Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Jadranka Joksimović

Jadranka Joksimović

Srpska napredna stranka

Govori

Hvala.

Poštovani gospodine Pavićeviću, kada god sam u Narodnoj skupštini ja očekujem da me pomenete. To je već zaista ustaljena praksa i vrlo sam počastvovana.

Gospodine Pavićeviću, ja vama kao profesoru zaista ne mogu da pričam neke priče neutemeljene na činjenicama, te ću se ja pozvati na činjenice. Predlažem vam da napišete, uz ovo što ću vam sada reći, jedan prilog za istoriju antimodernizma i antimodernizacijskih projekata na primeru spuštanja Beograda na reku. Evo zašto.

Generalni urbanistički plan Beograda iz 1923. godine beloruskog arhitekte Grigorija Pavloviča Kovaljevskog predviđa porast stanovanja i poslovanja uz obalu, pretpostavljam antimodernizacijski, jer ljudi su i 1923. godine znali za stanove i za poslovni prostor. Mislim, to nije nikakva inovacija u tehnološkom smislu. Čuveni arhitekta Nikola Dobrović za Terazijski plato 1929. godine je predviđao premošćavanje, to mu je bio fokus. Znači, ništa novo, pretpostavljam takođe antimodernizacijski.

Sledeći veliki skok, treći, bio je 1976. godine, generalni urbanistički plan, kulturni, poslovni, turistički centar, takođe ista kvalifikacija. Četvrti, izmene i dopune GUP-a izradio je Konstantin Kostić 1984. godine, Savski amfiteatar je predviđen za delatnosti i stanovanje. Peti veliki međunarodni konkurs za Novi Beograd, Savski amfiteatar raspisan 1986. godine, ekološki, ekonomski i drugi uglovi, a Milan Lojanica je vodio tim. Pretpostavljam isto ništa specijalno novo. Možda je iz ekološkog domena bilo modernizacijski. Pretpostavljam da i ovde ima nešto što tretira sada 2015. godine ekološku dimenziju. Šesti, ideja o „Europolisu“ 1995. godine, uradio Institut CIP, naravno, kombinacija već postojećih ideja i „Varoš na vodi“ 2006. godine, stambeni, poslovni, turistički i ugostiteljski objekti.

Ja sam se stvarno potrudila da vam vrlo precizno i taksativno navedem. Kao što vidimo, nažalost, evo, svi su bili antimodernizacijski, ovo je stvarno prilog za istoriju antimodernizacijskih projekata. Tako da, ja zaista verujem da niste bili ozbiljni kada ste to rekli. Trudila sam se da vam ipak dam neke činjenice koje će vas uveriti da nije trebalo da budete ozbiljni kada ste to rekli. Sa druge strane, što se tiče struke, potpuno ste u pravu, reč struka se uvek vrednuje i uvažava. Malo je čudno kada imate mnogo podeljenih mišljenja unutar jedne struke, što znači da ni struka nije imuna na interese. Hvala.
Zahvaljujem.
Uvaženi narodni poslanici, danas je zaista meni zadovoljstvo da predstavim Predlog zakona o potvrđivanju okvirnog sporazuma između Vlade RS i Evropske komisije o pravilima sprovođenja finansijske pomoći EU Republici Srbiji, u okviru instrumenata za predpristupnu pomoć, tzv. IPA 2, koja je veoma važna.
Čini mi se da ponekada postoji možda i manjak razumevanja koliko je zapravo značajna predpristupna pomoć koju EU pruža godinama Republici Srbiji i koju će nastaviti da pruža u ovom procesu pregovora i dokle god je Srbija kandidat do potpunog stupanja u članstvo, kada se, naravno, otvaraju mogućnosti za još veća i značajnija sredstva za podršku strukturnim reformama.
Zaista mi je zadovoljstvo da predstavim danas, iz razloga što smo jednom veoma koordiniranom i ažurnom aktivnošću, uspeli da, u naj kraćem mogućem roku i kao prva zemlja regiona, usvojimo na Vladi Predlog zakona i, nadam se, u Skupštini usvojimo Predlog zakona o okvirnom sporazumu. To pokazuje da smo na pravi način razumeli važnost koju za nas imaju predpristupna sredstva EU, kao i važnost efikasnog i odgovornog korišćenja…
Ja se izvinjavam predsednice, ja sebe slabo čujem, ako biste mogli samo … predsednice?
Ja se izvinjavam, ja zaista sebe, prosto, slabo čujem. Ne želim da se nadvikujem sa narodnim poslanicima. Ako ne zanima ljude u Narodnoj skupštini, narodne poslanike, verujem da zanima građane, a zaista ne bih da vičem.
Dakle, da pojasnimo samo osnovne elemente okvirnog sporazuma i zbog čega je važno što smo ovako zaista promptno i, čini mi se, u rekordnom roku uspeli da potpišemo ovaj okvirni sporazum. To pokazuje, još jednom da ponovim, značaj koji kao država pridajemo i razumemo sredstva koja dobijamo kao zemlja kandidat od EU, kao i našu želju i zaista najiskreniju nameru da na najefikasniji način i na najodgovorniji način pristupimo korišćenju ovih sredstava.
Ovaj okvirni sporazum, naravno, da napomenem da govorim u svojstvu nacionalnog IPA koordinatora koji, po funkciji ministra zaduženog za evropske integracije, postoji, okvirni sporazum između Evropske komisije i RS detaljno uređuje pravila korišćenja novog instrumenta predpristupne pomoći koji nazivamo IPA 2 i koji se odnosi na sedmogodišnji period od 2014. do 2020. godine. IPA 1 je pokrila period od 2007. do 2013. godine. Ovo je jedan novi višegodišnji set mehanizama kojima se definiše način korišćenja instrumenata predpristupne pomoći.
Kroz ovaj program IPA 2, Evropska komisija će zapravo usmeravati sredstva razvojne pomoći Republici Srbiji. Budući da su pravila korišćenja instrumenata veoma specifična, utoliko što Evropska komisija zahteva usvajanje jednog, i ne samo usvajanje, već zaista uspostavljanje jednog posebnog sistema i različitih tela i samih struktura, odnosno posebno kontrolnih mehanizama radi osiguravanja namenskog i efikasnog korišćenja bespovratnih sredstava, zaista je nužno da u naš domaći pravni sistem uvedemo sva pravila ovog instrumenta bez izuzetka. Još jednom, zbog toga je važno da smo ovo u ranoj fazi i uradili.
