Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Marijan Rističević

Marijan Rističević

Srpska napredna stranka

Govori

Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, još uvek me memorija služi. Ja se sećam razgovora 2013. godine, Aleksandra Vučića sa gradonačelnikom Beograda koji je dok je bio gradonačelnik zaradio 619. miliona evra, a Beograd zavalio za 1,2 milijarde evra.

Sećam se tog razgovora kako je tadašnji taj gradonačelnik podržavao projekat „Beograd na vodi“. Govorio je da je to velika šansa uz Metro da Beograd promeni lice i tako dalje, ali onda kada je izgubio javnu funkciju pomoću koje je sticao 619 miliona evra promenio je stav i to meni izgleda, ono narodno – sad neću ni ja kako sam hteo.

2/1 GD/LjL 10.15 – 10.25

Dakle, sećamo se svi protesta "Žuta patka", gde su on i njegovi aktivno učestvovali protiv onoga za čega su se zalagali samo godinu dana ranije, valjda zato što su izgubili fotelju. Jedino ga je fotelja u Košarkaškom savezu Srbije zanimala.

Dame i gospodo, ta "Žuta patka" podržana u delu ove opozicije je bila protiv "Beograda na vodi". Dakle, bili su protiv razvoja, bili su protiv rasta BDP-a. Samo da podsetim, kasnije je to preraslo u "Ne davimo Beograd", bla-bla-bla itd. U principu, bili su protiv razvoja.

Kada nešto gradite, prvo morate da imate tzv. iskop, da pravite temelje, itd. Vama za stabilnost treba određena količina peska. Znači, tu ide prevoz, pesak, cement, armatura, blokovi, itd. U izgradnji se podstiče ne znam koliko drugih delatnosti a ne samo parket, itd. Kad je neko protiv gradnje, onda je on protiv razvoja Srbije, automatski protiv ekonomskog i vojnog jačanja ove zemlje.

Zato verujem da će Beograd biti još lepši, a da će zbog izgradnje u celoj Srbiji, jer ne postoji u Evropi država koja je izgradila više puteva, ne postoji glavni grad u Evropi koji je izgradio tako moderno, lepo naselje na obali neke reke.

I zato verujem da će građani i u Beogradu i širom Srbije na narednim izborima podržati sadašnju vladajuću većinu, želeći da i dalje grade i razvijaju Srbiju, jer Srbija sa ujedinjenim narodom pobeđuje. Hvala.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, ovde sam slušao ljude koji su, kao što je rekao kolega Jovanov, govorili i kritikovali kao da su nam ostavili potpuno sređenu zemlju, a ne razvaljenu, obogaljenu, bez ikakve ekonomske i vojne moći. Znači, ostavili su razrušenu državu i sada su se raskukali.

Ali, ja se sećam, recimo, da je Niš imao premijera, kada su, da tako kažem, pod sumnjom da su ubili premijera, promenili vlast i doveli gospodina Živkovića na mesto premijera. Znate šta je prvo uradio? Da li znate šta je prvo uradio? Ovi ćute, zato što su uzimali otpremnine od 10.000 do 30.000 evra, mnogi od njih. Prvo što je uradio, prodao je DIN i to je prodao tri puta ispod cene. Neka kažu da to nije tačno.

Mnogi od njih su uzeli otpremnine od 30.000, 20.000, pa i više hiljada evra. Znači, dobrovoljno napuštali firmu da bi uzeli novac. Tada je osnovan onaj Đelićev Fond za Niš, mi ga u Inđiji nismo imali. Oni su prodali fabriku cigareta u Inđiji, njihov premijer iz njihovog grada, koji je bio i gradonačelnik u njihovom gradu. Dakle, njihov čovek je procenio da njima fabrika cigareta nije potrebna i prodao je tri puta ispod cene.

I, bože moj, mnogi od njih su uzeli otpremninu, a mi u Inđiji pravili fabriku na ledini. Znači, bili smo, spram njih, bukvalno zaostali, da smo se pitali kako se to lepo živi u Nišu.

Mi smo u međuvremenu napravili od Inđije nešto i dok smo bili i vlast i opozicija. Dakle, ja sam kao opozicija radio na tome se Inđija razvije dalje, bez obzira što sam opozicija u jednom trenutku postao zato što su me oni smenili u zgradi Uprave „Vodovoda“ onako na demokratski način, ali nisam prestao da radim u korist svoje sredine. Tako i njima preporučujem.

16/2 GD/JG

Sad još nešto moram da ih pitam – da li znaju državu u Evropskoj uniji, u Evropi u kojoj su plate tri puta skočile za 10, 11, 12 godina? Da li znaju? U Evropi postoji jedna država u kojoj su te plate skočile, a u amandmanu se radi o platama javnih službenika. Postoji jedna zemlja u Evropi da su plate za 12 godina skočile tri puta. Ta zemlja na moje zadovoljstvo, jer sam na određen način kao mali jedan šrafić učestvovao u tome, zove se Srbija. Ne postoji nijedna druga zemlja u Evropi u kojoj je u evrima plata skočila tri puta. U Nemačkoj je skočila svega 60%. U Hrvatskoj je skočila 90%. Hrvatska je od 2013. godine EU, koristi te fondove itd. ali plata im nije skočila 100%. U Srbiji je plata porasla tri puta.

Zamislite, u Hrvatskoj je plata bila, gospođo Brnabić, 750 evra 2012. godine, kada su ulazili u EU. Danas im je prosečna plata hiljadu i četiristo i nešto evra. Zamislite, nije porasla ni jednom 100%. A zamislite da je Srbija zatekla prosečnu platu od 745 evra kada je došlo do promene vlasti, pa mi bi danas imali platu od 2.500 evra. Nismo mi krivi što je ta plata bila 328 evra, a ne 745 evra.

