Sedma sednica Odbora za zdravlje i porodicu

21.04.2026.

Sednica broj: 7

Predsedavajuci: Muamer Bačevac

Odbor: Odbor za zdravlje i porodicu

Na sednici Odbora za zdravlje i porodicu, održanoj 21. aprila 2026. godine, razmotrene su informacije o radu Ministarstva zdravlja za sledeće periode: januar – mart, april – jun i jul – septembar 2025. godine.

Informacije o radu predstavila je državna sekretarka Ministarstva zdravlja dr Ivana Stašević Karličić.

Odbor je, nakon rasprave koja je usledila, prihvatio informacije o radu Ministarstva zdravlja.

U nastavku rada, članovi Odbora razmatrali su predstavke i predloge građana i uputili ih nadležnim institucijama na dalje postupanje.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora dr Muamer Bačevac, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: dr Sanela Strainović, prof. dr Dragan Delić, Sanja Milošević, dr Emeše Uri, dr Ivan Rajičić, dr Slobodan Milisavljević, Katarina Stojanović, Nenad Ristović, Marina Mijatović i Darko Laketić.

Prisutni članovi

...

Sanela Strainović

Srpska napredna stranka
...

Dragan Delić

Srbija centar
...

Sanja Milošević

Srpska napredna stranka
...

Emeše Uri

Savez vojvođanskih Mađara
...

Ivan Rajičić

Srpska napredna stranka
...

Slobodan Milisavljević

Srpska napredna stranka
...

Katarina Stojanović

Srpska napredna stranka
...

Nenad Ristović

Srpska napredna stranka
...

Marina Mijatović

Zeleno-levi front
...

Darko Laketić

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za zdravlje i porodicu

Datum sednice: 21. april 2026.

Trajanje sednice: oko 1 sat i 54 minuta

Tema / naziv tačke dnevnog reda: Razmatranje informacija o radu Ministarstva zdravlja za sva četiri kvartala 2025. godine; razmatranje predstavki i predloga građana i organizacija.

Predsedavajući: Muamer Bačevac

Broj prisutnih poslanika: na početku je konstatovano prisustvo 10 članova Odbora; u kasnijim glasanjima učestvovalo je do 13 članova.

Učesnici van poslanika: Ivana Stašević Karličić, državni sekretar Ministarstva zdravlja; Dragana Vujičić, pomoćnica ministra zdravlja; u uvodu su pomenuti i Nataša Vušković i Jugoslav Kelečević.

Ko je koliko govorio:

Poslanici vladajuće većine: oko 29,5%

Poslanici opozicije: oko 30,2%

Članovi Vlade / gosti: oko 40,3%
Procena je rađena prema formuli 95 reči = 1 minut; pauze, prekidi i tehničke napomene nisu uračunati.

Ukratko sa sednice: Odbor je razmatrao godišnji niz kvartalnih informacija o radu Ministarstva zdravlja za 2025. godinu. Glavna rasprava vođena je o kvalitetu izveštaja, cenama i dostupnosti lekova, blokiranim računima zdravstvenih ustanova, inspekcijskom nadzoru, zapošljavanju u zdravstvu, transplantacijama, kovid projektima, zabrani pušenja i statusu pojedinih zdravstvenih propisa. Rasprava je bila sadržajna i povremeno polemična, naročito između Dragana Delića i predstavnice Ministarstva. Sve četiri informacije Ministarstva zdravlja su prihvaćene, a zatim su usvojeni i predlozi radne grupe za postupanje po predstavkama građana i organizacija.

2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Muamer Bačevac, predsednik Odbora, Socijaldemokratska partija Srbije, vladajuća većina
Vodio je sednicu, predložio dopunu dnevnog reda informacijom za poslednji kvartal 2025. godine i zajednički pretres četiri informacije Ministarstva. Tokom rasprave nastojao je da ograniči izlaganja i prevede sednicu ka odlučivanju, ali je poslanicima omogućio dodatna obraćanja.

