MIODRAG GAVRILOVIĆ

Demokratska stranka

OSVRT OTVORENOG PARLAMENTA

Miodrag Gavrilović prvi put je izabran za narodnog poslanika u 13. sazivu kao 25. na listi Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka), mandat mu je potvrđen 01.08.2022. godine.

U 13. sazivu deo je poslaničke grupe Demokratska stranka - DS. Član je Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, i zamenik člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava i Odbora za Kosovo i Metohiju. Takođe, zamenik je člana Delegacije u Parlamentarnoj skupštini OEBS.

BIOGRAFIJA

Rođen 6. aprila 1973. godine u Užicu. Završio je Užičku gimnaziju, smer matematičko-programerski saradnik, i Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, pravno-teorijski smer.

2000. godine zaposlio se prvo kao savetnik, a kasnije i kao rukovodilac u multinacionalnoj kompaniji Kaba sa sedištem u Cirihu, Švajcarska.

2005. godine osnovao je preduzeće GBD d.o.o. koje se bavi sistem integracijom u domenu tehničke zaštite objekata, na čijem se čelu nalazi i danas.

Na lokalnim izborima 2004. i 2008. godine bio je izabran za odbornika u Skupštini opštine Vračar.

Bio je predsednik Inicijativnog odbora studentskih protesta 1996/97, a 1998. godine učestvovao je u formiranju pokreta Otpor.

Član je Demokratske stranke od 1991. godine. U stranačkom radu prošao skoro sve nivoe angažovanja. Trenutno je član Opštinskog odbora Demokratske stranke Voždovac, Gradskog odbora Demokratske stranke Beograd i poverenik je Demokratske stranke za Vlasotince.
Poslednji put ažurirano: 26.02.2023, 20:27

Osnovne informacije

  • Demokratska stranka - DS
  • Beograd
  • 06.04.1973.
  • diplomirani pravnik

Statistika

  • 305
  • 2
  • Nema pitanja koja su upućena poslaniku

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Dobar dan.

Nadam se da ste se probudili. Čekali smo vas ovde jedno pola sata, ali dobro, ko čeka - taj dočeka.

Ovo je amandman na član broj 13. i ono što je bitno za ovaj član broj 13, evo da vidite o čemu se radi - korisnik budžetskih sredstava kod koga u toku godine dođe do umanjenja odobrenih aproprijacija zbog izvršenja prinudne naplate za iznos umanjenja preduzeće odgovarajuće mere u cilju prilagođavanja preuzete obaveze tako što će predložiti umanjenje obaveze, odnosno produženje ugovornog roka za plaćanje ili otkazati ugovor, odnosno predložiti izmenu propisa koji je osnov za nastanak i plaćanje obaveza.

Zakon ne bi trebalo da se bavi time i da favorizuje samo jednu od strana koja potpisuje ugovore, tako da moj amandman traži da se napravi pravna jednakost između Vlade, odnosno predstavnika države i onih koji potpisuju ugovore sa predstavnicima države.

Zato kažem da se u ovom Predlogu zakona u članu 13. stav 2. doda tekst - posle plaćanja obaveza, s tim da druga ugovorna strana ne sme da pretrpi štetu. Mislim da to treba da naglasimo, zato što su se dešavale situacije da se ljudi iz državne uprave i uopšte iz države pozivaju na ovakvu formulaciju u zakonu prema potpisnicima ugovora, prema drugoj ili trećoj strani i onda ona bude oštećena. To je sada jedan rizik u poslovanju i smatram da taj rizik mora da se otkloni, a pre svega važno je da pokažemo na taj način da su svi jednaki u pravnom prometu, da nema onih jačih koji koriste svoju snagu i silu i položaj manipulacije prema ljudima koji žele da pružaju i da daju usluge, isporučuju robu za državu Srbiju.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

Meni je drago da predstavnik vladajuće većine iskazao to danas što je rekao i time potvrdio da ne umete da planirate. To sve vreme i tvrdimo, da ne znate da planirate, a pogotovo fiskalne prihode. Možete da planirate malo i o vremenu. Da ste zakazali ovo kako treba i da ne radite noću, jel volite noću da radite, tad imate najbolje rušilačke rezultate, mogli smo drugačije da imamo ovu sednicu i došli bi na vreme, a ne da vas čekamo ovde.

