Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanice <a href="https://otvoreniparlament.rs/poslanik/8870">Jelena Žarić Kovačević</a>

Jelena Žarić Kovačević

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, moram i želim da pomenem Dom zdravlja u Nišu. To je ustanova primarne zdravstvene zaštite u kojoj je prioritet u radu unapređenje preventivne zdravstvene zaštite, u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja korisnika. Svoju delatnost obavlja kroz organizaciju 12 službi. Pored centralnog objekta, svoj rad organizuje još u 65 zdravstvenih stanica i ambulanti na gradskom i seoskom području. Zaposleni u Domu zdravlja Niš pružaju usluge stanovništvu grada Niša, ali i okolnim opštinama za nivo usluga primarne zdravstvene zaštite koje one nisu u mogućnosti da pruže.

U 2017. godini Dom zdravlja u Nišu zadržao je lidersku poziciju na polju primarne zdravstvene zaštite u jugoistočnoj Srbiji. Pruženo je 5.400.000 usluga za 260.000 stanovnika, što je 23% više od plana. U prvoj polovini 2018. godine pruženo je više od 2.800.000 usluga, što je za 35% više od plana za ovaj period. Dom zdravlja Niš u proseku svake godine zabeleži 1.800.000 poseta.

Ono što se takođe odnosi na poboljšanje zdravstvene zaštite jeste i aktivnost direktora i rukovodstva, ali i zaposlenih u Domu zdravlja u Nišu, bez čega ova ustanova ne bi mogla da funkcioniše na ovako dobar način. Organizuju se brojne preventivno-promotivne aktivnosti u kojima učestvuju sve službe Doma zdravlja. Ostvarena je dobra saradnja sa lokalnom samoupravom i brojnim ustanovama u gradu i okolini u organizaciji, kao i realizacija projekata kao što su „Približimo se pacijentima“, „Zdravlje za sve“, „Bazar zdravlja“, „Otvorena vrata“ i brojne akcije po kalendaru zdravlja.

U toku 2017. godine realizovano je više od 290 promotivnih aktivnosti, od toga 200 akcija organizovano na seoskom području u 64 sela. U toku akcija pregledano je preko 6.600 pacijenata i pruženo više od 14.500 zdravstvenih usluga. Povećan je obim usluga Savetovališta za mlade, kao i Savetovališta za glaukom, demenciju, depresiju i dijabetes. Posebno treba istaći rad Savetovališta za dijabetes, Razvojnog savetovališta, Savetovališta za psihofizičku pripremu trudnica za porođaj i Savetovališta za odvikavanje od pušenja. Veliki doprinos u preventivnom radu i brojnim akcijama kako u objektu, tako i na terenu dao je Centar za preventivne zdravstvene usluge.

Veoma značajna poseta ostvarena je jula 2017. godine kada je predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić u sklopu svoje zvanične dvodnevne posete u Nišu obišao završne radove na konstrukciji Doma zdravlja. Ovo je prva poseta na najvišem državnom nivou od izgradnje i puštanja u rad centralnog objekta Doma zdravlja Niš. U toku posete predsednik Aleksandar Vučić se upoznao sa organizacijom rada i kadrovskom strukturom zaposlenih, a imao je i priliku da razgovara sa pacijentima koji su u tom trenutku ostvarivali zdravstvenu zaštitu.

Veliki je značaj zdravstvene zaštite koju pruža ova ustanova, ne samo za građane Niša, već i za čitavu jugoistočnu Srbiju, jako je važna podrška Ministarstva zdravlja i Vlade Republike Srbije. Iskoristiću ovu priliku da se na toj podršci vama, ministre, i zahvalim. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani ministre sa saradnicima, poštovani predstavnici VSS, dame i gospodo narodni poslanici, danas su pred nama predlozi zakona od strane Vlade Republike Srbije za koje je resorno nadležno Ministarstvo zdravlja, a na koje ću se ja osvrnuti u raspravi u pojedinostima. Danas ću određeno vreme izdvojiti za predloge VSS i zbog čega su važni kvalitetni kadrovi koji se predlažu za vršenje sudijske funkcije.

Predlaganjem stručnih i iskusnih kadrova za sudije obezbeđuje se efikasan pravosudni sistem, sigurnost građana i dobar poslovni ambijent. Oni moraju biti spremni da na brz i kvalitetan način rešavaju sporove i moraju biti spremni da se uhvate u koštac sa kriminalom i korupcijom.