Ivana Stašević Karličić, državni sekretar Ministarstva zdravlja
Naglasila je spremnost Ministarstva da razgovara sa Odborom i odgovara na pitanja, uz ocenu da su izveštaji formalno zadati, a ne „copy paste“. Branila je stav da blokade računa zdravstvenih ustanova ne ugrožavaju pružanje zdravstvene zaštite zbog mehanizma asignacije, govorila o inspekcijskim nadzorima, zapošljavanju, projektima Svetske banke, Kliničkom centru Kragujevac, transplantacijama i zakonima u pripremi. U polemici sa Draganom Delićem insistirala je na preciznosti podataka i odbacila ocene koje je smatrala nepreciznim ili paušalnim.

Dragana Vujičić, pomoćnica ministra zdravlja
Objašnjavala je pitanja iz oblasti lekova: posebne postupke za puštanje u promet lekova u nestašici, uključujući hormon rasta, anestetike, antibiotike i druge deficitarne lekove. Govorila je i o načinu utvrđivanja maksimalnih cena lekova, referentnim zemljama, sniženjima i povećanjima cena, kao i o pregovorima sa proizvođačima lekova, suplemenata i apotekarskim lancima.

Marina Mijatović, Zeleno-levi front – Ne davimo Beograd, opozicija
Kritikovala je kratko vreme za čitanje izveštaja i ocenila da su njihovi delovi ponavljani. Tražila je konkretnije podatke o cenama lekova, blokiranim računima zdravstvenih ustanova, poveriocima, inspekcijskim nadzorima, žalbama građana, lekovima puštenim u promet po posebnim procedurama i kontroli porodilišta. U delu rasprave ukazala je i na komentarisanje izgleda poslanica u Skupštini, ocenjujući da takav narativ treba osuditi.

Dragan Delić, Srbija centar – Srce, opozicija
Pozdravio je to što su izveštaji Ministarstva konačno stavljeni na dnevni red, ali je ocenio da im nedostaje analiza. Otvorio je širok krug tema: cenu lekova, zapošljavanje lekara, politiku v.d. direktora, projekte iz kovid perioda, transplantacije, izgradnju Kliničkog centra Kragujevac, međunarodne projekte, spoljne stručne nadzore, kontrolu pušenja i potrebu za izveštajem o naučenim lekcijama iz pandemije. U polemici je tvrdio da ne iznosi optužbe, već pitanja važna za nadzor nad zdravstvenim sistemom.

Emeše Uri, Savez vojvođanskih Mađara, vladajuća većina
Kao izvestilac radne grupe predstavila je 14 predstavki i predloga građana i organizacija. Predlagala je da se većina predmeta prosledi Ministarstvu zdravlja, nadležnim inspekcijama, drugim ministarstvima, RFZO-u, PIO fondu, centrima za socijalni rad ili drugim nadležnim organima. Posebno je izdvojila inicijative o HPV vakcinaciji, genomskim testovima i transparentnosti postupaka spoljne provere stručnog rada.

Darko Laketić, Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, vladajuća većina
Podržao je inicijativu Udruženja „Progovori“ da se HPV vakcina uvede u obavezni kalendar imunizacije. Govorio je o ranijim koracima u ovoj oblasti, niskom obuhvatu vakcinacije i primerima drugih država, uz stav da bi obavezna imunizacija mogla značajno da doprinese prevenciji malignih bolesti povezanih sa HPV virusom.

Nenad Ristović, Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, vladajuća većina
Takođe je podržao inicijativu za uvođenje HPV vakcine u obavezni kalendar. Govorio je o značaju aktivne imunizacije, kolektivnom imunitetu i iskustvima drugih zemalja, uz ocenu da bi država time preuzela aktivniju ulogu u prevenciji infekcija i malignih bolesti.

3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Odbor je prihvatio sve četiri informacije o radu Ministarstva zdravlja za 2025. godinu: januar–mart, april–jun, jul–septembar i oktobar–decembar. Prve tri informacije prihvaćene su sa 11 glasova za, jednim protiv i jednim uzdržanim, dok je informacija za oktobar–decembar prihvaćena sa 11 glasova za i dva uzdržana.

U delu o predstavkama, Odbor je jednoglasno usvojio predlog radne grupe za dalje postupanje po svim predstavkama, uz dopune iz rasprave. Posebno je naznačena podrška inicijativi da se HPV vakcina uvede u obavezni kalendar imunizacije, kao i potreba za daljim razmatranjem pitanja genetskih testova, prava pacijenata, inspekcijskih postupaka i transparentnosti spoljne provere stručnog rada. Predsedavajući je najavio sednicu posle 1. maja koja bi se bavila zakonom o transplantaciji.

