BOJAN TORBICA

Pokret socijalista

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Bojan Torbica je bio narodni poslanik tri puta do sada, u 11. sazivu, od 2016. do 2020, u 12. sazivu, od 2020. do 2022. godine, i u 13. sazivu, od 2022. do 2023. godine.

U 11. sazivu bio je član Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva i zamenik člana Odbora za kulturu i informisanje i Odbora za evropske integracije.

U 12. sazivu bio je član Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, kao i zamenik člana Odbora za odbranu i unutrašnje poslove i Odbora za kulturu i informisanje. Tokom 12. saziva na redovnim skupštinskim zasedanjima je proveo 294 sata, 16 puta se obraćao u plenumu, nije učestvovao u postavljanju poslaničkih pitanja, kao ni u traženju obaveštenja i objašnjenja. Što se tiče prisustva glasanjima za akte, prisustvovao je 328 puta, od čega je za četiri akta glasao “protiv” i za jedan se izjasnio kao “uzdržan”.

U 13. sazivu izabran je za poslanika kao 92. na listi ALEKSANDAR VUČIĆ – Zajedno možemo sve, mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine. U 13. sazivu bio je deo poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – ZAJEDNO MOŽEMO SVE, član Odbora za prostorno planiranje, saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije, i zamenik člana Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu, Odbora za Kosovo i Metohiju i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja. Takođe, bio je član Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.

U 14. sazivu izabran je za narodnog poslanika kao 47. na listi Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, mandat mu je potvrđen 06. februara 2024. godine.

BIOGRAFIJA

Rođen 25. jula 1974. godine u Novom Sadu. Po obrazovanju je diplomirani pravnik. Živi u Temerinu.

Od 2002. godine bio je najpre direktor Radio Temerina, a potom i direktor Kulturnog centra Lukijan Mušicki.

Za odbornika u Skupštini opštine Temerin izabran je prvi put 2012. godine, ostavku je podneo 2013. kada je izabran za pomoćnika za privredu gradonačelnika Novog Sada. Na toj funkciji je ostao do 2016. Na lokalnim izborima 2020. godine ponovo je izabran za odbornika u Skupštini opštine Temerin i na toj funkciji je i danas.

U Pokretu socijalista obavljao je funkcije predsednika pokrajinskog odbora Pokreta socijalista i člana Presedništva Pokreta socijalista.

Potpredsednik je Pokreta socijalista.
Poslednji put ažurirano: 15.02.2024, 18:34

Osnovne informacije

Statistika

  • 107
  • 3
  • 5 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Poziv poslanicima i poslanicama da podrže amandmane organizacije CRTA

čeka se odgovor 4 godine i 3 meseca i 18 dana

Poštovani gospodine Torbica, U proceduri Narodne skupštine Republike Srbije nalaze se dva predloga zakona od velikog značaja za izborni proces - Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupci...

Otvoreno pismo Odboru za kulturu i informisanje Narodne skupštine Republike Srbije

čeka se odgovor 5 godina i 3 meseca i 24 dana

Imajući u vidu ogroman značaj koji Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kao nezavisni državni organ, ima za pružanje pravne zaštite prilikom ostvarivanja ta dva ustavna prava građana, poučeni lošim iskustvima iz prošlosti i štetnim posledicama za ra...

Pitanje udruženja u vezi uzgoja životinja isključivo radi proizvodnje krzna

čeka se odgovor 5 godina i 6 meseci i 15 dana

Poštovani, Pišem Vam u ime udruženja Sloboda za životinje, a povodom pitanja zakonske zabrane uzgoja životinja isključivo radi krzna koje je trenutno aktuelno u našoj zemlji. Zanima me kakav je Vaš stav po pitanju uzgoja životinja isključivo radi krzna u Srbiji i kako biste glasali ukolik...

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Četvrto vanredno zasedanje , 24.07.2023.

Zahvaljujem.

Poštovana predsedavajuća, smatram da je ovaj Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, kao i predloženi amandman, apsolutno potrebno podržati.

Od 2000. do 2012. godine smo bili svedoci kada je dosovska vlast razarala, pustošila i pljačkala Srbiju, kada je sprovodila pljačkašku privatizaciju, kada su građani Srbije bili dovedeni na ivicu siromaštva i želeo bih samo da podsetim kako su tada porodice, kako su tada ljudi, kako su tada radnici u Srbiji živeli dok je DS i njeni koalicioni partneri upravljala Srbijom.