Ako se vratimo čak na 2003. godinu, setićemo se kako su izvršna, zakonodavna i sudska vlast bile u međusobnom sukobu iz razloga što su tadašnji političari želeli da stave pravosudni sistem pod svoju kontrolu. Setićemo se vremena kada je funkcija v.d. predsednika Srbije zloupotrebljena i kada je vanredno stanje bilo oružje za vršenje pritisaka na sudije Vrhovnog suda da podnose ostavke, za smenjivanje čelnika u pravosuđu koji su se protivili nelegitimnoj reformi pravosuđa.

Želim da napravim paralelu i da ukažem na greške i zloupotrebe, na političke uticaje, ucene i manipulacije, kao tada osnovno sredstvo za izbor sudija. Ukazala bih i na to da je za vreme prethodnog demokratskog režima izbor sudija i pravosuđe uopšte toliko bilo loše da je Venecijanska komisija reformu pravosuđa ocenila kao urušavanje sistema pravosuđa u Srbiji. U tom periodu sudije su birane na zatvorenim sednicama, otpuštane na zatvorenim sednicama bez obrazloženja. Na sednicama tada vladajuće stranke pravljeni su spiskovi novih sudija i onih koji će napredovati.

Srbija više nije u situaciji da sebi dozvoli taj luksuz, da snosi troškove zbog neodgovornog i nestručnog postupanja sudija. Došao je kraj periodu u kome su sudije odlučivale pod pritiskom političkih uticaja, periodu u kome se neprofesionalno i naručeno presuđivalo, a posledice snosili građani ni krivi ni dužni. Za vreme prethodne vlasti, podsetiću, imali smo i advokata iz Niša koji je na nezakonit način izabran za člana VSS. To nam je ukazivalo i na to kakvi su bili njihovi predlozi. Sada VSS radi u skladu sa zakonom i u granicama svojih ovlašćenja.

Danas imamo delotvornije pravosuđe, sudije koje znaju šta znači reč odgovornost. Građanima je pravda dostupna i poštuje se princip ravnopravnog tretmana na sudu. Danas se radi na jačanju vladavine prava i pravne sigurnosti, vraća se poverenje građana u pravosudni sistem koji uživa ugled koji zaslužuje.

Prema tome, smatram da su predlozi VSS svakako kvalitetni. Takođe, smatram da su predlozi Ministarstva zdravlja o kojima je danas dosta mojih kolega govorilo, takođe, kvalitetni i u danu za glasanje, kao i ostale moje kolege iz poslaničke grupe SNS, ću ih podržati. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Poštovani ministri sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, meni je potpuno jasno da pojedini poslanici iz opozicije nisu u stanju da se osvrnu na uspehe dok su oni bili na vlasti. Meni je žao pre svega zbog građana da mi iz prethodnog režima nemamo toliko pozitivnih stvari koje možemo da istaknemo, ali zato ja mogu da govorim o pozitivnim stvarima i o radu sada Vlada Republike Srbije.

Govoriću danas u načelnoj raspravi o predlozima iz Ministarstva rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja, ali ću pritom ukazati na to kako saradnja ovog ministarstva i jedinica lokalne samouprave može imati pozitivne efekte na građane i rezultate koji se odnose pre svega na socijalnu politiku.

Da Vlada Republike Srbije vodi dobru socijalnu politiku pokazuju i poslednji podaci iz Niša, iz Centra za socijalni rad, koji govore o smanjenju broja korisnika novčane socijalne pomoći.

Sada u Nišu postoji 8.431 nosilac socijalne pomoći, odnosno toliko porodica prima novčanu pomoć. U odnosu na isti period od prošle godine to je dosta porodice manje i to sa trendom daljeg opadanja.

Ono što prati smanjenje broja korisnika socijalne pomoći jeste smanjenje broja nezaposlenih lica po podacima filijale Službe za zapošljavanje u Nišu. Najčešći razlog za gubitak prava na socijalnu pomoć je upravo zaposlenje člana domaćinstva.

U 2012. godini, na primer, bilo je 33 hiljade nezaposlenih lica, pa je i broj korisnika socijalne pomoći bio veći. Dakle, bio je preko 12 hiljada. Sada je broj aktivnih tražilaca posla u poslednjih nekoliko godina najmanji, pa se nastavlja i trend smanjenja broja korisnika socijalne pomoći.

To je rezultat mera koje sprovodi grad i koje sprovodi nacionalna služba za zapošljavanje na taj način što se izdvajaju određena sredstva kako bi se nosioci socijalne pomoći uveli u neki vid zaposlenja.

Još jedna stvar vrlo važna koju bih volela da istaknem jeste da Grad Niš i Centar za socijalni rad u Nišu pomažu mladim parovima na selu, što je u skladu sa socijalnom, ali i sa pronatalitetnom politikom Vlade Srbije.