 
 
 

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:47:17
Ivana Stašević Karličić

Ivana Stašević Karličić

državni sekretar Ministarstva zdravlja
Da. Hvala profesore na pitanjima, opet da kažem, samo sam htela da ne propustim nešto u odgovorima i da se ne rasplinjujem. Naravno da ovo nije prvi put da vam bar ja referišem izveštaje rada i izveštavali smo prošle godine, i mnoga od ovih pitanja koja ste mi danas postavili, postavili ste i tada, ja sam jako opsežno odgovarala, pa pošto je sve snimljeno, ja se ne bih zadržavala, prvenstveno oko eh, kovida ovaj, ono što bih dodala to je ono što sam govorila pre manje od nedelju dana ovde. Eh, pristupanje eh, evropskom programu eh, koji upravo služi eh, spremanju eh, za odgovor na hitne situacije, kao što jeste bio Kovid 19, koji je dočekao ceo svet, da kažem relativno nespremno, ne samo eh, neke pojedine zemlje. Dakle, pre nedelju dana sam govorila o pripremanju na te hitne situacije, i to baš eh, pristupili smo programu koji je upravo da kažem koncipiran na osnovu svih činjenica, eh, a koje se odnose na postupanje u Kovidu 19, ne samo u Srbiji, već u celoj Evropi.

Eh, nepoštovanje zakona, eh, vrlo paušalna ocena. Naravno da je svaki građanin, a eksplicitno i par ekselans narodni poslanik dužan da ukaže zvanično nepoštovanje zakona, i to ne treba da bude stvar polemike, već postupanja nadležnih organa. Molim vas, svako nepostupanje, eh, po zakonu eh, prijavite nadležnim institucijama, da ne bismo ovde sad to koristili za neku parapolitičku diskusiju. Mi u Ministarstvu zdravlja nemamo dilemu o-oko toga. Eh, uključenje, uključivanje terapije, eh, antivirusne, antiparazitarne, mislim da, mm..Toj diskusiji na skupštinskom odboru nema mesta.

Time trebaju da se bave eh, stručnjaci i naučnici i da na osnovu svih onih, da kažem, činjenica koje su potrebne dalje odlučuje o tome na nivoima stručnog i naučnog rada. Eh, ministar vrlo često gostuje u Skupštini. Ne mogu da kažem na skupštinskom odboru, ali na Skupštini svakako i, eh, ja sam uverena da eh, nema problem da razgovara sa bilo kojim narodnim poslanikom, a eh, tim pre sa članovima ovog odbora, eh, do čijeg mišljenja i do čijeg razgovora i diskusije nam je izuzetno stalo. Izveštaj eh, nije copy paste. Samo je njegova forma unapred zadata i ovaj, mora da izgleda uvek formalno isto, da ima iste odeljke.

Ah, naravno da ono što piše u izveštaju nije copy paste. I isto tako, analiza nije isto što i izveštaj. Mi jasno kažemo da vam dajemo izveštaj, analiza jeste nešto drugo. Mi imamo ljude koji se bave analitikom unutar Ministarstva, imamo i pridružena neka tela, eh, stručna i konsultativna, koja se takođe bave analizom, i ako želite izveštaj o analizi, to je nešto drugo i nemamo ništa protiv, samo nam zatražite po temi. Što se tiče teme zabrane zapošljavanja, na to sam vam baš jako široko odgovorila kada sam prošli, prošle godine, eh, isto izveštavala o jednom periodu rada Ministarstva zdravlja, pa bih sada samo kratko spomenula da zabrana zapošljavanja u javnom sektoru ne znači bukvalno da se ljudi ne zapošljavaju, već je to jedan vid kontrole eh, broja zapošljavanja u javnom sektoru, kontrole u smislu ne toliko broja koliko ritma eh, zapošljavanja i opravdanosti zapošljavanja, što mislim da je jako važno eh, i da mora da bude jako važno i narodnim poslanicima, eh, jer je u pitanju novac poreskih obveznika U periodu od 2014.