Da se podsetimo. Radnik zrenjaninskog preduzeća „Šinvoz“ Radiša Stojanov, koji je sa kolegama zbog štrajka te firme došao u Beograd, preminuo je 16. januara 2008. godine posle pregovora sa predstavnicima Vlade u sali beogradskog Doma sindikata. Zoran Bulatović, predsednik Udruženja tekstilnih radnika u Novom Pazaru, 23. marta 2009. godine je sebi nožem odsekao mali prst na ruci par dana posle stupanja radnika u štrajk glađu. Tek pošto je Bulatović odsekao sebi prst, Tekstilni kombinat „Raška“ nije otišao u stečaj, radnicima su isplaćeni zaostali doprinosi i zarade. Dosovski kriminalci su Zorana Bulatovića pretukli godinu dana kasnije, 7. juna 2010. godine u njegovom preduzeću Tekstilni kombinat „Raška“, odakle je potom prebačen u hitnu službu zdravstvenog centra Raška.

Mladen Vasiljević iz sela Vrbice, radnik firme „Knjaz Miloš“, odsekao je 29. septembra 2009. godine prst sa svoje leve ruke u sudnici opštinskog suda u Aranđelovcu. On je u momentu kada je sudija zatražila da potpiše zapisnik sa rasprave iz kese izvadio vinogradarske makaze i sebi odsekao prst. Devetog jula 2010. godine radnik preduzeća „Iskra metal“ Halko Društinac zakucao je sebi ekser u ruku kako bi skrenuo pažnju na invalide rada iz tog preduzeća koji su tada štrajkovali punih 115 dana. Prvog februara 2011. godine Halko Društinac je morao i drugi put da zakuca sebi ekser u ruku tokom svoje dosledne sindikalne borbe.

Prvog avgusta 2011. godine nekoliko stotina malinara iz ariljskog kraja krenuli su dugom kolonom traktora iz Arilja ka Beogradu. Neposredno na izlasku iz Arilja malinari su uspeli da probiju jedan kordon policije, ali ih je 10-ak dalje čekao drugi. Prvu blokadu malinari su probili tako što je jedan policijski kombi odguran u reku Rzav. Bilo je teško povređenih sa obe strane.

Prvog na 2. jun 2011. godine u Južnobanatskoj opštini Opovo tokom noći došlo je do sukoba između nezadovoljnih poljoprivrednika i policije, a prema saznanjima bilo je i teže povređenih. Nezadovoljni poljoprivrednici pokušali su traktorima da probiju policijski obruč.

Kada sve ovo saslušamo, kada sve ovo čujemo, onda slušamo danas ceo dan kako kolege iz DS brinu za građane, brinu za porodice, brinu za decu. Gospodo, trebali ste brinuti kada ste bili vlast. Sada je suviše kasno. Izgubili ste poverenje i građana i Srbije i svojih kolega i svojih članova koji su vas odavno napustili. Hvala.

Četvrto vanredno zasedanje , 24.07.2023.

Zahvaljujem, predsedavajuća.

Mi smo takođe predložili amandman kojim bi se ovo uskladilo i izbeglo da zakon stupi retroaktivno, jer smatramo da je stvarno izuzetno bitan zakon, izuzetno važan i da je finansijska pomoć porodicama sa decom neophodna u ovom trenutku. Pre svega neophodna, jer mora podsetiti da je posle 2000. godine 400.000 ljudi u Srbiji isterano na ulicu, da su hiljade fabrika prodate u bescenje, da su šećerane prodavane za jednu marku, da je cela srpska poljoprivreda ukinuta, da ne kažem ugašena preko noći.

Onda možemo da slušamo ovde reči ljudi koji pričaju o nekom sistemu koji je bio, o nekim partijama koje su bile pre njih na vlasti, ljudima iz DS koji pričaju o sistemu i partijama koje su tom 90-tih vladale, a neće da kažu kada su im 2008. godine zapadni ambasadori i domaći tajkuni zavrnuli uši, odveli ih u Klub privrednika i rekli sa njima ćete da napravite Vladu, da su potpisali, ušli u Vladu sa tim istim koji su te rezultate napravili.

Gospodo, tog dana kada sate vi potpisivali Vladu, ja sam tu partiju napustio i rekao – sa žutim ološem ne idem u koaliciju, idem na ulicu ako treba, ali sa ovim lopovima nikada u koaliciju. Hvala vam i doviđenja.

