SANDA RAŠKOVIĆ IVIĆ

Narodna stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Sanda Rašković Ivić bila je narodna poslanica dva puta do sada, prvi put u devetom sazivu, od 2012. do 2014, i drugi put u desetom sazivu, od 2016. do 2020. godine.

U devetom sazivu bila je članica Odbora za zdravlje i porodicu i Odbora za spoljne poslove.

U desetom sazivu bila je predsednica poslaničke grupe Pokret za spas Srbije - Nova Srbija.

U 13. sazivu izabrana je za poslanicu kao 12. na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat joj je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe Narodna stranka. Članica je Odbora za Kosovo i Metohiju i Odbora za zdravlje i porodicu, i zamenica člana Odbora za spoljne poslove i Odbor za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva. Takođe, članica je Delegacije u Interparlamentarnoj uniji.

BIOGRAFIJA

Rođena je 8. januara 1956. godine u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završila u Šibeniku, a na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1980. godine. Specijalistički ispit iz psihijatrije položila 1986. godine, poslediplomske studije iz psihoterapije 1989, a 1993. godine doktorirala je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Autorka je mnogih stručnih radova iz oblasti psihijatrije i psihoterapije i članica Svetskog udruženja psihoterapeuta i Srpskog lekarskog društva.

Po završetku fakulteta radila je u Šibeniku kao lekarka opšte prakse. Radila je u psihijatrijskim bolnicama „Popovac“ u Popovcu i „Vrapče“ u Zagrebu, a potom i na Klinici „Rebro“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Po dolasku u Beograd 1991. radila je u bolnici „Laza Lazarević“, gde je od 2000. bila je i načelnica i v.d. direktora.

Od februara 2001. do februara 2003. godine bila je republička komesarka za izbeglice.

Od 2003. do 2005. radila je u privatnoj Neuropsihijatrijskoj ordinaciji „Dr Jovan Rašković“.

Od 2005. do 2008. godine bila je predsednica Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju, Komisije za primenu Vojnotehničkog sporazuma i Koordinacionog tela za jug Srbije.

Od 2008. do 2011. bila je na ambasadorka Srbije u Italiji.

Od 2011. bila je redovna profesorka psihijatrije na Visokoj strukovnoj školi zdravstvenih studija.

Političko delovanje započela je u Demokratskom centru, gde je bila članica najužeg rukovodstva. Napustila ga je 2003. godine i iste godine postala članica Demokratske stranke Srbije. Za potpredsednicu stranke izabrana je 2005. godine, a u oktobru 2014. godine i za predsednicu stranke. Ostavku na tu funkciju podnela je 2016. godine, a zatim i isključena iz stranke.

Na Osnivačkoj skupštini Narodne stranke u oktobru 2017. godine izabrana je za potpredsednicu te partije.
Poslednji put ažurirano: 03.09.2022, 08:37

Osnovne informacije

  • Narodna stranka
  • Beograd
  • Zagreb
  • 08.01.1956.
  • profesorka u penziji

Statistika

  • 3
  • 2
  • 1 postavljeno / 0 odgovoreno

Pitanja građana

Vlada Srbije pljačka svoje građane

čeka se odgovor 3 meseca i 18 dana i 17 sati

Podneo sam podnesak Narodnoj skupštini Republike Srbije koji sam naslovio na Odbor za rad,..., i Odbor za Finansije,..., Podnesak je zavedn pod brojem 07/2409-2022 21.11.2022. godine. i dat je Odboru za rad,...

VIDI SVE POSTAVI PITANJE

Četvrta sednica Drugog redovnog zasedanja , 26.12.2022.

Hvala, gospodine predsedniče.

Uvažene narodne poslanice, narodni poslanici, uvaženi građani i građanke Srbije, mi smo podneli ovaj amandman kojim se briše predviđeno zakonsko rešenje, s obzirom da su predložena dva izvora finansiranja javnog medijskog servisa i to iz budžeta i iz takse koju plaćaju građani. Obaška to što je SNS kada je dolazila na vlast obećala da neće biti plaćanja pretplate koja se sada zove taksa, ali dobro, sada se traži iz budžeta, iz takse.

