Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice Vesna Ivković

Vesna Ivković

Socijalistička partija Srbije

Govori

Poštovani predsedavajući, poštovana ministarka sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, ovim amandmanom se vrši pravno-tehnička redakcija kojom se poboljšava zakonski tekst.

Građevinarstvo kao bitan faktor održivog razvoja u strateškom smislu predstavlja jednu od najvažnijih privrednih grana, jer obezbeđuje objekte i infrastrukturu za sve ostale privredne i socijalne kategorije. Bez pravnog uređenja ove oblasti nije moguć ni razvoj građevinarstva kao kompleksne delatnosti, kao i ugradnja gotovih proizvoda u objekte. Činjenica je da građevinski proizvodi tek ugradnjom u objekat postižu svoje performanse koji se odnose na bitne karakteristike istih. Taj građevinski proizvod, koji je proizveden i stavljen na tržište radi ugradnje u objekat ili njegove delove, mora da ima performansu u vezi sa njegovim bitnim karakteristikama koje imaju uticaj na performanse objekta tokom uobičajenog održavanja i ekonomski prihvatljivog veka njegove upotrebe.

Zakonom o građevinskim proizvodima propisuju se uslovi pod kojima se mogu staviti na tržište samo standardizovani građevinski proizvodi po domaćim standardima, odnosno u skladu sa tehničkim propisima, sačinjavanje deklaracije o performansama i stavljanje znaka usaglašenosti.

Ova oblast do sada nije bila uređena, te je od velike važnosti donošenje ovog zakona, u cilju sigurnosti i obezbeđivanja zaštite potrošača, ali i bezbednosti života i zdravlja ljudi.

Drugi razlog jeste svakako naša obaveza da svoje zakone uskladimo sa propisima EU u ovoj oblasti, a time i pripremljenost za izlazak na zajedničko konkurentsko tržište, kako u Republici Srbiji, tako i u zemlje EU i van nje.

U danu za glasanje poslanička grupa SPS glasaće za set zakona iz ove oblasti. Hvala.
Hvala.

Poštovani predsedavajući, poštovana gospođo ministarka sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, u privredi Srbije građevinska industrija visoko je pozicionirana, a njen prosperitet reflektuje se na prateće proizvodne grane i oblasti. Zato je od velike važnosti doneti ovaj set zakona iz oblasti građevinarstva.

Što se tiče Predloga zakona o građevinskim proizvodima, pričala je moja koleginica, tako da bih prešla na Zakon o planiranju i izgradnji. Činjenica je da smo ga više puta menjali i dograđivali, poslednji put 2014. godine, ali je on doneo i novine u oblasti planiranja i izgradnje, koje su kao efekat imale to da je proces izdavanja građevinskih dozvola učinjen efikasnijim, bržim i transparentnijim, a procedure ubrzane.

Donošenjem ovog zakona procedure izdavanja bile su brže i jednostavnije, a postići će se i veći stepen pravne sigurnosti. Kada se ovim zakonom uspostave neophodni pravni i ekonomski mehanizmi, privući će se privatne investicije, koje podrazumevaju izgradnju objekata, što će doprineti otvaranju novih radnih mesta i jačanju celokupne privredne delatnosti.

Da sumiram pozitivne efekte ovog zakona, a to su – smanjuju se troškovi procedura, ušteda vremena u dobijanju dozvola, efikasniji rad državnih organa, smanjenje cena izgrađenih objekata. Jednom rečju, stvoriće se pravni okvir koji će još više da podstakne uređenu i kontrolisanu gradnju.

Razlog za donošenje zakona o izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju je da se bespravni objekti vrate u legalne tokove. Dugo godina je masovna bespravna gradnja beležila porast, što zbog velikog priliva stanovništva u gradove, pre svega, što zbog nedostatka kontrole, ali i zbog nepostojanja planske dokumentacije koja bi omogućila legalnu gradnju.

Zakoni koji su do sada doneti u ovoj oblasti bili su skromnog efekta. Donošenje ovog zakona predstavlja javni interes i ono što je najvažnije, a to je suština zakona, da se nezakonito izgrađeni objekti nakon rešenja o ozakonjenju uvode u zakonske tokove i upisuju u javnu knjigu, čime se stiče pravna sigurnost, povećava tržišna vrednost objekta, olakšava se promet nekretnina, kao i dobijanje dozvole za izvođenje dodatnih radova na objektu, kao i mogućnost zaduživanja stavljanjem hipoteke na uknjiženi objekat.

Cilj zakona je, jednom rečju, pružanje mogućnosti da se nezakonito izgrađeni objekti uvedu u legalne tokove, tj. da se ozakone, a ne da se ruše, jer ukoliko bi se porušili protivzakonito izgrađeni objekti, za posledicu bismo imali značajne ekonomske gubitke i nesaglediv socijalni problem. Zahvaljujem.
Hvala.

Poštovani predsedavajući, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, danas bih postavila pitanje ministru zdravlja gospodinu Lončaru. Pitanje se odnosi na oblast medicine rada.

Ministarstvo zdravlja je formiralo Republičku stručnu komisiju za izradu strategije medicine rada, polazeći od potrebe da se na poseban način tretira i zaštiti zdravlje radno sposobnog stanovništva, koje u svakom društvu, pa i u našem, stvara sve vrednosti i materijalna dobra neophodna za život i napredak države i društva. Da bi stvaralo, radno aktivno stanovništvo mora biti zdravo.

U tom smislu, želim da postavim pitanje ministru zdravlja - da li se planira i kada usvajanje strategije medicine rada Republike Srbije za naredni period, koji je sačinila Republička stručna komisija za medicinu rada, koju je formiralo ministarstvo zdravlja?