U Nišu je počela realizacija prve faze projekta kojim se pruža pomoć mladima na selu koji žele da razvijaju svoj biznis u seoskim sredinama gde su rođeni i kojim se oni stimulišu i na proširenje porodica.

Preko Centra za socijalni rad izdvojeno je pet miliona dinara kako bi se pružila socijalna i finansijska podrška za pokretanje sopstvenog biznisa za porodice koje bi ušle u ovaj program pronalitetne politike, a pri tom žele da se bave poljoprivredom, pčelarstvom, voćarstvom, povrtarstvom, seoskim turizmom ili nekom drugom delatnošću kojom će izdržavati svoju porodicu.

Do sada se prijavilo sedam porodica. Radi se tek o pripremnoj fazi za sledeću godinu i Grad Niš se priprema da pruži svaku vrstu pomoći porodicama na selu.

Stručni timovi su već počeli da rade na terenu, da analiziraju potrebe građana. Do sledeće godine planirano je da se završi mapiranje na teritorijama četiri od pet gradskih opština, jer teritorija opštine Medijana ne obuhvata sela i seoska područja. Posle toga će se organizovati obuke, tribine i edukacije na temu reproduktivnog zdravlja.

Porodicama koje ispunjavaju uslove dodeljivaće se grantovi u iznosu od oko 140 hiljada dinara, kao i sva druga potrebna podrška. Apliciranje traje do kraja godine i sve zainteresovane porodice iz Niša ili okoline mogu se javiti Centru za socijalni rad.

U Srbiji postoji oko 4.700 sela. U oko 1.000 sela ima manje od 100 stanovnika. Sela se gase, ali to će se zaustaviti vođenjem pravilne i socijalne i pronatalitetne politike Vlade Republike Srbije, koja će mere koje se sprovode u Gradu Nišu svakako doprineti kao podrška socijalnoj, agrarnoj i natalitetnoj reformi. Razvoj sela se mora ubrzati, jer tamo živi čak 40% građana Srbije.

Na konkretnim primerima sam sada pokazala koji su rezultati mera koje sprovodi Vlada Republike Srbije i u skladu sa tim pozivam koleginice i kolege da podržimo ove predloge u danu za glasanje i da damo podršku socijalnoj i pronatalitetnoj politici Vlade Republike Srbije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajuća.

Dame i gospodo narodni poslanici, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave iz koje ja dolazim odlično sarađuju i svi projekti koji su za grad Niš planirani od strane Vlade Republike Srbije, a da je ovo ministarstvo uključeno na bilo koji način, sprovode se na vreme i onako kako je to planirano. Proces modernizacije državne uprave se, naravno, odnosi i na funkcionisanje gradske uprave u Nišu, odnosno na težnju da i ona radi odgovornije i efikasnije pružajući usluge stanovnicima Niša na zadovoljavajućem nivou. U tome je Niš uvek imao stručnu i tehničku podršku od strane Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave.

Dakle, nakon racionalizacije broja zaposlenih u upravi koja je bila nužna, nastavlja se sa optimizacijom procesa rada i investiranjem u unapređenje znanja i veština zaposlenih, ali i sa stvaranjem boljih uslova za njihov rad. U skladu sa takvom namerom Vlade će se i raditi na izmenama zakona koje se odnose na način provere znanja i veština prilikom zapošljavanja, profesionalni razvoj zaposlenih i nagrađivanje po zaslugama. Sa druge strane, nastavlja se sa reformom sistema plata, jer samo transparentan, pravedan i upravljiv sistem kadrova i plata može podići motivaciju zaposlenih, što na kraju doprinosi i kvalitetnijim uslugama koje uprava pruža građanima. Uprava je uspešna onoliko koliko su građani zadovoljni, a to je primarni cilj svih reformskih mera Vlade Republike Srbije. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsednice.

Ja sam se još malopre javila po Poslovniku, ali evo mogu i sada da iskoristim to svoje pravo. Pozivam se na član 106. stav 1. – govornik može da govori samo o tački dnevnog reda o kojoj se vodi pretres.

Kolega Živković je dva puta zloupotrebio pravo da govori, prvo po amandmanu, a kasnije na osnovu replike koju je dobio.

Moram da kažem da nikakva nervoza nije u pitanju, nema potrebe da poslanici SNS budu nervozni. Poslanici SNS samo imaju potrebu da građanima kažu istinu.

