Zahvaljujem.
Poštovani građani i građanke, ja ću govoriti o nečemu o čemu mi se čini da nije uopšte bilo reči, nekako možda skriveno prošlo, a to je Međunarodni sporazum o razmeni podataka u svrhu provere izjava o imovini.
Ovo je nešto za šta bih ja rekla da to treba podržati, treba glasati. Nažalost, vi ovaj sporazum nećete primeniti, kao što prosto i mnoge druge međunarodne sporazume potpišete zato negde vam to treba da štiklirate i da se pohvalite, ali ne primenjujete, kao što, na kraju krajeva, niste primenili ni Zakon koji ste doneli, o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu koji je uveo posebni porez od 75% za uvećanje imovine koja ne može da se objasni.
Međutim, nekada nije loše, prosto, možemo da vas pohvalimo, jer ćete nešto ostaviti. Ratifikovaćemo neke sporazume koje ćemo onda mi da primenimo kada vas jednom smenimo i kada treba da ispitamo poreklo vaše imovine, koja je stečena političkom korupcijom. Primenićemo i taj vaš zakona, a promenićemo ga upravo zato što ga vi niste primenili, a ima i neke manjkavosti.
Ovaj sporazum će nam u tome pomoći. Da objasnim građanima i građankama, ovaj sporazum može da nam pomogne u slučajevima kao što je slučaj tetke iz Kanade ili slučaj stanova u Bugarskoj. Prosto, da razmenimo informacije sa drugim zemljama oko toga koju imovinu krijete u inostranstvu, koje tetke ili teče, stričevi ili ne znam već ko, koja rodbina vam daje zajmove od 205 hiljada evra u kešu da kupite stanove na Zvezdari. To je novac koji ja ne mogu ni da zamislim, a kamoli da ga vidim u kešu, a vi očigledno živite taj život koji je potpuno za vas normalan i ne samo da ne objašnjavate, nego ni ne mislite da treba da objašnjavate odakle vam taj stil života koji vodite.
Dakle, u tom smislu je ovaj međunarodni sporazum dobar. On ima za svrhu da spreči korupciju uz pomoć te direktne administrativne razmene podataka koje se odnose na prijavljenu imovinu između strana potpisnica ovog sporazuma.
Recimo, da uzmemo taj primer tetke iz Kanade. Biće koristan onda kada ispitujemo i kada nam se kaže da je neko kupio stan tako što je dobio uz zajam od tetke iz Kanade za 205.000 evra. Po ovom sporazumu, automatski će poreska uprava Republike Srbije, po sili zakona, moći da prosto se javi Kanadi, jel, toj drugoj zemlji čiji poreski obveznik, u ovom slučaju tetka, Mira Milić ako se ne varam, će pokloniti, odnosno uzajmiti nekom poreskom obvezniku naše zemlje ovaj novac, pa neka oni tamo pokrenu postupak i ispitaju odakle i zašto Mira Milić to radi i onda će možda te tetke, stričevi, ujaci i slično smanjiti svoju volju da učestvuju u ovakvoj vrsti prevare koja sveukupno šteti građane Srbije, jer prosto morate da se zapitate. Ako neko ili ministri u ovoj Vladi mogu da imaju prijatelje koji im plaćaju 60.000 evra za troje dece na godišnjem nivou za privatne škole, gde se nalaze ti prijatelji i šta vi treba da uradite da zadužite te ljude da bi tako nešto plaćali za vas. Dakle, morate to da objasnite.
Izmenama zakona koje ćemo mi predložiti, a o čemu već deset meseci razgovaramo sa građanima Srbije širom ove zemlje i razgovaramo o tim predlozima, dakle, nećete moći da se vadite na poklone za svadbe od 300 hiljada evra u kešu, nego isključivo hiljadu evra tokom jedne godine do jednog poklonodavca. Prosto, zašto bi vam dok obavljate javnu funkciju neko davao više ili u tom slučaju ukoliko uzimate zajam, prosto, moraćete da kažete da li ste ga uzeli po tržišnim uslovima, da li ste ga obezbedili po tržišnim uslovima i da li ste krenuli da ga vraćate u roku od godinu dana, a ne da prosto samo imamo afere koje se nikad ne završavaju pred institucijama ove zemlje i da prosto vi živite nekim raskalašnim životom, a sve druge krivite za ono u šta ste doveli građane ove zemlje.