do danas, eh, zaposleno je više od pedeset hiljada ljudi u zdravstvenom sistemu Republike Srbije. Ti podaci su transparentni, dostupni, vrlo konkretni i to znači da nije bilo zabrane, već, kažem, eh, da se akt koji sadrži tu sintagmu u svom naslovu bavi ustvari kontrolom eh, nekontrolisanog zapošljavanja u javnom sektoru, što je slučaj bio do 2012, a znamo šta je bio epilog toga. Bankrot države. Eto, to je samo to. Ali više od pedeset hiljada zaposlenih od 2014.

Eh, što se tiče kriterijuma za zapošljavanje, raspisuju se konkursi. Oni su obavezni i svakog dana na sajtu Ministarstva zdravlje, zdravlja dostupni su svi konkursi koji sve zdravstvene ustanove koje zapošljavaju u skladu sa procedurama i kadrovskim planom zapošljavaju na celoj teritoriji Republike Srbije. Dakle, tu se nalaze kriterijumi koje utvrđuje zdravstvena ustanova koja raspisuje konkurs, a koja se vodi i zakonom i eh, nekim podzakonskim aktima koji uređuju rad te ustanove Kad se tiče najboljih diplomaca, radi se samo o jednom programu eh, koji eh, ima za cilj da one koji su postigli najviše akademske uspehe posebno motiviše za dalji razvoj, eh, a njih je od 2018., samo njih, zaposleno 5124.

Tako je. Tako je. Eh, kad se tiče vašeg pitanja vezano za program kojim je Srbija pristupila još pre nekoliko godina, a radi se o programu Hitan odgovor na kovid i koji jeste pohvalili, naročito laboratoriju trećeg stepena bezbednosti. Eh, ja sam zatražila, zatražila cenu. Vi ste pomenuli nekih sedamdeset miliona evra.

Ja sam dobila cenu deset i po miliona evra. Na Torlaku eh, se nalazi ta laboratorija, tako da samo da vas tu ispravim. Drugo, eh, ovo su sredstva iz kredita Svetske banke koja se non-stop i kontrolišu i monitoruju i podaci o tome su javni od strane eh, misije Svetske banke, koja u vrlo kako da kažem eh, redovnim terminima posećuje Srbiju, sastaje se eh, sa ministrom zdravlja, pre svega, a zatim i sa svim akterima, eh značajnim f-akterima ovih projekata, a finansijska kontrola u koju je uključeno i Ministarstvo finansija je bukvalno dvadesetčetvorosatna i veoma, veoma ažurna, a opet vam kažem ono što je najvažnije, potpuno transparentna. I ako uđete u eh, informator projektne jedinice Svetske banke, vi ćete sve ove podatke moći da nađete, počev od cene, pa preko detalja koja se tiču javnih nabavki, eh...Erm, angažovanja, erm, ljudi, odnosno konsultanata itd. Potpuno transparentno i pod stalnom kontrolom Svetske banke, ne samo naših, naših institucija.

Erm, vezano za to mogu da se ajde nadovežem preko reda. Klinički centar Kragujevac. Da. Vi ste u pravu. Klinički centar Kragujevac, jedan od velikih oslonaca zdravstvenog sistema Republike Srbije.

Ponosimo se njihovim rezultatima. Da zaslužuju rekonstrukciju i da ove godine su prvi, erm, uuu, da kažem u planu za rekonstrukciju i za to su odobrena sredstva iz kredita Evropske investicione banke, sa kojom smo se već susreli pre mesec dana i dogovorili o daljem ritmu. Ali više podataka o ovome svakako možete dobiti od Ministarstva finansija i Ministarstva javnih ulaganja, jer Ministarstvo zdravlja u principu, mm, se ulaganjima u infrastrukturu ne bavi na taj način i do te mere da bismo vas izveštavali o, da kažem, financijskom poslovanju. Prosto se mi time ne bavimo. Kad, pomenuli ste transplantacije, isto sam prošle nedelje govorila da je zakon pred ulaskom u u skupštinsku proceduru i nadam se da ćemo opet detaljnije razgovarati o tome kada se to desi, a mislim da su to jako jako kratki rokovi i vaša primedba o poštovanju zaživotne volje potencijalnih donora su apsolutno na mestu i one će biti u zakonu.

