| 21.10.2020. | Odluka o izboru predsednika Narodne skupštine |
usvojen
|
čeka se odgovor 4 godine i 1 mesec i 3 dana
Uvaženi Ja sam Dejan, iz Beograda sam i imam 44 godine. Jedan sam od 50% građana koji nisu izašli na izbore jer ne veruje u institucije. Dajem Vam priliku da me uverite da grešim, da institucije rade svoj posao savesno i da živimo u demokratskoj i pravno uređenoj zemlji.
Poštovana predsednice, poštovani narodni poslanici, dnevni red koji se odnosi na izbor sudija uvek je dobra prilika da iznesemo naš stav o ulozi sudstva, da ocenimo rad ovog organa vlasti i da ukažemo koliko je važno da sudije postupaju profesionalno i pravedno.
35/2 MV/LjL
Ova tema ne sme da bude na nivou dnevne politike i ne sme da bude niti u interesu političkih stranaka, niti u interesu bilo kog pojedinca, niti da brani pojedinačne interese. Treba da se naglasi izuzetan značaj koji ima sa sobom izbor sudija Ustavnog suda jer upravo je ova institucija ona koja je čuvar Ustava, koja je zaštitnik prava svih građana Srbije i jedan od stuba demokratskog poretka i jedan od stubova države.
Danas moramo da konstatujemo da živimo u jednom zaista kompleksnom trenutku, kompleksnim društvenim okolnostima i veoma je važno zbog toga da ojačamo poverenje građana u institucije.
Naše društvo danas, čini mi se, nema problem sa manjkom zakona, odnosno manjkom dobrih zakona, već moramo da jačamo poverenje a poverenje se gradi upravo na jakim institucijama.
Građani treba da znaju i da se u praksi uvere da je pravda jednaka za sve. Još je Aristotel rekao da - ići sudiji, znači ići pravdi. Ista ova misao podjednako dobija na značaju 24 veka kasnije, jer su iste teme aktuelne i sudija treba da bude oličenje pravde, pravednosti i svaki sudija mora da neguje princip pravičnosti, a to znači da se pravo primenjuje jednako prema jednakima a nejednako prema nejednakim slučajevima.
Osnovni preduslov da sudija primenjuje ovaj princip, princip pravičnosti, jeste da se omogući da u svom odlučivanju ima nezavisnost i ima objektivnost.
Ustavni sud je institucija koja garantuje pravnu sigurnost, jednakost svih građana pred zakonom i ono što je za nas iz Socijaldemokratske partije najvažnije, ona garantuje socijalnu pravdu. Bez nezavisnog, profesionalnog i snažnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, niti poverenja građana u institucije i zato za nas ova današnja tema nije samo puka formalnost da biramo listu kandidata za sudije Ustavnog suda.
Prilikom izbora treba da se rukovodimo i mislim da mi to danas i činimo pre svega principima koji su zasnovani na stručnosti, na integritetu, na moralnom kredibilitetu i poštovanju Ustava i zakona kandidata za sudije Ustavnog suda.
I buduće sudije Ustavnog suda treba da budu svesni da su oni čuvari ustavnog poretka i korektiv sva tri organa vlasti, sve tri grane vlasti, zakonodavne, izvršne i sudske. I država je jaka onoliko koliko su jake njene institucije, odnosno onoliko koliko institucije odgovorno rade svoj posao. Ustavni sud mora da bude svetionik zaštite prava radnika, socijalno ugroženih i svih onih čiji se glas ne čuje dovoljno u našem društvu.
Želim da naglasim da mi danas ne biramo sudije da bi se vlast osećala komforno, već upravo da bi vlast poštovala Ustav i zakon, niti biramo sudije da bi opozicija bila zadovoljna, već da bi princip pravde i pravičnosti bio dostupan svima podjednako, da bi se i radniku koji se bori za svoja prava i poljoprivredniku i penzioneru, ali i svim drugim građanima, garantovala osnovna prava.
Poslanici Socijaldemokratske partije Srbije će predloženu listu kandidata podržati, jer smatramo da su kandidati to zaslužili stečenim znanjem, iskustvom i ličnim integritetom i kao takvi mogu da doprinesu u jačanju nezavisnosti sudstva i zaštiti ustavnosti i zakonitosti. Za nas nezavistan Ustavni sud znači pravednije društvo, pravedniju državu, a pravedno društvo jeste onaj cilj kojem Socijaldemokratska partija Srbije uvek teži. Hvala.
Hvala.
