedi ambasador Skot. To izbaci internete koji za razliku od Boška Obradovića ne ume da laže, jednostavno kaže onako kako to jeste.
Znate kako? Za mene je mnogo čestitije, kako kaže Boško Obradović, preći cenzus uz pomoć Aleksandra Vučića i SNS i ja se kao član Pokreta socijalista ponosim što sam bio na toj listi već tri puta i što smo zajedno prešli cenzus, za razliku od Boška Obradovića i Dveri koji se nada da su ponosni što ih je u parlament zajedno sa DSS 2016. godine uveo ambasador Skot, koji su nadam se ponosni na saradnju sa Sašom Radulovićem, sa Draganom Đilasom.
Znate kako, onda probam da nađem, a šta to Dveri imaju od rezultata na lokalu? Naravno, vidim 2020. zabranjeni izlaz od strane zapadnih ambasadora i Dragana Đilasa ne izbore, morali su da bojkotuju. Dođem u 2016. godinu, pa ponovo Dveri nema samostalnog izlaska, ali ima ih u francusko-srpskoj koaliciji, naravno sa DSS-om. Onda, hajde da kažem rezultate. Na lokalu u Bačkoj Palanci ta velika koalicija Dveri-DSS osvoji zajedno 2,41%, a samostalno Pokret socijalista, ta mala partijca kako kaže Boško Obradović, osvoji 17,6%. Osam puta više od koalicije Dveri-DSS. U Baču na lokalnim izborima Pokret socijalista osvoji 6,84%, a koalicija Dveri-DSS 3,09%, dva puta više smo osvojili. U Irigu, Pokret socijalista osvoji 5,90% samostalno, a koalicija Dveri-DSS 1,50%, četiri puta manje od nas. U Krupnju, Pokret socijalista osvoji 6,53%, koalicija Dveri-DSS 1,50%, u Sremskim Karlovcima, hajde da ne bude da smo vas non-stop pobeđivali, od pet do deset puta više glasova, u Sremskim Karlovcima, samostalno Pokret socijalista 7,59%, koalicija Dveri-DSS 6,90%, svaka čast.
Onda vidite na tim izborima 2016. godine ste dobijali dva, tri, jedan i po, onda sa pet posto uđete u parlament. Pa, kako? Pa, naravno preko ambasadora Skota. Hoćete da pričam i o 2020. godini? Pa, možemo i tamo, ali ste bojkotovali izbore. Pa, šta bi tek bilo da ste se pojavili u Bačkoj Palanci gde je Pokret socijalista samostalno osvojio 25% ili u Titelu gde smo uzeli 10%.
Zato vam poručujem, nemojte više pričati o izborima, nemojte pričati o samostalnim izlazima, pa ovi rezultati su za novi DSS i za Dveri naučna fantastika, a još i Miloš Jovanović i Boško Obradović deset puta da se rode, neće za Srbiju čini onoliko koliko su za ovih deset godina učinili Aleksandar Vulin i Aleksandar Vučić. Živela Srbija.
Poštovane kolege narodni poslanici, dame i gospodo, drugarice i drugovi, pozivam vas da podržite naš predlog da se u dnevni red današnjeg zasedanja uvrsti donošenje odluke o obrazovanju komisije za istragu i utvrđenje broja žrtava agresije NATO pakta 1999. godine, jer ako mi ne uradimo ono što je naš posao, kako možemo da se ljutimo kada neko drugi ponizi naše žrtve?
Kako možemo da se ljutimo kada, istini za volju, manji deo stanovnika Sarajeva srpske nacionalnosti pobijenih u jami Kazani na padinama Trebevića posle nepune tri decenije dobije spomen-ploču, ali ne na svom jeziku i ne na svom pismu i ne svi pobijeni već otprilike svaki deseti stradali?
Pretpostavljam da je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, podižući to nazovi spomen-obeležje bila svesna da posle progona sarajevskih Srba i zločina počinjenog nad tim ljudima više u Sarajevu i nema gotovo niko ko bi umeo da pročita spomen-ploču napisanu na ćirilici, pa čemu se onda mučiti da imena i prezimena nevinih žrtava na tom strašnom stratištu budu ispisana na njihovom maternjem jeziku? Ma, tako je, dajte da ih ponizimo čak i mrtve, kao da za života nisu dovoljno patili.