Što se tiče broja transplantacija, jako je, kako da kažem, meni uvek teško da slušam nešto što je ili spin ili loša obaveštenost. I zato vas molim da nas uvek pitate za tačne brojeve. Ja sam još na prošloj sednici ovog odbora govorila o tome koliki nam je broj ukupnih, erm, ukupan broj transplantacija prošle godine bio u odnosu na prethodne i šta planiramo ove godine, a vi pošto ste apostrofirali da je transplantirana jedna jetra, što je jako zabrinjavajuće, moram da vam kažem da su to opasne reči za javnost. Nemojte da dozvolite da spinujemo na ovom terenu. Javnost zdravlja je naš zajednički teren, naš zajednički interes, naša zajednička odgovornost.

Tu smo da sve zajedno radimo. 2025. Srb-- 2025. godine u Republici Srbiji transplantirano trideset četiri bubrega, sedamnaest srca, dvanaest jetre i trideset devet rožnjača. 2026.

godine, koja je još na početku, transplantirano dvadeset pet bubrega, četiri jetre, osam srca, jedna pluća, dvadeset rožnjača. Pluća prvi put u istoriji Kad upoređujete brojeve organa koji su transplantirani, ne mogu a da vas ne vratim na činjenicu, vi ste vrhunski lekar sa, erm, ogromnim kompetencijama. Vi vrlo dobro znate da nekada jedan donor može da, kažem, to ne bude zato što organ nije onakav kakav smo očekivali, da to na licu mesta utvrđuju, utvrđuje Konzilijum, da se radi čak i, da kažem, analiza, erm, vrlo detaljna mikroskopska, laboratorijska, i tako dalje, i tako dalje. I zaista ne bih da ovo pretvorim u stručni skup, ali u svakom slučaju, dala sam vam tačne brojeve organa, dakle, to jedna jetra možda u plenumu da vam za nešto koristi, ali ovde nemojte, nije ukusno, oprostite Erm. Evo, dobila sam podatak za još jednu laboratoriju trećeg stepena u Institutima za javno zdravlje, pre svega u Beogradu, Kragujevcu i Nišu.

Sve tri koštaju dvanaest miliona evra i one su takođe iz sredstava Svetske banke. Dakle, ono jedna laboratorija sedamdeset miliona netačno i to da nije transparentno takođe netačno. To mi je, mi je jako važno. Znači, tri laboratorije u Institutima za javno zdravlje su koštale dvanaest miliona, a ne jedna više od sedamdeset. (uzdah) Okej.

To bi bilo to. Šta ste me još pitali? Da. Za prekograničnu saradnju sa Rumunijom. Šta je to?

To je potpuno renovirani kapacitet opšte bolnice, odnosno Zdravstvenog centra u Požarevcu, koji je otvoren još prošle godine. Ovaj, to je bio IPA projekat koji je trajao, ja mislim, desetak godina i završen je tim otvaranjem kapaciteta koji su već stavljeni u funkciju i svi rade. Opet kažem kontrolu radova, finansija, naravno, prijem objekata i kraj samog projekta, erm, su, erm, radili, erm, ljudi iz Evropske unije, čiji to projekat i jeste bio. Kažem, to je deo IPA projekta Treći program Evropske, erm, unije je nešto o čemu sam govorila prošli put pa ne bih, nešto slično EU for Health, erm, odnosno program unapređenja i spremnosti zdravstvenih sistema Evropske unije. Mi smo tom, u tom programu punopravno učestvovali i uglavnom ga završili.

Ove godine se finalizira sam program. Takođe, možete, javni su podaci o tome, videti da smo dobili najviše ocene, erm, što se tiče učešća. Zato smo i pristupili novom programu EU for Health, zato što smo dobro ocenjeni u trećem programu Evropske unije (zvuk) Eh, što se tiče Pravilnika o hitnoj pomoći, erm..Uhm, nevladin sektor je bio nezadovoljan. Uhm, podneli su-- grupa poslanika je podnela predlog, uhm, Ustavnom sudu o oceni ustavnosti. Moram samo da, uhm, aktuelizujem, odnosno da vas vratim pošto očigledno niste u međuvremenu pratili.