Poštovana potpredsednice, koleginice i kolege narodni poslanici, već u petak je ova priča o REM-u ušla negde na politički teren i vidim da se nastavlja i danas, što je sasvim legitimno, ali ja želim da govorim iz jednog drugog ugla, a to je onog koji se tiče odnosa REM-a i medija u Srbiji.
Definitivno mi živimo u vremenu gde je osnovni postulat i vodilja u radu medija profit i zato i mislim da je značajna rasprava o REM-u i zato mislim da je značajno da izaberemo što pre članove Saveta REM-a.
Važno je jer je REM zadužen za unapređenje kvaliteta i usluga elektronskih medija. Zato se od REM-a velika očekivanja, jer u današnjem vremenu mediji na prvom mestu ističu profit, kao što sam rekao, ne biraju sredstva, naročito televizije da privuku što veći broj gledalaca, gledanost im donosi veću zaradu od reklama.
To je definitivno njima na prvom mestu, pa bih rekao da ide jedno pet praznih mesta pa onda kvalitet programa, a kada govorim možda o vaspitnom karakteru programa pitanje je u kojoj meri se uzima u obzir ovaj kriterijum prilikom kreiranja i plasiranja sadržaja.
Kada ovo govorim ne govorim samo o situaciji u Srbiji, ne mislim na Srbiju. Pre svega mislim na jedna globalni trend koji je mnogo pre zahvatio čitav svet, a priliva se i na vas i sve više maha uzima i na naš medijski prostor.
Želim na početku da istaknem, odnosno da se osvrnem na proceduru koja je sprovedena prilikom izbora kandidata za članove Saveta REM-a. Najpre moram da pohvalim i predsednicu Skupština Anu Brnabić i predsednicu Odbora za kulturu Nevenu Đurić i njenu zamenicu Sanju Jefić Branković, ali i čitavu službu Odbora koji su ovaj proces zaista izveli do kraja na jedan dostojanstven način.
Oni su u toku samog procesa bili veoma strpljivi, imali su sluha i tolerancije za sve učesnike u ovom procesu. I ranije sam pratio procedure koje se odnose na izbor koji sprovodi Narodna skupština, ali zaista ova procedura je ostavila na mene utisak da je sve dovedeno po zakonu do kraja i mislim da niko nema prava da prigovori nešto na samu proceduru, što se tiče izbora kandidata koji će se naći u plenumu ovde.
Učestvovali su u tom radu i članovi Odbora iz vlasti i opozicije, učestvovali su predstavnici udruženja, predstavnici predlagača. Imali su savetodavnu ulogu predstavnici OEBS-a i svi su imali priliku da iznesu sugestije. Svako pitanje je dovedeno do samog kraja. Kada govorimo o predlagačima, o uslovima koje kandidati ispunjavaju išlo se toliko detaljno u raspravu dok nismo svako pitanje isterali na čistac i dok nismo otklonili svaku nedoumicu. Samo neko ko je zlonameran može da kaže da ovaj proces nije bio ispravan, da procedura nije bila ispravna. Ova procedura je bila, pre svega, inkluzivna, transparentna i sprovedena po zakonu.
Kada govorimo o samoj proceduri mislim da ju je zakon uredio na taj način da je ova procedura dobra. Ako počnemo od samog načina predlagača na koji način predlagači definišu, odnosno ističu svoje kandidate, preko toga koje uslove treba da ispune kandidati, pa preko filtera koji se sprovodi kroz Odbor za kulturu i na kraju do samog čina glasanja ovde u plenumu.
Na nama je da po završetku ove rasprave ovih dana izglasamo nove članove Saveta REM-a. Pred njima neće biti lak zadatak, mislim da će imati veoma težak zadatak, pre svega zbog toga što mediji danas i te kako utiču, uporedo sa jednim galopirajućim razvojem tehnologije, i te kako utiču na savremeno društvo.
Kada smo počeli ovu raspravu zaista je ona, kao što sam rekao, otišla negde na politički teren, ali ja želim da je sagledam iz drugog ugla i želim da istaknem da REM mora da vodi računa pre svega o osetljivim grupama, i na to ću se i fokusirati u svom izlaganju, na osetljivim grupama u društvu koje su izložene uticaju medija jer, između ostalog, posao REM-a jeste i da kontroliše i sankcioniše medije.
U 2025. godini mediji nisu više samo neko ko jednostavno kreira i plasira sadržaj, bilo da je taj sadržaj sportskog, kulturnog ili zabavnog karaktera. Mi moramo da posvetimo posebnu pažnju vrsti sadržaja koja se plasira jer je njihov uticaj veći nego ikada i na formiranje javnog mnjenja i na formiranje sistema vrednosti u društvu, a mogu slobodno da kažem da takav medijski sadržaj i te kako utiče na formiranje ličnosti modernog čoveka.
