23. sednica Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo

08.05.2026.

Na sednici Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, održanoj 8. maja 2026. godine, predstavljena je radna verzija Predloga strategije razvoja sporta za period 2026-2035. godine.

Ministar sporta Zoran Gajić i državni sekretar u Ministarstvu Marko Kešelj upoznali su detaljno članove Odbora sa radnom verzijom Predloga strategije.

Ministar je istakao da su se o ovoj predloženoj strategiji već izjasnili svi činioci sistema sporta u Republici Srbiji, kroz javnu raspravu, na kojoj je učestvovalo više od 200 sportskih organizacija i jedinica lokalnih samouprava. Podsetio je da je Zakonom o sportu propisana obaveza donošenja nacionalne strategije razvoja sporta za period od 10 godina.

Nakon detaljnog predstavljanja Predloga strategije, usledila je rasprava.

U nastavku sednice, članovi Odbora razmotrili su i usvojili Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Blakanu, koji je podnela Vlada, a obrazložio pomoćnik ministra prosvete prof. dr Janko Samardžić.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora prof. dr Marko Atlagić, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Biljana Ilić-Stošić, Goran Spasojević, Željko Rebrača, Nikola Pantelić, Života Starčević, Stojan Radenović, Zdravko Mladenović, Ana Miljanić, Slađana Šušnjar i Nikola Lazić.

Prisutni članovi

...

Biljana Ilić-Stošić

Srpska napredna stranka
...

Goran Spasojević

Srpska napredna stranka
...

Željko Rebrača

Srpska napredna stranka
...

Nikola Pantelić

Srpska napredna stranka
...

Života Starčević

Jedinstvena Srbija
...

Stojan Radenović

Srpska napredna stranka
...

Zdravko Mladenović

Srpska napredna stranka
...

Ana Miljanić

Srpska napredna stranka
...

Slađana Šušnjar

Socijaldemokratska partija Srbije
...

Nikola Lazić

Srpska napredna stranka

Najvažnije sa sednice

1. OSNOVNE INFORMACIJE O SEDNICI

Odbor: Odbor za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo
Datum sednice: 8. maj 2026.
Trajanje sednice: oko 1 sat i 20 minuta
Tema / naziv tačke dnevnog reda: Predstavljanje radne verzije Predloga strategije razvoja sporta za period 2026–2035. godine; dopunjeno razmatranjem Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu.
Predsedavajući: Marko Atlagić
Broj prisutnih poslanika: tačan broj nije posebno naveden; iz glasanja o zapisnicima vidljivo je 10 glasova „za“ i jedan član koji nije glasao.
Učesnici van poslanika: Zoran Gajić, ministar sporta; Marko Kešelj, državni sekretar Ministarstva sporta; Nenad Đurđević, savetnik ministra sporta; Dragan Atanasov, posebni savetnik ministra sporta; Janko Samaržić, v.d. pomoćnika ministra prosvete.

Ko je koliko govorio:
Poslanici vladajuće većine: oko 38%
Poslanici opozicije: 0%
Član Vlade / gosti: oko 62%

Ukratko sa sednice: Sednica je protekla bez suštinske polemike i bez učešća opozicije. Glavni deo bio je posvećen predstavljanju radne verzije Strategije razvoja sporta 2026–2035, koju su predstavnici Ministarstva sporta opisali kao široko pripremljen, analitički zasnovan i reformski dokument. Rasprava je uglavnom bila podržavajuća. U drugom delu sednice Odbor je, bez rasprave, većinom glasova predložio Narodnoj skupštini da prihvati zakon o potvrđivanju regionalnog sporazuma o pristupu visokom obrazovanju.

2. STAVOVI UČESNIKA U RASPRAVI

Marko Atlagić, predsednik Odbora, vladajuća većina
Vodio je sednicu, predložio dopunu dnevnog reda i konstatovao usvajanje dnevnog reda i zapisnika. U raspravi o Strategiji dao je snažnu političku i vrednosnu podršku dokumentu, posebno delu koji se odnosi na školski sport i vaspitnu funkciju fizičkog vaspitanja. Izlaganje je proširio na širi okvir prosvete, vaspitanja, nacionalnih vrednosti i politike predsednika Republike.

Zoran Gajić, ministar sporta
Predstavio je Strategiju kao rezultat rada velike radne grupe i javne rasprave u kojoj su učestvovale sportske organizacije, savezi i lokalne samouprave. Naglasio je da je analiza pokazala da je sistem sporta normativno razvijen, ali funkcionalno neujednačen, previše usmeren na vrhunski i takmičarski sport, dok su rekreacija, školski sport i sport za sve potcenjeni. Fokus je bio na sadržinskom obrazlaganju problema i potrebi za reformama.