Četvrto vanredno zasedanje , 20.07.2023.

Zahvaljujem, gospodine predsedavajući.

Pozivam se na član 108.

Učinili ste povredu Poslovnika, pre svega, što ste dozvolili poslaniku Enisu Imamoviću da povišenim tonom se obraća svima nama ovde, da se poziva na stvari koje nisu istinite.

Niko ne stoji iza toga da dve devojke nisu napravile nepromišljeni potez i dale nepromišljen komentar, ali, budimo iskreni, koliko pretnji i kakve su dobile pre tog komentara. Prećeno im je ubistvom, prećeno im je sakaćenjem.

Da da li su trebali da završe u kazanima iznad Sarajeva? Da li bi to bila pravda zato što su okačili sliku sa tri prsta? Da li je uvreda za bilo koga okačiti sliku sa tri prsta i onda dobiti pretnje smrću, pretnje ubistvima, pretnje progonom?

Srbija je zaštitila svoje dve devojke. Srbija je zaštitila svoja dva studenta i dovešće ih ovde zato što im je bio ugrožen život, zato što im je prećeno ubistvom i smrću.

Niko ne kaže da su pole tih pretnji pametno i ispravno postupile kada su napisale što su napisale, ali, budimo iskreni, pomirenju neće dovesti, pomirenju neće doprineti ako optužujemo jednu stranu.

Jeste, bile su nepromišljene, ali, jeste, prećeno im je. U stotinama poruka je prećeno njihovom telu, njihovoj bezbednosti i njihovim životima.

Budimo spremni da priznamo šta smo učinili i jedni i drugi, inače pomirenja nikada neće biti.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

Zahvaljujem, predsednice.

Pre svega, želim da pohvalim maksimalno ozbiljan i odgovaran odnos kako predsednika Aleksandra Vučića, tako i svih ostalih državnih organa, a naročito zdravstvenog sistema Republike Srbije prema mogućnosti širenja Korona virusa i na prostor Srbije.

U doprinos tome govori i jučerašnji sastanak predsednika Vučića sa predstavnicima svih zdravstvenih i drugih institucija koje učestvuju u borbi protiv Korona virusa, na kome je dogovoren komplet mera prevencije hitnih reakcija nadležnih organa protiv tog virusa, pa bih zamolio ministra Lončara da nam kaže o kojim se to tačno merama radi, kao i da oceni spremnost nadležnih organa Republike Srbije da reaguju u slučaju pojave Korona virusa.

Kada govorimo o vojsci, uglavnom govorimo o činjenicama vezanih za njeno naoružavanje, opremljenost, borbenu gotovost, ali svaku armiju sveta čine pre svega ljudi, pripadnici te armije, čega su, koliko možemo da primetimo aktuelna Vlada i Ministarstvo odbrane izuzetno svesni.

Rekonstrukcija Vojne akademije, rekonstrukcija Vojne gimnazije, rekonstrukcija Vojno-medicinske akademije, izgradnja stanova, povećanja zarada pripadnicima vojske jesu samo neke od aktivnosti mera, tj. jesu realnost u kojoj mi živimo poslednjih nekoliko godina, pa bih zamolio ministra Aleksandra Vulina da nam rezimira šta je to sve učinjeno poslednjih nekoliko godina kako bi se unapredilo kako školovanje, tako uslovi rada, socijalni status i naravno, lečenje pripadnika Vojske Srbije.

Za ministra prosvete. Svi već znamo šta je mala matura i kako izgleda njeno sprovođenje u osnovnim školama. Ono što će biti novina u našem obrazovno-vaspitnom sistemu i što nas čeka u bližoj budućnosti jeste državna, odnosno velika matura koja je u suštini deo projekta koji ima za cilj unapređenje kvaliteta našeg srednjeg obrazovanja.

Pošto se na medijima i na raznim portalima susrećemo sa različitim tumačenjima efekata državne mature, zamolio bih ministra prosvete da nam objasni njenu suštinu kako će ona načelno izgledati i koji su to efekti koji se žele postići njenim uvođenjem?

Zahvaljujem.

Dvadeset šesto vanredno zasedanje , 27.02.2020.

Imao bih pitanje za premijerku.