Ako smo već kod istine i ako smo već kod činjenica, smatram da ne bi trebalo da se kolegi Živkoviću dozvoljava ovde da poziva na proteste u Nišu. Jeste, sednica će biti zakazana u Nišu 22, odnosno u petak. Jako je ružno da se prilika u Narodnoj skupštini koristi za to da se poziva na proteste u Nišu, a kad smo već kod istine i kod činjenica, onda to znači da ja ovde po povredi Poslovnika mogu da pričam i o privatizaciji i prodaji „Srbija-turist“ u čemu je učestvovao Zoran Živković kada je 230 ljudi ostalo bez posla. Onda to znači da ja mogu da pričam i kako je Zoran Živković iskoristio svoje premijersko mesto kada je od Duvanske industrije Niš, praktično, koju je napravio ni na šta, kada je 20.000 ljudi izgubilo posao itd.

Molim vas da ubuduće upozorite govornike da ne čine ovakve povrede Poslovnika.
Zahvaljujem predsedavajući.

Ponovo sam se javila po povredi Poslovnika. Reklamiram član 107. govornik na sednici Narodne skupštine dužan je da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine.

Grubo je povređeno dostojanstvo Narodne skupštine, ali je grubo povređeno i dostojanstvo svih građana Niša. Poštovani predsedavajući, ne znam da li ste vi čuli da je kolega Živković upravo izgovorio da je ponosan na svaku privatizaciju i na sve te poslove u kojima je učestvovao. To znači da je ponosan na gubitak svih radnih mesta za sve građane Niša. Budite sigurni da mu građani Niša to neće zaboraviti.

Molim vas da primenjujete Poslovnik shodno čl. 108. i 109. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, gospodine Marinkoviću.

Uvaženi ministre sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, kako ukazujem na sveukupni razvoj Republike Srbije, i ovog puta želim da to istaknem, ali i da istaknem i sastanak predstavnika Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave sa šefom Misije MMF-a o rezultatima reforme javne uprave, sa posebnim akcentom na reformu sistema plata.

Stručna podrška Misije je od velikog značaja za nastavak reforme sistema plata, a najviše se odnosi na utvrđivanje finansijskih efekata promena koje reforma donosi.

Reforma doprinosi boljem upravljanju u finansijama i višem stepenu transparentnosti, kao i većoj motivaciji zaposlenih, a konačno i boljem kvalitetu usluga koje pruža državna uprava.

Reforma sistema plata odnosi se na 470 hiljada zaposlenih. U prethodnom periodu doneto je mnogo zakonskih i podzakonskih akata, čime su utvrđeni zakonski okviri i date smernice za dalje korake u reformi. Ono što sada sledi jesu pregovori sa sindikatima o utvrđivanju koeficijenata u javnim službama.

Inače, Vlada Republike Srbije je predstavnicima MMF-a predložila povećanje plata u javnom sektoru, koje se kreću od 8 do 10%. Povećanje od 10% imali bi učitelji i nastavnici u srednjem obrazovanju, policija i lekari, a ostali zaposleni u javnom sektoru imali bi povećanje od 8%. I ovo je, naravno, rezultat odgovorne politike Vlade Republike Srbije i suficita budžeta od 6,5 milijardi dinara samo u prvom kvartalu 2018. godine. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, ovakvim predlogom zakona o kome raspravljamo u pojedinostima samo se potvrđuje intencija Vlade Republike Srbije da ne samo prati moderne trendove koji se tiču efikasnije i odgovornije državne uprave, već se ponaša i u smislu kompletnijeg sprovođenja reformi u cilju pristupanja Srbije EU.

S tim u vezi, hoću da kažem da je ovih dana aktuelno usvajanje rezolucije u Evropskom parlamentu između Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Srbije, u kojoj se pohvaljuje kontinuirani napredak Srbije u evropskim integracijama.

Poenta je što 2025. godina nije nedostižna za Srbiju. U mnogim oblastima su reforme ubrzane i to je pohvaljeno. Pohvaljena je i ekonomska politika Srbije, regionalna saradnja i što je najvažnije, data je preporuka za otvaranje novih poglavlja. To znači da je Srbija na pravom putu.

Sve zemlje članice EU dale su saglasnost za otvaranje dva nova poglavlja – Poglavlje 33, budžetske i finansije odredbe i Poglavlje 13, koje se odnosi na ribarstvo. Ovo je rezultat sprovedenih mera i reformskih rezultata, posebno u oblasti vladavine prava, ali i Poglavlja 23 i 24 i to znači da su naši rezultati prepoznati.

Takođe, do kraja juna biće potpisan i deo predpristupnih bespovratnih sredstava u iznosu od oko 42 miliona evra.

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave svakako daje svoj doprinos u procesu pristupanja Srbije EU i ja zato predlažem da ove predloge u danu za glasanje podržimo. Zahvaljujem.
Zahvaljujem, predsedavajući.