Danas oni pričaju kako se nešto može kupiti, kako je skupa junetina. Pa, njihova politika je bila – posadiš čvarak gde nikne prase, izađu ujutru, naberu šunke itd., privatizuju neku firmu i danas kukaju.

Hajde da vidimo kakva je kumulativna inflacija u Srbiji bila u zadnjih 12-13 godina. To će kolega Arsić znati, negde oko 79% maksimalno u 2012. godini. A da li znate koliko je bila inflacija ovih što kukuleču ovde, raznih gumerabika itd., pancirnih obraza od 2001. do 2012. godine. Inflacija je bila 370%. Znači, ono što je 2001. godine koštalo 100 dinara, 2012. godine koštalo je 470 dinara. Otpustili su 500 hiljada ljudi, zaposlenih i ostalih, 1.700.000, ali baš nisu svi primali plate, a mi zaposlili 600.000 i nismo baš ni sami zadovoljni. Želimo da zaposlimo još više. Mi u Inđiji imamo ispod 3% nezaposlenost a i dalje želimo da gradimo i da radimo, a oni se ovde raskukali kao seke Perse. Raskukali se kako, eto, propadamo baš sada itd., što apsolutno po svim pokazateljima nije tačno.

Nađite mi državu u Evropi gde su devizne rezerve porasle tri puta, plate tri puta, BDP tri puta. To dokazuje da smo uspešni i da ćemo biti i dalje uspešni, da ćemo ujediniti veliki broj našeg naroda da dobijemo sledeće izbore i da nastavimo taj rad i da Srbija pobeđuje u svakom smislu. hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, čisto istine radi, ovi što kukaju da dobro čuju.

Moje pitanje je bilo da li postoji zemlja u Evropi koja je imala nezaposlenost 26%, evo da dodam i taj primer, i koja je za 12–13 godina uvećala plate tri puta, BDP tri puta, tri puta devizne rezerve? U celoj Evropi postoji samo jedna država sa tim karakteristikama, a to je Srbija. To je tako svidelo se njima ili ne.

Što se tiče podsticaja u poljoprivredi, ja sam pet mandata predsednik Odbora za poljoprivredu. Pre nego što sam to postao, belarus je bio vrhunski traktor. Dakle, to je nešto što sam i sam vozio, što je bio neki kvalitet, ali Džon Dir se mogao samo sanjati. Danas na hiljade srpskih seljaka vozi traktore koji su vredniji, recimo, od mog imanja, po 200–300 hiljada evra. Ja sam srećan zbog toga što neki pojedini poljoprivrednici, a to nije mali broj, voze traktore Džon Dir, Nju Holand i tako dalje, voze mašine. Pa kad pogledaš taj vozni park, nešto iz IPARD-a, nešto iz domaćih mera, često pomisliš da smo stvarno mi prešli na zapad.

Ali cifre kažu ovako. Godine 2012. zatekao sam podsticaje vredne 19.945.662.000 dinara. Danas su podsticaji 128.743.441 dinar, odnosno danas su podsticaji vredni 1,1 milijardu evra. Samo u zadnje tri godine smo isplatili poljoprivrednicima šest nacionalnih stadiona. Isplatili smo u podsticajima preko tri milijarde evra. To je ravno šest nacionalnih stadiona koji se grade i protiv čega su oni, a oni su protiv bilo kakve gradnje, oni su stručnjaci za razgradnju.

Još nešto, ovde je neko spominjao Šojića. Šojić je imao „Stranku zdravog razuma“. Ovi preko puta mene su stranka bez razuma. Hvala.
Pokušaću da budem veoma kratak, da uštedim na vremenu, a ja ću govoriti o javnim dugovima.

Inače, što se tiče pijaće vode, ja sam voljan da o tome razgovaramo, da treba obezbediti što više pijaće vode. To se uklapa nekako u ovu veštačku inteligenciju.

17/2 TĐ/MJ

Trebaće dosta energije, posebno obnovljive energije iz drugih izvora, pa sad ne znam zašto su neki za veštačku inteligenciju, poštuju vodu, a ne poštuju energiju, kao ne treba od vode praviti energiju, ali o tome možemo da razgovaramo.

Dame i gospodo narodni poslanici, po pitanju dugova. Dakle, mi vraćamo njihove dugove, ne oni naše, da se razumemo. Dragi narodni poslanici, dame i gospodo, mi vraćamo i Titove dugove, je l' tako? Vraćamo i Titove dugove iz Titovog vremena. Znači, vratili smo pre nekoliko godina dvesta i nešto miliona, prošle godine 100 miliona evra. Dakle, ono što je Hromi Daba zadužio pre 50 godina i mi servisiramo i te dugove. Mi smo uspešna zemlja, mi smo uspešna vojno jaka zemlja. Ja vam moram reći da samo vojno jaki možemo sačuvati mir na Balkanu. Kako vama to nije jasno? Meni stvarno nije jasno da vama to ne može da bude jasno da samo vojno sposobni, vojno jaki, dobro naoružani u ovom delu gde je ptica mira retkost, golub mira retkost na Balkanu, da samo tako možemo sačuvati mir. Ako budemo razoružani, naši vekovni prijatelji okolo nas svakako će skočiti na nas, mi ćemo se braniti i onda mira neće biti.