Sa druge strane, član 14. kaže – direktni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije pre najavljivanja novih obaveza na način propisan članom 56. stav 3. Zakona o budžetskom sistemu u sistemu izvršenja budžeta moraju da prijave preuzete, a ne izvršene obaveze.

Znači, postoje određeni subjekti koji preuzimaju a ne izvršavaju obaveze i to zakon na ovaj način potvrđuje da se dešava u praksi, dopušta i onda kaže – iz prethodne budžetske godine, i to je to.

Smatram da mora da se doda preciznija definicija i zbog toga sam i napravio ovaj amandman i posle ovog obrazloženja koje stoji treba da se doda sledeća stvar – s tim da mora da pruži, da da pisano obrazloženje za neizvršenje obaveza na vreme u skladu sa budžetskim planom.

Zašto? Dovoljno je reći samo, za vas da nije izvršena neka obaveza, ali mislim da to nema dovoljno odgovornosti za ljude koji preuzimaju obaveze. Ne možemo da dozvolimo državi da ona preuzima obaveze i da olako kaže – nećemo sada da izvršimo iz kojekakvih razloga. Mi moramo kao država da pružimo sigurnost i stabilnost u pravnom prometu na tržištu.

Ovo je jedna od važnih mera da pokažemo i da podignemo odgovornost u poslovanju. Odgovornost u poslovanju možemo da podignemo jednom od mera koja kaže da se doda obrazloženje, pisano, zbog čega je došlo do neizvršenja.

Prva sednica Drugog redovnog zasedanja , 25.10.2023.

U stilu kolege Rističevića, što bih se držao ovog amandmana, ako dozvolite.

Najveće zloupotrebe budžetskih sredstava se ne rade preko rashoda, nego se rade upravo preko prihoda. Zato i vlast ne želi da se suoči sa ovim problemom.

Evo, recimo, da ukažemo na problem u vezi sa porezom na dohodak građana, ali da krenemo sa nečim što će možda vas da iznenadi. Naša konstatacija je da je ovo realistično urađeno. Utemeljeno je na objektivnim proračunima ono što vidimo u budžetu.

Izostala je aktivnost u vezi sa socijalno pravednijim modelom oporezivanja dohotka građana i baš takav sistem u uređenim sistemima predstavlja glavni prihod budžeta, a znate li koliko je procenata u našem budžetu? Samo 7%, što znači da država nije prilagodila pravni okvir jednom ravnomernom, socijalnom i pravednijem modelu na osnovu koga bi država imala mnogo više primanja, a bilo bi pravedno raspoređeno na građane.

Sasvim je jasno zašto se ne primenjuje ovakvo oporezivanje. Primera radi, kupcima nepokretnosti iz Beograda na vodi bi se smanjili lični prihodi, a to su lični prihodi predstavnika vlasti, i zbog toga porez na dohodak građana imamo koji je prilično star, iako se pričalo i pregovaralo sa MMF-om da se čak i na ovom polju naprave određene promene. Vlast je to obećala, nije uradila. Može da bude pitanje zašto, ministar je tu, ako želi može da odgovori, nije urađeno i nije se krenulo bar nekim predlozima ili nacrtima promena u ovoj sferi poreza.

Nema govora na sednicama odbora.

Imovinska karta

(Beograd, 31.08.2022.)

Funkcija Državni organ, javno preduzeće, ustanova, druga organizacija Izvor prihoda Interval Neto prihod Valuta Vreme obavljanja / od-do
Narodni poslanik Narodna skupština Republike Srbije Republika Mesečno, nepoznat prihod 0.00 RSD 01.09.2022 -