Pre nepune tri godine dobili ste poverenje predsednika Aleksandra Vučića, tj. mandat da sastavite Vladu Republike Srbije i dobili ste poverenje ove Skupštine, da je predvodite kada smo izabrali vas za premijera i ovaj sastav Vlade. Za otprilike dva meseca će biti održani parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori i kada se sada okrenete iza sebe koji su to rezultati Vlade Srbije na koje ste najviše ponosni? Da li postoji nešto što ste toliko želeli da učinite, a niste stigli tokom ovog mandata? Hvala.

Druga sednica Prvog redovnog zasedanja , 29.03.2018.

Poštovani predsedavajući, uvaženi ministri, pre svega želim da se zahvalim Vladi i ministrima što su uz brojne obaveze, pronašli vremena da danas budu sa nama u Narodnoj skupštini i da odgovaraju na pitanja narodnih poslanika.

Želeo bih da u ime poslaničke grupe Pokret socijalista, Narodna seljačka stranka, Ujedinjena seljačka stranka, pohvalim Vladu za dosadašnji rad tokom ovih desetak meseci, kao i da izrazim očekivanje da će taj rad u narednom periodu biti još bolji.

Za početak bih imao dva pitanja od kojih je jedno vezano medije, a drugo za zdravstvo. Od ukupno 73 elektronska medija, koji su 2014. godine bili u vlasništvu države, 50 medija je ušlo u proces privatizacije, od čega je njih 34 privatizovano, dok u 16 nisu pronašli svog kupca. Od medija koji su prvobitno imali kupce, u šest slučajeva su ugovori raskinuti, dok je u medijima koji nisu imali potencijalnog vlasnika pokrenut stečajni postupak.

Pojedini mediji nisu imali kupce iz više razloga, npr. zato što nisu imali poslovni prostor, zato što su imali staru i dotrajalu opremu, zato što su imali dugove i u njima je u skladu sa zakonom, kako je i predviđeno, sprovedena raspodela kapitala tadašnjim zaposlenima i bivšim zaposlenima. Sve što sam rekao se odnosi na elektronske medije koji su radili kao javna preduzeća, ali u procesu privatizacije je trebalo da uđe desetak medija koji su osnovani i koji su radili kao javne ustanove i to, uglavnom se radilo o dvojezičnim i višejezičnim radio stanicama od kojih je najveći broj bio na teritoriji AP Vojvodine.

Ti mediji zbog statusa javne ustanove, ali i delatnosti koju u najvećem broju slučajeva, uz informisanje je bila i kulturna delatnost, sem jednog izuzetka, nisu mogli biti privatizovani, pa su svi ili ugasili delatnost informisanja, ali su u potpunosti ugašeni kroz postupak likvidacije.

NJihovim gašenjem došli smo u situaciju da su mnoge opštine i gradovi ostali bez svoj jedinog lokalnog radijskog emitera, a lokalne televizijske emitere nikad nisu ni imali, a novi konkursi za upražnjene frekvencije nisu raspisivani poslednjih nekoliko godina.

Pošto svi znamo koliki je značaj lokalnih medija, interesuje me da li će i kada će biti raspisan konkurs za izdavanje dozvole emiterima radijskog programa na lokalnom nivou, naravno u sredinama gde ne postoji emiter i gde su te frekvencije slobodne.

Drugo pitanje jeste pitanje dokle se stiglo sa uključivanjem vojnih medicinskih ustanova u zajednički zdravstveni sistem, kako bi olakšali lečenje civilnim licima na ovim vojno-medicinskim ustanovama? Hvala.

Osma sednica Drugog redovnog zasedanja , 12.12.2019.

Zahvaljujem, predsedavajući.

Svoje pitanje, koje je verovatno više molba i apel, upućujem ministru finansija, gospodinu Siniši Malom.

Naime, opština Temerin je negde još davne 1996. godine počela sa izgradnjom kanalizacije i taj projekat traje pune 23 godine. Najveći deo radova pokriven je sredstvima opštinskog budžeta kao i kreditima koje je lokalna samouprava uzimala u ovu svrhu.

Tokom druge polovine prošle godine, Ministarstvo zaštite životne sredine je pokazalo dobru volju da se iznosom od oko milion evra participira u realizaciji projekta izgradnje prečistača vrednog oko 3,5 miliona evra, koji bi zadovoljio potrebe kanalizacione mreže u Temerinu.