Zapravo, pitanje možda i nije da li utiče, pitanje je u kojoj meri utiče na formiranje svesti i ponašanja ljudi. Savremeni filozofi često kažu da današnji čovek spoznaje svet iz druge ruke preko medija, a ne na osnovu vlastitog, neposrednog iskustva.
Mediji nisu samo ni posrednici koji prenose samo sadržaj, oni su oformili vlastitu socijalnu sredinu, oni su postali deo našeg prirodnog okruženja i ako nekome nije jasno kakav je značaj medija treba samo da se zapitamo kako bi izgledao život modernog čoveka da nema medija. Eto, tu ćemo videti koliki je značaj medija na naš život. Oni imaju važnu ulogu i u ekonomiji i u politici i na taj način su dospeli u svaku poru našeg društvenog života.
Medija danas mladima serviraju gotove modele ponašanja. Oni negde njima određuju šta je u trendu i šta je poželjno, a šta je nepoželjno, pa neke modele ponašanja promovišu, druge modele ponašanja dezavuišu i jedan od prioriteta REM-a treba da bude upravo da se usmeri na rad medija koji šalju poruke najosetljivijoj kategoriji našeg društva, a to su deca, jer deca definitivno nemaju tu sposobnost da se kritički odnose i da kritički vrednuju sadržaj koji im se plasira.
Idealno bi bilo da možemo da obezbedimo jedan takav ambijent, da se zaista u domove ljudi unese najkvalitetnije iz oblasti kulturnog, naučnog, obrazovnog programa ali, kao što sam rekao, najosetljivijoj publici treba da se šalju one poruke koje su pažljivo probrane i zato i mediji i REM, ali i mi ovde treba da ponesemo deo odgovornosti.
Ponavljam, komercijalni mediji se rukovode isključivo profitom iako mi kroz zakone i kroz institucije kao što je REM se ne budemo bavili ovim pitanjem, pitanje se neće rešiti samo po sebi.
U svetu su na svakom koraku dokazi o opštem padu etičkih standarda i pitanje uvredljivog sadržaja postalo je nerešiva enigma za današnje čovečanstvo i posebno je neverovatno sa kakvom se lakoćom tako uvredljiv sadržaj pušta u etar. Etar ne poznaje ni granice, a onda se tako sa televizije taj program često preliva na internet, pa onda dobijemo još gori efekat, a poznato je da deca danas više konzumiraju sadržaj sa interneta nego i sa televizije.
Poseban problem su lažne vesti. Opasno je kada mediji negde puste vest od neproverenog izvora informacije ili kada to rade namerno, u cilju propagande, pa onda tačno znaju koji efekat žele da postignu kada puste neku lažnu vest u etar.
Svako ko ima elementarno znanje o medijima, odnosno o tome kako se plasiraju mediji, znaju onu alegoriju da kada se plasira lažna vest to je isto kao kada sed perje baci iz jastuka sa najvišeg solitera i kasniji demanti bi bili kao pokušaj da se svako perce pokupi i ponovo vrati u jastuk, a to je nemoguće.
Zato pozivam na odgovornost i medije, ali i buduće članove Saveta REM-a da pristupe ozbiljno svom poslu, jer nekada nije ni do zakona, ni do REM-a, nekada ide odgovornost i prema društvu i prema državi.
Nažalost, godinama unazad o REM-u se samo govori i najviše se govori sa jednog političkog aspekta i to najčešće od političkih partija koje nisu zadovoljne svojim rezultatima ili nisu zadovoljne svojom pozicijom, a mi ne treba da dozvolimo da se rad REM-a sagledava samo u tom kontekstu. Jednostavno, REM treba da vodi računa da svi građani pod jednakim uslovima imaju programi najvišeg kvaliteta, da budu zastupljene sve društvene grupe, da program ne bude jednostran ni u političkom, ni u kulturnom, ni u bilo kakvom smislu i da ne bude diskriminisana nijedna društvena grupa.
Nadam se da će budući članovi REM-a sačuvati nezavisnost u radu, da će raditi u skladu sa zakonom i da će raditi isključivo u interesu građana Srbije.
Hvala.
Hvala.
Ne bih se javio za repliku da je možda govorio o predsedniku naše stranke neki poslanik koji je nedavno ušao u politiku, ali zaista, kada moja draga koleginica Elvira Kovač govori o tome, ona bi trebala da zna, kao neko ko je dve decenije u politici, da je Rasim Ljajić predsednik SDPS i zbog javnosti SDPS niti je bilo šta izdala, niti učestvuje u bilo kakvim zakulisnim radnjama kako je bilo insinuirano oko izbora članova REM iz predstavnika saveta nacionalnih manjina.