Da obrazložim. Zdravljem radno aktivnog stanovništva bavi se posebna grana medicine, a to je medicina rada. To je multidisciplinarna grana medicine, koja se bavi, pre svega, prevencijom bolesti i očuvanjem zdravlja radno aktivne populacije, a dobro znamo da jedan dinar uložen u preventivu je isto što i šesnaest dinara u kurativu. Bavi se i procenom rizika na radnom mestu, prepoznaje opasnosti i štetnosti u radnoj sredini i radnoj okolini, koji mogu ugroziti zdravlje radnika, prevencijom profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom i povreda na radu, kao i ocenom radne sposobnosti.

Medicina rada je posle 2010. godine doživela značajne promene. Ranije su veća preduzeća imala svoje takozvane fabričke ambulante, a manja preduzeća jednu zajedničku ambulantu. U tim ambulantama specijalisti medicine rada bili su u svakodnevnom kontaktu sa radnicima, pratili njihovo zdravlje i prepoznavali opasnosti i štetnosti na samom izvoru i tako sprečavali oštećenje zdravlja radnika preventivnim merama.

Danas se zdravlje na radu svodi na prethodne, periodične preglede radnika, koji rade na radnim mestima sa povećanim rizikom. Veliki broj poslodavaca za periodične preglede angažuje službe medicine rada izabrane na tenderu, pa se uglavnom dešava da svake godine druga služba bude pružalac usluga. Tako se gubi kontinuitet u proceni stanja i praćenju zdravlja.

Posledica ovakvog rada veoma često je neadekvatna zdravstvena zaštita i ono što je važnije, nema kontinuiteta u praćenju zdravstvenog stanja zaposlenih, kao i poređanja zdravstvenog stanja sa prethodnim pregledom.

Primera radi, ako je nekom radniku na periodičnom pregledu oštećen sluh, mi nemamo uvid u njegov preventivni karton da bismo uporedili stanje sluha i da li je oštećenje nastalo usled buke na radnom mestu ili je pak to oštećenje sluha postojalo i pre stupanja na to radno mesto.

Naša zemlja imala je jedan od najboljih i najfunkcionalnijih sistema zaštite zdravlja radnika u svetu, koje su u to vreme preuzimale i primenjivale mnoge zemlje, razvijajući na našem modelu svoj sistem medicine rada. Jedna od država koja je kopirala taj sistem je Finska, koja je sada primer dobre prakse u svetu.

U ovom trenutku u Srbiji se veliki broj specijalista medicine rada izjašnjava za izabranog lekara iz straha za svoju egzistenciju, jer RFZO ne prepoznaje specijaliste medicine rada u svom kadrovskom planu. Bojim se da ćemo ući u vakum, jer prosečna starost specijalista medicine rada je preko 50 godina i ovaj medicinski kadar postaje deficitaran.

Preporuke EU, kojoj i mi težimo, su da na pet hiljada radnika dolazi jedan specijalista medicine rada. Međunarodne organizacije rada u svojim aktima posebno ističu značaj i mesto službe medicine rada i ne smemo dozvoliti da preventivni rad lekara medicine rada prepustimo tržištu bez državne brige. Zahvaljujem.
Hvala.

Poštovani predsedavajući, poštovane kolege i koleginice narodni poslanici, u članu 3. Predloga zakona, u novom članu 101a u stavu 2. reči: „IPARD podsticaja“ zamenjuju se rečima:“podsticaja IPARD fondova“. Naime, amandmanom se vrši preciziranje zakonske odredbe.

Što se tiče ovog zakona koji je na dnevnom redu, jedna od najznačajnijih izmena je sažeta u sledećem. Da bi neko poljoprivredno gazdinstvo ostvarilo pravo za bespovratna sredstva, za neki svoj projekat iz prerade ili proizvodnje poljoprivrednih proizvoda moraće, između ostalog, da pribavi rešenje od strane nadležnog organa Ministarstva za zaštitu životne sredine da se predloženim projektom ne ugrožava životna sredina.

Zaštita životne sredine ima za cilj očuvanje biološke ravnoteže. Zdrava životna sredina je osnov za očuvanje ljudske egzistencije, zdravog razvoja društva i bitan faktor za život stanovništva.

Sa promenama koje nastaju u prirodi kao posledica čovekovog prisvajanja prirode i proizvodnjom, što se ispoljava narušavanjem ekološke ravnoteže, nastaje i svest o potrebi zaštite životne sredine, čijem razvoju treba težiti u savremenoj civilizaciji od najranijeg doba.

Moramo se svi zajedno truditi da razvijemo svest i naviku o očuvanju okoline od najranijeg dečijeg doba, kako bi to postala kultura ponašanja.

Da je ovo važan segment društva dokazuje i to da se ovim problemom bavilo i Ministarstvo poljoprivrede, pre formiranja Ministarstva za zaštitu životne sredine. Naime, 2016. godine, kada je na čelu Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine bila prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, usvojen je set zakona iz oblasti zaštite životne sredine koji su usaglašeni za zakonima EU.

Važna stavka je bila i osnivanje Zelenog fonda Republike Srbije sa ciljem da se uspostavi predvidljivost kontinuiteta u sistemu finansiranja zaštite životne sredine.

Pohvalila bih Vladu Republike Srbije, jer je jedna od veoma važnih odluka bila upravo odluka da se formira Ministarstvo za zaštitu životne sredine. NJegovim osnivanjem su se konačno stvorili uslovi da zaštita životne sredine prestane da bude u drugom planu, u odnosu na druge sektore. Hvala.
Hvala, poštovani predsedavajući.

Poštovani ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, amandmanom se dopunjuje odredba člana 1. Predloga zakona kojom se kao predmet zakona definiše osnivanje banke ljudskih ćelija, kao i nadležnost Uprave za biomedicinu u oblasti ljudskih ćelija i tkiva, koja pored ostalog postaje organ nadzora nad sprovođenjem ovog zakona.