To zapravo znači da je nužno da ovaj okvirni sporazum bude potvrđen, tj. ratifikovan u formi zakona u Narodnoj skupštini i da kao takav postane deo pravnog sistema Republike Srbije. To je, naravno, urađeno i za prethodni period, za IPA 1 od 2007. do 2013. godine.
Evropska komisija je krajem avgusta 2014. godine usvojila model okvirnog sporazuma koji je jednobrazan za sve korisnike IPA 2 i zato im je naravno pripremila verziju okvirnog sporazuma za Republiku Srbiju i dostavila na saglasnost domaćim institucijama.
Vlada RS je 19. decembra 2014. godine usvojila tekst okvirnog sporazuma i ovlastila nacionalnog IPA koordinatora, da potpiše, ja sam to potpisala 23. decembra, i mi smo razmatrali na sednici Vlade nacrt i utvrdili predlog zakona o potvrđivanju ovog okvirnog sporazuma koji je upućen Narodnoj skupštini na razmatranje po hitnom postupku.
Ono što bih takođe želela da naglasim, to je da smo neposredno pre sednice Vlade tog dana, dakle 23. decembra, u Narodnoj skupštini RS održali i javno slušanje na temu IPA 2, gde su zaista govorili i predstavnici nevladinog sektora i svi zainteresovani narodni poslanici, tako da, i sa te strane mislim da smo u kratkom roku uspeli da poštujemo i ovlašćenja Narodne skupštine i, naravno, da organizujemo jednu, ne mogu reći debatu, ali svakako javno slušanje koje nije manje značajno.
Osnovni razlog, samo bih to objasnila, zbog kojeg Vlada predlaže Narodnoj skupštini da ovaj zakon bude usvojen po hitnom postupku, a u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine, jeste, kao što sam pomenula, nužnost da u najkraćem roku uspostavimo pravni osnov za korišćenje sredstava koje je Evropska komisija već odobrila Republici Srbiji i to u okviru programske alokacije za IPA 2014. godine.
To je posebno važno zbog toga što je Evropska komisija usvojila Akcioni program za Republiku Srbiju za programsku 2014. godinu, što je inače prva programska godina u okviru IPA 2. I pored 115 miliona evra bespovratne pomoći koji će biti usmereni na različite sektorske prioritete koje je kandidovala naša zemlja, Evropska komisija je odobrila i 62 miliona evra u okviru IPA 2014. godine, isključivo za sanaciju i obnovu nakon poplava koje su nas zadesile u maju mesecu. Upravo zbog toga je veoma važno da što pre usvojimo ovaj okvirni sporazum da bismo mogli, posebno ovih 62 miliona koji su već isprogramirani za sanaciju poplava, da u što kraćem vremenskom roku počnemo da koristimo.
Priprema posebne akcije za finansiranje prioriteta u obnovi nakon poplave iz IPA 2014. je inače usvojena i obavljena po ubrzanoj proceduri tokom leta i jeseni ove godine, u avgustu i septembru mesecu, pri čemu smo u dogovoru sa Evropskom komisijom dogovorili mehanizme implementacije koji će omogućiti ubrzanu realizaciju tih projekata. Isto važi i za dodatnih 10 miliona evra koje je Evropska komisija odobrila Srbiji u okviru regionalnog instrumenta podrške, tj. višekorisničke IPA za 2014. godinu.
Prema tome, ovo su razlozi zbog kojih smo predložili usvajanje po hitnom postupku, da bi zaista mogli odmah da pristupimo korišćenju sredstava koja nam je EU odobrila. To su, još jednom zbog građana Srbije da ponovim, bespovratna sredstva EU i ta alokacija je zaista veoma velika i značajna. To je ukupno 62 plus 10, dakle, 72 miliona evra bespovratne pomoći za sanaciju od posledica poplava iz IPA 2014. godine, a ostalih, kako sam rekla, 115 miliona za 2014. godinu je usmereno na različite sektorske reforme.
Budući da se ovim predlogom zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma ispunjavaju i međunarodne obaveze Republike Srbije i vrši se usklađivnje sa propisima EU, a da postoje zaista, mislim da ćete se svi složiti, objektivni razlozi hitnosti i interes naše zemlje da primeni ovaj mehanizam što pre, mislim da je razumljiv razlog za donošenje ovog zakona po hitnom postupku.
Evropska komisija je pripremila i Okvirni sporazum za IPA 2 za Republiku Srbiju, polazeći od nekoliko uredbi EU koji predstavljaju sekundarne izvore prava. To su Uredba Saveta ministara i Evropskog parlamenta, Uredba Saveta ministara i Evropskog parlamenta kojim se utvrđuju zajednička pravila i procedure za sprovođenje instrumenata Unije kojima se finansira njeno spoljno delovanje i Uredba o sprovođenju IPA 2 sa posebnim pravilima za sprovođenje IPA 2 Uredbe.
Naravno, u toku današnje diskusije ja ću biti otvorena da pojasnim sve ono što predstavlja sadržinski i u odnosu na sredstva ovaj Okvirni sporazum. Za sada toliko. Hvala.
Zahvaljujem.
Uvažena narodna poslanice, zaista je vaše pitanje po meni korisno, višestruko korisno i baš mi je drago što ste postavili pitanje i dali mogućnost da dodatno pojasnim neke elemente IPA II za period 2014. do 2020. godina, ali istovremeno ste dali jedan dobar predlog koji može da bude tema prioritizacije budućih infrastrukturnih objekata u oblasti energetike u ovom slučaju.
Prva stvar koju želim da napomenem to je da ovaj program IPA II podrazumeva period, kao što sam rekla, od 2014. do 2020. godine i tu je Srbiji na raspolaganju oko milijardu i po evra bespovratnih sredstava. Dakle, za sedam godina, da ne bude zabune koja se često javlja u javnosti, što znači da godišnje imamo oko 200 miliona, nešto malo više evra bespovratne pomoći. Od toga, moram da vam kažem da za ovih sedam godina, narednih, za oblast energetike će biti namenjeno 125 miliona evra u tih sedam godina.