Kada je izašao prvi pravilnik o organizaciji hitne pomoći, uhm, radna grupa koja ga je donela zbog hitnosti je nastavila da radi kao grupa koja kontroliše, prati efekte ovog akta i nakon par meseci, ne znam tačno u kom mesecu, ali to je, period je debelo iza nas, donet je i novi pravilnik koji je uparen sa smernicama za postupanje u skladu sa najvišim standardima, te prosto nije više aktuelan. Savetujem da, odnosno sugerišem pogledate novi pravilnik. Evropska komisija nije imala ni jednu primedbu, ali opet kažem, možete pogledati i mislim da, uhmćte i vi biti zadovoljan kako je on unapređen. Radna grupa koja prati efekte ovog normativnog akta je u stalnom, stalnom zasedanju zbog važnosti i ja mislim da sam stigla do kraja. Duvan.

Zakon o duvanu, koji je takođe na evropskoj agendi, je, uhm, još uvek u izradi ali opet kažem, jako je blizu. On će, nadam se, biti deseti zakon u celom setu koji će u Skupštinu stići iz Ministarstva zdravlja, odnosno iz Vlade Republike Srbije, a pre toga iz Ministarstva zdravlja. I to bi bilo to
01:04:02
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala vam.
01:04:08
Ivana Stašević Karličić

Ivana Stašević Karličić

državni sekretar Ministarstva zdravlja
I samo lekovi, deo koji ste pitali za lekove- je pomoćnica za lekove
01:04:12
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Samo se prijavite da bih vam dao reč. Izvolite.
01:04:16
Dragana Vujičić

Dragana Vujičić

pomoćnica ministra zdravlja
Što se tiče, ovaj, ovih sniženja cena lekova, uhm, Ministarstvo zdravlja je održalo veliki broj sastanaka sa proizvođačima i uvoznicima lekova, nosiocima dozvola, zatim sa proizvođačima i uvoznicima dijetetskih suplemenata i sa velikim lancima apoteka. Znači praktično sve tri grupacije koje odlučuju o visini cene leka su bile uključene i, uhm, svesni smo i mi niza poteškoća sa kojima se susreću i oni, a svesni smo i da je cilj i da nam je interes i zadatak da snizimo cene lekova. Ono što smo za sada uspeli, to je da se u saradnji sa njima snize cene velikog broja suplemenata. Reč je o oko šezdeset, sedamdeset suplemenata. Procenat sniženja je od pet posto do trideset posto.

To su suplementi koji su svima vama, naročito onima koji imaju malu decu poznati u smislu MariSol, Zjaja, Propominti, Biogaje i tako dalje, različiti sirupi. Uhm, ono gde, iskreno rečeno, pokušavamo i dalje, to su cene lekova koji su na režimu izdavanja na recept u koje smo već apsolutno, uhm, za koje smo i uključeni u njihovu, ovaj, donošenje maksimalne cene, jer mi već kroz taj proces idemo na maksimalno snižavanje cene leka. Gmh, šta je tu problem? Problem je što one kompanije koje imaju sedište u Republici Srbiji, znači nekog svog predstavnika, uglavnom ne odlučuju o cenama, nego njihove centrale koje su u inostranstvu i svaki naš predlog za sniženje cene leka završava kod nekog ino principala koji može da odgovori: "U redu, u tom slučaju mi ne vidimo održivost poslovanja na vašem tržištu i uslovljavamo vas nestašicom cena leka." Mi imamo mehanizam da na tri nivoa može da se obori cena leka, a to je kada se donese kroz odluku vladinu, dalja procedura, uhm, pošto se najčešće radi o lekovima koji su na listi lekova.