Takođe, ne postoji opravdanost ovakvog zakonskog rešenja, pre svega, što javni servis ne vrši funkciju koju bi trebalo da vrši.

Ja ću prvo nešto da kažem o tome gde je javni servis zakazao na području dečijeg programa, obrazovnog programa, kulturnog programa. Ukinut je, recimo, dramski ponedeljak gde su bile sjajne drame domaćih pisaca. Jedan od njih je bio i sada već deset godina pokojni gospodin Brana Crnčević, koji je inače odličan pisac, ali i osnivač SNS, i pamtimo odlično njegovu dramu „Devojka sa tri oca“. Danas više ne možemo da gledamo ništa u tom dramskom ponedeljku, jer ga naprosto nema.

Ja već dugo pamtim, rasla sam uz dečije emisije, uz „Miću i Aćima“, moja deca su rasla uz Branka Kockicu, uz Acu Poštara, uz Nevena. Sada ništa od toga više nema. Nemamo takođe ni obrazovni program. Zašto je ovo važno da upravo bude na medijskom javnom servisu, odnosno RTS-u?

Upravo zato što je medijska scena, pogotovo sa privatnih televizija, preplavljena prostaklukom, preplavljena nasiljem, preplavljena agresijom. Upravo te emisije obrazovne i dečije i kulturne su imale zadatak da obrazuju, pre svega, mlade ljude, da negde u obliče, ako hoćete pomaze, poglade, ohrabre ono što je dobro i lepo u ljudima, a to je potrebno.

Verujte mi, potrebno je da se sutra s tim mladim ljudima i sa ovim što je bilo na današnjoj medijskoj sceni i što nedostaje na današnjoj sceni u RTS, da se time ne bi bavili kasnije psiholozi, a nažalost i kriminolozi. Ako se nešto ne promeni to će se desiti.

Što se tiče same zastupljenosti opozicije i vlasti, sve statistike kažu, neke kažu da je vlast zastupljena sa 95%, a neke sa 97%, a opozicija samo sa 3% do 5%, ali verujte mi, nije toliko važno, nije ključno koliko smo zastupljeni, koliko opozicija zastupljena. Da li smo dobili dva minuta ili smo dobili 20 minuta na RTS, ne kažem da je nevažno, ali nije ključno. Mnogo je važnije da građani ove zemlje budu pravovremeno i pravilno i tačno informisani o tome šta se u zemlji dešava, da budu informisani o proizvodnji marihuane u Jovanjici, o uništavanju namenske industrije i aferi „Krušik“, o tome da je EPS uništen i da danas imamo milijardu evra, o tome niko ne raspravlja otvoreno na RTS.

Ne raspravljaju lekari, ne raspravljaju udruženja pacijenata, o činjenici da je ako izuzmemo umrle od korone, 10.000 ljudi više umrlo 2020. godine nego 2019. godine. To je zato što zdravstvena zaštita nije dostupna. Zašto se to dešava? Mi imamo pravu epidemiju onkoloških bolesti, imamo pravu epidemiju kardiovaskularnih bolesti i cerberovaskularnih insulta, odnosno šlogova da prevedem na srpski. O tome niko ne govori.

Ne govori se o RTS-u o tome da smo mi malo malo pa jedan od najzagađenijih gradova na svetu i da je Srbija zagađena zemlja. Moje kolege su pomenule da je 34 sekunde u „Dnevniku“ RTS trajala vest o tome da se desila ova havarija blizu Pirota i da je voz, odnosno cisterna, izletela iz šina. Nije ovo prvi put i o tome treba razgovarati. Dobro je da su ministri tamo, ali nema stručnjaka koji bi davali uputstva kako da se s tim borimo.