Ali moram vam reći za dugove. Mi vraćamo vaš dug. Evo, neka kaže ministar finansija. Vi ste 2012. godine zadužili zemlju po stopi od 7,5%. Mi smo taj dug vratili tako što smo ga vratili sa dugom koji ima 1% kamate. I stotine miliona evra jednim potezom ova vlast je uspela da spasi od vas, jer vi ste zadužili zemlju po enormnoj kamatnoj stopi od 7,5%. Znači, mi vraćamo i vaše dugove. Vi naše ne vraćate, nećete ni vraćati, jer nikada nećete doći na vlast. Vas će pobediti ujedinjena Srbija. Živela Srbija!
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, jedan od ovih preko je rekao jednu tačnu rečenicu. Otprilike – država je vlasništvo ljudi, vlasništvo građana. To su činjenice. Nije država vlasnik građana, nego su građani vlasnici države.

E sad, pošto je država napravila neki novac, pošto je imala podršku tih istih građana koji su se ujedinili oko našeg programa, red je da ono što smo uradili više zahvaljujući njihovoj podršci red je da im na određeni način vratimo. I smisao ove finansijske podrške od 10.000 do 35.000 je upravo i ljubav države prema svojim građanima, koja će biti uzvraćena na narednim izborima tako što će ujedinjeni građani dati podršku vladajućoj većini i tako će Srbija opet pobediti.

Živela Srbija!

21/1 JJ/MP 13.25 – 13.35
Dame i gospodo narodni poslanici, ja koji ne živim u Beogradu, ja pozdravljam projekat „Beograda na vodi“, bez obzira što kao rođeni Beograđanin, još kao mali vratio sam se na selo i posvetio se poljoprivredi. Mislim da ovde imamo posla, preko puta sa ljudima, koji ne znaju kako se novac zarađuje, nego samo kako se troši. Dakle, uglavnom su njihove diskusije o tome kako raspodeliti novac koji je neko drugi zaradio i ko je to učinio zahvaljujući tome što je vladajuća većina dobro organizovala državu u smeru ekonomskog razvoja. I verujem da ćemo sa njima do kraja imati probleme. Imaćemo probleme i sa izborima, jednostavno oni ne mogu da priznaju odluku građana koji se okupljaju oko ovo vlasti u cilju daljeg ekonomskog razvoja.

28/2 JJ/MP

Državu koju su nama ostavili bila je država bez ikakvih šansi za tadašnju, bogami sadašnje i buduće generacije, ali iza nas će ostati jednoga dana kada ne budemo više vlast, za jedno 50 godina, ostaće sasvim uređena, dobro razvijena zemlja koja će po kvalitetu života svojih građana preteći više od polovine zemalja Evropske unije. Hvala.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, ovi prekoputa mene koji su predložili amandmane, a nisu prisutni da ih brane, mora da su primili crnogorsko državljanstvo ili se naselili na Vračaru, pa onda – dobro jutro radni narode Crne Gore i opozicije, 12.00 je sati. Dakle, to meni liči na to, a veliki vođa opozicije, koji čas hoće izbore, čas neće izbore, mora da je sinoć imao neku svirku. Ono Mika armonika, uzeo negde tezgicu da svira i očigledno da se malo uspavao pa nije ovde prisutan.

Dame i gospodo, zašto neće izbore krajem oktobra, verovatno zato što je ugovorio tezge, ta jesenja veselja, svadbe itd. pa mu to ne odgovara verovatno. A, sasvim je neozbiljno predložiti amandmane, tražiti da se promeni spisak prihoda i rashoda, suma itd., ne doći da to branite, iako je ovo možda, verovatno, jedna od poslednjih sednica Narodne skupštine u ovom sazivu.

Ovde se radi u mom amandmanu o servisiranju duga. Dakle, mi imamo jako ekonomski jaku državu i možemo da servisiramo dug. Oni su imali dug negde oko 57% 2012. godine, dug od 17,7 milijardi i nisu imali nikakvu privredu i takav dug nije mogao da se servisira. Sada, na sreću to može i to liči na gazdinstva. Mi na selu imamo loša poljoprivredna gazdinstva, to moram priznati, i dobra poljoprivredna gazdinstva. Ona loša se zaduže i pare potroše, ništa investiraju, ništa ne naprave ili nemaju izvoz za vraćanje tog duga. Dakle, to su bili oni.

Na selu, takođe, postoji dosta dobrih gazdinstava koja podignu kredit, recimo, od 20 i nešto hiljada evra, zaduže se, da bi mogli da vraćaju i njihove kredite i svake godine umesto 32 hiljade evra zarađuju kao ona loša gazdinstva, zarađuju 100 hiljada evra i prema tome imaju dovoljno novca da isplate lične dohotke, da ekonomija servisira dva miliona i 300 hiljada zaposlenih, umesto njihovih milion i 700 hiljada. Dakle, i broj zaposlenih i snaga ekonomije, bruto domaći proizvod, dozvoljavaju da se ova država zaduži i da taj dug servisira, da servisira i njihov dug i dug maršala Tita, koji takođe ova vlast servisira.

Dakle, o tom amandmanu se radi i ja mislim da mi možemo čak i više da se zadužimo, jer onaj proseku u Evropskoj uniji je preko 60%. Hrvatska se zadužila 80 i nešto procenata. Mi smo negde ispod 45% i pravo je zadovoljstvo konstatovati da možemo uspešno da servisiramo sve dugove za razliku od njih. Da su oni ostali na vlasti više ne bi bilo ni penzija. U njihovo vreme poljoprivredna penzija je bila osam hiljada dinara, a danas je 24 hiljade i moram reći da je pokrivenost penzija sa preko 85% iz PIO fondova i nažalost poljoprivrednici su najveći krivci što ta pokrivenost nije i veća, zato što uplate poljoprivrednih penzionera su 15% od isplata.

