Prikaz govora poslanika

Prikaz govora poslanika Vladimir Gajić

Vladimir Gajić

Narodna stranka

Govori

Ne. Rekao sam – vi ste me pomenuli, trošite mi vreme. Vi ste me pomenuli, to sam isto objasnio. Nemojte sad da vam objašnjavam dva puta, vi ste vrlo inteligentan čovek.

Znači, evo još deset sekundi. Gospodine Jovanov, to što se vaš šef stranke razigrao sa Hašimom Tačijem…
Zahvaljuje Vuku Jeremiću…
Predsedniče, pozivam se na povredu člana 103. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine.

I juče sam bio, mislim, jedan od dva poslanika koji je glasao protiv onog izveštaja verifikacione komisije, ali i danas, pošto se gospođa Brnabić već drugi put javlja za reč, sada moram na to da ukažem, zbog čega. Po Ustavu, po članu 126. propisana je nespoivost funkcije. Ustav kaže da član Vlade ne može biti narodni poslanik u Narodnoj skupštini. U toj Vladi kojoj je prestao mandat ona obavlja svoje funkcije u tehničkom pogledu. Zbog pravnog kontinuiteta i pravne sigurnosti države, gospođa Ana Brnabić i dalje obavlja funkciju predsednika Vlade, u skladu sa zakonom, do izbora nove Vlade. Ona će de fakto i de jure prestati da bude premijer Srbije onog trenutka kada ovaj parlament bude izabrao novu Vladu.

Prema tome, tražim da se glasa o ovoj povredi Poslovnika, jer se suprotno odredbi člana 126. Ustava krši ovo ustavno načelo o nespoivosti funkcija. Ona ne može da bude član ovog parlamenta dok god obavlja funkciju premijera Srbije. Hvala vam.
Ja imam pravo na repliku, zato što me je gospođa Nataša Jovanović pomenula u nekom kontekstu kako sam nešto pobrkao. Koliko znam, ona nije pravnik pa ne bih sada ovde hteo da držim neko predavanje, ali mogu da je uputim.

U članu 126. Ustava Republike Srbije stoji – član Vlade ne može biti narodni poslanik u Narodnoj skupštini itd. Da bi to razumela, treba da pogleda član 4. koji spada u načela Ustava Republike Srbije, koji kaže da uređenje vlasti počiva na podeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Zbog toga predstavnik izvršne vlasti ne može da bude član zakonodavnog tela. Dosta je prosto i zbog toga se Ana Brnabić ovde nalazi nelegalno.
Pokušaću da budem što efikasniji i da se držim teme. Moraću dosta kratko, s obzirom da sam inače angažovan u mnogim od tih slučajeva kao advokat Miroslava Aleksića, da ukažem gospodinu Jovanovu, puni su mi ormari u kancelariji pravosnažnih presuda u kojima su osuđeni uglavnom tabloidi upravo zbog istih ovih stvari koje ste vi danas govorili za naknadu štete, zbog neistina koje su iznosili o Mikiju Aleksiću. Nisam znao da to treba danas da ponesem, ako vas bude interesovalo, nije problem da vam to i pokažem.

Isto se odnosi i na one insinuacije u vezi Vuka Jeremića i Patrika Hoa, tako da ponavljate jednu istu stvar ovde u Skupštini. Naravno, vas nećemo da tužimo, nema nikakvih problema, imate pravo ovde kao šef poslaničke grupe, pogotovo, da govorite šta god hoćete. Za mene je to pravo poslanika apsolutno i bez ikakvog ograničenja.

Kada je u pitanju gospodin Orlić, ovde je više poslanika opozicije reklo jednu stvar koja je notorna, a to je da je ta njegova biografija što se tiče obrazovanja zaista impresivna. On je zaista završio jedan od najrespektabilnijih fakulteta u Srbiji, možda i prvi, što se toga tiče. Međutim, to nije dovoljno da bi neko zadovoljavao neke glavne kriterijume da bude predsednik Skupštine. On je pre svega čovek koji je u prethodnom periodu pokazao da nema smisla za toleranciju i za dijalog sa onima koji su mu politički protivnici.

Međutim, ono na šta ja hoću da ukažem, a to se odnosi na gospodina Orlića i na sve poslanike SNS, daću vam brzo jedan kratak prikaz, a to je jedan pravni okvir koji je flagrantno prekršen kada su u pitanju izbori koji su održani 3. aprila ove godine.

Naime, u Ustavu u članu 3. uspostavlja vladavinu prava kao osnovnu pretpostavku Ustava. Na osnovu odredbe člana 4. ustanovljena je podela vlasti. Član 5. Ustava u stavu 4. kaže da političke stranke ne mogu neposredno vršiti vlast niti je sebi potčiniti. S tim u vezi član 41. Zakona o sprečavanju korupcije kaže da je sukob interesa situacija u kojoj javni funkcioner ima privatni interes koji utiče, može da utiče ili izgleda kao da utiče na obavljanje javne funkcije. U članu 40. Zakona o sprečavanju korupcije se kaže da javni funkcioner ne sme biti zavisan od lica koja bi mogla da utiču na njegovu nepristrasnost niti da koristi javnu funkciju zarad sticanja bilo kakve koristi. Član 6. Ustava kaže da je zabranjen sukob interesa.

U čemu je ovde problem? Kada ove odredbe Ustava i ove dve odredbe Zakona o sprečavanju korupcije uporedite sa članom 45. Statuta SNS, biće vam dosta lako da shvatite. U odredbi člana 45. Statuta SNS gde su nabrojana ovlašćenja predsednika te stranke jedna od njegovih ovlašćenja kaže - predsednik SNS utvrđuje kriterijume za utvrđivanje liste kandidata za poslanike. U sledećoj odredbi kaže - predsednik predlaže izbornu listu za izbor narodnih poslanika.

Da li su narodni poslanici SNS zarobljeni, pita se BIRODI, vrlo efektno ovih dana, koristeći ovu i sličnu argumentaciju? Da li su poslanici SNS zbog kršenja Ustava i Zakona o sprečavanju korupcije nezakonito izabrani? Da li je jasno da je Ustavom garantovana podela vlasti suspendovana u korist jedinstva vlasti koja je u rukama jednog čoveka koji drži i poziciju predsednika SNS i poziciju šefa države? Mislim da je sasvim jasno da jeste.

U tom smislu i nezakoniti predlog koji smo čuli ovih dana u javnosti, gde je šef države u svojstvu predsednika stranke utvrdio predlog da gospodin Orlić bude predsednik Skupštine Srbije. To je ono što je problem. Mi smo provizorijum od države, mi nismo pravna država. Hvala vam.

Whoops, looks like something went wrong.