Mi smo imali 2018. godine na toj istoj pruzi ili u blizini iskliznuće takođe jedne cisterne iz šina i curenja amonijaka, pa smo imali napuklinu druge cisterne, gde je curila fosforna kiselina, pa smo imali onda dizalicu koja je došla da popravi ovo curenje amonijaka, pa je i to iskliznulo iz šina.

Mi nećemo, a volela bih da možemo da imamo jednu diskusiju o tome na RTS šta nam se to i zašto nam se to dešava? Hvala vam na pažnji.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 21.10.2022.

Hvala, gospodine predsedniče.

Dame i gospodo narodni poslanici, vlast i opozicija se spore u parlamentu i to je nešto što je legitimno i što je normalno, samo je stvar, naravno, u načinu i ako je taj način u redu, onda je sve u redu.

Zašto sam podnela amandman da se Kancelarija za Kosovo i Metohiju podigne na nivo ministarstva za Kosovo i Metohiju. Iskreno, uvažavajući sve ono što je rekla moja prethodnica, uvažena poslanica gospođa Paunović, u zaista čiju autentičnost emocija i iskaza ja nisam posumnjala ni u jednom trenutku, ja smatram da je potrebno da imamo ministarstvo za Kosovo i Metohiju zato što je Kosovo i Metohija deo Republike Srbije, što to piše i u preambuli našeg Ustava, što imamo i Briselski sporazum, a posledica njega je, nažalost, da imamo sve manje Srba na Kosovu i Metohiji. Da se to zaustavi, potrebno nam je ministarstvo.

Da, kancelarija može da radi svoj posao, ali ako ćemo govoriti o institucijama, onda je mnogo jača institucija za situaciju u kojoj se nalazimo, za novo geopolitičko preoblikovanje i vanredne okolnosti, koje su upravo pominjali poslanici prekoputa, poslanici vlasti, mislim da je važno da imamo ministarstvo za Kosovo i Metohiju. Ministarstvo je jača institucija od kancelarije. Da to nije tako, onda bismo imali kancelariju za prosvetu i kancelariju za zdravstvo. Hvala na pažnji.

Prva posebna sednica , 14.09.2022.

Hvala gospodine predsedniče Skupštine.

Gospodine predsedniče Republike, dame i gospodo narodni poslanici, mi smo juče i danas na Skupštini sednice raspravljali i raspravljamo o ovom izveštaju Vladine kancelarije za Kosovo i Metohiju. Međutim, smatram da to nije dovoljno zbog samog trenutka.

Pre nego što objasnim zašto mislim da to nije dovoljno, osvrnula bih se sa par reči na sam izveštaj. Prošle nedelje sam bila na Kosovu i Metohiji i tamo sam u Štrpcu od Srba saznala da opština Štrpce, srpska opština Štrpce već sedam meseci ne radi zato što je predsednik te srpske opštine Štrpce u zatvoru. To nije nigde pomenuto u samom izveštaju, niti je rečeno šta će se uraditi da srpska opština ipak proradi jer je, složićete se, sigurno vrlo bitno da srpska opština u jednoj tako velikoj enklavi srpskoj kao što je Štrpce radi.

Takođe su mi Srbi rekli, možda vi to, gospodine predsedniče, ne znate da je Hotel „Narcis“ i „Skijališta Srbije“ za koje ste vi obećali i ja sam to pozdravila i zalagali se za to da nikada nećete dati ni „Narcis“, ni „Skijališta“ da gospodin Jeftić koji je predsednik albanske, odnosno opštine koja funkcioniše po albanskom sistemu u opštini Štrpce prepustio „Skijališta Srbije“ i hotel Albancima.

Molim da se to proveri. Ja se referišem na ono što sam čula od ljudi u Šrpcu na Kosovu i Metohiji.

Potom, nije u samom izveštaju ispraćena sudbina i šta je bilo sa onih dvadesetak fabrika čija je gradnja najavljena, gde je i sam predsednik, mislim, rekao da je nešto blizu 800 miliona izdvojeno za njihovu gradnju. Kada sam prolazila kroz Vrbovac takođe su mi Srbi rekli, Vrbovac se inače nalazi između Vitine i Klokot banje, da je tamo ledina i zaista ja sam tu ledinu videla. Ovo su crtice koje ovde želim da podelim sa vama pa da vidimo o čemu se tu zapravo radi.