Što se tiče ovog zakona, odnosno predlozima zakona, već je dosta rečeno iz ove oblasti. Ono što bih ja podsetila, to je činjenica je vremena za sugestiju, primedbe i kritike bilo na pretek. Naime, Ministarstvo zdravlja je sprovelo javnu raspravu u periodu od 9. decembra 2016. do 30. decembra 2016. godine i za predstavnike državnih organa, javnih službi, predstavnike zdravstvenih ustanova, stručnu javnost i druge zainteresovane učesnike. Takođe, javnost je imala prilike da predloge, sugestije, inicijative i komentare dostavi na elektronsku poštu Ministarstva zdravlja.

Radna grupa za izradu Nacrta zakona je utvrdila da predmet ovog zakona nije primena obolelih ćelija i tkiva, već da ovaj zakon utvrđuje uslove za postizanje kvaliteta i sigurnosti u oblasti ćelija i tkiva za primenu kod ljudi, uz mogućnost da se uzete ćelije i tkiva mogu primeniti i u drugačiju svrhu od one za koju su uzete, ali samo uz pristanak davaoca za tu drugu svrhu. Misli se na naučno-istraživački rad.

Pojedine sugestije i primedbe javnosti bile su dragocene, a ono što se nije moglo integrisati u zakon, biće integrisano u predviđenim podzakonskim aktima, nakon usvajanja zakona.

Ono što je posle usvajanja ovih zakona iz oblasti zdravstva najvažnije uraditi je da se napravi plan promocije dobrovoljnog davalaštva u Republici Srbiji, kao i edukacija i bliža obaveštenja i tumačenja ovih zakona lekarima, posebno zdravstvenih ustanova u unutrašnjosti, a oni svojim znanjem, poverenjem i veštinom komunikacije približe i pojasne ovu oblast pacijentima, a sve sa ciljem da se produži život.

Komentari koje sam čula od građana ovih dana su jako pozitivni i iz tog razloga poslanička grupa Socijalističke partije Srbije će u danu za glasanje glasati za set ovih zakona iz oblasti zdravstva. Zahvaljujem.
Hvala, poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, koristiću vreme poslaničke grupe i podržavam ovaj amandman koji je podnela koleginica Mirjana Dragaš.

Amandmanom se preciznije definiše predmet i sadržaj ovog zakona, tako što se precizira korišćenje tkiva i ćelije u medicinske svrhe i pravno-tehnički adekvatnije uređuje sadržaj odredbe.

Naime, transplantacija ljudskih organa, tkiva i ćelija u terapijske svrhe, praktikuje se više od pola veka od kada je počela sa transplantacijom rožnjače i sa vremenom se razvila u nezamenljiv medicinski postupak, u cilju spasavanja i produženja ljudskog života. Bez obzira na sva medicinska dostignuća, ovog posebnog medicinskog postupka transplantaciju još uvek prate brojna sporan pitanja i dileme, što pokazuje da ona nije do kraja definisana, pravnim i etičkim normama i smatra se da označava merilo razvijenosti jednog društva.

Mogućnost transplantacije organa tkiva i ćelija je veliko dostignuće savremene medicine, ali i kao sa svim velikim stvarima treba biti oprezan i naći najbolje sistemsko rešenje. Transplantacija je za neke pacijente jedini način lečenja i svako od nas ili nama bliskih može biti u situaciji pre da bude primalac nego davalac organa tkiva ili ćelija. Svest o donatorstvu organa, tkiva i ćelija u Srbiji je zadnjih par godina na višem, ali ne dovoljno visokom nivou da bi se prevazišle predrasude i nedoumice. U javnosti treba izgraditi afirmativni odnos prema doniranju i presađivanju organa, jer to predstavlja doprinos očuvanju života i zdravlja. Mi lekari nesumnjivo u tome imamo primarnu i nezaobilaznu moralnu i stručnu obavezu, kao i da vratimo i zadržimo poverenje u zdravstveni sistem.

Predlog zakona o presađivanju ljudskih organa, kao i Predlog zakona o ljudskim ćelijama i tkivima je pokazatelj društvene brige Vlade i Ministarstva zdravlja, odnosno nadležnog za zdravlje, za zdravlje stanovništva, kao i obezbeđivanje uslova i standarda kvaliteta i bezbednosti ljudskih organa tkiva i ćelija za presađivanje.

Ovaj zakon, Zakon o ljudskim ćelijama i tkivima, sada na precizan i jasan način definiše koje zdravstvene ustanove mogu podneti zahtev za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva. Definisano je precizno i koje zdravstvene ustanove mogu biti banke ljudskih ćelija i tkiva, tako što ista može biti zdravstvena ustanova ili organizaciona jedinica zdravstvene ustanove na tercijalnom nivou zdravstvene zaštite iz plana mreže zdravstvenih ustanova koji donosi Vlada Republike Srbije i koja obavlja minimum poslova obrade, čuvanja, skladištenja i distribucije ljudskih ćelija i tkiva, kao i poslove uvoza, izvoza istih. Cilj je obezbeđivanje visokog nivoa kvaliteta u ovoj oblasti koji će biti jedinstven na teritoriji Republike Srbije i obezbediti isti nivo zdravstvene zaštite za sve građane Republike Srbije.

Formiranjem banke ljudskih ćelija i tkiva povećava se bezbednost sa mikrobiološkog stanovišta i sa stanovišta kontrole kvaliteta ćelija i tkiva. Primera radi, mnoge transplantacije su urađene kao urgentne što je iziskivalo hitnu preoperativnu pripremu pacijenta. Ovim je bila smanjenja opšta bezbednost pacijenata zbog povećanih rizika vezanih za anesteziju, opšte stanje pacijenta i psihološku pripremu, posebno kod pacijenata sa visokim rizikom.

Novim načinom čuvanja tkiva u očnoj banci omogući će se izvođene analize tkiva sa stanovišta srodnosti, odnosno HLA tipizacije što kultura tkiva omogućava. Napraviće se i mogućnost selekcije tkiva sa stanovišta godina starosti donora što do sada nije bilo moguće zbog hitnosti procedure, kratkotrajno čuvanje tkiva i male dostupnosti tkiva za transplantaciju. Direktna posledica formiranja banke je ta što će se smanjiti lista čekanja, naročito za presađivanje rožnjače, što će se smanjiti troškovi rashoda Republike Srbije zbog tuđe nege i pomoći, koja se dodeljuje slepima. Mnogima će biti vraćena radna sposobnost ili određena radna sposobnost i u mnogome poboljšati kvalitet života.