Dakle, ja verujem da će te penzije i dalje rasti i treba da rastu, ali moramo naći model kojim ćemo isplatiti nekadašnji njihov model, gde su oni zavalili poljoprivrednike zato što su zakonom bili predvideli tada da svi članovi gazdinstva, bez obzira kolika je površina, su morali da budu penzijsko-invalidsko osigurani i sada su ti dugovi navodnih seljačkih penzionera gotovo nekoliko milijardi evra. Dakle, sve što su uradili loše, sada bi da mi na brzinu ispravimo se njihove greške, sve njihove krivice i onda, ja se slažem, da 24 hiljade je malo, ali je to daleko više od devet hiljada, s obzirom i da su uplate svega od 10-15%.

Ali, dame i gospodo narodni poslanici, izbori treba da narodu omoguće da se izjasne o tome ko brani državu, a to smo mi, i da da poverenje i dalje da se vodi ova država, njena ekonomija itd. a da, verujem da, niko neće gotovo glasati za njih koji ruše državu. Hvala.

8/3 AL/MP
Dame i gospodo narodni poslanici, kad smo već kod ravnopravnosti, ima malo ravnopravnijih građana u Republici Srbiji, pa, recimo, nečiji glas vredi 35% više nego moj. Ali, bože moj, ti isti smatraju da nisu ravnopravni, odnosno da su manje ravnopravni.

Dame i gospodo, mi smo 2012. godine zatekli potpuno razvaljenu državu, ekonomski i vojno nemoćnu, bez ikakvih šansi za tadašnje i buduće generacije. Meni je bila čast da ovih 14 godina učestvujem u obnavljanju države Srbije, njene ekonomije, njene ekonomske i vojne moći. To ću reći podacima.

Meni je žao što jedan pendžetirani obraz, koji je ovde govorio o kajmaku, oni su stalno skidali kajmak dok su mogli, nije trenutno prisutan, pa da mu kažem da je, recimo, but 2012. godine, svinjski but, koštao negde između 500 i 600 dinara a sada je negde 700, da je hleb bio 48 a sada 65 dinara, pa mesa i hleba, to je već nešto što pokazuje da plate koje su tri puta veće i te kako utiču na standard građana.

Počeću i od automobila. Trenutno Srbija ima, nažalost, 600 hiljada stanovnika manje nego što je imala 2012. godine, zapamtite. Imali smo 600 hiljada stanovnika više u njihovo vreme ili 600 hiljada poreskih obveznika više u njihovo vreme nego što imamo sada. Recimo, broj automobila, kažu da je narodu daleko lošije, bio je manji za 700 hiljada, iako je broj građana za 600 hiljada bio viši. To nedvosmisleno pokazuje da građani imaju određeni standard, čim mogu da nabave i kupe više automobila, a to svakako možete da vidite na putevima. To svakako možete da vidite i po broju građana koji letuju i koji putuju tim automobilima u Crnu Goru, Grčku, Bugarsku itd.

Sigurno je da je BDP za ovih 14 godina skočio tri puta, to je više nego tačno. Takođe je tačno da su plate skočile tri puta. Fond plata, ukupni godišnji fond plata je bio 2012. godine oko šest milijardi evra. Znači, cele godine, 2012. godine, ukupan broj neto plata zaposlenih je iznosio negde šest milijardi. Danas je to 28 milijardi. Šta se moglo onda kupiti za šest milijardi a sad da vidimo šta građani mogu da kupe za 28 milijardi.

Naravno, građani sad i obimnije mogu da finansiraju svoju državu pa, recimo, za razliku od njih koji su 2012. godine ukupno u budžetu imali 840 milijardi, sada je budžet gotovo 2.900 milijardi, što pokazuje da je ova država ekonomski napredovala, da njena ekonomija može da isporuči novac, odnosno da je njena ekonomija uticala, recimo, i da bude vojska snažnija nego što je bila 2012. godine, kada je gotovo bila ne neutralna nego neutralisana.

Dame i gospodo narodni poslanici, nije pendžetirani obraz tu pa da ga pitam šta je bilo sa onih 550 hiljada otpuštenih, da li su oni imali pravo na kajmak, na paradajz, na sireve i na ono sve što je nabrajao da je nešto poskupelo u ovom periodu?

17/2 GD/LjL

Dakle, šta je bilo sa 550 hiljada ljudi koji nisu dobijali novac, šta je bilo sa 26% nezaposlenih? Sada je to negde manje od 9%.

Dakle, svi ekonomski pokazatelji kažu da ova država napreduje i da tu nema neke prevelike neizvesnosti, sem pokušaja da je sruše spolja, odnosno da zaustave njen ekonomski napredak, da se ovi nekadašnji opet dovedu na vlast i da nastave da upropaštavaju ovu državu, odnosno da upropaste ovo što smo stekli.

Dame i gospodo, govore o javnom dugu. Javni dug je u njihovo vreme bio 56% u odnosu na BDP. Sada je javni dug ispod 45%. Dakle, i u tom smislu je ova vlada uspešnija. Jeste tačno da je zadužena 23-24 milijarde više nego što je bila 2012. godi-ne, ali devizne rezerve su porasle na 30,6 milijarde. U deviznim rezervama, za razliku od njihovih koje su bile negde od 9 do 10 milijarde, samo u deviznim rezervama postoji novac, pa ne daj bože da dođu na vlast, mogu da iskoriste novac koji smo zaradili, više od deviznih rezervi. Zlatne su negde 54 tone, zatekli 14 tona, dakle negde od 6 do 7 milijardi samo zlatne rezerve. Znači, iz deviznih rezervi uzmu, vrate dug koji je bio naš i bože moj, još u budžetu, odnosno na računu Vlade ima negde 5 do 6 milijardi. Znači, ukoliko nam prigovaraju na zaduženosti, eto taj novac koji smo zadužili imamo na deviznim rezervama i na računu Vlade, čak i nešto više. To znači da smo svojim radom i svojim novcem napravili puteve, škole, bolnice itd. i da je to uspeh ove vladajuće većine.