Za samo 2014. godinu od 115 miliona za tu vrstu sektorske podrške imaćemo 12,6 miliona namenjenih za oblast energetike. Između ostalog, moram da pomenem da je od 12,6 devet miliona namenjeno za smanjivanje emisije štetnih gasova na Tentu A4 bloka, što je takođe vrlo važno.
Vaše konkretno pitanje se ticalo mogućnosti da se eventualno kroz IPA II subvencioniše smanjenje potrošnje energije, uslovno govoreći, kroz mogućnost izolacije, gradnje, ne samo nove gradnje, nego i postojeće stambene infrastrukture i poslovne. Samo subvencionisanje je prilično problematično. Ono teško ide kroz mehanizme IPA II. Međutim, ono što postoji kao nova mogućnost u ovom programu IPA II jeste uvođenje sektorske budžetske podrške kao nekog modaliteta za pružanje pomoći.
Sektorska budžetska podrška bi mogla da bude korišćena od 2016. godine za deo projekata iz infrastrukture, pa između ostalog i energetske infrastrukture. Naravno, ova budžetska podrška i odobravanje ove budžetske podrške je nešto zahtevnije. Zahteva uređenje u domenu javnih finansija, budžetsku transparentnost i postojanje jedne kredibilne sektorske strategije. Zbog toga je bio važan ovaj budžet koji smo pre neki dan usvojili koji uvodi delom red u javne finansije i mislim da će nam takav način formulisanja budžeta i u narednim godinama olakšati da budemo korisnici i primaoci budžetske podrške kao modela.
Takođe je vaše pitanje značajno je pokazuje ljudima, i ja bih volela da to građani razumeju, da IPA fondovi zaista imaju konkretan efekat jer zaista možemo ukoliko dobro isplaniramo, dobro isprogramiramo da budu zaista vidljivi i opipljiv način na korist unapređenju života naših građana, i podizanju energetske efikasnosti.
Ono što može da bude problem to je da za ovih 125 miliona evra u narednih sedam godina mi moramo da zadovoljimo nekoliko važnih stvari, prioriteta u uređenju energetske infrastrukture, a tu je i gasna inter konekcija i liberalizacija tržišta i sami ste pomenuli obavezu rezerve nafte i naftnih derivata, tih skladišta kao i podizanje nivoa učešća obnovljivih izvora energije. Do 2020. godine 27% treba da bude učešće.
Prema tome, mi moramo da napravimo dobru prioritizaciju i zbog ovako zahtevnih stvari koje nas čekaju u oblasti energetike. Kažem opet, nisam sigurna koliko sredstava možemo da izdvojimo, ali zbog toga je važno da je ova Vlada zaista prva u regionu formirala nacionalni odbor za investicije u oblasti infrastrukture i kao predsedavajući su ministar finansija i naravno ja kao nacionalni IPA koordinator i tu zapravo možemo da vidimo šta nam sve od sredstava stoji na raspolaganju, da kombinujemo što grantove iz nekih razvojnih kredita, što IPA. Vrlo je korisno vaše pitanje i svakako ćemo imati u vidu da i to može da bude jedan od elemenata u prioritizaciji infrastrukture projekata.
Mislim da je vrlo značajno napomenuti da smo u obnovi kuća koje smo radili nakon poplava i za koje smo koristili fondove EU, upravo jedan od zahteva i mogućnosti koja je korišćena jeste bila korišćenje tih materijala koji već sami po sebi znače i bolju izolaciju i smanjenje potrošnje. Tako da u svakom slučaju to jeste mogućnost koja nam stoji na raspolaganju i ja verujem da ćemo 2016. godine i tu uvrstiti u projekte. Hvala.
Zahvaljujem.
Najpre, htela sam da odgovorim poslanici Filipovski, ali ona je trenutno van sale, odgovoriću kasnije.
Što se tiče komentara gospodina Đurišića, naravno da opozicija treba da kritikuje. Mi ne želimo opoziciju koja nije aktivna, niko to u Srbiji ne želi. Lično se ne osećam političkom kukavicom, niti mislim da je bilo ko u Vladi u kojoj sedim politička kukavica, zato što u predizbornoj kampanji koju smo ove godine imali prvi put u savremenoj, hajde da kažem savremenoj, kako god to sad mogli da tumačimo, imali kampanju u kojoj je jedna stranka i sadašnji premijer, gospodi Vučić, govorio vrlo otvoreno o merama koje će biti preduzimane nakon eventualne pobede koja se u velikom procentu dogodila.
Prema tome, mi smo vrlo otvoreno govorili kakav reformski kurs i kakve teške i ekonomske i političke mere će biti sprovođene radi onoga što jeste naš cilj, a to je napredak Srbije.
Mislim da to nije politički kukavičluk. Mislim da je to vrlo fer i mislim da smo zbog toga vrlo odgovorni pred građanima Srbije. Mislim da je način na koji su prethodne vlade, u kojima je učestvovala, između ostalo, i vaša stranka, nije važno da li je bila nekadašnja DS ili sada ovako kako ste ustrojeni, ali u svakom slučaju, učestvovali ste u prethodnim vladama. Mislim da je upravo predsednik vaše stranke nekolik puta pokazao da obećanja koja su davana nisu sprovođena. Koliko znam, on se izvinjavao zbog toga više puta, govoreći da i sam zna bolje nego njegovi politički protivnici kakve je greške činio. To je u redu što je čovek rekao. Mislim da je to, takođe, fer.
Ali, nemojte onda da zamenjujemo teze sve vreme. Mi smo govorili šta ćemo da preduzimamo u reformskom procesu i dobili podršku građana za to. U pravu ste, vi kao opozicija treba da nadzirete da li mi to što smo rekli radimo. Ako se ne slažete sa reformskim procesom i to je u redu, to je vaša politika koju ste kandidovali i za koju niste dobili dovoljan broj glasova. To je osnova demokratije. Vi ste makar ti koji ste se, čini mi se, više od deceniju sami sebe i nazvali na kraju krajeva Demokratskom strankom i govorili da ste jedini koji poznaju demokratski proces. Ako je to tako, onda se ponašajte u skladu sa tim.