Formiranjem banke krvi pupčanika i uvođenjem savremenih tehnika obrade matičnih ćelija hematopoeze omogućili bi se uslovi za brže nalaženje odgovarajućih davalaca, pošto je presađivanje matičnih ćelija hematopoeze savremeni oblik lečenja brojnih stečenih i urođenih oboljenja, a za neke jedina uspešna terapija. Na ovaj način smanjio bi se broj odlazaka u inostranstvo na lečenje.

Benefiti ovog zakona su i definisanje registra davalaca matičnih ćelija hematopoeziju, uključujući i republički program za presađivanje ljudskih organa, uvođenje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti ljudskih ćelija i tkiva u svim zdravstvenim ustanovama, kao i u upravi za biomedicinu, jasan inspekcijski nadzor, uspostavljanje sistema kvaliteta u ovoj oblasti. Na kraju, našim pacijentima jedan bezbedan i visoko kvalitetan i stručan način lečenja po najsavremenijim medicinskim standardima.

Ovom prilikom bih pohvalila i Forum žena SPS, koji je imao veliki broj tribina širom gradova Vojvodine, i zahvalila bih se našoj drugarici Vesni Dragojerac, članu Predsedništva Foruma žena SPS Vojvodine i nesebičan doprinos prof. dr Dušana Šćepanovića, koji su vodili ove tribine.

Citiraću gospođu Vesnu koja kaže: „Greh je zakopati nešto što može pomoći drugima da prežive“.

I, jedan moj mali doprinos i predlog, možda da razmislite o tome da kada osoba postane punoletna i pređe od izabranog pedijatra kod izabranog lekara opšte prakse, da se samim tim informiše da svaki lekar opšte prakse može da informiše pacijenta, budućeg pacijenta, o davalaštvu organa, kao i to da obavestimo, da edukujemo sve lekare na primarnom nivou kada pacijent dođe na prvi zakazani pregled, da se dobro informiše kod izabranog lekara.

Naravno, tu smo mi da ih edukujemo, da malo približimo ovaj zakon i to je ono što bih ja savetovala da možda ne bi bilo loše uraditi.

Socijalistička partija Srbije glasaće u danu za glasanje za set ovih zakona. Hvala.
Hvala.

Podržavam ovaj amandman koji je podneo moj kolega i koristiću vreme poslaničke grupe.

Razlozi za donošenje Predloga ovog zakona, Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, kao i Zakona o transplantaciji organa, sadržan je u potrebi da se oblast ljudskih ćelija i tkiva zasnuje na najvišim standardima medicinske nauke i prakse, koje nudi velike mogućnosti za lečenje, kao i da se zdravstvenim ustanovama koje obavljaju ove poslove omoguće bolji uslovi u skladu sa savremenim dostignućima u ovoj oblasti.

Oblast oba ova zakona do sada je bila uređena Zakonom o transplantaciji ćelija i tkiva i Zakona o transplantaciji organa iz 2009. godine i nakon šest godina primene ovog zakona, utvrđena je potrebe da se poboljšaju i preciziraju uslovi organizacija, kao i nadzor nad obavljanjem poslova u ovoj oblasti.

Posledice neuređenog sistema u ovoj oblasti u kojem više transplantacionih centara obavlja transplantaciju istih organa, a da pri tome ni jedan ne ispunjava uslove sistema kvaliteta jeste činjenica da se Republika Srbija nalazi na dnu lestvice u Evropi po broju realizovanih davalaca ljudskih organa posle smrti. Naime, broj davalaca je između jedan i dva na milion stanovnika.

Jedan od osnovnih razloga za donošenje Predloga zakona o presađivanju ljudskih organa, tkiva i ćelija je i povećanje kadaveričnih davaoca i broja uspešno obavljenih presađivanja ljudskih organa, te smanjena lista čekanja za presađivanje organa kao i neophodnost utvrđivanja osnove za uspostavljanje organizacionog sistema. Utvrditi efikasne procedure za darivanje odnosno pribavljanje organa s umrlih lica u skladu sa profesionalnim standardima, smernicama i etičkim načelima. Usklađivanje sa savremenim standardima medicinske nauke i prakse kao i kvaliteta bezbednosti organa za presađivanje.

Ovim predlogom zakona je na jasan način izvršena podela zdravstvenih ustanova koje će obavljati poslove presađivanja, odnosno uzimanja ljudskih organa i bolnica za darivanje istih, odnosno podela poslova je obaveza koju će obavljati.

Ono što je dobro u ovom zakonu to je donošenje programa presađivanja ljudskih organa koji će biti jedinstveni na teritoriji Republike Srbije i koji će definisati jasne procedure i postupke u vezi organizacije timova i finansiranje celokupnog postupka i na taj način su izbegnuti nepotrebni finansijski troškovi vođenja registra.

Novi zakon je pojednostavio postupak davanja pristanka za presađivanje, odnosno pretpostavljenu saglasnost, to je svakako najvažnija izmena koju predviđa ovaj zakon. Ovde je bilo puno reči o pretpostavljenoj saglasnosti, puno dilema, međutim moram naglasiti da je javna rasprava i te kako dugo trajala i da je veliki deo stručne javnosti dao saglasnost na istu. Prema tome, stvarno ne vidim razloga da više o tome raspravljamo. Toliko, ne bih više o toj pretpostavljenoj saglasnosti.