Što se poljoprivrede tiče, podsticaji su 2012. godine bili 19,9 milijardi dinara a sada su 128 milijardi sa novcem za gorivo koje daje Ministarstvo finansija. Znači, šest i po puta su veći podsticaji u poljoprivredi nego što su bili zatečeni 2012. godine. Nije problem tog novca, u zadnje tri godine smo za poljoprivredu izdvojili preko tri milijarde evra podsticaja, problem je što nam stalno prave neku socijalnu frku i blokiraju puteve i taj novac koji dobijamo od Ministarstva finansija za poljoprivredu ne upotrebljavamo na pravi način u korist investicija, u korist uvećanja BDP-a iz poljoprivrede, zato što oni podržavaju blokadere koji blokiraju puteve i traže novac isključivo za biljnu proizvodnju, a naš predlog na Odboru za poljoprivredu je da vežemo hektare za uslovna grla, za povrtarstvo i voćarstvo i da na takav način podsticaji budu još izdašniji, ali da budu u korist rasta vrednosti poljoprivredne proizvodnje.

Dakle, dame i gospodo narodni poslanici, pre svega se obraćam biračima, biračima koji su već zastrašeni njihovim programom – oni će da priznaju Kosovo, oni će da BiH pretvore, maltene, u muslimansku državu, da eliminišu Republiku Srpsku, oni će da proglase srpski narod genocidnim, dakle, na takav način su zastrašili birače, pre svega oni koji dolaze proterani i prognani iz Krajine, sa Kosova, iz BiH, posebno iz Federacije, tako da nema šanse da takvi ljudi poklone njima poverenje, a realizacija tog programa ide na način – vešaćemo, ubićemo, jahaćemo ko sa nama neće i to je njihov program i način na koji taj program pokušavaju da realizuju.

Ono na šta oni idu je pobuna protiv navodne izborne krađe i zato se obraćam biračima. Dakle, da svi kao jedan koji smo se ujedinili oko toga da očuvamo državu, jer će konflikt na izborima biti onih koji čuvaju državu, a to je vladajuća većina i onih koji ruše državu, to su oni nesrećnici prekoputa nas. Dakle, u tom slučaju mi koji želimo da odbranimo državu i njeno pravo da postoji treba da se okupimo i što ubedljivije porazimo ove preko i da na takav način obesmislimo njihove tvrdnje o navodnoj izbornoj krađi.

Pozivam građane da ujedinjeni narod i ujedinjena država pobedi ove preko. Srbija pobeđuje! Živela Srbija!.
Član 106, 107. i 108. Vi vodite ovu sednicu. Ja samo kratko da kažem – ja sam srećan čovek, jer branim državu, branim Srbiju i njeno pravo da postoji.
Dame i gospodo narodni poslanici, Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu je prihvatio zakon o izmenama i dopunama Zakona o budžetu za 2026. godinu i preporučio narodnim poslanicima da prihvate svoj pomenuti zakon. Odbor je, takođe, insistirao na nekim svojim zaključcima, jer smo ove godine dobili negde oko 1,1 milijarde evra za subvencije, odnosno za podsticaj u poljoprivredi ako uračunamo i gorivo. Ukupan budžet Ministarstva poljoprivrede je 1,22 milijarde, a za podsticaje se izdvaja 1,1 milijarda. Ono čime je veliki broj članova bio nezadovoljan je upotreba tih sredstava, s obzirom da smo u poslednje tri godine ukupno za poljoprivredu i podsticaje izdvojili preko tri milijarde evra, a efekat nije onakav kakav smo očekivali.

7/2 AL/CG

Dakle, mi i dalje kao Odbor insistiramo na povezanim podsticajima odnosno da se naša biljna proizvodnja uveže sa stočarstvom i prerađivačkom industrijom, da podsticaji budu izdašni za spajanje hektara sa voćarstvom, povrtarstvom, stočarstvom i sve to postaje potencijal za prerađivačku industriju. To su već nekoliko godina naši zaključci Odbora koji se iz razno-raznih razloga ne poštuju dovoljno.

Takođe, Odbor je, napominjem, na današnjoj sednici preporučio ministru poljoprivrede da se zbog suše i nekih drugih okolnosti ukine pravdanje računa osnovnim podsticajima po hektaru od 18 hiljada dinara, jer smatramo da u ovoj zloj i sušnoj godini ne treba previše insistirati na tome, a i naše zakonodavstvo, Zakon o podsticajima kaže da se takav način pravdanja uglavnom vrši za regrese u poljoprivredi, a ne za osnovni podsticaj. Razmatrali smo na svojoj sednici i sušu, vodotokove koliko smo mogli, i podržali smo suvereno pravo Republike Srbije da uređuje svoje vodotokove.

Na sednici je bio jedan slučaj da je opozicioni poslanik predložio da se ukine 18 hiljada dinara osnovnih podsticaja po hektaru što su poslanici uglavnom vladajuće većine odbili svojim zaključkom da se to ne može desiti.