Jadni su i bedni, pa i više od toga, svi oni koji decenijama kopaju po stratištima i oplakuju nad kostima samo žrtava svog naroda, omalovažavajući tuđe žrtve, kao što ih omalovažava i sam Haški tribunal, o čemu nam govori činjenica da kada bi sabrali sve izrečene kazne, dobili bi rezultat da su Srbi osuđeni na oko 1.200 godina zatvora i šest kazni doživotnog zatvora, dok su Hrvati, Bošnjaci i jedan Albanac osuđeni na oko 360 godina zatvora, pri tom su Hrvati i Bošnjaci osuđivani za međusobno ubijanje, pošto za zločine nad Srbima naravno, takoreći, niko nikad nije kažnjen. Sada neko očekuje da bilo ko normalan poveruje u ispravnost presuda suda za koje ubistvo, zlostavljanje, silovanje i progon pripadnika srpskog naroda nije zločin ili bar nije zločin koji zaslužuje kaznu.
Ali, da vidimo ko zaslužuje kaznu.
Svima u svetu je jasno, počevši od predsednice sudskog veća, sudije Nijambe, da Ratko Mladić nije lično odgovoran ni za jedno direktno ubistvo, niti je lično počinio ni jedno ubistvo, za razliku od Nasera Orića, koji za zločine nad Srbima nikada nije osuđen, kao što je svima jasno da je Ratko Mladić zločinac pre svega zato što je Srbin i zato što je branio srpski narod. Jer, da kojim slučajem nije Srbin i da je ubijao Srbe kao što je to činio Aćif efendija, bio bi heroj i zaslužio bi spomen-ploču.
Nama lepo objasni naš kolega narodni poslanik prošli put, koji nadam se ovaj put neće hvaliti navodna herojstva 13. SS brdske divizije Handžar nad golorukim srpskim narodom koja su počinjena u tolikom obimu da je tokom, pretpostavljam, odbrambenih zadataka Handžar divizije samo u periodu od šest meseci, tokom 1944. godine, na području Brčkog, Bjeljine, Zvornika, Ugljevika, Šekovića, Vlasenice, Bosanskog Šamca, Tuzle, Lukavca i Kladnja pobijeno preko 2.000 nedužnih civila, s tim da je na području Šida, Sremske Rače i Vinkovaca od strane iste formacije stradalo oko 1.000 civila, da li je potrebno naglasiti - nedužnih? Oni su jednako nedužni kao i žrtve Nasera Orića i Aćif efendije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Drugarice i drugovi, dame i gospodo, poštovane kolege narodni poslanici, ponovo vam se obraćam sa molbom da podržite da se u dnevni red današnjeg zasedanja uvrsti Predlog odluke o obrazovanju komisije za istragu i utvrđenje broja žrtava agresije NATO pakta 1999. godine, a razloga za to ima zaista mnogo.
Tokom 20. veka srpski narod je u borbi za slobodu vodio šest ratova, braneći svoju slobodu i suverenost i nijednom u tih šest ratova srpski vojnik nije bio agresor i nije pokušao da osvoji ni pedalj tuđe teritorije, već je svaki put branio svoju domovinu, svoju kuću i svoje ognjište.
Ne postoji način na koji se država Srbija niti mi u ovom parlamentu možemo ikada odužiti hiljadama heroja koji su tokom tih ratova položili svoje živote na oltar slobode.
Ne postoji način, ne postoji orden, ne postoji priznanje koje može biti pravična naknada za njihovu žrtvu, za njihove izgubljene živote, njihovu mladost provedenu u rovovima na braniku otadžbine.
Isto tako, ne postoji reč utehe porodicama koje su tokom tih ratova ostajale bez svojih najmilijih, koji su kao nevine žrtve plaćale cenu naše slobode. Još manje postoji reč opravdanja, pre svega nas u ovom parlamentu, što još uvek nismo utvrdili potpun i konačan spisak poginulih i ranjenih i nevino stradalih tokom bilo kog od ovih ratova.
Koliko god smo znali da budemo ponosni na svoje heroje, na njihova dela, toliko smo sa druge strane znali i znamo da olako prelazimo preko nedužnih žrtava koje je kroz istoriju dao srpski narod.
Znali smo često da se ljutimo na druge što ne poštuju nevine žrtve našeg naroda, iako i sami nismo bili u stanju da ih u potpunosti bar evidentiramo i dokumentujemo, kako njihovo postojanje, tako i njihovu tragičnu smrt.