Ono što bih još naglasila, to je da predlogom ovog zakona precizirana je uloga i zadaci Uprave za biomedicinu, kao kompetentnom telu u oblasti biomedicine na nivou cele Republike Srbije. U okviru Uprave formiraće se i inspekcijski nadzor, edukovani sa iskustvom iz ove medicinske oblasti, kao i praćenje savremenih dostignuća nauke. Oni će vršiti kontinuirani stručni nadzor u ovoj oblasti, a najmanje jednom u dve godine, kao i u slučaju sumnji ili saznanja za svaki ozbiljan, neželjeni događaj ili reakciju. Uprava za biomedicinu će izdavati dozvole zdravstvenim ustanovama na neodređeno vreme, ali isto tako i oduzimati iste ako otkrije nepravilnosti u njima kao i voditi registar davalaca ljudskih organa i primaoca istih, registar zdravstvenih ustanova za poslove uzimanja, testiranje i presađivanje ljudskih organa, vođenje registra ozbiljnih, neželjenih događaja i reakcija kao i sistem za brzo reagovanje i informisanje.

Benefit ovog zakona je i uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema u oblasti presađivanja ljudskih organa u cilju uspostavljanja i održavanja sistema sledivosti. Novina ovog zakona je mogućnost presađivanja od život nesrodnog davaoca u okviru programa ukrštene donacije između dva ili više biološki inkopatibilnih parova. Naime, svi pacijenti kojima je potrebno presađivanje organa ne mogu imati kompatibilno živog davaoca svega zbog inkopatibilnost krvnih grupa i HLA senzibilizacije. Program ukrštene donacije među inkopatibilnim parovima omogućava prevazilaženje krvno grupne barijere i HLA senzibilizacije bez dodatne imunosupresivne terapije primaoca, što smanjuje rizik kod komplikacija kod pacijenata i istovremeno umanjuje troškove postupka.

Donošenje ovog zakona povećaće broje kadaveričnih davaoca ljudskih organa, kao i smanjenje liste čekanja za primanje istih. Ima značajne zdravstvene, ekonomske i opšte društvene vrednosti. Naime, razvojem programa presađivanja ljudskih organa povećava se jedina šansa pojedinim pacijentima za preživljavanje, a pogotovo pacijenata na listama čekanja za presađivanje jetre i srca, jer im jedino ova metoda spasava život, kao i smanjenje stopa mortaliteta za pacijente na listama čekanja. Zahvaljujem.
Hvala.

Poštovana predsednice, poštovani ministre sa saradnikom, poštovane koleginice i kolege poslanici, u članu 2. stav 1. u tački 1) reč: „tradicije“ zamenjuje se rečju: „tradicija“. Amandmanom se vrši u stvari pravno-tehnička redakcija.

Ovim članom precizno su definisani pojedini izrazi i njihovo značenje, koje nije na obavezujući način utvrđeno u nekom drugom propisu. Uglavnom se radi o izrazima koji su suštinski vezani za materiju koja je predmet ovog zakona.

Ovim zakonom Republike Srbije uređuje se zaštita kulturnih i istorijskih dobara i u skladu je sa Ustavom. Reguliše se ova oblast na celovit način i objedinjuju se važeći propisi u ovoj oblasti.

Veoma važan benefit zakona biće jedinstvena evidencija o svim ratnim memorijalima u Republici Srbiji, o srpskim ratnim memorijalima u inostranstvu, kao i ratnim memorijalima pripadnika stranih oružanih snaga u Republici Srbiji koji će se trajno čuvati.

Ono što je još važnije, vodiće se evidencija o poginulim licima, počev od Prvog balkanskog rata.

Predlog ovog zakona je rezultat potrebe da se donese novi zakon kojim bi se nedvosmisleno definisale nadležnosti i prevazišla zastarela rešenja, uskladila terminologija i ova oblast uredila u skladu sa načelima modernog građanskog društva, uz poštovanje ljudskih prava.

Ovim zakonom nadležno ministarstvo napravilo velike napore da nadoknadi ono što je propušteno godinama i da institucijama i organizacijama koje se bave očuvanjem kulturne baštine iz ratnih perioda pruži adekvatnu zaštitu.

Uređenjem i održavanjem ratnih memorijala negujemo tradiciju za neka buduća pokoljenja, jer pored jezika, pisma, istorije, običaja i nepokretna kulturna baština predstavlja identitet svake nacije.

Slobodarska tradicija srpskog naroda je skupo plaćena životima naših građana. O toj slobodarskoj tradiciji srpskog naroda na mnogim tribinama širom Srbije govori prof. dr Predrag Marković, zamenik predsednika SPS, koji mlađim naraštajima prenosi nesebično svoje znanje.

Poštovanje tradicije su fine niti koje nas vezuju sa prošlošću, ali koje čini i našu sadašnjost i ostavštinu za budućnost. Tradicija je jedno podsećanje da imamo vlastito mesto u poretku stvari, tj. da imamo identitet jednog naroda.

U neprestanoj trci za vremenom i profitom, čemu veći deo čovečanstva danas robuje, u eri globalizacije koja poništava mnoge posebnosti naroda i zemalja moramo sačuvati svoj identitet za buduće generacije koje dolaze, a to ćemo uraditi kroz čuvanje, održavanje i uređivanje ratnih memorijala koji pričaju o bogatoj istorijskoj prošlosti srpskog naroda i njenim oslobodilačkim, a nikada osvajačkim ratovima. Hvala.
Hvala.

Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, poštovane koleginice i kolege poslanici, u članu 2. Predloga zakona, u važećem članu 11. u stavu 2. koji se menja, reči: „način upravljanja građana poslovima iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave“ zamenjuju se rečima: „način posrednog ili neposrednog upravljanja građana poslovima iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave od strane građana“.

Amandmanom se predlaže drugačija formulacija dela odredbe stava 2. tako što se precizira da su u pitanju posredno ili neposredno upravljanje građana u lokalnoj samoupravi poslovima koji su zakonom utvrđeni kao izvorni ili su povereni lokalnim samoupravama.