Dame i gospodo narodni poslanici, ljubav prema hrani je najiskrenija ljubav. Mi, članovi Odbora za poljoprivredu mislimo da se ta ljuba dovoljno ne koristi i da podsticaji treba da budu u tom smeru da uvećamo vrednost poljoprivredne proizvodnje jer u ovom trenutku naša poljoprivredna proizvodnja vredi oko pet milijardi, a podsticaji od 1,1 milijardi govore da sa 22%, a država Srbija zahvaljujući vladajućoj većini, narodnim poslanicima, članovima Vlade sa 22% učestvuje u dohotku poljoprivrede. Mislimo da potencijali naše poljoprivrede mogu razvojem, odnosno prerađivačke industrije, možemo da uvećamo bruto domaću vrednost kroz poljoprivrednu proizvodnju i da na određen način napravimo još veći suficit, koji je u ovom trenutku u trgovinskoj razmeni negde 1,5-1,6 milijardi evra, pre svega zahvaljujući CEFTI.

Mi smaramo da u ovom trenutku jesmo na određeni način žrtve SSP sa Evropskom unijom, ali tržište od 500 miliona ljudi nudi mogućnost razvoja naše poljoprivrede i prerađivačke industrije, ukoliko bi podsticaje iskoristili za takmičarsku poljoprivredu, jer u ovom trenutku, zahvaljujući pre svega raznim drumskim razbojnicima, raznim pritiscima, Vlada, odnosno Ministarstvo poljoprivrede nije na odgovarajući način usmerilo podsticaje.

Uglavnom, ljubav prema hrani je najiskrenija i zato ubuduće mi preporučujemo da tu ljubav prema hrani Republika Srbija, zahvaljujući podsticajima maksimalno unovči. Hvala.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, ja sam imao priliku da malo pre čujem nešto o medijima. Bila je žalba na RTS i to dvostruka, kao RTS nema opozicije, a predsednik Republike je ne znam koliko puta uživo bio na RTS-u. To kaže osoba koja je u ovom mandatu, koji nešto nije bio dugačak, ukupno na RTS-u uživo bio preko 1000 minuta. Rekoh, 1000 minuta, a to je proverljivo. Meni je dirljivo kada se žale na RTS u direktnom prenosu na RTS-u. Dakle, veoma dirljivo.

E, sada o slobodi medija i napadu na novinara, ništa nije rekao o Branki Lazić. Juče je govorio o tome kako sam ja član delegacije POSP-a, to je zajednička grupa sa Evropskim parlamentom, određenim narodnim poslanicima, a pri tome je zaboravio da je i on član te delegacije. On zaboravio. Ja sam u Strazbur išao da branim državu i tamo mi ljudi kažu da kada je on bio, nije branio državu, već je napadao državu. Dakle, držao stranu Piculi, Bartulici, Prebilič, neki Austrijanac i tako dalje.

Ja sam sa njima vodio dijalog, pokušavao da branim svoju državu i ima snimak od oba dana svih mojih osam govora i to može da proveri, ali takođe ja sam doznao da je on branio Šolaka tamo. U ime slobode medija, branio je Luksemburške medije koje ovde nisu registrovane. Dakle, on je zastupao otprilike Šolakov biznis i napadače na Srbiju, na ovu državu.

15/3 JJ/CG

E, sada ja kao predsednik Odbora za poljoprivredu, s obzirom da je glavna tema EU, glavni deo budžeta poljoprivreda, preko 50%, sasvim je logično da budem u toj delegaciji i bio sam u tri saziva. Sada, kome je zasmetalo to što je ovoga puta delegacija bez njih jer su oni krenuli biciklima, pa nisu stigli. Dakle, kome je zasmetala ta delegacija koja je tamo branila Srbiju, nije teško pretpostaviti.

Dame i gospodo, definicija demokratije je, a to je izrekao Linkoln, davne 1863. godine, dva dana pred Svetog Aranđela, dva dana, 19. novembra 1863. godine kaže Linkoln – vlada naroda od naroda za narod. Dakle, u potpunosti to oslikava definiciju demokratije i ove vlade. Sastav ove vlade u originalu odgovara. Znači, Vlada ima poverenje naroda, vlada u ime naroda i vlada za narod. To što su oni protiv naroda i države, u stvari govori da nisu dovoljno demokratski. Oni su ubice demokratije. Oni ponižavaju demokratiju. Oni sasvim suprotno od onoga što je Linkoln definisao iz 1863. godine, sasvim suprotno.

16/1 VS/LjL 12.35–12.45

Onda ste ovde imali priču o lošoj Vladi. Na mestu, kako mi je juče rekao neko, ova Trstenička alapača, neko je upotrebio taj izraz, ne znam ko, ja bih zahvalio ovoj vladi. Ljudi, ja sam pre ove Vlade imao auto-put do kuće, maltene, na pet kilometara do moje kuće je Beograd-Novi Sad. Ja sam imao auto-put. On nije. Njemu je ova vladajuća većina napravila auto-put čak i u vreme kada je dve godine bojkotovao rad Narodne skupštine, ali ne i platu. Bojkotovao je rad Narodne skupštine, nije dolazio na sednicu, ali nije bojkotovao platu. I ja bih na njegovom mestu zahvalio na udobnoj vožnji kad krene na sednicu Aleksandru Vučiću i vladajućoj većini.

Takođe, na njegovom mestu, ja bih zahvalio gospođi Turk, pripadnici vladajuće većine, predsednici opštine Trstenik. Dakle, on je nekad bio predsednik opštine, ali u svoje selo nije doveo vodu. On je imao ono cevovod "Bos petrol", ali mu nije palo napamet da u Počekovinu uvede vodu. Vladajuća većina mu dovela vodu. Ja sam imao vodovod i pre ove vladajuće većine u svom selu, ali, eto, ja sam se borio da on dobije i auto-put i vodovod, kao pripadnik vladajuće većine, a on bi trebalo da zahvali vladajućoj većini na tome što mu je omogućila i da ima vodu i da ima auto-put kad krene na posao i kad se vraća sa posla.