Ja bih se sada vratila na onaj drugi deo, odnosno kada sam rekla da to nije dovoljno da samo raspravljamo o izveštaju. Nije dovoljno da samo raspravljamo o Izveštaju zbog ogromnih pritisaka i ubrzavanja tog procesa pritisaka na Srbiju, na vas, gospodine predsedniče, i uopšte na Srbiju da se kosovski čvor razreši, nauštrb Republike Srbije.

Ono što je činjenica koju želim da markiram jeste da su briselski pregovori doveli do toga da Srbije na Kosovu i Metohiji ima sve manje.

Kao što znate, mi smo predali tekst rezolucije gde smo nastojali da damo neke poteze u najboljoj veri i nameri, šta bi trebalo raditi da se dalje urušavanje spreči.

Neophodno je da povlačenje države sa Kosova i Metohije prestane i mi smo predložili to da ukoliko Priština nastavi sa jednostranim potezima ili ne ispuni već preuzete obaveze, država počne da vraća institucije Srbije na Kosovo, a za to mislim da imamo i snage i energije i alata.

U samom Izveštaju na više mesta pominje se da 3.421 dan, a gospođa Danijela Vujičić je rekla, evo, već 3.424 dan, nije došlo do pomaka u formiranju zajednice srpskih opština. Ja se pitam kakvi su to sporazumi u kojima jedna strana ispunjava sve, iako je to mahom na njenu štetu, a druga strana praktično ne radi ništa. Opsada Lenjingrada je trajala 900 dana a opsada ovih pregovora, odnosno formiranja zajednice srpskih opština traje četiri puta više.

Narodna stranka je predstavila svoj plan, ali mi želimo da pročitamo i vidimo planove i drugih i da o tome porazgovaramo. Znam da to nije moguće zbog Poslovnika da izađemo sa nekim papirom na ovoj sednici, ali zato predlažem da po završetku ove sednice obavimo intenzivne konsultacije i da se zakaže nova sednica, na kojoj bismo govorili o državnoj platformi za Kosovo i Metohiju i da tako na ovom nadstranačkom pitanju pokušamo da postignemo konsenzus.

Ja sam lekar i mislim da uvek ima šanse, čak i kad je sve gotovo, još pet minuta treba pokušavati da se spasi život, tako i još, eto, treba da se potrudimo da nađemo zajedničko rešenje.

Ono što je jako važno jeste da se formalizuje - stop politici Kosovo u UN. Zato sam lično vrlo srećna što ste vi, gospodine predsedniče, obećali da ćete poslati pismo predsedniku Ruske Federacije i predsedniku Narodne Republike Kine i zatražiti od njih da stave veto ukoliko dođe do toga da Kosovo treba da uđe u UN. Hvala mnogo.

Treća sednica Drugog redovnog zasedanja , 06.11.2018.

Hvala, gospođo predsednice.

Moje prvo pitanje ide na adresu kabineta predsednika Republike, gospodina Aleksandra Vučića. Zanima me odakle je potekla netačna informacija da će predsednik Vučić dobiti visoko odlikovanje od Ruskog predsednika Vladimira Putina? Naime, ta vest vrtela se u medijima koji su vrlo bliski samom Aleksandru Vučiću i režimu i na kraju je ispalo loše i po predsednika Vučića i po Srbiju. I, zanima me da li će zbog ove, ipak, lažne i krivotvorene vesti neko biti odgovoran?