Korupcija, nažalost, to smo vrlo očigledno videli u prethodnih gotovo 12 meseci, ubija i vi očito ne želite za to da odgovarate, a ono što smo i pre toga znali, korupcija osiromašuje. Dakle, čak 1,5% privrednog rasta, i to prema podacima Fiskalnog saveta, mi gubimo zbog korupcije. Dakle, ovo nije samo priča o tome da ste se vi obogatili, a niko od toga nema štete. Naprotiv, od toga imaju štete svi građani i građanke Republike Srbije. Mi smo sve siromašniji zbog toga i u tom smislu, dakle, nije reč samo o tome da li građani i građanke vama zavide, nego da ste direktno ukrali od njihove budućnosti i od njihovog standarda života.
Onda je vrlo licemerno kada na ovoj sednici pokušavate da usvojite zakone koje pravdate borbom protiv siromaštva i pomoći životnom standardu siromašnih i srednje klase i tako, između ostalog, i uvodite ograničenje trgovačkih marži, pre mesec i po dana, za koje obećavate dakle, mnogo veće efekte, evo sada su stigli rezultati koje su one imale. Mi smo vas na to upozoravali, zato što, prosto, takve mere su uvele i zemlje u okolini i mogli ste znati, ako to možda niste mogli da znate pre godinu dana, mogli ste sada da znate da će efekti biti ovakvi kratkotrajni i ne baš tako spektakularni kako je predsednik najavljivao.
Dakle, mesečni pad cena hrane i bezalkoholnih pića od kako se mera sprovodim pao je za 4,5%, što je tri puta manje od onoga što je predsednik obećavao, a nivo cena hrane u odnosu na prošlu godinu porastao je za 1,7%.
Umesto toga, Zeleno–levi front je predložio tri mere za smanjenje cena hrane i zaista, kada ne biste ovoliko krali, u budžetu bi tog novca bilo i biće ga kada vas smenimo. Jedna od tih stvari je uvođenje programa vaučera za ishranu, koje bi bile jedinstvene kartice i aplikacije koje bi onima koji su polovina najsiromašnijih domaćinstava u zemlji, a verujte, to je zapravo polovina građana Srbije, jer smo siromašni, ostvarivali bi popust od 15% na proizvode u prodavnicama. Dakle, ne na ono na šta su marže bile visoke, pa su sada smanjene, nego na sve proizvode koji su im potrebni za preživljavanje.
Izmene nadležnosti Komisije za zaštitu konkurencije, a ne da čekamo više od 12 meseci na preporuke i mere te iste Komisije u vezi sa dogovorima supermarketa, koji su nas koštali sve zajedno i povećanje podsticaja za produktivnost u proizvodnji hrane. Citiraću, čini mi se da je to bilo možda pre dve nedelje, ministra za poljoprivredu, koji je rekao – naravno, jednog dana, kada budemo članovi Evropske unije i mi ćemo uzimati od fondova zajedničke poljoprivredne politike, ali nam nije rekao kada će se to dogoditi, pošto se mi na tom putu ne pomeramo, a kada bismo zaista bili tamo, onda bismo zaista mogli i više da uložimo u produktivnost i proizvodnju hrane, a ni sada čak ne iskoristimo sva pretpristupna sredstva za ulaganje u poboljšanje produktivnosti u proizvodnji hrane, što bi kao posledicu imalo manje cene hrane.
Recimo, da uzmemo samo primer susedne Bugarske, koja demografski, geografski i kulturno slična Srbiji, u 2022. godine uspela je da iskoristi skoro 1,8 milijardi evra podsticaja ruralnog razvoja na osnovu članstva u Evropskoj uniji, a Srbija je iste godine potrošila nešto manje od 100 miliona evra za istu namenu. Zahvaljujem.