Dame i gospodo narodni poslanici, ja sam imao prilično dobru mehanizaciju, ne baš ekstra, i pre ove vladajuće većine, a on je novi traktor dobio upravo od ove vladajuće većine i zato ja govorim da postoje najmanje tri razloga zašto on treba više da bude zahvalan vladajućoj većini nego ja sam.

Dame i gospodo narodni poslanici, plate su skočile tri puta u poslednje vreme, zahvaljujući ovoj vladi i prethodnim vladama, vladama naroda, od naroda za narod. Dakle, umesto BDP od 33 milijarde imamo 100 milijarde. Umesto plate od 300 evra imamo 1.000 evra prosečnu platu. I još nešto, mi smo postali izvozno orijentisana zemlja. To je malo ko govorio. U njihovo vreme izvoz je bio negde osam do devet milijardi, sada je izvoz 33 milijarde evra. To govori o snazi naše ekonomije, odakle potiču naši lični dohoci, pa i oni koje je on dobijao kad je bojkotovao rad Narodne skupštine, što samim tim govori o njemu.

Da ne pričam o tome da je govorio – hiljadu minuta na RTS, bio ljut, počupao sve mikrofone ovde, zato što je mislio da ga nema dovoljno, a bilo ga je više uživo na RTS-u nego predsednika Republike.

Snaga naše ekonomije – obnovila vojsku, isplatila plate, naš narod daleko bolje živi nego u njihovo vreme. U njihovo vreme plate su isplaćivane radnicima koji zakucaju letvu u ruku. Svi se sećate da radnici koji su hteli da dobiju svoje lične dohotke su morali da se zakucaju u neku dasku ili neko drvo, da dobiju taj lični dohodak.

Ja mislim da iz više razloga oni treba da budu zahvalni ovoj vladi i vladajućoj većini, uključujući i predsednika Republike, koji je bio nosilac ovih lista a koje su mogle i koje su omogućile vladavinu naroda. Zašto je bitna vladavina naroda? Zato što suverenitet potiče od naroda. Oni taj suverenitet nemaju. Oni, kažete, nemaju program. Ja sam njihov program razumeo u delovima.

Oni su nama prezentovali svoj program u delovima, pa kažu ovako – priznaće nezavisno Kosovo, lažnu državu, pa će Republiku Srpsku odbaciti i prihvatiti time islamsku Bosnu, pri tome će zabraniti građanima iz Republike Srpske da dolaze u Srbiju, posebno ne na izbore, iako na to imaju pravo. Dalje, priznaće genocid o Srbiji, mnogi su govorili o tome. To je njihov program iznet u delovima. Ja sam ga sabrao. Dakle, priznaće genocid u Srebrenici, otpisati Kosovo, otpisati Republiku Srpsku, otpisati podršku srpskom narodu u Crnoj Gori.

16/2 VS/LjL

Ja mu savetujem da posluša malo i Čerčila, koji je bio mašinac, za posrbljavanje Srba jer je priznao, odnosno uspostavio na određeni način komunizam. Kaže Čerčil – govor mora da bude dovoljno dugačak da pokrije temu, kao ženska suknja, a dovoljno kratak da bude zanimljiv. On je puno govorio a ništa nije rekao. Govorio dok nas nije smorio. Kaže izreka – što kratka pamet smisli, dugačak jezik kaže. I ja sam to tako doživeo pre nego što me bukvalno uspavao, pa sam morao da izađem da potražim neko osveženje. Dragi moj narode, njihov program je takođe u delovima, ovako – bacićemo vas u Dunav, strpaćemo vas u logore, vešaćemo vas na Terazijama, pa se pojavi Đoka Vlah i kaže: "nemojte na Terazijama, tamo su vešali rodoljube", pa će onda, ne znam, da nas unište, onda će nas baciti u Savu, u Dunav, u katran, decu predsednika Republike, na njih će da bace radioaktivni otpad, itd. To je njihov program. To je vaš program, gospodo, vi se tog programa ne odričete, a ako se odreknete, onda ćete se odreći i novca koji vam ovi spolja daju da pokušate da uništite Republiku Srbiju i da nasilno dođete na vlast. To je vaš program.

Šta je vaš problem? Nemate vi problem sa biračima, sa biračkim spiskom. Nemate. Narod koji čuje ovaj program, pa zamislite da potičete iz Srpske Krajine, iz Hrvatske, da ste nasilno, a preseljeno je 680 hiljada Srba Jugoslovena u Srbiju, zamislite da potičete odande ili da ste nova generacija koja potiče odande, zamislite da li će ti ljudi da glasaju za vas? Da li mislite da oni koji potiču iz BiH a iseljeni iz Federacije, pre svega, da će da glasaju za vas kad čuju da vi hoćete i da zabranite da njihovi rođaci dođu u Srbiju?

Zamislite da ste prognani sa KiM i sada vi i vaši prijatelji treba da glasate za vas, a vi kažete, posebno onaj Dinko - Šakić Gruhonjić, da vam ne znam Srbi sa Kosova treba da priznaju nezavisno Kosovo. Vi ste se zgadili narodu, narod neće da glasa za vas, jer vi ne možete da uspostavite Vladu naroda od naroda za narod. Ne možete, jer narod hoće da štiti i državu i država štiti njega. Vi ne radite za ovu državu, radite, ali za neku drugu ne za ovu i zato naš narod neće da glasa da im neko otme državu i narod neće da glasa za izdaju i nas bi u EU primili sutra kada bi priznali genocid, kada bi priznali Kosovo i uveli sanckije Rusiji, sutra bi nas pustili u EU, ali naš narod vas ne razume. Vaš narod sprečava da otmete državu iz njihovih ruku, naš narod neće da glasa za vas, neće da glasa za izdaju, jer naš narod neće da prihvati vlast koja će kao Indijanci da proda zemlju za đinđuve. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, nisam mislio čak ni da se javljam, ali prethodni govornik rekao je da je njega sramota nešto što je našao u zakonu.