Ovim članom Predloga zakona, Statutom se uređuju kako prava i dužnosti jedinice lokalne samouprave i način ostvarivanja, broj odbornika, rad službi, sazivanje sednica, broj članova veća i drugo, tako i način upravljanja građana poslovima iz nadležnosti lokalne samouprave, uređuju se uslovi za ostvarivanje oblika neposredne samouprave, sprovođenje obaveznog postupka javne rasprave prilikom pripreme statuta, budžeta lokalne samouprave, strateških planova razvoja i drugo navedeno od značaja za funkcionisanje lokalne samouprave.

Ovim rešenjima predloga izmena i dopuna Zakona o lokalnim samoupravama dobijamo jednu efikasniju i reformisanu lokalnu samoupravu, a cilj je da svi građani u svim segmentima društva budu zadovoljni u ostvarivanju prava i obaveza, kao i javni službenici, nosioci svih ovih promena.

Na kraju, ovaj Predlog zakona, kao i ostali zakoni iz ovog seta, ponudili su kvalitetna rešenja, što je dokaz da se ovom poslu, što se tiče Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, dugo, odgovorno i transparentno kroz javne rasprave radilo, a sve u interesu građana i građanki Republike Srbije.

Zato, drage koleginice i kolege poslanici, predlažem usvajanje ovog zakona jer je on ponudio kvalitetna rešenja, kao i to da se ovim i ostalim zakonima koji su na dnevnom redu Srbija stavlja u red demokratski razvijenih evropskih zemalja. Hvala.
Zahvaljujem.

Poštovana predsednice, poštovani ministre sa saradnicima, poštovane kolege poslanici, član 1. Predloga zakona menja se i glasi: „U Zakonu o lokalnoj samoupravi član 2. menja se i glasi – lokalna samouprava predstavlja pravo građana da upravljaju javnim poslovima od neposrednog zajedničkog i opšteg interesa za lokalno stanovništvo, neposredno i preko svojih slobodno izabranih predstavnika, a ostvaruje se preko organa lokalne samouprave koji, u skladu sa zakonom, uređuje poslove i upravljaju javnim poslovima od interesa za lokalno stanovništvo“.

Amandmanom se vrši preformulacija radi preciziranja ove zakonske odredbe. Ovaj, kao i ostali amandmani koje su podnele moje kolege iz poslaničke grupe SPS, imaju za cilj da za nijansu poboljšaju već izuzetno dobre i kvalitetne predložene izmene i dopune ovog zakona.

Izmene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi su predložnim rešenjima istakle značaj učešća građana i drugih zainteresovanih subjekata u javnoj raspravi.

Cilj ovih izmena biće bolja primena instituta neposredne demokratije i veće uključivanje javnosti.

Građani će imati mogućnost za pokretanje inicijative od značaja za njihovu sredinu. Biće dovoljno 5% ukupnog broja građana sa biračkim pravom da se pokrene građanska inicijativa.

Uključivaće se u postupak pripreme investicionog dela budžeta lokalne samouprave. Dobiće šansu da predlože šta će se graditi na njihovoj teritoriji.

Na kraju, sve će biti transparentno, te će verovatno biti i manje kritika na račun rada organa lokalne samouprave, jer ovaj zakon daje mogućnost uključivanja najšire javnosti u sam postupak pripreme zakona, strateških i drugih dokumenata javnih politika.

Zaključak je da će građani, stručna javnost i nevladin sektor, odnosno udruženja, imati mogućnost da više utiču na kreiranje politika na lokalnom nivou.

Ovaj Predlog zakona ponudio je kvalitetna rešenja koja su u interesu građana i građanki Republike Srbije i zato sve pohvale Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave i njegovom timu. Hvala.
Poštovana predsedavajuća, poštovani ministre sa saradnicima, poštovane kolege poslanici, ovim amandmanom se vrši dopuna odredbe člana 1. Predloga zakona tako što se unosi pravo na obezbeđivanje stanova po ovom zakonu i za rezervne vojne starešine koje nisu rešile svoje stambeno pitanje, a svrstavaju se u red udruženja od posebnog značaja za bezbednost zemlje.

Podsećanja radi, kada smo raspravljali o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o odbrani, skrenula sam pažnju u svojoj raspravi na status i finansiranje ovih udruženja, a sada želim da skrenem pažnju na rešavanje stambenog pitanja njenih članova koji isto nisu rešili, ako ne u prvoj, onda u nekoj sledećoj fazi gradnje.

Udruženje rezervnih vojnih starešina svoja delovanja težišno zasnivaju na oblastima od značaja za odbranu i značajno doprinose jačanju sistema odbrane. Stogodišnja tradicija ove organizacije obavezuje nas da podržimo njen opstanak, regulišemo njen status, finansiranje, kao i rešavanje stambenih pitanja njenih članova. Potencijal ove organizacije predstavlja pozitivne društvene vrednosti, pre svega patriotizam, kao i znanje i iskustvo njenih članova u poslovima odbrane zemlje.

Savez rezervnih vojnih starešina, pored ostalih ciljeva, neguje i slobodarsku tradiciju srpskog naroda i sećanje na značajne događaje iz istorije njegove borbe za slobodu i nezavisnost. Jedna pohvala je što se ovaj zakon donosi sa neograničenim rokom trajanja.

Na kraju, nadam se da ćemo u bliskoj budućnosti doneti i zakon koji će omogućiti mladim bračnim parovima koji su stručnjaci u svom poslu, kao i zdravstvenim i prosvetnim radnicima, da reše svoje stambeno pitanje pod isto tako povoljnim uslovima. Hvala.
Hvala.

Poštovani predsedavajući, poštovana ministarko sa saradnicima, poštovane kolege poslanici, govoriću kratko o Predlogu zakona o posebnim uslovima za realizovanje projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti.

Realizacija ovog projekta predstavlja opšte interese od značaja za jačanje sistema nacionalne bezbednosti Republike Srbije i biće realizovano u fazama.

Pripadnici snaga bezbednosti kao i penzioneri koji su ranije pripadali istim, ostvarivaće pravo na kupovinu stana pod povoljnim uslovima uz ispunjenje uslova propisanih ovim zakonom i aktima koje donosi ministar.