Zato ne treba da nas čudi zašto nas pojedini ponižavaju umanjujući broj žrtava, izrugujući se njihovim tragičnim sudbinama, izjednačavajući žrtvu i dželata. I zato ne treba da nas čudi zašto ubistvo oko 2.500 Srba iz Bratunca, Srebrenice i Srednjeg Podrinja nije ni zločin vredan ni jedne jedine suze i jedne jedine reči izvinjenja bar jednog bošnjačkog lidera, ubistvo oko 3.500 Bošnjaka sa iste teritorije, masakr, genocid i kako ga sve ti isti ne nazivaju.
Zato ne treba da nas čudi što je zbog našeg nemara Sarajevo bez sumnje čak i dan danas, posle više od 25 godina od završetka sukoba na prostoru BiH, još uvek jedno od najvećih dobro prikrivenih i javnosti dobro čuvanih srpskih stratišta. Zato ne treba da nas čudi zašto javnost nije upoznata sa sudbinom sarajevskih Srba i sa sudbinom i svakodnevnim ubistvima, hapšenjima, pljačkama, zatvorima i logorima koji su bili surova stvarnost meštana srpske nacionalnosti.
Spiskovi i publikacije sa imenima žrtava za sada sadrže podatke od preko 5.700 pokojnika i oko 900 lica čija je sudbina neizvesna, znači, ukupno čak preko 6.600 Sarajlija srpske nacionalnosti koji su tragično okončali tokom ratnih sukoba. Međutim, ti spiskovi, kao i svi ostali spiskovi žrtava srpske nacionalnosti, nisu i konačni, još se javljaju porodice pokojnika koji nisu uneti u spiskove. Konačan bilans srpskih žrtava ovog grada teško da će ikada biti sačinjen.
Teško da će ikada javnost saznati imena Srba ubijenih u 126 državnih i privatnih koncentracionih i zarobljeničkih logora u ovom gradu, logora u kojima su jedini zatočenici bili Srbi. Zato ne treba da čudi da su samo tokom prve godine rata za osam meseci, od aprila do decembra 1992. godine, u Sarajevu bili ubijeni više Srba nego tokom celog Drugog svetskog rata i vladavine Pavelićeve NDH.
Ni danas, kao ni tada mnogi grobovi…
(Predsednik: Bojane, isteklo vam je tri minuta.)
… nisu obeleženi i opojani. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsednice.
Pre svega, želim da pohvalim maksimalno ozbiljan i odgovaran odnos kako predsednika Aleksandra Vučića, tako i svih ostalih državnih organa, a naročito zdravstvenog sistema Republike Srbije prema mogućnosti širenja Korona virusa i na prostor Srbije.
U doprinos tome govori i jučerašnji sastanak predsednika Vučića sa predstavnicima svih zdravstvenih i drugih institucija koje učestvuju u borbi protiv Korona virusa, na kome je dogovoren komplet mera prevencije hitnih reakcija nadležnih organa protiv tog virusa, pa bih zamolio ministra Lončara da nam kaže o kojim se to tačno merama radi, kao i da oceni spremnost nadležnih organa Republike Srbije da reaguju u slučaju pojave Korona virusa.
Kada govorimo o vojsci, uglavnom govorimo o činjenicama vezanih za njeno naoružavanje, opremljenost, borbenu gotovost, ali svaku armiju sveta čine pre svega ljudi, pripadnici te armije, čega su, koliko možemo da primetimo aktuelna Vlada i Ministarstvo odbrane izuzetno svesni.
Rekonstrukcija Vojne akademije, rekonstrukcija Vojne gimnazije, rekonstrukcija Vojno-medicinske akademije, izgradnja stanova, povećanja zarada pripadnicima vojske jesu samo neke od aktivnosti mera, tj. jesu realnost u kojoj mi živimo poslednjih nekoliko godina, pa bih zamolio ministra Aleksandra Vulina da nam rezimira šta je to sve učinjeno poslednjih nekoliko godina kako bi se unapredilo kako školovanje, tako uslovi rada, socijalni status i naravno, lečenje pripadnika Vojske Srbije.
Za ministra prosvete. Svi već znamo šta je mala matura i kako izgleda njeno sprovođenje u osnovnim školama. Ono što će biti novina u našem obrazovno-vaspitnom sistemu i što nas čeka u bližoj budućnosti jeste državna, odnosno velika matura koja je u suštini deo projekta koji ima za cilj unapređenje kvaliteta našeg srednjeg obrazovanja.
Pošto se na medijima i na raznim portalima susrećemo sa različitim tumačenjima efekata državne mature, zamolio bih ministra prosvete da nam objasni njenu suštinu kako će ona načelno izgledati i koji su to efekti koji se žele postići njenim uvođenjem?