Moje drugo pitanje ide ka Višem javnom tužilaštvu i glasi – zašto Više javno tužilaštvo nije reagovalo i pokrenulo istragu, kako na osnovu podataka lista „Danas“, tako i na osnovu traženja u maju Saveza za Srbiju u gradskoj Skupštini grada Beograda, tako i u septembru od strane Transparentnosti „Srbija“. Naime, činjenica stoji da je 208,5 miliona dinara jednokratne socijalne pomoći beogradski Centar za socijalni rad raspodelio korisnicima. Međutim, raspodeljeno je po 15.000 na 13.900 osoba iz opština Obrenovac, Barajevo, Vračar, Grocka, Sopot i Lazarevac, a da oni pritom nisu korisnici usluga Centra za socijalni rad. Bez obzira na postojanje ili ne postojanje krivične prijave, Tužilaštvo je dužno da reaguje po službenoj dužnosti upravo zbog zloupotrebe službenog položaja, a pošto se mi približavamo EU, otvoreno je Poglavlje 23, onda bi to bilo jako važno.

Treće pitanje ide ministru odbrane, gospodinu Aleksandru Vulinu, a vezano je za uvođenje konjice. Da li je gospodin Vulin uvodeći konjicu u Vojsku Srbije, da li je on uopšte se savetovao i konsultovao sa nadležnom upravom u Generalštabu i u Ministarstvu odbrane? Zanima me kolika sredstva i koja sredstva treba izdvojiti i koja je svrha uvođenja konjice u 21. veku?

Ovo pitam i zbog toga što postavljam i sledeće pitanje – Da li je istina da su prošle nedelje sve operacije, ceo jedan dan na VMA, bile otkazane zato što nije bilo anestetika? Zašto ima za arapske konje, a nema za spasavanje građana Srbije? Hvala na pažnji.

Druga sednica Drugog redovnog zasedanja , 23.10.2018.

Hvala.

Moje prvo pitanje ide ka predsedniku Srbije, gospodinu Aleksandru Vučiću i ono glasi, kada će nam predsednik Srbije, Aleksandar Vučić reći koja je njegova politika u vezi sa KiM?

Naime, on je pre nekoliko nedelja na glavnom odboru rekao da narod ne želi ono što on nudi i da je njegova politika poražena. Moram da kažem da nije do kraja ostalo jasno šta je on to nudio, niti na osnovu čega je video da to narod neće. Marko Đurić je pre neki dan na Beogradskom bezbednosnom forumu pomenuo, citiram – otvorena pitanja statusa i teritorije, govoreći o KiM i predložio je razmenu teritorije.

Moje pitanje zašto se istovremeno vršilo biranje da se povuku priznanja nezavisnosti Kosova, a u isto vreme se govori i plasira ideja o razmeni teritorije kada znamo da razmena teritorije podrazumeva državnost, jer granica i teritorija su svojstvene državama. Moje dalje pitanje je, da li je predsednik Vučić instruirao šefa Kancelarije za KiM, Marka Đurića da sa tako visokog mesta plasira, odnosno kao probni balon baci ovu temu razmene teritorije.

Moje drugo pitanje, ide za ministra MUP, gospodina Stefanovića, a ono je vezano za bezbednost kako u Beogradu tako i u Srbiji. Moje pitanje je što ministar unutrašnjih poslova i MUP uopšte planira da preduzme kako bi se povećala bezbednost. Evo, i sinoć je došlo do pucnjave i to mediji javljaju da je ta pucnjava bila u blizini dečije igraonice. Mi smo svedoci da ovde u našem gradu lete u vazduh automobili sa ljudima, da se vrše mafijaške likvidacije i moram da kažem da premlaćivanja ovako običnih prolaznika postaju svakodnevna pojava. Znači, šta gospodin ministar i MUP uopšte misle da preduzmu da se poboljša bezbednost u Beogradu i u Srbiji?