(Balša Božović: Povreda Poslovnika.)

Pozivam se na član 106. stav 2. niko ne može da prekida govornika, niti da ga opominje, iako dok ja govorim se čuje urlanje sa druge strane sale.

Ne znam zašto su poslanici DS ovako nervozni?

Predsedavajući, ne znam da li ste čuli kako je kolega Milojičić dobacio predsedniku naše poslaničke grupe Martinoviću – lažeš kao Vučić i šta sve vama dobacuju.

Potpuno pozdravljam što ste izrekli opomenu kolegi.

(Radoslav Milojičić: Izvinjavam se, ko Vučić niko ne laže.)

(Balša Božović: Po Poslovniku.)

Volela bih da kamere snime ovo divljanje sa druge strane sale. Uopšte ne znam zašto vi dozvoljavate da ovako funkcioniše parlament. Hvala.
Zahvaljujem, predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, pozivam se na povredu člana 106, odnosno na povredu člana 107, jer je povređeno dostojanstvo Narodne skupštine.

Smatram da nije povređeno samo dostojanstvo Narodne skupštine, već da je povređeno dostojanstvo svih građana Republike Srbije, obzirom da u Srbiji žive i pripadnici nacionalnih manjina.

Koleginica Jerkov je na vrlo lukav način iskoristila priliku da podvede SNS pod kontekst loših odnosa prema nacionalnim manjinama. Ja želim da kažem da je SNS stranka koja u svojim redovima, odnosno u svom članstvu, ima i pripadnike nacionalnih manjina. Ja ovde imam koleginice i kolege koji su pripadnici nacionalnih manjina i mene je sramota što sam čula da je SNS podvedena pod takav kontekst i da se stavlja u kontekst deljenja sendviča ili iskorišćavanja na bilo koji način pripadnika nacionalnih manjina.

Sa druge strane, Vlada Republike Srbije vodi ispravnu politiku, štiteći prava pripadnika nacionalnih manjina.

Ja vas molim, predsedavajući, da ubuduće bar prekinete govornika, mada smatram da je koleginica najmanje zaslužila opomenu, te vas podsećam i na član 108. i 109. Radi se o jednoj osetljivoj temi i smatram da ne bi trebalo da pripadnike nacionalnih manjina koristimo za neke jeftine političke poene u Narodnoj skupštini. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Dame i gospodo narodni poslanici, ja ću danas govoriti o predlozima zakona iz nadležnosti Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave jer postoje neka rešenja koja će još više unaprediti rad jedinica lokalne samouprave, a ja bih to želela da istaknem.

Potrebno je doneti izmene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kako bi se izvršilo usklađivanje sa drugim zakonima, ali i otklonili nedostaci koji su uočeni prilikom primene ovog zakona koji je donet 2007. godine. Osim toga, kao jako važno istaknuto je učešće građana u javnoj raspravi, odnosno građanima je data mogućnost da iniciraju javnu raspravu o nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave.

Novina koja će se primenjivati od narednih lokalnih izbora odnosi se na smanjenje broja lokalnih funkcionera u zavisnosti od broja stanovnika opštine, odnosno grada. Takođe, izmenjen je koncept utvrđivanja nadležnosti jedinica lokalne samouprave pa se ne navodi više takstativno koje su to nadležnosti jedinica lokalne samouprave, već se određuju oblasti iz kojih će one crpeti svoje nadležnosti.

Na kraju, što se tiče mesnih zajednica bliže se uređuju odnosi između organa mesnih zajednica i organa jedinica lokalne samouprave.

Srbija teži ka usklađivanju propisa sa principom koji postoji u savremenim demokratskim državama, a to je otvoreni dijalog, odnosno saradnja javnosti sa organima državne uprave, u procesu donošenja odluka i kreiranja propisa. Savet Evrope je 2009. godine doneo kodeks dobre prakse za učešće građana u procesu donošenja odluka, i mi smo sada na putu implementacije tih principa.

Srbija je pristupila partnerstvu za otvorenu upravu i na taj način se obavezala na jačanje transparentnosti, efikasnosti i odgovornosti javne vlasti i to upravo kroz saradnju sa civilnim društvom, kroz lakši pristup informacijama, učešće građana u upravljanju javnim poslovima, upotrebom novih tehnologija, a sve sa ciljem uspostavljanja delotvornijeg i odgovornijeg rada organa javne vlasti.