Zaista nemam ništa protiv kritike, verujte mi i apsolutno sam raspoložena da raspravljamo danas o svemu, ali mislim da nije tema političkog kukavičluka tema za ovu Vladu Republike Srbije. To zaista mislim, a vi mi dokažite suprotno.
Što se tiče ocena o reformskom procesu, ako ne verujemo sebi i ako ne verujemo da smo dovoljno dobri, u redu je, hajde da verujemo makar onome što kažu iz inostranstva ili što kaže EU koja je naš strateški cilj. Vi ste započeli i to je u redu i niko vam ne spori da ste započeli proces evropskih integracija. Mi ga nastavljamo, mislim uspešnije. Da li su se promenile okolnosti, da li smo mi bolji, to je pitanje koje će takođe građani da procene, ali da rezultate imamo, imamo.
Tako Evropska komisija u Strategiji proširenja za 2014-2015. godinu kaže, ukratko ću, da ne zamaram, da Srbija napreduje u reformi državne uprave. Ništa od ovoga nije idealno, da budemo svesni toga i proces pristupanja služi za to da dovršimo reformski proces, ali konstatuje se napredak u reformi državne uprave, konstatuje se napredak u primeni Strategije reforme pravosuđa i Strategije borbe protiv korupcije. Posebno je pozdravljen, jer je nakon donošenja strategije donet, Zakon o zaštiti uzbunjivača, koji je jedinstven zakon u evropskom prostoru i koji je veliki podstrek za borbu protiv korupcije.
Dalje, konstatuje se pomak u regionalnoj saradnji, koja je dala konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala itd. Pravni okvir za zaštitu manjina je uglavnom dobar, posebno pomaci u oblasti ljudskih i manjinskih prava, održavanja LGBT Pride, koji vi, kao veliki zagovornici demokratije, niste uspeli godinama da organizujete.
To su politički kriterijumi. Govorim sada o političkim kriterijumima, ne o ekonomskim. Dakle, regionalna saradnja kada se odnosi na čitav region zapadnog Balkana sa zemljama kandidatima, nekoliko važnih poseta na bilateralnom nivou, koje su, iako zloupotrebljene od nekih, na pravi način propraćene od strane ove Vlade i premijera Vučića i za to smo dobili, mogu kao ministar zadužen za evropske integracije da vam kažem, verovali vi meni ili ne, da smo od svih dobili podršku i na neki način pozdravljanje tog kursa koji je Srbija zauzela u regionu.
Što se tiče ekonomskih kriterijuma, da, neki ograničeni napredak za 2014. godinu je konstatovan, ali uz naglasak da širok spektar strukturnih reformi treba da bude primenjen kako bi Srbija na srednji rok bila u mogućnosti prvo da bude konkurentnija i da bude deo tržišnih snaga u EU.
Posebno su pozdravljeni zakoni u ovoj Skupštini, da vas podsetim, o radu, privatizaciji, stečaju. Evo, danas raspravljamo energetiku, planiranje i izgradnju. To su sve zakoni za koje su i u EU rekli da će omogućiti bolji investicioni ambijent. Ako je bolji investicioni ambijent nešto što se i vas tiče, jer ste i vi potpuno ravnopravni građani Srbije, kao i mi svi ovde, i svih se nas tiče dovođenje investicija, mislim da je to nešto što je u redu. O detaljima možemo da diskutujemo i zato ste tu da podnosite amandmane. Verujem da će resorna ministarstva uvažiti sve amandmane koji će unaprediti zakonski okvir.
S druge strane, fiskalna održivost, smanjenje javne potrošnje, sprovođenje strukturnih reformi koje bi doveli ili pospešili rast, između ostalog, su projektovanje u budžetu, koji smo usvojili pre dva dana.
Ono što je bilo bitno i što je bila instrukcija ili, da kažemo, jedna vrsta sugestije od strane Evropske komisije, jeste da se unapredi naplata poreza.
Mi smo u ovom zakonu, odnosno u budžetu predvideli upravo, ne povećanje stope, dakle ni poreza, već upravo bolju naplatu, što mislim da je sa te prihodne strane takođe korektno i da će i to biti pozdravljeno od strane EU. Naravno, govorili su o potrebi smanjenja broja administrativnih procedura, o tome govori danas Zakon o kome raspravljamo, Zakon o planiranju i izgradnji. Prema tome, ja zaista mislim da ako ne verujemo sebi, onda ajde da verujemo onima koji, pod budnim okom, prate naš napredak i naše reforme.
Da li je sve idealno? Ne mislim da je sve idealno, ni vi ne mislite, ni niko u Srbiji ne misli, ali da smo na nekom dobrom putu i da je ova Vlada zauzela reformski kurs, građani će oceniti ako ne budemo istrajali na tome. Zbog toga je tolika podrška premijeru, dakle pre svega, naravno premijeru kao prosto čoveku koji vodi jedan tim u Vladi, ali pretpostavljam onda i celoj Vladi. Mislim da je vrlo ubedljiv. Očekujemo nastavak i političkog dijaloga, da ne zaboravim i taj deo, da ne ispadne da želim da to izbegnem, između Beograda i Prištine, koji će, nadam se, otvoriti mogućnost da budemo i uspešniji u evropskim integracijama.
Prema tome, sve zamerke koje ste izneli mogu da stoje na ovaj ili onaj način, ali političkom kukavičluku, posle svega ovoga, mislim da zaista nema mesta. Hvala.
Izvinjavam se.
Dakle, ja zaista jesam smatrala da treba poslanik da kaže, ali ja se ne mešam u odluke Narodne skupštine i u pravu ste - to je razdvajanje vlasti zakonodavne i izvršne i ako je predsedavajući parlamenta tako smatrao, to je sasvim u redu. Ja sam mislila da mogu i na to da odgovorim i sada mislim da nije umesno, pošto je poslanik izašao iz Skupštine i ne želi da čuje, onda neću ništa reći, osim toga i samo toga, da ne postoji kontradikcija između evropskih integracija i reformi.