Spletom okolnosti sredstva nisu realizovana do kraja prošle godine, pa je ostao dogovor da ona budu realizovana tokom marta ili aprila ove godine, zbog čega ponovo nije došlo. U međuvremenu je Vlada AP Vojvodine bila spremna da pomogne za realizaciju projekta, međutim, na kraju se ipak ostalo na stanovištu da projekat zajednički isfinansiraju opština Temerin i Ministarstvo zaštite životne sredine.

Pre dva meseca je opština Temerin kontaktirana od strane Ministarstva da dopuni projektnu dokumentaciju i dostavi Ministarstvu, kao i novi zahtev na 120 miliona dinara.

Po informacijama koje imamo, u međuvremenu je rebalansu budžeta došlo do određenih promena apropriacijama, ali pored toga je Ministarstvo zaštite za zaštitu životne sredine uspelo da obezbedi sredstva i uputi molbu Ministarstvu finansija da odobri transfer sredstava. Tako da, iskoristio bih ovu formu poslaničkog pitanja da zamolim ministra Sinišu Malog da izađe u susret molbi i u interesu 30 hiljada građana opštine Temerin, koji nepune dve i po decenije čekaju završetak radova na kanalizacionoj mreži, i da da saglasnost na ovaj transfer sredstava.

Zahvaljujem.

Petnaesto vanredno zasedanje , 23.07.2019.

Zahvaljujem.

Poštovana predsednice, postaviću nekoliko pitanja republičkoj Vladi, Ministarstvu pravde, Republičkom javnom tužilaštvu, Ministarstvu finansija, Poreskoj upravi, Ministarstvu kulture i informisanja, Agenciji za privredne registre, kao i REM.

Pod jedan, da li je televizijske programe N1, Nova S i Sport klub, emituju domaći ili strani emiteri? Odakle se tačno emituju ti televizijski programi? Da li nadležni organi uključujući i REM i da li su izvršili proveru navoda da se sedište napred navedenih emitera kao i mesta odakle se emituju navedeni programi nalazi u Luksemburgu? Da li su nadležni organi uključujući REM izvršili proveru navoda da se ovi programi emituju iz studija u Beogradu i da li REM vrši monitoring ovih kanala, odnosno operatora koji reemituju ove programe? Da li emiteri programa N1, Nova S i Sport klub imaju neophodne dozvole za emitovanje televizijskog programa u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u Srbiji? Da li emiteri programa N1, Nova S i Sport klub poštuju sve zakonske propise i plaćaju propisane nadoknade? Ukoliko plaćaju molio bih da mi odgovorite koje naknade i kome plaćaju i naravno u kom iznosu, a ukoliko ne plaćaju molio bih da mi se odgovori po kom osnovu ne plaćaju?

Sledeće pitanje, da li emiteri TV programa N1, Nova S i Sport klub, da li su upisani u registar medija koje vodi APR? Da li se emiteri TV programa N1, Nova S i Sport klub poreski obveznici u Srbiji i da li ispunjavaju sve svoje obaveze u celosti? Da li ovi napred pomenuti emiteri plaćaju naknadu SOKOJ-u i OFPS-u u kom iznosu i ukoliko ne plaćaju po kom osnovu su oslobođeni plaćanja naknade?

Šta su nadležni državni organi, uključujući i Komisiju za zaštitu konkurencije, preduzeli po pitanju emitovanja reklama kod ovih nazovi inostranih TV kanala, pošto Zakon o elektronskim medijima zabranjuje da se menja izvorni sadržaj programa koji se u Srbiji reemituje, a ovi nazovi prekogranični kanali i dalje čitavog dana emituju višeminutne EPP blokove, kao i zašto niko od nadležnih državnih organa nije naložio kablovskim operaterima da iz mreže isključe sve prekogranične kanale koji krše zakon, a protiv odgovornih lica nije pokrenuo zakonske postupke?

Na koji način je REM utvrdio da N1, Nova S i Sport klub nisu domaći kanali, odnosno da su prekogranični, kao i da na tim kanalima nema domaćih reklama koje, izuzev njih, vide svi građani Republike Srbije?

Da li su nadležni organi preduzeli korake, ako nisu, kada će to učiniti, da utvrde da li se na prekograničnim kanalima čija su sedišta u inostranstvu, N1, Nova S i Sport klub, eventualno prekida izvorni signal koji ide sa mastera iz inostranstva i ubacuju reklame na srpskom jeziku? Ako se to dešava, ko to čini i kada će preduzeti odgovarajuće korake i pokrenuti postupke protiv odgovornih lica?