Takođe, rešenja iz Predloga zakona o izmeni i dopuni Zakona o državnoj upravi, uskladiće propise sa Zakonom o lokalnoj samoupravi po pitanju međuopštinske saradnje, kada su u jedinicama lokalne samouprave povereni poslovi koje bi one mogle da obave u saradnji sa drugim jedinicama lokalne samouprave, i onda moraju da zaključe sporazum o međuopštinskoj saradnji radi racionalnijeg i stručnijeg obavljanja tih poslova.

Uključivanje građana je neophodno, njihova uloga je od velikog značaja za pravilno vršenje vlasti, i građanima se mora obezbediti učešće u kreiranju demokratskih institucija. Upravo je ovo razlog potvrđivanja dodatnog Protokola Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, koji će uključiti pravo na učešće u javnom životu na lokalnom nivou i pravo na informisanje od lokalnih vlasti. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi potvrđena je i u Narodnoj skupštini i ona proklamuje princip da su lokalne vlasti glavni osnov demokratskog društva i da je pravo građana da obavljaju javne poslove na lokalnom nivou jako važno. Moram da kažem da je to ustanovljeno i kao princip koji je jedinstven za sve zemlje članice Saveta Evrope.

Dodatni protokol Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi o pravu da se učestvuje u poslovima lokalnih vlasti, sastavljen je od strane Evropskog odbora za lokalnu i regionalnu demokratiju, a 2017. godine, Srbija je pristupila i potpisala ovaj protokol, pa je shodno tome i logično da se pred nama nalazi i Predlog zakona o potvrđivanju ovog dodatnog Protokola.

Što se tiče nacionalnih manjina, istakla bih jako dobre predloge koji su pred nama, a koji će uređivati status pripadnika nacionalnih manjina.

Republika Srbija se otvaranjem Poglavlja 23. opredelila za unapređenje institucionalnog i zakonodavnog okvira u oblasti ljudskih i manjinskih prava, a Vlada Republike Srbije je usvojila Akcioni plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina.

Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina donet je 2002. godine. Posle toga nastupile su ustavne promene 2003. i 2006. godine, i usvojen je čitav set zakona koji se na sistemski način odnosio i na pripadnike nacionalnih manjina. Promene koje su se desile za ovo vreme, ali i konstantna potreba za unapređenjem položaja nacionalnih manjina, nameću razloge za donošenje ovog zakona, kako bi se nastavilo sa razvojem politike u oblasti zaštite pripadnika nacionalnih manjina. Na taj način stvoriće se pravni osnov za zakonsko uređivanje mera za unapređenje ravnopravnosti u cilju postizanja zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u javnom sektoru, ostvarivanja prava na upis podataka o nacionalnoj pripadnosti u službene evidencije i zbirke podataka o ličnosti.

Takođe, potrebno je posebnim pravilima urediti i službenu upotrebu jezika i pisama nacionalnih manjina i pravo na izbor i upotrebu nacionalnih simbola.

Što se tiče Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama, donošenje ovog zakona prate izmene koje će biti učinjene u Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina da bi se obezbedilo jedinstvo pravnog poretka i međusobna usaglašenost propisa.

Takođe, potrebno je zakonski regulisati implementaciju određenih mera koje su predviđene u Akcionom planu za ostvarivanju prava nacionalnih manjina koji je usvojila Vlada Republike Srbije.

Ono što je ovde važno da se kaže, jeste da će lokalne samouprave imati posla kada ovi zakoni budu stupili na snagu, jer su u obavezi da svojim statutima uvedu u ravnopravnu upotrebu jezik i pisma nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika dostiže 15%. Takođe u naseljenim mestima jedinica lokalne samouprave gde broj pripadnika nacionalne manjine dostiže 15% imena organa, nazivi jedinica lokalne samouprave, trgova i ulica ispisuju se na jeziku te nacionalne manjine. Skupština jedinica lokalne samouprave će statutom utvrditi koja su to naseljena mesta.

Imamo i nešto što će se odnositi na Narodnu skupštinu, naime, to je odredba koja kaže da narodni poslanik koji pripada nacionalnoj manjini čiji broj u ukupnom stanovništvu Republike Srbije dostiže najmanje dva posto ima pravo da se Narodnoj skupštini obraća i na jeziku nacionalne manjine.

Na kraju imamo Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, razlozi za donošenje ovog zakona su malo širi, dakle, nije samo puko usaglašavanje sa drugim propisima, mada i za tim postoji potreba i potreba za implementacijom mera iz Akcionog plana. Usled inicijativa za ocenu ustavnosti ovog zakona, Ustavni sud je doneo odluku kojom je obavezao na primenu mišljenja iz te odluke, prilikom primene odredaba pojedinih odredaba ovog zakona. Prema važećem zakonu nacionalni savet osniva ustanove, privredna društva i druge organizacije iz oblasti društvenog života u kojima deluje. Međutim, Ustavni sud je smatrao da je osnivanje privrednih društava moguće samo ako je to predviđeno posebnim zakonima pa je potrebno usklađivanje tih odredbi.