Zahvaljujem.
Imao bih pitanje za premijerku.
Pre nepune tri godine dobili ste poverenje predsednika Aleksandra Vučića, tj. mandat da sastavite Vladu Republike Srbije i dobili ste poverenje ove Skupštine, da je predvodite kada smo izabrali vas za premijera i ovaj sastav Vlade. Za otprilike dva meseca će biti održani parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori i kada se sada okrenete iza sebe koji su to rezultati Vlade Srbije na koje ste najviše ponosni? Da li postoji nešto što ste toliko želeli da učinite, a niste stigli tokom ovog mandata? Hvala.
Poštovani predsedavajući, uvaženi ministri, pre svega želim da se zahvalim Vladi i ministrima što su uz brojne obaveze, pronašli vremena da danas budu sa nama u Narodnoj skupštini i da odgovaraju na pitanja narodnih poslanika.
Želeo bih da u ime poslaničke grupe Pokret socijalista, Narodna seljačka stranka, Ujedinjena seljačka stranka, pohvalim Vladu za dosadašnji rad tokom ovih desetak meseci, kao i da izrazim očekivanje da će taj rad u narednom periodu biti još bolji.
Za početak bih imao dva pitanja od kojih je jedno vezano medije, a drugo za zdravstvo. Od ukupno 73 elektronska medija, koji su 2014. godine bili u vlasništvu države, 50 medija je ušlo u proces privatizacije, od čega je njih 34 privatizovano, dok u 16 nisu pronašli svog kupca. Od medija koji su prvobitno imali kupce, u šest slučajeva su ugovori raskinuti, dok je u medijima koji nisu imali potencijalnog vlasnika pokrenut stečajni postupak.
Pojedini mediji nisu imali kupce iz više razloga, npr. zato što nisu imali poslovni prostor, zato što su imali staru i dotrajalu opremu, zato što su imali dugove i u njima je u skladu sa zakonom, kako je i predviđeno, sprovedena raspodela kapitala tadašnjim zaposlenima i bivšim zaposlenima. Sve što sam rekao se odnosi na elektronske medije koji su radili kao javna preduzeća, ali u procesu privatizacije je trebalo da uđe desetak medija koji su osnovani i koji su radili kao javne ustanove i to, uglavnom se radilo o dvojezičnim i višejezičnim radio stanicama od kojih je najveći broj bio na teritoriji AP Vojvodine.
Ti mediji zbog statusa javne ustanove, ali i delatnosti koju u najvećem broju slučajeva, uz informisanje je bila i kulturna delatnost, sem jednog izuzetka, nisu mogli biti privatizovani, pa su svi ili ugasili delatnost informisanja, ali su u potpunosti ugašeni kroz postupak likvidacije.
NJihovim gašenjem došli smo u situaciju da su mnoge opštine i gradovi ostali bez svoj jedinog lokalnog radijskog emitera, a lokalne televizijske emitere nikad nisu ni imali, a novi konkursi za upražnjene frekvencije nisu raspisivani poslednjih nekoliko godina.
Pošto svi znamo koliki je značaj lokalnih medija, interesuje me da li će i kada će biti raspisan konkurs za izdavanje dozvole emiterima radijskog programa na lokalnom nivou, naravno u sredinama gde ne postoji emiter i gde su te frekvencije slobodne.
Drugo pitanje jeste pitanje dokle se stiglo sa uključivanjem vojnih medicinskih ustanova u zajednički zdravstveni sistem, kako bi olakšali lečenje civilnim licima na ovim vojno-medicinskim ustanovama? Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.
Svoje pitanje, koje je verovatno više molba i apel, upućujem ministru finansija, gospodinu Siniši Malom.
Naime, opština Temerin je negde još davne 1996. godine počela sa izgradnjom kanalizacije i taj projekat traje pune 23 godine. Najveći deo radova pokriven je sredstvima opštinskog budžeta kao i kreditima koje je lokalna samouprava uzimala u ovu svrhu.
Tokom druge polovine prošle godine, Ministarstvo zaštite životne sredine je pokazalo dobru volju da se iznosom od oko milion evra participira u realizaciji projekta izgradnje prečistača vrednog oko 3,5 miliona evra, koji bi zadovoljio potrebe kanalizacione mreže u Temerinu.