Podsetiću nadležne da Zakon o elektronskim medijima reguliše oblast reemitovanja tako što prema odredbama ovog zakona reemitovanje označava preuzimanje i istovremeno emitovanje programskih sadržaja bez menjanja, prekrajanja, ubacivanja bilo kojih drugih sadržaja, priloga, rubrika, reklama, oglasa i reportaža.

Takođe se članom 46. istog zakona garantuje sloboda prijema reemitovanja medijskih usluga iz drugih država koja je Republici Srbiji zajamčena potvrđenim međunarodnim ugovorima, a članom 100. određeno je da nadzor nad emiterima vrši REM. Takođe je propisano da je operator dužan da distribuira medijske usluge, radio i TV emitovanje istovremeno i u potpunosti bez promena, kao što je propisano da regulator vrši nadzor i stara se o izvršenju obaveza operatora propisanih odredbama ovog člana u saradnji sa RATEL-om.

Po Zakonu o oglašavanju, članom 74. stav 2. određeno je da nadzor nad primenom zakona u pogledu oglašavanja vrši regulatorno telo za elektronske medije, poznatije kao REM, a Konvencija o prekograničnoj televiziji precizno reguliše oblast reemitovanja prekograničnih kanala.

Kako eventualno kršenje ovih propisa, kao i propisa kojima se reguliše pitanje poreskih i drugih obaveza, može predstavljati radnju niza privrednih prestupa i bitnih obeležja niza krivičnih dela za koje se goni po službenoj dužnosti, očekujem da ukoliko se nije pristupilo proveri svih do sada saznanja koja imaju nadležni organi u utvrđivanju činjeničnog stanja i ocene da li ima ili ne elemenata za pokretanje prekršajnih i krivičnih postupaka, da se to učini u najkraćem roku, koliko odmah, kao i da ova moja pitanja tretiraju kao prekršajne i krivične prijave protiv odgovornih lica ova tri emitera. Hvala.

Četvrta sednica Prvog redovnog zasedanja , 18.04.2019.

Zahvaljujem.

Opšte je poznato da su čuvanje zdravlja i briga o obolelima među glavnim zadacima svakog društva u kome je humanost jedna od središnjih vrednosti, ali smo i svedoci kako pojedinci već duže vreme sprovode negativnu kampanju protiv aktuelne republičke Vlade i Ministarstva zdravlja umanjujući ulogu države u lečenju građana Srbije u inostranstvu.

Ne znam da li je potrebno posebno napominjati da je u novembru 2014. godine Vlada Republike Srbije na inicijativu tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića, osnovala budžetski fond za lečenje oboljenja, stanja i povreda koje se ne mogu uspešno lečiti u Srbiji, kako bi pored sredstava koja se daju iz RFZO obezbedila dodatnu institucionalnu pomoć za lečenje dece i odraslih u inostranstvu, kao ni da je 1. oktobra 2018. godine u rad puštena prva info linija na kojoj zainteresovani građani mogu u direktnom razgovoru sa operaterima RFZO da se informišu o potrebnoj dokumentaciji za lečenje u inostranstvu, načinu podnošenja zahteva, statusu predate molbe, trenutnoj fazi obrade podnetog zahteva, ali ni o tome da je ministar Zlatibor Lončar, sredinom novembra prošle godine potpisao Sporazum o saradnji sa domaćim avio prevoznikom Er Srbijom, kojim je predviđeno da se srpski državljani, kojima je za uspešan nastavak lečenja o trošku države neophodna odlazak u inostranstvo, obezbedi besplatan prevoz na svim destinacijama na kojim Er Srbija leti.

Ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru upućujem pitanjem – koliko je građana, svake kalendarske godine od 1. januara 2010. godine do danas lečeno u inostranstvu na račun obaveznog zdravstvenog osiguranja, koja su najčešća oboljenja zbog kojih je odobravano lečenje u inostranstvu i koliki broj od ukupnog broja lečenih čine odrasli, a koliki deca? Hvala.

Imovinska karta

(Bački Jarak, 02.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133700.00 RSD 01.08.2022 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (Korišćenje svog automobila) Republika Po danu zasedanja 5850.00 RSD 01.08.2022 -
Odbornik u Skupštini Opštine Skupština opštine Temerin (Naknada ) Opština Mesečno 12.00 RSD 21.08.2020 -
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 133700.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije (Korišćenje svog automobila) Republika Po danu zasedanja 5850.00 RSD 03.08.2020 - 01.08.2022.