Nama su reforme put da sami sebe poboljšamo. Neka bude otvoreno i nekoliko poglavlja, ali ako mi nismo suštinske reforme započeli, ništa građanima neće značiti ni otvaranje poglavlja. Meni je žao i svima nam je žao što nismo ove godine otvorili poglavlje. Neki politički čini mi se kriterijumi su prevladali, nego oni meritorni koji procenjuju realan napredak po poglavljima.
Nadam se da ćemo ove godine to uspeti i ne želim dalje da se upuštam u ovu vrstu rasprave. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.
Dakle, što se tiče taksativno, kako ste naveli, dakle, štrajka advokata i reagovanja Evropske komisije, pozicija Evropske komisije je izrečena u odgovoru na pismo predsednika Advokatske komore Srbije, neću pročitati sve naravno, ali suština je u tome, mogu da vam dam tekst ako ga niste videli, da je Komisija rekla da to nije prosto pitanje o kojem Evropska komisija treba da zauzme poziciju pro et kontra za bilo koju stranu, da apeluje da se nađe neko rešenje koje je kompromisno i prihvatljivo i to je sve što je Evropska komisija rekla o tome.
Što se tiče medija, doneta su, vi vrlo dobro znate, tri važna medijska zakona, i to je iz tog seta medijskih zakona, što je pozdravljeno u Evropskoj komisiji, da postoje ocene o tome da još uvek ne postoji puna sloboda izražavanja, da postoji cenzura i auto cenzura. Verujem da je to postojalo i u prethodnim, a čitala sam sve izveštaje, dakle, i u prethodnim izveštajima postojaće možda, uvek je tema sloboda medija aktuelna. Autocenzura sigurna sam da u Srbiji postoji i to je, nažalost, nasleđena praksa i način kolektivnog razmišljanja, ne samo prethodne Vlade, nego i mnogo ranije, i to nije tako lako iskoreniti.
Autocenzura se ne uvodi dekretom, pa se i ne iskorenjuje dekretom i zato je promena svesti, i evropske integracije imaju tu ulogu, između ostalog, da i kada otvorimo poglavlje 23. i 24. dođemo do lakšeg načina da sami sebe promenimo, u to sam sigurna.
Što se tiče socijalnog mira, verujem, to je neko već odgovorio, ali zaista imam potrebu to da kažem – socijalni mir sam, čini mi se bivši predsednik Republike je priznao, da je socijalni mir zaista postojao po cenu zaduživanja i po cenu neekonomskog povećanja i nerezonskih, sa ekonomskog aspekta, povećanja plata, posebno u javnom sektoru. I tada je argument bio, ja to moram da kažem, da je sve to bilo pod pritiskom koalicionih partnera, tako je rekao predsednik vaše stranke. I mi smo koaliciona Vlada i niko nije, ni koalicioni partneri, ucenjivao takvim neekonomskim rezonom, jer ne može. Ako ste nešto odlučili da uradite ili će postojati konsenzus i vaša odgovornost ili neće postojati. Ova Vlada vrlo odgovorno i zaista koordinirano radi i nema nikakvih ucenjivanja, što pokazuje snagu i odlučnost ove Vlade.
Što se tiče zaduživanja, mi smo o tome već govorili tokom rasprave o budžetu, to je bilo skupo zaduživanje prethodne vlasti. Mislim da nisu dovoljno uradile da se raspravlja, niti da se na bilo koji način promeni status preduzeća u restrukturiranju, kojima se sad mi bavimo, već ste održavali u životu preduzeća koja ste onda, čini mi se, sa preko, ako se dobro sećam cifre, neka me isprave, oko 800 miliona evra godišnje je finansiran opstanak tih preduzeća zaduživanjem. To je sad stiglo na naplatu sve i kroz ovaj budžet poslednji koji smo usvojili.
Vidim da se neki poslanici smeju, meni je zaista žao što se smeju, meni je drago ako oni ne osećaju posledice ekonomske krize nakon vršenja vlasti i verujem da ih još nećete dugo osećati, za razliku od drugih građana Srbije. Hvala.
Izvinjavam se što nisam bila od početka, zaista zbog saobraćaja nisam mogla da stignem, ali su mi javili sve o čemu ste govorili. Zahvaljujem vam se na konstruktivnoj raspravi. Poslanica Čomić zaista uvek što se tiče evropskih integracija mislim da ima konstruktivan pristup i uvek sam spremna i na odboru i uopšte da prihvatim svaku vrstu, da kažem, poboljšanja saradnje između parlamenta i izvršne vlasti i tu će te apsolutno imati moju dostupnost u svakom trenutku. Ne bežim od toga da Skupština i te kako treba, i sama sam bila poslanik, i te kako treba da bude uključena u proces i evropskih integracija.
Što se tiče IPA 2, jeste važno, potpuno ste u pravu što smo ovako brzo reagovali s obzirom da smo prvi u regionu koji smo usvojili okvirni sporazum. Mislim da je važno da naši građani znaju samo neke detalje možda koje nisam u uvodnom izlaganju objasnila. To jeste kao što smo rekli 2014. – 2020. godina. Ukupan iznos je dakle za sve zemlje korisnice IPA 11,7 milijardi evra, od toga će za Srbiju za ovih sedam godina biti izdvojeno 1,5 milijarda evra. Znači, ostajemo negde na istom iznosu kao, možda nešto više, prethodnih godina oko 200 miliona evra godišnje.
Međutim, ono što je dobro u IPA2 ne znam da li je to pomenuto, predviđa se da korisnicima, tj. zemljama koje koriste mogu biti odobrena i dodatna sredstva kao poseban vid nagrade za poseban napredak ka ispunjenju kriterijuma za članstvo u EU, u sprovođenju strukturnih reformi ili za efikasno korišćenje IPA2, shodno proceni koju će Evropska komisija načiniti 2017. godine.
Tako da je veoma važno da ovaj novi, prvo sektorski pristup na kojem će biti zasnovano korišćenje IPA dva unapredimo i zbog toga smo zaista intenzivirali u okviru Vlade međusektorsku saradnju. Postoje IPA jedinice u svim resornim ministarstvima. Mislim da bi trebalo da budu osnažene i da budu bolje umrežene i koordinirane. Moja uloga je da bude nacionalni IPA koordinator ali naravno to je samo koordinirajuća uloga. U suštini sva ministarstva su uključena itekako u samo korišćenje, efikasno korišćenje IPA 2.