Spletom okolnosti sredstva nisu realizovana do kraja prošle godine, pa je ostao dogovor da ona budu realizovana tokom marta ili aprila ove godine, zbog čega ponovo nije došlo. U međuvremenu je Vlada AP Vojvodine bila spremna da pomogne za realizaciju projekta, međutim, na kraju se ipak ostalo na stanovištu da projekat zajednički isfinansiraju opština Temerin i Ministarstvo zaštite životne sredine.
Pre dva meseca je opština Temerin kontaktirana od strane Ministarstva da dopuni projektnu dokumentaciju i dostavi Ministarstvu, kao i novi zahtev na 120 miliona dinara.
Po informacijama koje imamo, u međuvremenu je rebalansu budžeta došlo do određenih promena apropriacijama, ali pored toga je Ministarstvo zaštite za zaštitu životne sredine uspelo da obezbedi sredstva i uputi molbu Ministarstvu finansija da odobri transfer sredstava. Tako da, iskoristio bih ovu formu poslaničkog pitanja da zamolim ministra Sinišu Malog da izađe u susret molbi i u interesu 30 hiljada građana opštine Temerin, koji nepune dve i po decenije čekaju završetak radova na kanalizacionoj mreži, i da da saglasnost na ovaj transfer sredstava.
Zahvaljujem.
Zahvaljujem.
Poštovana predsednice, postaviću nekoliko pitanja republičkoj Vladi, Ministarstvu pravde, Republičkom javnom tužilaštvu, Ministarstvu finansija, Poreskoj upravi, Ministarstvu kulture i informisanja, Agenciji za privredne registre, kao i REM.
Pod jedan, da li je televizijske programe N1, Nova S i Sport klub, emituju domaći ili strani emiteri? Odakle se tačno emituju ti televizijski programi? Da li nadležni organi uključujući i REM i da li su izvršili proveru navoda da se sedište napred navedenih emitera kao i mesta odakle se emituju navedeni programi nalazi u Luksemburgu? Da li su nadležni organi uključujući REM izvršili proveru navoda da se ovi programi emituju iz studija u Beogradu i da li REM vrši monitoring ovih kanala, odnosno operatora koji reemituju ove programe? Da li emiteri programa N1, Nova S i Sport klub imaju neophodne dozvole za emitovanje televizijskog programa u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u Srbiji? Da li emiteri programa N1, Nova S i Sport klub poštuju sve zakonske propise i plaćaju propisane nadoknade? Ukoliko plaćaju molio bih da mi odgovorite koje naknade i kome plaćaju i naravno u kom iznosu, a ukoliko ne plaćaju molio bih da mi se odgovori po kom osnovu ne plaćaju?
Sledeće pitanje, da li emiteri TV programa N1, Nova S i Sport klub, da li su upisani u registar medija koje vodi APR? Da li se emiteri TV programa N1, Nova S i Sport klub poreski obveznici u Srbiji i da li ispunjavaju sve svoje obaveze u celosti? Da li ovi napred pomenuti emiteri plaćaju naknadu SOKOJ-u i OFPS-u u kom iznosu i ukoliko ne plaćaju po kom osnovu su oslobođeni plaćanja naknade?
Šta su nadležni državni organi, uključujući i Komisiju za zaštitu konkurencije, preduzeli po pitanju emitovanja reklama kod ovih nazovi inostranih TV kanala, pošto Zakon o elektronskim medijima zabranjuje da se menja izvorni sadržaj programa koji se u Srbiji reemituje, a ovi nazovi prekogranični kanali i dalje čitavog dana emituju višeminutne EPP blokove, kao i zašto niko od nadležnih državnih organa nije naložio kablovskim operaterima da iz mreže isključe sve prekogranične kanale koji krše zakon, a protiv odgovornih lica nije pokrenuo zakonske postupke?
Na koji način je REM utvrdio da N1, Nova S i Sport klub nisu domaći kanali, odnosno da su prekogranični, kao i da na tim kanalima nema domaćih reklama koje, izuzev njih, vide svi građani Republike Srbije?
Da li su nadležni organi preduzeli korake, ako nisu, kada će to učiniti, da utvrde da li se na prekograničnim kanalima čija su sedišta u inostranstvu, N1, Nova S i Sport klub, eventualno prekida izvorni signal koji ide sa mastera iz inostranstva i ubacuju reklame na srpskom jeziku? Ako se to dešava, ko to čini i kada će preduzeti odgovarajuće korake i pokrenuti postupke protiv odgovornih lica?