Hvala.
Poštovana predsednice, poštovani ministri, koleginice i kolege, prvo pitanje upućujem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, gospodinu Goranu Vesiću i odnosi se na nastavak radova na izgradnji Moravskog koridora.
Za pohvalu je što je u funkciji već deonica od Pojata do Kruševca i drago mi je da je Moravski koridor taj koji se gradi po najvišim standardima i što će biti prvi koridor sa kompletnom optičkom infrastrukturom.
Vi ste, gospodine Vesiću, malopre se i dotakli te teme i rekli ste da možemo do kraja godine da očekujemo otvaranje deonice i do Vrnjačke Banje, do Trstenika, do Vrnjačke Banje. Interesuje me i pretpostavljam da ćemo moći uskoro da očekujemo otvaranje deonice do Mrčajevaca, ali ono što je veoma značajno i što najviše zanima građane Kraljeva, kada možemo da očekujemo otvaranje deonice od Preljine do Kraljeva, jer je to veoma važno za građane koji se nalaze u ovom delu Srbije?
Drugo pitanje takođe odnosi se na deonicu, odnosno na projekat koji je u početnoj fazi. Interesuje me kako će teći njegova realizacija, a to je brza saobraćajnica između Kraljeva i Novog Pazara? Koliko je ta deonica važna za građane Novog Pazara, podjednako je važna i za građane Kraljeva. Ona je, pre svega, važna za turistički potencijal ovog dela Srbije.
Ono što nas, takođe, interesuje jeste deonica kuda će prolaziti. Ono što je važno zbog građana da znamo, dobro, već razumemo da to neće biti proširenje postojećeg puta koji se odnosi na Ibarsku magistralu, pa bi bilo dobro i da nam obrazložite i detaljnije objasnite kuda će ići taj put?
Drugo pitanje, odnosno drugi deo pitanja želim da postavim ministarki za državnu upravu i lokalnu samoupravu gospođi Jeleni Žarić Kovačević. Mi smo ovde u maju mesecu, kao rezultat međustranačkog kompromisa i međustranačkog dijaloga, doneli izmene zakona da građani mogu da glasaju samo na biračkim mestima na kojima su u tom trenutku bili prijavljeni do 3. jula 2023. godine.
Ono što me interesuje je kako teče proces sada ažuriranja biračkog spiska, da ova tema ne bi ostala na tom nivou kakva je i bila u maju mesecu, i šta se dešava sa onim građanima koji su upisani u birački spisak i morali zapravo da budu vraćeni u birački spisak do 3. jula 2020. godine na adresama na kojima su bili prijavljeni, jer je zaista ova tema, odnosno to vraćanje u birački spisak unela negde zabunu i kako će dalje biti tretirani ti birači? Hvala za sada.
Hvala.
Imam još dva podpitanja za gospodina Vesića. Takođe se odnosi na deo Srbije iz koga dolazim, iz Kraljeva. To je put prema Goču.
Znam da je rekonstruisano nešto više od 16 km puta prema Goču i zaista je odličan put, mnogo bezbedniji nego što je bio. Znam da se sada radi kilometar i po, obezbeđena su sredstva za to i ostalo je još osam i po kilometara puta da bi taj put bio potpuno rekonstruisan. Dakle, kada možemo da očekujemo da počnu radovi, odnosno da se obezbede sredstva za tih osam i po kilometara puta ka Goču?
Drugo podpitanje – bili ste možda malo više od dva meseca sa predsednikom Vučićem u Kragujevcu na početku izgradnje obilaznice i znate i sami, govorili ste o tome ovde koliko je to važno, ne samo za razvoj Kragujevca, već i ovog dela Srbije i za privredu i za saobraćaj, za izbegavanje saobraćajne gužve. Sličan problem postoji kada govorim o saobraćajnoj gužvi u Kraljevu, vrlo dobro znate o kojoj lokaciji govorim. To je potencijalni kružni tok kod Male pijace, da li ministarstvo vaše može da podrži izgradnju tog kružnog toga obzirom da znam da je projekat za izvođenje radova gotov i da su ispunjeni svi uslovi za početak gradnje. Jednostavno, znate da je Ulica Dimitrija Tucovića državni put, da je Ulica Vojvode Stepe pristupni put Ibarskoj magistrali i to bi u značajnoj meri smanjilo gužbu u ovom delu grada. Hvala.
Hvala potpredsedniče.