Imajući u vidu značaj i odgovornost posla koji pripadnici snaga bezbednosti obavljaju, kao i njihov značaj za bezbednost čitave države, a isto tako da i najveći broj među istima decenijama nisu uspeli da trajno reše stambeno pitanje, odlučeno je da se ovaj problem sistemski reši.

Naime, neophodnost za donošenje posebnog zakona ogleda se u tome da se realizacijom projekta počinje istovremeno na više različitih lokacija, u više gradova što zahteva sistemsko rešavanje svih pitanja i prevazilaženje problema koji se mogu javiti u samoj realizaciji.

Napomenuću da je značaj rešavanja stambenih potreba pripadnika snaga bezbednosti veliki i zato ovaj zakon ima za cilj uspešnu i efikasnu realizaciju samog projekta.

Značajno je i to što sa aspekta ustavnosti donošenje ovog zakona koji je po svojoj pravnoj prirodi leks specijalis u odnosu na druge zakone nije odstupio od osnovnog ustavnog načela o zaštiti, koja je propisana članom 58. Ustavom Republike Srbije.

Bitno je napomenuti da će se realizacijom projekta uticati na rast BDP u oblasti građevinarstva, upošljavanje domaće građevinske industrije i rast broja zaposlenih.

Bitna stavka u zakonu je i obavezno učešće domaćih privrednih subjekata, rast PDV, porez prihoda od poreza na imovinu, uskraćenje, umanjenje administrativnih postupaka.

I da zaključim, svi pripadnici snaga bezbednosti, imaće priliku da pod jednakim i povoljnim uslovima reše svoje stambeno pitanje uz ispunjenje uslova propisanih ovim zakonom.
Hvala.

Poštovani predsedavajući, poštovani ministre sa saradnicima, poštovane kolege poslanici, u članu 1. stav 1. reči: „za potrebe odbrane i Vojske Srbije“ zamenjuju se rečima: „za potrebe odbrane Republike Srbije i Vojske Srbije“.

Naime, amandmanom se vrši pravno-tehnička redakcija kojom se doprinosi preciziranju ove zakonske odredbe, ali se ne menja suština, već se dodaju reči „Republike Srbije“.

Ovim zakonom uređuju se ciljevi i načela vojnog obrazovanja, kao i njegove specifičnosti u odnosu na obrazovni sistem Republike Srbije. Materija koju uređuje odnosi se na osnivanje, organizaciju i rad vojnih škola i vojnih naučno-istraživačkih ustanova, odnosno na oblasti srednjeg i visokog vojnog obrazovanja i naučno-istraživačku delatnost od značaja za Vojsku i odbranu zemlje.

Srednje vojno obrazovanje, Vojna gimnazija, Srednja stručna vojna škola i mešovita vojna škola imaće za cilj razvijanje motivacije kod mladih za vojni poziv i školovanje. Donošenjem ovog zakona obezbeđuje se harmonizacija vojnog školstva i uvođenje istog na jedan sistematski način i pravni sistem Republike Srbije. Rezultat donošenja i primene ovog zakona je taj što ćemo dobiti obučenog profesionalnog vojnika, kako na srednjem tako i na visokoškolskom nivou, kao i primena ovog zakona u novoj školskoj godini od 1. septembra 2018. godine, do kada je neophodno blagovremeno izvršiti sve pripreme.

Analiza postojećeg stanja ukazuje da važeći zakon nije usklađen sa propisima koji uređuju sistem obrazovanja u Republici Srbiji. Usvajanjem ovog zakona dovršio bi se proces usklađivanja propisa i vojno-školske ustanove postaće integralni deo obrazovanog sistema Republike Srbije. Hvala.
Poštovana predsednice, poštovani ministre sa saradnicima, poštovane kolege poslanici, govoriću danas o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o odbrani, a moje kolege iz poslaničke grupe govorile su o ostalim zakonima iz ovog paketa.

Sistem odbrane Republike Srbije je deo ukupnog sistema nacionalne bezbednosti koji ostvaruje nacionalne bezbednosne interese, a to su, pre svega, zaštita suverenosti, nezavisnosti i teritorijalne celovitosti Republike Srbije, zaštita bezbednosti države i njenih građana, očuvanje mira i bezbednosti u regionu i svetu. Pri tome bih podvukla naše strateško opredeljenje i to je vojna neutralnost, koja obuhvata i saradnje i partnerstvo sa državama i međunarodnim organizacijama u oblasti bezbednosti i odbrane u svetu.

Osnovni razlog za donošenje ovog zakona, kako navodi predlagač, je potreba da se otklone problemi i nedostaci uočeni u primeni propisa kojima se uređuje sistem odbrane, ali i potreba usaglašavanja sa promenama u pravnom sistemu Republike Srbije.

Ovim zakonom se dopunjuje i precizira delokrug poslova Ministarstva odbrane, zatim se omogućava osnivanje budžetskog fonda za potrebe obezbeđenja sredstava za finansiranje funkcionisanja i unapređenje službe traganja i spasavanja, vojnih vazduhoplova i razvoja sposobnosti Vojske Srbije.

Ovim predlogom ustanovljava se obaveza da se precizira koji su to tajni podaci Vojske Srbije koji se moraju označiti i čuvati, jer su od značaja za nacionalnu bezbednost.

Ono što bih posebno istakla jeste da se zakonom omogućava sticanje statusa udruženja od posebnog značaja za odbranu, a to su udruženja koja svoje delovanje težišno zasnivaju na oblastima od značaja za odbranu i svojim programima, delovanjem, masovnošću i organizovanošću doprinose jačanju sistema odbrane.