Republički fond u listu lekova ne sme da stavi cenu koja je iznad maksimalne, ovaj, od maksimalno određene cene, a treće je kroz proces pregovora sa kompanijom nosiocem dozvole, da kažem, na količinu leka imaju mogućnost da kroz posebne ugovore za koje smo svojevremeno mi kao ministarstvo i dovodili eksperte, da kroz posebne ugovore se omogući povoljnija cena leka za naše tržište Znači, svi su uključeni i proizvođači suplemenata i proizvođači lekova i veliki lanci apoteka. OTC to su lekovi koji se izdaju na režimu bez recepta, uhm, su nešto lakši za pregovaranje jer tu ima i velike konkurencije i nekako čim je taj režim slobodniji i oni imaju mogućnost da negde već obore cene. Ono gde ih mi uslovljavamo, znači za ove lekove koji su na režimu na recept, moram da kažem da smo mi kao zemlja referentna zemlja za određivanje cena leka za Crnu Goru, za Bosnu i Hercegovinu, za Makedoniju, znači za čitav jedan pul zemalja koje su u našem okruženju i samim obaranjem cena kod nas uslovljavamo i obaranje cena na tim tržištima. Dakle, iako mi kao tržište možda nismo toliko veliki, veliki smo kad se pogleda na koga sve imamo uticajUhm, tako da pregovori, eh, mislim, pregovori su kontinuirani i zaista se trudimo da kroz dovođenje generike, davanje različitih podsticaja omogućimo snižavanje cena, eh, ove kategorije proizvoda, već što je na režimu kontrole jasno je koliki je, eh, stav, kakav je stav države u tom smislu da, da idemo na to da se što, da bu-da budu cene što manje, ali kažem ne idu nam na ruku poskupljavanje energenata, sirovina. To je ono što, prosto, deo smo sveta.
01:08:45
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem. Hvala vam.

Samo da pitamo da li ima još neko od, od poslanika da hoće reč.

Može. Vi imate nešto manje od pet minuta, znate, imate vremena.
01:09:00
Marina Mijatović
Zeleno-levi front

Marina Mijatović

Zeleno-levi front - Ne davimo Beograd
Samo sam videla još nešto u ovom izveštaju, doduše u ovom prvom, sad ne znam zaš-šta se nalazi u ovim ostalim izveštajima, ali, eh, postoji na strani deset informacija, ne znam da li je obavljen ili je planiran terenski inspekcijski nadzor u zdravstvenim ustanovama, u javnoj i privatnoj svojini koje u svom sastavu imaju i porodilište za koje je rizik procenjen kao kritičan i visok, kao i dva van bolnička porodilišta sa srednjim stepenom rizika. Zanima me da li imamo informacije o obavljenom teran-terenskoj kontroli, odnosno inspekcijskoj, i šta, šta su zaključci i kako se došlo do toga da, šta su to povećani rizici i zašto takve ustanove, ukoliko postoje kritični i visoki rizici za rad porodilišta, zašto, zašto ta porodilišta funkcionišu na, na taj način, šta su ova dva van bolnička sa srednjim stepenom? I na istoj strani, eh, kaže strateški cilj smanjenja sive ekonomije, sprečavanje obavljanja delatnosti neregistrovanih subjekata. Da li imamo informacije koliko je tih neregistrovanih subjekata kada je u pitanju zdravstvena zaštita, eh, š-kako se postupilo, da li su oni zatvoreni, koliko su inače radili i koliko vremena je potrebno otkad oni počnu da rade, pa na primer da neku prijavu koliki je taj vremenski period i koliko su zbog toga, aa, naši građani i građanke ugroženi što se tiče odlaska u privatni sektor i da li bi taj privatni sektor konačno mogao nekako da se stavi u istu korpu, kao i javni sektor, da, da budemo bezbedniji i sigurniji?

Hvala.
01:10:34
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Hvala vam. Nećemo odmah. Da li se, izvinite da, da, da budemo malo ekspeditivniji. Da li se još neko javlja za reč od poslanika? Profesore, vi ste tražili repliku
01:10:44
Dragan Delić
Srbija centar

Dragan Delić

SRBIJA CENTAR - SRCE
Mhm.
01:10:44
Muamer Bačevac
Socijaldemokratska partija Srbije

Muamer Bačevac

Socijaldemokratska partija Srbije | Predsedava
Da vas samo podsetim da ste pričali petnaest minuta, ali nema veze, daću vam još dva minuta da date konačnu tu repliku i onda možemo da završimo diskusiju sa vašim zadnjim izlaganjem, eto.

Izvolite, profesore.

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 27.04.2026, 09:48