Osim toga, izmene se odnose na još mnoga pitanja, na bolju saradnju sa državnim organima, pitanje korišćenja i raspolaganja imovinom, depolitizaciju nacionalnih saveta, odnosno pitanje nespojivosti funkcija, dalje na pitanje radnog odnosa u nacionalnom savetu, finansiranje saveta, kontrolu rada nacionalnih saveta i tako dalje.

Na kraju bih pozvala poslanike da podržimo ove predloge u danu za glasanje i politiku Vlade Republike Srbije koji se vodi u ovim oblastima, a ono čime bih ja želela da završim ovo izlaganje je upravo ono o čemu sam pričala prošle nedelje kada su pred nama bili predlozi zakona iz NBS, pa se neću ponavljati, ali ću iskoristiti priliku da ponovo ukažem na uspehe gospođe Tabaković i njenog tima u NBS za našu zemlju, poželeću joj još više uspeha u daljem radu i pruži ću podršku i tom predlogu zajedno sa svojim kolegama iz poslaničke grupe SNS. Zahvaljuje.
Zahvaljujem, gospodine Marinkoviću.

Gospođo Tabaković sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, NBS uložila je velike napore kako bi mere koje su planirane bile realizovane i kako bi postupanje NBS činilo celinu sa politikom koju sprovodi Vlada Republike Srbije u oblasti monetarne stabilnosti i fiskalne konsolidacije. Politika u NBS vodi se na odgovoran način, stabilnost dinara je vrlo važna za funkcionisanje svih segmenata Republike Srbije. Važno je veza između stabilnosti dinara i privede, a naša privreda beleži kontinuiran rast i razvoj. Daje se veća sigurnost domaćim ali i stranim investitorima koji pod odličnim uslovima ulažu u našu zemlju, a mi kao rezultat imamo nove fabrike i nova radna mesta.

Ako samo za 2018. godinu uzmemo u obzir podatke, oni nam govore mnogo. U prvom kvartalu 2018. godine ostvaren je suficit republičkog budžeta u iznosu od 6,5 milijardi dinara. Naplaćeni su prihodi u iznosu od 266,7 milijardi dinara. U martu mesecu deficit budžeta iznosio je 12 milijardi dinara. Na nivou opšte države u prvom kvartalu zabeležen je fiskalni suficit u iznosu od 3,7 milijardi dinara što je 0,4% BDP i primarni fiskalni suficit u iznosu od 45 milijardi dinara što je 4,3% BDP.

Uzevši sve u obzir, kao i to da su predlozi koji su danas pred nama, da nisu naišli na neke konkretne kritike, verujem da su i ovi predlozi dobri i ja, gospođo Tabaković želim vama da i dalje požrtvovano radite sa svojim timom na održavanju stabilnosti Srbije, a poslanici SNS će podržati vaše predloge u danu za glasanje. Zahvaljujem.
Zahvaljujem predsednice.

Poštovana gospođo Tabaković sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, postoji realna potreba da se urede obaveze pružaoca finansijskih usluga u svim fazama ugovaranja. Korisnik mora još u predugovornoj fazi da dobije sve informacije koje su neophodne kako bi mogao da donese pravu odluku o svojoj potrebi za nekom finansijskom uslugom.

Naročito je važno da korisnik bude upoznat sa svojim pravima, kao npr. da od ugovora na daljinu može da odustane pod određenim uslovima ili da ne mora da plati usluge koje nije tražio.

Ono što je jako važno, a nalazi se u odredbama u članu 2. jesu korisnici, odnosno odredbe koje će se primenjivati ne samo na fizička lica, već i na preduzetnike i poljoprivrednike čija će se prava i interesi dodatno štiti, s obzirom na to da nemaju na raspolaganju stručni kadar kao što to imaju privredna društva.

Primenom ranijih zakona uočeni su neki praktični problemi koji će primenom ovog zakona kada bude usvojen biti rešeni i otklonjeni, kao što su npr. posledice odustanka od ugovora.

Ono što je pozitivno, a što će u određenoj meri doprineti sveukupnom razvoju Republike Srbije, jeste činjenica da će finansijske usluge biti dostupnije, da će izbor pružalaca finansijskih usluga na tržištu biti veći i raznovrsniji.

Na taj način korisnici će moći da odaberu finansijsku uslugu koja u potpunosti odgovara njihovim potrebama.