S druge strane ja sam pomenula već budžetsku podršku, kao još jednu novu mogućnost. To sam, čini mi se već objasnila, ali ono što je takođe važno to je višegodišnje planiranje. Dakle, to višegodišnje planiranje se svodi na pripremu višegodišnjih planskih dokumenata tj. tih sektorskih planskih dokumenata kojima definišemo srednjoročne prioritete.
Tako da, građani bi trebalo da razumeju, IPA i sad IPA 2, nisu samo dakle sredstva koja mi koristimo za različite vrste projekata. Istovremeno i paralelno sa procesom pregovora IPA dva jeste i podrška našim strukturnim reformama, odnosno osnaživanje nas samih da budemo sposobniji da koristimo ove fondove.
Zašto? Zato što kada postanemo članice EU, vi to vrlo dobro znate, možemo da dobijamo mnogo više novca, višestruko više novca iz onoga što su fondovi kohezione politike EU. Ako ne budemo pripremljeni kao država i kao administracija za korišćenje pred pristupne pomoći, onda teško da ćemo biti sposobni da koristimo mnogostruko veće fondove i to se ne završava članstvom u EU. Postoje zemlje koje su ušle u EU ali nažalost nisu bile dovoljno pripremljene i moram da kažem da i taj dan posle ulaska u EU je pun izazova što se pokazalo, kako sam rekla već, na primerima nekih država članica.
Ono što bih još želela, što ste vi dotakli kao temu, to jeste informisanje naravno i Odbora za evropske integracije ali i Skupštine i uopšte kontrole trošenja IPA sredstava. Ono što postoji, dakle, kao sistem izveštavanja u pogledu IPA-e podrazumeva, dakle, s jedne strane izveštavanje o rezultatima, a sa druge strane finansijsko izveštavanje u užem smislu reči.
Onako kako je to bilo formulisano za IPA-u jedan za 2007. do 2013. godinu, predviđeno je da se izveštavanje obavlja kroz koordinaciju unutar te operativne sturkture o kojoj sam govorila, te, dakle, IPA jedinice unutar različitih ministarstava i to na sektorskom nivou.
Poseban izveštaj se priprema i za drugu komponentu IPA-e, to je prekogranična saradnja i ovi izveštaji se razmatraju od strane odbora za praćenje prve, odnosno druge komponente IPA.
Onda zajedno sa EU imamo „ džoint monitor in komiti“, jedan smo u oktobru mesecu već održali 17. oktobra na kojem smo razmatrali izveštaj, to je taj odbor za praćenje IPA-e. To se naravno dostavlja nacionalnom IPA koordinatoru, nacionalnom službeniku za odobravanje koji se nalazi u Ministarstvu finansija i Evropskoj komisiji.
Zvuči vrlo tehnički, ali prosto, takva je procedura, takvi su propisi. Mi smo to ove godini uradili. Finansijsko izveštavanje obavljaju službe pri Ministarstvu finansija.
Znači, Sektor za nacionalni fond na čelu sa nacionalnim službenikom za odobravanje, kontroliše i finansijsko upravljanje i bilanse i trošenje sredstava na nivou cele ekipe.
Mi smo ove godine u martu mesecu, dakle, 2014. godine dobili akreditovan sistem za decentralizovano upravljanje, to je jedan veći čini mi se zalogaj i krak i već smo neki napredak ostvarili.
Da budem potpuno otvorena, ima još toga da se radi na tome, ali zajedno sa Evropskom komisijom pokušavamo da nađemo najbolje mehanizme i uglavnom ima pomaka u tome.
Ono što je važno imati takođe u vidu, to je da se taj sistem izveštavanja u okviru IPA-e, pa i IPA-e 2 nije bitno promenjen u odnosu na IPA 1, sadrži veoma relevantne informacije, za njega su veoma relevantne informacije koje proističu iz internih revizija.
Dakle, samih projekata, zatim revizija koja obavlja revizorsko telo, revizija koja naručuje Evropska komisija, to su te eksterne ad hok revizije za određeni uzorak projekata, a naravno interna revizija podrazumeva se da je kod svakog korisnika sredstava IPA-e. Prosto, to je procedura koja je potpuno jasna.
Prema tome, ja sam videla tokom rasprave o budžetu vaš amandman, nisam tada bila tu na sednici odbora, u smislu tog opisanog sistema izveštavanja. Vi ste tražili, koliko se ja sećam, dva puta godišnje. To prosto nije u skladu sa onim što mi imamo kao obavezu da se jedno godišnje Narodna skupština obaveštava o IPA projektima. Mi ćemo to svakako uraditi.
Konsultovala sam stručne službe i objasnili su mi da je to zaista toliko velika i proceduralna stvar da bi to zaista bitno opteretilo. To je prosto, da kažemo, sa lokala prikupljanje iz svih pojedinačnih projekata i svega, ali u svakom slučaju jednom godišnje Skupština će od strane NIPAK-a, dakle Nacionalnog ipa koordinatora biti obaveštavana i apsolutno stojim iza toga i, naravno, Narodna skupština ali i nadležni Odbor za evropske integracije.
Na svim drugim sugestijama, hvala potpuno se slažem sa vama da je ovo važna tema za građane Srbije i još možda jednu rečenicu koja je kao poruka. Ovo je sve bila tehnička priča, a to je da su IPA sredstva, dakle IPA fondovi zaista na najbolji način da podignemo, prvo vidljivost značaja EU za same građane, korist i pristupanja, a istovremeno da unapredimo sami svoj sistem, da koristimo odgovorno, efikasno i transparentno i svrsishodno, pre svega, sredstva koja nam stoje na raspolaganju i time pomognemo direktno građanima naše zemlje. Hvala.
Jeste, u pravu ste, sa tim se malo kasnilo. Određen je nacionalni službenik za odobravanje i odluka je doneta o tome. Mislim da i na Vladi treba sad rešenje. Nisam da budem sigurna da li je odluka doneta. Završeno je. Hvala.