Treće pitanje ide ka premijerki Brnabić i ministru privrede i ono se tiče tekstilne industrije, da li je moguće da u zemlji koja je imala besprekornu tekstilnu industriju kao što je imala Srbija, danas vlast mora da dovodi turske investitore da bi zapošljavali žene i muškarce da samo šiju za njih. Naglašavam to šiju, jer tu nema ni kreiranja ni odabira materijala, ni odabira modela, a mi sa druge strane imamo jako mnogo preduzetnika koji su spremni i koji su mali i srednji preduzetnici i bave se tekstilnom industrijom i tekstilom. Ti ljudi nemaju nikakva podsticajna sredstva za razliku od turskih investitora, a Turska je velesila u tekstilu i ispada kao da je Turska dovedena ovde da pogasi i potpuno uguši tekstilnu industriju Srbije. Moje pitanje je, zašto se to u Srbiji radi i zašto se ona sredstva podsticajna koja se daju stranim investitorima u tekstilu ne daju domaćim preduzetnicima? Hvala vam.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 04.10.2018.

Hvala, gospodine predsedavajući.

Imam najpre pitanje za predsednika Republike Srbije gospodina Aleksandra Vučića. Naime, ono se tiče posete Moskvi i moje je pitanje – koji je stvarno bio sadržaj te posete i šta se tamo desilo? Naime, ta poseta je na velika zvona najavljivana, ona je bila odlično propraćena. Predsednik je rekao – dobili smo sve ono što smo tražili, ali javnost ipak nije saznala ni šta je to Srbija tražila, ni šta smo to mi dobili.

Postoji jedna diskrepanca u medijskom izveštavanju. Naime, domaći mediji, a tu, naravno, vode tabloidi koji su pod kontrolom vlasti, odnosno režima, govore o tome da, eto, maltene Rusija dolazi ovde sa vojskom da pomogne Srbiji da oslobodi svoju južnu pokrajinu. S druge strane, ruski mediji, ja ću citirati list „Komersant“, kažu da je Putin odbio Vučićevu molbu da Rusija stavi veto na stolicu Kosova u UN, a za uzvrat Srbija neće ući u NATO. Šta je od ovoga istina? Da li je istina da je zaista Vučić to tražio i bio odbijen ili „Komersant“ laže? Neko tu laže. Znači, lažu ili ruski mediji ili naši mediji.

Moje drugo pitanje je pitanje koje se odnosi na REM, upućeno je REM-u i ministru kulture gospodinu Vladanu Vukosavljeviću. Naime, pitanje je sledeće – šta će REM i šta će ministar kulture uraditi da „Pinku“ bude oduzeta nacionalna frekvencija koja je, da citiram ono što u Ustavu piše, „javno dobro od opšteg interesa“ i koje, prema članu 87. stav 2. Ustava Republike Srbije, predstavlja državnu imovinu?

Dakle, pre dva dana srpska javnost je bila svedok da se ova kuća narugala, kroz usta jednog učesnika rijalitija „Zadruge“, maloj Milici Rakić, ispričavši jedan užasan vic o tom nesrećnom detetu koje je poginulo mučeničkom smrću u NATO bombardovanju 1999. godine. Znam ja, kao i svi ostali, da je taj diskvalifikovan iz „Zadruge“, ali reč je krenula, uvreda je krenula. Uvređena je i ponižena ne samo mala Milica Rakić, nego i sva naša deca koja su poginula u NATO bombardovanju i izvrgnuta su ruglu, izvrgnuta su ismevanju, izvrgnuta su, da izvinete na izrazu, teškoj sprdnji i omalovažavanju. Tako da, ja zaista ne znam šta još treba da se desi, a da ova medijska kuća trpi određene sankcije?

Ovo je urađeno sa državne imovine. Znači, nije to urađeno ni sa nekog „Tvitera“, ni sa nekog „Fejsbuka“, nego je urađeno sa državne imovine. Ovo nije verbalni delikt, ovo je delikt časti. Ovakvo omalovažavanje dece koja su poginula mučeničkom smrću nikada nije bilo, ovo se nikada nije do sada videlo u Srbiji i to treba da prestane. Zato je moje pitanje ministru kulture i REM-u – šta ćete uraditi da „Pink“ izgubi nacionalnu frekvenciju?

Imovinska karta

(Beograd, 07.09.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno 130000.00 RSD 01.08.2022 -
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Penzija) Republika Mesečno 74000.00 RSD 11.01.2021 -