Samo da podsetim narodne poslanike koji to ne znaju. Uvaženi ekolog na sednici Odbora za poljoprivredu na pitanje koliki je procenat ugljenika u vazduhu nije znao odgovor. Ni približno nije znao tačan odgovor i to je sramota, da neko ko se navodno bavi ekologijom na takva opšta pitanja ne zna da kaže koliki je procenat ugljenika u vazduhu. Hvala.
Radi se o tehničkim komisijama, koja pomažu organima u vezi izdavanja integrisanja dozvole. Bez integrisanih dozvola, nema tretmana otpada, ako nema tretmana otpada, nema ni zaštite životne sredini i uzgred budi rečeno, jedan od oblika tretmana je plazma tehnologija koja je veoma pozitivna stvar zato što se proizvodnja gasa struje, proizvode se građevinski materijal i na takav način ne samo da trošimo novac u zaštiti životne sredine, već se on da i sticati, znači određene prihode, možemo steći i biće manje kancera o kome se govori.

4/3 VS/MP

Ono što je za mene čudno, kada spominju kancer, niko od njih ne pominje to da je to možda proizvod osiromašenog uranijuma i municije koju je upotrebljavao Nato pakt, kao da u zaštiti životne sredine i zdravlje ljudi, za njih Nato pakt zaštićen. Hvala.
Dame i gospodo narodni poslanici, ovde se radi šta sve operater treba da uradi i učini kad prestaje sa svojom delatnošću, šta sve treba da nadoknadi i o čemu treba da vodi računa.

Ono što mene fascinira je onaj kanal za navodnjavanje poljoprivrednih useva. Moram reći da svaka aktivnost čoveka, industrije ili bilo koga šteti životnoj sredini. Samo je pitanje granice. Dakle, nema toga što ne šteti životnoj sredini, ne možemo napraviti totalno čistu planetu bez da eliminišemo sve ljude, svaku industriju aktivnost. Ne možemo svi živeti od donacija nevladinih organizacija.

8/3 MV/MJ

Evo, recimo, Riverwatch donira naše nevladine organizacije i političke subjekte, što je nezakonito. To je austrijska agencija. U Austriji imaju 5000 malih hidroelektrana. Mi imamo valjda manje od 100. Ali, Bože moj, oni finansiraju ove naše ustanike da bi oni sprečili da povećan broj obnovljive energije iz hidropotencijala dođe u Srbiju.

Dame i gospodo, ja sam stvarno fasciniran brigom o kanalima za navodnjavanje, posebno onih čija vlast je za vreme njihove vlasti uvezla 150.000 tona radioaktivnog đubriva, čija je doza radioaktivnosti bila dva puta veća od dozvoljene. Dakle, time su mogli, da seljaci nisu bili siromašni u to vreme toliko, zagaditi stotine i stotine hiljada hektara tim mineralnim đubrivom čija je radioaktivnost bila dva puta veća od dozvoljene.

Navešću primer iz Inđije, recimo, oko tih voda i kanala. Ne radi se baš o vodi koja se upotrebljava za zalivanje useva, već se radi o vodi koju ljudi piju.

9/1 MZ/MP 11.25–11.35

Dakle, oni ni slučajno neće da kažu da su za vreme njihove vlasti sagradili Fabriku za reciklažu olovnih akumulatora iznad vodozahvata Inđija. A otpadne vode idu u upojni kanal, to da vam, gospođo predsedavajuća, objasnim. Taj upojni kanal, to je jedan rov u koga idu otpadne vode iz obrade olovnih akumulatora. I to nije problem, o tome se ne priča, ali eto, pričaćemo o nekim usevima itd. Ni slučajno da dodirnu Bojana Pajtića, Olivera Dulića, Gorana Ješića, koji su to učinili građanima Inđije i koja je potencijalna ekološka bomba. Toliko.

Zaštita životne sredine je globalna stvar. Ne možete, recimo, za litijum reći – hoćemo mi litijum, ali neka ga vade crnci, ili ne znam ko. Ukoliko ste ekolozi, onda ste u toj veri i verujete ekološki u celu planetu itd.

Hoću samo da kažem našim gledaocima da tu postoji doza licemerja, mada ja koji se bavim zaštitom životne sredine cenim svakoga ko realno to pokuša da uradi. Ko blokadom puteva ne emituje stotine i stotine tona ugljenika i ugljen-dioksida, pod pretpostavkom da će on zaštiti životnu sredinu tim protestom. Hvala.
Zahvaljujem.

Dame i gospodo narodni poslanici, zahvalan sam na prihvatanju amandmana.

Dakle, radi se o zabrani nabavljanja delova oružja. Ovaj što mi je juče pretio, smeška se. Ne samo da vređaju žene i poljoprivrednicima malo dođu i prete, kažete – ti nisi za Skupštinu, ti si za štalu, uzmi vile itd. Tako da, nije tačno da nije bilo incidenata. Dakle, bilo ih i recimo mi nismo reagovali ni kada dva puta nismo dobili reč, ali nije nam padalo na pamet da zbog toga vređamo bilo koga bez obzira na pol, rasu, naciju itd.

Ali ja moram reći da nedostatak čast od hrvatskih časnika mene uopšte ne iznenađuje. Hvala.