Podsetiću nadležne da Zakon o elektronskim medijima reguliše oblast reemitovanja tako što prema odredbama ovog zakona reemitovanje označava preuzimanje i istovremeno emitovanje programskih sadržaja bez menjanja, prekrajanja, ubacivanja bilo kojih drugih sadržaja, priloga, rubrika, reklama, oglasa i reportaža.
Takođe se članom 46. istog zakona garantuje sloboda prijema reemitovanja medijskih usluga iz drugih država koja je Republici Srbiji zajamčena potvrđenim međunarodnim ugovorima, a članom 100. određeno je da nadzor nad emiterima vrši REM. Takođe je propisano da je operator dužan da distribuira medijske usluge, radio i TV emitovanje istovremeno i u potpunosti bez promena, kao što je propisano da regulator vrši nadzor i stara se o izvršenju obaveza operatora propisanih odredbama ovog člana u saradnji sa RATEL-om.
Po Zakonu o oglašavanju, članom 74. stav 2. određeno je da nadzor nad primenom zakona u pogledu oglašavanja vrši regulatorno telo za elektronske medije, poznatije kao REM, a Konvencija o prekograničnoj televiziji precizno reguliše oblast reemitovanja prekograničnih kanala.
Kako eventualno kršenje ovih propisa, kao i propisa kojima se reguliše pitanje poreskih i drugih obaveza, može predstavljati radnju niza privrednih prestupa i bitnih obeležja niza krivičnih dela za koje se goni po službenoj dužnosti, očekujem da ukoliko se nije pristupilo proveri svih do sada saznanja koja imaju nadležni organi u utvrđivanju činjeničnog stanja i ocene da li ima ili ne elemenata za pokretanje prekršajnih i krivičnih postupaka, da se to učini u najkraćem roku, koliko odmah, kao i da ova moja pitanja tretiraju kao prekršajne i krivične prijave protiv odgovornih lica ova tri emitera. Hvala.
Zahvaljujem.
Opšte je poznato da su čuvanje zdravlja i briga o obolelima među glavnim zadacima svakog društva u kome je humanost jedna od središnjih vrednosti, ali smo i svedoci kako pojedinci već duže vreme sprovode negativnu kampanju protiv aktuelne republičke Vlade i Ministarstva zdravlja umanjujući ulogu države u lečenju građana Srbije u inostranstvu.
Ne znam da li je potrebno posebno napominjati da je u novembru 2014. godine Vlada Republike Srbije na inicijativu tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića, osnovala budžetski fond za lečenje oboljenja, stanja i povreda koje se ne mogu uspešno lečiti u Srbiji, kako bi pored sredstava koja se daju iz RFZO obezbedila dodatnu institucionalnu pomoć za lečenje dece i odraslih u inostranstvu, kao ni da je 1. oktobra 2018. godine u rad puštena prva info linija na kojoj zainteresovani građani mogu u direktnom razgovoru sa operaterima RFZO da se informišu o potrebnoj dokumentaciji za lečenje u inostranstvu, načinu podnošenja zahteva, statusu predate molbe, trenutnoj fazi obrade podnetog zahteva, ali ni o tome da je ministar Zlatibor Lončar, sredinom novembra prošle godine potpisao Sporazum o saradnji sa domaćim avio prevoznikom Er Srbijom, kojim je predviđeno da se srpski državljani, kojima je za uspešan nastavak lečenja o trošku države neophodna odlazak u inostranstvo, obezbedi besplatan prevoz na svim destinacijama na kojim Er Srbija leti.
Ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru upućujem pitanjem – koliko je građana, svake kalendarske godine od 1. januara 2010. godine do danas lečeno u inostranstvu na račun obaveznog zdravstvenog osiguranja, koja su najčešća oboljenja zbog kojih je odobravano lečenje u inostranstvu i koliki broj od ukupnog broja lečenih čine odrasli, a koliki deca? Hvala.
(Bački Jarak, 02.08.2022.)
Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
---|---|---|---|---|---|---|
Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 133700.00 | RSD | 01.08.2022 - |
Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (Korišćenje svog automobila) | Republika | Po danu zasedanja | 5850.00 | RSD | 01.08.2022 - |
Odbornik u Skupštini Opštine | Skupština opštine Temerin (Naknada ) | Opština | Mesečno | 12.00 | RSD | 21.08.2020 - |
Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 133700.00 | RSD | 03.08.2020 - 01.08.2022. |
Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije (Korišćenje svog automobila) | Republika | Po danu zasedanja | 5850.00 | RSD | 03.08.2020 - 01.08.2022. |