Bilo bi stvarno neumesno da mi koji predstavljamo Vladu Republike Srbije ovde, ne možemo da, dakle, ne želimo da odgovorimo na ovakve konstatacije posebno oko tih konfuznih strategija komunikacije, jer mi smo valjda u problemu sa strategijom komunikacije.
Znate kako, vaša konstatacija da mi imamo strategiju komunikacije loših izgovora ili dobrih izgovora, ja sam takvu uspešnu strategiju komunikacije videla kod DS jedno 10 godina, ubedljivih 10 godina te strategije dobrih izgovora za devedesete. Koliko god je to bilo relativno tačno, kao što je i sada tačno da čak i ovakve poruke koje mi šaljemo da ste nekada vi za nešto bili odgovorni, a kada kažem vi, ne mislim da kvad persona ništa, zaista je tako. Ne mislite valjda da će bilo ko iz Vlade Republike Srbije da se na bilo koji način ustručava da to kaže, jer kada uđete u sistem i vidite ono što možda van izvršne vlasti niste videli, onda sa punim pravom možemo da se pozovemo na neke loše rezultate prethodnih vlada.
Mislim da je strategija komunikacije i da je to ubedljivo pokazala rasprava ove nedelje u parlamentu, strategija dobrih rezultata, početnih dobrih rezultata i projekcije još boljih rezultata i strategija odlučnosti u sprovođenju reformi. To je naša strategija komunikacije.
Oko konfuznih poruka, mogu samo da konstatujem da možda neke konfuzne poruke dolaze iz vaše poslaničke grupe.
Nedavno je šef vaše poslaničke grupe rekao da politika stranke ostaje ista, ali da je loše što građani prepoznaju DS po jednom problematičnom periodu i teškom periodu i ne pamte po dobrom, period vladavine vaše stranke, a da istovremeno ostajete na istim pozicijama.
Šta onda nudite? To su konfuzne poruke i to su loše strategije komunikacije i da ne treba da budete percipirani, kako je takođe rekao šef poslaničke grupe, kao neko ko je samo protiv Vučića, već da imate jasnu političku poruku.
Slažem se. Svaka stranka treba da ima jasnu političku poruku. Mislim da imate konfuzne političke poruke. Možete da kritikujete Vladu i treba da kritikujete Vladu, ali naše poruke su, ja mislim, građanima Srbije savršeno jasne.
Slažem se, vrlo kratko ću, ali da ne ostanemo nedorečeni, niti da izbegavamo bilo kakvu vrstu diskusije.
Da, mi smo deo Vlade, ova Vlada postoji osam meseci i sa prethodnom neka bude dve godine i osam meseci i ni jednog trenutka zaista, nemam nameru da ne kažem da se ova Vlada susrela sa ekonomskim stanjem u zemlji koje je, da se produžilo, direktno je moglo da odvede Srbiju u grčki scenario. To je istina. Mi smo to sprečili pokušavamo da sprečimo i pravimo reformski zaokret.
Pomenute su poplave, prirodne katastrofe koje su pogodile Srbiju nekoliko poslednjih decenija, mislim da je to bilo nešto od najtežih prirodnih katastrofa i mi smo pomogli postradalim područjima. Izgradili smo i obnovili kuće. Mislim da već sada od ovih sredstava, koja smo imali, da su završene skoro sve kuće i to na potpuno transparentan način, jasan način. Bili smo veoma ažurni da mobilišemo sve strane donatore i iz EU, bilateralnih donacija da obezbede značajnu pomoć. Mislim da u Srbiji posle dve velike prirodne katastrofe, one iz maja i ove nedavno u istočnoj Srbiji, vrlo mali broj korisnika nema uopšte struju.
Pogledajte u drugim zemljama kakva je situacija, što znači da je ova Vlada uspela da brojne izazove sa kojima se suočila drži pod kontrolom. Da li je sve idealno? Nije. Da li nam je lako da preokrenemo trend koji je postojao, ekonomski, negativan trend da se oporavi privreda, da se javne finansije dovedu u red i da se stvore uslovi za održivi privredni rast, mislim da to nije lako.
Mislim da građani razumeju da to nije lako i mislim da cene i vrednuju ono što veoma transparentno i operativno ova Vlada radi. Mi očekujemo podršku opozicije za to.
Dakle, naravno, tamo gde se ne slažete, ne slažete se. Nije problem ko kada postavlja problem opoziciji da kritikuje, ali taj politikantski manir da kritikujemo baš sve i da kažemo – ne, vi ste nasledili savršeno ekonomsko stanje i sada ste samo nedovoljno sposobni da ga nastavite, nije tačan.
Bez želje da se upuštam dalje u raspravu, želim samo da vam poručim da čak i u domenu evropskih integracija, za koje ih jeste započeli i da kažem, deklarativno, uvek bili za evropske integracije i sa tim se slažem, ali nažalost, suštinski institucionalni reformski zaokreti koji bi trebalo da su za tih sedam, osam godina, a bilo je više, započeti, a nisu započeti.
Dakle, deklarativno je bila proevropska politika i priča, vrlo često ideološki obojena, puna evrofanatizma, a na terenu i u praksi i u institucijama nismo uradili puno.
Dakle, ne negiram da ništa nije urađeno, urađeno je. Da je urađeno koliko je moglo, nije. I tu nije bilo onakvih rezultata za koje bi sada mogli da kažemo da smo nasledili idealno stanje, pa sada nešto još unapređujemo.
Prema tome, ja vas molim, kada govorimo o strategiji komunikacije i o tome ko se kome obraća, mi se obraćamo građanima Srbije. Vi ste opozicija i vi se obraćate građanima Srbije. I jedni i drugi smo građani Srbije i trebalo bi da imamo iste interese, makar u domenu poboljšanja onoga što je najvažnije za naše ljude, a to je ekonomski napredak. Hvala.
Mi danas dosta govorimo o Okvirnom sporazumu i korišćenju IPA 2 i meni je drago da su, čini mi se, svi poslanici i pozicije i opozicije prepoznali značaj i važnost ovog sporazuma, a posebno ovako jedne ubrzane dinamike koja svakako nije išla na štetu ni kvaliteta, a ni javne rasprave, ali svakako je dobro uvek diskutovati, posebno zbog građana Srbije, o ovim finansijskim instrumentima predpristupne pomoći koji nama stoje na raspolaganju.