Takođe, pružaocima finansijskih usluga daje se dodatni podsticaj da oglašavaju svoje usluge u pravno izvesnijem okruženju i da zaključuju ugovore sa korisnicima, a da su njihova prava i obaveze detaljno uređene.

Na kraju bih posebno izdvojila mogućnost zaključenja ugovora u elektronskom obliku bez elektronskog potpisa, jer takav način zaključenja ugovora još uvek nije dovoljno rasprostranjen kod nas.

Dakle, usvajanje ovog zakona će u mnogome doprineti razvoju tržišta finansijskih usluga kod ugovaranja na daljinu. Zahvaljujem.
Zahvaljujem gospodine Marinkoviću.

Gospođo Tabaković sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, Srbija svakodnevno šalje poruku da je sada stabilna i sigurna zemlja, ostvareni su posebni rezultati u oblasti makromonetarne stabilizacije i fiskalne konsolidacije. Na pravi način smo odredili prioritete i Vlada Republike Srbije je na pravi način ušla u teške i zahtevne reforme.

Prilagođavajući se situaciji u kojoj je naročito izražena namera da se stabilizuju finansije, Vlada Republike Srbije je uspela da Srbija ostane u grupi zemalja koje imaju najbolje fiskalne, makro-ekonomske i reformske rezultate.

Rezultati rada Narodne banke Srbije su značajni što Srbiji čini povoljnom destinacijom za investiranje. Nivo direktnih stranih investicija već prelazi milijarde evra, a stabilnost dinara stvara povoljne uslove za razvoj privrede.

Zahvaljujući novim fabrikama i novim radnim mestima, inflacija se kreće u granicama planiranih vrednosti što stvara uslove za sigurne plate i otvaranje novih radnih mesta.

Politička i finansijska stabilnost su međusobno uslovljene. Vlada Aleksandra Vučića i Vlada Ane Brnabić su dovele do konkretnih i vidljivih rezultata, a takođe mere koje sprovodi Narodna banka Srbije pospešuju planirane reforme i pružaju sigurnost građanima Srbije. Hvala.
Zahvaljujem predsedavajući.

Poštovana gospođo Tabaković sa saradnicima, koleginice i kolege narodni poslanici, moj amandman i ovoga puta ide u smeru sveukupnog razvoja Republike Srbije, baš kao i sama politika Vlade Republike Srbije.

Kod nas je dostignut visok standard zaštite korisnika finansijskih usluga, ali sve veći značaj elektronskog poslovanja utiče na brži razvoj novih finansijskih usluga, pa postoji potreba da se uredi pružanje finansijskih usluga na daljinu.

Prioritet Vlade Republike Srbije je unapređenje korišćenja informaciono-komunikacionih tehnologija u svim oblastima i ako uzmemo u obzir privredu i državnu upravu, regulisanje ovih pitanja u oblasti finansijskih usluga zaista će doprineti sveobuhvatnom razvoju Republike Srbije.

Potrebno je na nedvosmislen način urediti prava korisnika finansijskih usluga, načine njihove zaštite, ali i uskladiti domaće zakonodavstvo sa pravom EU što će predlog ovog zakona, odnosno ovaj zakon i učiniti.

Amandman ide između ostalog i u pravcu jačanja poverenja korisnika u primeni savremenih tehnika ugovaranja, kao što su npr. elektronsko i mobilno bankarstvo. Na taj način korisnicima se pruža širok asortiman finansijskih usluga koje postoje na domaćem tržištu, uz potencijalno smanjenje troškova.

Srbija prati moderne trendove, pa se to odnosi i na finansijske usluge i na dalje treba raditi na unapređenju ovakvih propisa, zakonskih propisa koji će na adekvatan način pratiti realne promene.

Mora se urediti način na koji pružaoci finansijskih usluga oglašavaju i nude korisnicima finansijske usluge preko interneta ili drugih savremenih sredstava komunikacije. Građani i privredni subjekti su otvoreniji za korišćenje modernijih načina plaćanja, što znači da će se u budućnosti sve češće koristiti informacione tehnologije, pa i u smislu korišćenja finansijskih usluga.

Ugovaranje finansijskih usluga na daljinu je svakako jedan od načina unapređenja i razvoja finansijskog tržišta u Republici Srbiji, te smatram da je neophodno urediti prava korisnika finansijskih usluga kod ugovaranja takvih usluga korišćenjem sredstava komunikacije na daljinu, kao i načine ostvarivanja tih prava. To će nesumnjivo uticati na sveukupan razvoj Republike Srbije. Zahvaljujem.