Iskoristiću priliku da skrenem pažnju na Savez rezervnih vojnih starešina Srbije. Do sada su ova udruženja radila u jako otežanim uslovima. Jedno kraće podsećanje na istorijat ovog udruženja. Naime, Savez organizacija rezervnih vojnih starešina je organizacija koja je osnovana 1919. godine, na godišnjicu proboja Solunskog fronta. Kako taj datum ne bi pao u zaborav, tu slavnu pobedu izvojevala je srpska vojska koju su tada u 80% činili rezervni oficiri, rezervni podoficiri i rezervisti. Prvi predsednik bio je vojvoda Stepa Stepanović, koji ju je i osnovao, prepoznajući potrebu za postojanjem šire populacije koja razume obavezu i raspolaže znanjima i veštinama potrebnim za odbranu zemlje.

Stogodišnja tradicija ove organizacije obavezuje nas da podržimo njen opstanak, regulišemo status i njeno finansiranje. Potencijal ove organizacije predstavlja pozitivne društvene vrednosti, pre svega patriotizam, kao i znanje i iskustvo njenih članova u poslovima odbrane zemlje.

Savez rezervnih vojnih starešina, pored ostalih ciljeva, neguje i slobodarsku tradiciju srpskog naroda i sećanje na značajne događaje iz istorije, njegove borbe za slobodu i nezavisnost.

U tom smislu sam zajedno sa koleginicom Stefanom Miladinović podnela i amandman na član 21. Predloga zakona i nadam se da će se precizirati status ove organizacije. Hvala.
Hvala.

Poštovani predsedavajući, poštovani ministre, poštovane koleginice i kolege narodni poslanici, govoriću o Predlogu zakona o planskom sistemu Republike Srbije.

Javne politike su pravac delovanja na svim nivoima vlasti – Republika Srbija, AP i jedinice lokalne samouprave, a sve u cilju postizanja ekonomskih i društvenih ciljeva koji su u najboljem interesu društva u celini. Neki od primera su obrazovanje, zdravstvo, odbrana i slično.

Javne politike obično uspostavljaju pravce delovanja, regulatorne mere, zakoni prioritete za finansiranje koji se odnose na konkretne oblasti ili probleme, kao i odgovornost za njihovo sprovođenje.

Misija javne politike je kvalitetna javna politika, koja najbolje vodi razvoju društva i ekonomije, a njena vizija je dobar sistem kreiranja i upravljanja javnim politikama na bazi činjenica i svest donosioca odluka o vrednostima znanja i analiza rešavanja problema.

Razlog za donošenje ovog zakona je potreba da se uspostavi efikasan, transparentan, koordinisan i realističan sistem planiranja Republike Srbije, AP i lokalnih samouprava, koji pokriva sve aspekte socijalne, ekonomske i razvojne politike, uz optimalno korišćenje budžetskih sredstava, obezbeđenje održivog rasta i razvoja Republike Srbije, kao i efikasno sprovođenje pristupanja EU.

Nepovezivanja procesa planiranja javnih politika i izrada propisa jedinstvenih procesa rezultira neefikasnošću planskog sistema i regulatornog okvira za razvoj društva. Pak, nasuprot tome, efikasan planski sistem, odnosno efikasno sprovođenje javnih politika, kao i analiza efekata doprinosi kvalitetnijem društvu i ekonomiji jedne zemlje.

Predlogom ovog zakona vodilo se računa o tome da se ne ugroze izvorne i Ustavom garantovane nadležnosti lokalne vlasti. Ovim predlogom se eksplicitno uvodi i obaveza praćenja i vrednovanja usvojenih javnih politika i propisa da bi se video i pratio efekat istih.

Ovakva obaveza nije propisana nijednim drugim zakonskim rešenjem, a ovaj zakon to čini. Drugim rečima, obezbeđuje se efikasan planski sistem i povoljan regulatorni okvir za razvoj društva.

Važeći propisi ne omogućavaju učesnicima planskog sistema da sa sigurnošću odrede kada donose strategiju, a kada program, niti šta sve ti dokumenti javnih politika i akcioni planovi treba da sadrže.

Zbog odsustva ove obaveze dolazi do gomilanja neefikasne, to jest suvišne i štetne regulative, koja opterećuje poslovanje privrednih subjekata i život građanima. Predlogom ovog zakona se prevazilazi ovaj problem. Još jedan od mnogih pozitivnih efekata ovog zakona je taj što će uspostavljanjem jedinstvenog informacionog sistema, u koji će se unositi dokumenti javnih politika, srednjoročni planovi i izveštaji o sprovođenju istih obezbediti efikasno i konzistentno planiranje na svim nivoima i podrazumevati precizno utvrđivanje mera za sprovođenje javnih politika.

Sve ovo navedeno su samo neke od pozitivnih mera i benefita koje ovaj predlog zakona donosi.

Ovim predlogom zakona uređuje se i obaveza sprovođenja konsultacija prilikom izrade dokumenata javnih politika i propisa. Naime, primetno je da u praksi nije jasno razgraničeno šta je svrha sprovođenja konsultacija, a šta je svrha sprovođenja javnih rasprava, pa se ovim zakonom jasno definiše njihova suština i propisuju obaveze u sprovođenju.

Cilj reforme planskog sistema u Republici Srbiji jeste uspostavljanje koherentnog sistema za efikasno planiranje i upravljanje javnim politikama na svim nivoima sistema vlasti. Najbolje rešenje za ostvarenje ovog cilja je donošenje sistematskog zakona o planskom sistemu, koji će dati okvir i smernice za planiranje i kreiranje, za sprovođenje i praćenje efekata javne politike i propisa.

Na kraju, ono što je za mene kao socijalistu i pripadnika političke partije, koja je socijalno odgovorna, važno jeste činjenica da će donošenjem ovog zakona građani osetiti efekte u vidu efikasnijeg i delotvornijeg sprovođenja socijalnih i ekonomskih politika, koje će posledično doprineti poboljšanju kvaliteta javnih usluga, životnog standarda i ispunjenju potreba građana.

U Danu za glasanje poslanička grupa Socijalističke partije Srbije glasaće za ovaj i set ostalih zakona. Hvala.