Poslanica je pomenula taj sektorski pristup i pošto smo danas dosta pričali o tome, samo vrlo kratko da pojasnimo na koji način će biti identifikovani prioriteti u finansiranju IPA. Najveći deo podrške, to je već izvesno, će biti usmeren ka potrebama koje su identifikovane u pregovaračkom procesu i prioritetima koji su identifikovani u nacionalnom programu za usvajanje pravnih tekovina EU. Dakle, među posebno važnim oblastima nova strategija proširenja EU određuje vladavinu prava, ekonomsko upravljanje, konkurentnost i reformu javne uprave.
Naravno, regionalna dimenzija, posebno povezivanje infrastrukture koja je deo zajedničke transevropske mreže, je posebno značajna i mi smo upravo zbog toga imali i krajem avgusta u Beogradu regionalnu konferenciju, koju sad već označavamo kao „Berlinski proces“, koja je zapravo bila početak jedne izuzetne dinamike koja će, čini mi se, već u narednoj godini, odnosno u narednim godinama, u srednjoročnoj perspektivi značiti bolje povezivanje regiona i finansiranje i traženje različitih izvora sredstava finansiranja zajedničkih regionalnih infrastrukturnih projekata. Kada kažem regionalni, mislim na zemlje zapadnog Balkana, jer je upravo to prepoznato i kao kljuni faktor rasta, otvaranja novih radnih mesta i zapošljavanja. To je ta Strategija 2020. koja zapravo definiše te ključne parametre.
Mislim da je jako važno da napomenemo, mislim da to nisam pomenula, da Srbija ima jedan dokument koji je i te kako značajan za planiranje upotrebe međunarodne razvojne pomoći, a to je jedinstveni pregled prioritetnih infrastrukturnih projekata. Mi smo tu među boljima u regionu, možemo da se pohvalimo. To znači da imamo jasnu metodologiju za prioritizaciju projekata, što ni malo nije beznačajno kada se radi o kandidovanju projekata i kada se radi o tome da kroz IPA 2 možemo, ako budemo efikasni i ako budemo dobri u pripremanju projekata i izvođenju projekata, da dobijemo čak i dodatna sredstva.
Samo jedna mala ispravka. Vi ste pomenuli da strukturni fondovi koji bivaju dostupni trenutkom stupanja u članstvo EU su dva puta veći. Oni su pet do 10 puta veći. Tada se ne govori već o 200 miliona na koliko danas Srbija kao zemlja kandidat može da računa, već u proseku oko jedne milijarde, godišnje, naravno. Hvala.
Poštovani gospodine Pavićeviću, prvo, hvala vam na lepim rečima, nisam očekivala ali svakako je lepo čuti i znam da smo kolege, ali što se tiče vašeg pitanja. Prvo, moram da kažem deo vezan za hitnost procedure što se tiče IPA2 ja sam to danas objašnjavala. To je u redu, da li je tako? Dobro.

Postoji jedna zamka i ja sam na to ukazala kolegama iz Narodna skupština Republike Srbije koja se čak manifestovala u izveštaju o napretku. Dakle, Evropska komisija za prošlu godinu, a to je da smo mi neprecizno, skraćeni postupak nazvali hitnim postupkom. Skraćeni postupak nije isto što i hitna procedura. Dakle, brojni zakoni za koje smo dobili izvesne kritike da su išli kroz hitnu proceduru, zapravo nisu prošli hitnu proceduru.

Naša je greška što smo preveli na engleski kao hitnu proceduru ono što je skraćena procedura. Skraćena procedura znači da je predlog zakona prošao sve faze u proceduralnom smislu koje mora da prođe kroz Skupštinu samo što kraće stoji u Narodnoj skupštini. Ali, dakle, nijedan segment procedure nije zaobiđen.

Što se tiče Zakona o energetici, moram da vas podsetim, takođe na izveštaj Evropske komisije u kojem se u delu koji se tiče energetike, odnosno postoji pet nekih delova, a to je prvo sigurnost snabdevanja, unutrašnje energetsko tržište, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, ali i nuklearna energija, nuklearna sigurnost i zaštita od zračenja. Dakle, to su važni delovi.

Jedan od najvažnijih delova koji je boldovan nije urađen, iako je umeren napredak konstatovan, jeste usklađivanje sa trećim energetskim paketom. Zbog raznih međunarodnih implikacija okolnosti o kojima ne moramo sada da diskutujemo, ja smatram da je zaista Zakon o energetici toliko važan i toliko nam skinuo problem usklađivanja sa trećim energetskim paketom, da mislim da je zaista imao elemente hitnosti. Ako to uvažavate kao argumentaciju ja drugu nemam. Hvala.
Dakle, ja mislim da sam vam zaista razložno obrazložila šta znači hitna procedura i šta znači skraćena procedura i mislim da je to vrlo, ako smo mi pogrešno preveli na engleski, to ne znači da nemamo pravilnu definiciju u našem jeziku.
Što se tiče važnosti i raspravljanja u najviše zakonodavnom telu, kao što je Narodna skupština, mislim da razlozi koji su prosto rukovodili Vladu da izađe sa Predlogom zakona u toku ove godine, pre svega se odnose na ovaj deo koji sam vam rekla u odnosu usklađivanja sa trećim energetskim paketom, jer to kao što vi vrlo dobro znate, s obzirom da ste sa političkih nauka i da poznajete važnost međunarodnih odnosa implicira brojne stvari. Dakle, i u energetskoj stabilnosti, bezbednosti, a da ne govorimo i o međunarodnoj poziciji Srbije, ako hoćete sa aspekta energetske bezbednosti.
Prema tome, ja zaista neću dalje da se upuštam u tehničku raspravu da li je procedura poštovana do kraja ili ne, mislim da apsolutno postoje razlozi za hitnu proceduru ili za skraćeni postupak, jer ja zaista nisam sigurna da Predlog zakona o energetici nije prošao nikakvu javnu raspravu. Hvala.

Whoops, looks like something went wrong.