Poštovana predsednice Vlade, poštovani ministri, koleginice i kolege, malopre je predsednica Vlade govorila o tome sa kojim se problemima suočavamo kada govorimo o obrazovanju u vremenu pandemije i govorila je školskom raspustu, svakako centralna tema ovih dana i opravdano zbog zdravstvene situacije u zemlji.
Međutim, moram da izrazim jednu zabrinutost od strane roditelja koja dolazi, a tiče se teme iz obrazovanja, odnosno upisa đaka koji su u završim razredima osmog razreda osnovne škole i četvrtog razreda srednje škole na fakultet, odnosno u srednju školu.
Naime, svedoci smo da su od izbijanja pandemije đaci krenuli na neki vanredan režim pohađanje nastave. Ja ću podsetiti kako je to sve teklo. Dakle, od marta 2020. godine đaci su pohađali nastavu do kraja školske godine onljan, a zatim su tokom cele prošle godine 2020/2021. godine išli kombinovano. Dakle, jedan dan su išli u školu, a drugi dan onlajn, ili 15 dana su provodili u školi, 15 dana onlajn. Znate kako je to u glavama đaka, oni tu budu malo neozbiljni i onaj dan kada ne idu u školu ne shvate to za ozbiljno.
Ove godine idu po jednom režimo koji mislim da je sasvim prikladan za ove prilike, ali i dalje nije to u onim vanrednim okolnostima na koje smo navikli. Tako da, postavlja se pitanje koliko su đaci usvojili iz onog plana i programa koji je bio prvobitno namenjen njima? Dakle, to je već dve i po godine, jedan ozbiljan period. Sa te strane čujem od roditelja da su zabrinuti kako će đaci upisati srednje škole i fakultete, a da pri tom to bude na jedan pravedan način. Pre svega, zbog nivoa znanja koji je usvojen na ovaj način, a drugo i zbog kriterijuma.
Podsetiću, mislim da su mere koje je Vlada tada uvela bile odlične i Ministarstvo prosvete zaista na dobar način, u takvoj jednoj teškoj situaciji, sprovelo program onlajn nastave, ali je činjenica i da taj nivo znanja nije onaj kao što je planiran. Sami nastavnici su imali problema u toku onlajn nastave prilikom ocenjivanja đaka. Nije to moglo da bude onako adekvatno ocenjivanje kao što bi inače bilo.
Dakle, da li se sada razmišlja o drugačijem modelu koji bi bio modifikovan u skladu sa planom i nastavnim programom u prethodne dve i po godine? Mislim da je vreme da razmišljamo već sada u novembru, decembru o tome da se modifikuje način upisa u srednje škole i na fakultete. Hvala.
Poštovani predsedavajući, koleginice i kolege, 27. februara na delu Ibarske magistrale kod Kraljeva dogodila se na istom mestu još jedna u nizu saobraćajnih nezgoda i tom prilikom jedna osoba je izgubila život, a dve osobe su povređene.
Ne želim da prosuđujem o uzrocima ove saobraćajne nezgode, niti onih koje su se dogodile pre nje, ali želim da ukažem da je na ovom delu magistrale prošle godine urađen kružni tok, a da na ovom mestu još uvek nije urađena javna rasveta.
Ovom prilikom upućujem pitanje JP „Putevi Srbije“ – kada će biti završeno javno osvetljenje na ovom mestu, na kružnoj raskrsnici kod fabrike „Leoni“ u Kraljevu? I, upućujem apel da se taj posao obavi što pre.
Nisam prvi koji je ukazao na ovaj problem. Podsetiću da je u ime lokalne samouprave gradonačelnik Kraljeva 4. decembra prošle godine uputio dopis JP „Putevi Srbije“ da se što pre završi javno osvetljenje na ovom mestu.
U tom dopisu je navedeno da je zbog nepostojanja rasvete ova kružna raskrsnica nebezbedna i da su česte saobraćajne nezgode na ovom mestu u kojima učestvuju najčešće vozači i pešaci koji ne poznaju dovoljno ovaj deo puta. Zbog toga je važno da se što pre na ovom mestu uradi javno osvetljenje, s obzirom na veliku frekvenciju saobraćaja i to će sigurno unaprediti bezbednost svih učesnika u saobraćaju. Hvala.
(Kraljevo, 10.08.2022.)
| Funkcija | Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija | Izvor prihoda | Interval | Neto prihod | Valuta | Vreme obavljanja / od-do |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 142265.00 | RSD | 03.08.2020 - 01.08.2022. |
| Narodni poslanik | Narodna skupština Republike Srbije | Republika | Mesečno | 142265.00 | RSD | 01.08.2022 - |