Marko Kešelj, državni sekretar Ministarstva sporta
Govorio je o toku javne rasprave, radu radne grupe i narednim koracima. Naglasio je da je Strategija obuhvatila ključne probleme srpskog sporta, da su krovne sportske organizacije pohvalile tekst i da nakon usvajanja sledi izrada akcionog plana u roku od tri meseca. Posebno je istakao obavezu lokalnih samouprava da izrade svoje programe razvoja sporta.

Nenad Đurđević, savetnik ministra sporta
Izneo je najdetaljniju analizu stanja u sistemu sporta. Ukazao je na slabu bazu masovnog sporta, nedovoljno uključivanje dece i građana, manjak pouzdanih podataka, probleme finansiranja, slabe upravljačke kapacitete saveza i nedostatak sportskih stručnjaka. Njegovo izlaganje bilo je najviše zasnovano na podacima i strukturnoj dijagnozi sistema.

Dragan Atanasov, posebni savetnik ministra sporta
Objasnio je ciljeve i mere Strategije, uključujući rekreativni sport, finansiranje, takmičarski i vrhunski sport, infrastrukturu i školski sport. Posebno je govorio o potrebi za jedinstvenim informacionim sistemom, poreskim olakšicama uz strogu kontrolu, unapređenju stručnog kadra, novom Institutu za sport i problemima nastave fizičkog vaspitanja u školama. Fokus mu je bio na primeni dokumenta i institucionalnoj koordinaciji.

Goran Spasojević, član Odbora, vladajuća većina
Podržao je Strategiju kao važan i kvalitetno urađen dokument. Istakao je da sport treba da povezuje ljude i kritikovao odsustvo opozicije sa sednice. Predložio je da se kroz parlamentarne aktivnosti i lični primer promoviše veće bavljenje sportom.

Ana Miljanić, članica Odbora, vladajuća većina
Pohvalila je Strategiju i eks-ante analizu kao osnov za realno sagledavanje stanja u sportu. Govorila je o zdravstvenom značaju fizičke aktivnosti, potrebi za većom masovnošću, školskim sportom, sportskom infrastrukturom i položajem žena u sportskim strukturama. Posebno je pomenula potrebu Požarevca za zatvorenim bazenom i ukazala na značaj nacionalnih trening centara.

Janko Samaržić, v.d. pomoćnika ministra prosvete
Predstavio je Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu. Objasnio je da sporazum olakšava pristup javnim visokoškolskim ustanovama kandidatima iz regiona, uz priznavanje srednjoškolskih kvalifikacija u roku do 30 dana. Naglasio je da sporazum ne ukida nacionalne propise, ne zahteva dodatna budžetska sredstva i ne prejudicira status Kosova i Metohije.

3. ZAKLJUČAK SEDNICE

Odbor je jednoglasno prihvatio dopunu dnevnog reda i usvojio dnevni red. Zapisnici sa 21. i 22. sednice usvojeni su sa 10 glasova „za“, dok jedan član nije glasao.

O prvoj tački, Strategiji razvoja sporta 2026–2035, nije se glasalo; rasprava je zaključena uz izraženu podršku prisutnih članova Odbora.

O drugoj tački, Odbor je većinom glasova odlučio da predloži Narodnoj skupštini da prihvati Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu.

 
 
 
 

NAPOMENA: Ovaj sažetak je generisan pomoću alata veštačke inteligencije (AI) i može sadržati nenamerne netačnosti. Može se koristiti za brzi pregled dešavanja sa sednice Odbora. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Transkript

NAPOMENA: Transkript sednice odbora generisan je pomoću softvera za automatsko prepoznavanje govora. Uloženi su značajni napori da se osigura tačnost, ali se mogu javiti manje netačnosti. Za potpuno pouzdani pregled koristite video zapis sa sednice.

Učesnici u raspravi
00:00:00
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Konstatujem da imamo kvorum za rad i odlučivanje. Eh, za današnju sednicu sam predložio dnevni red koji vam je u sazivu dostavljen u elektronskom i u pisanom obliku koji glasi: Predstavljanje radne verzije Predloga strategije razvoja sporta za period 2026.-2035. godina. Pre utvrđivanja dnevnog reda, obaveštavam vas da sam dana 7.

maja 2026. godine blagovremeno u pisanoj formi na osnovu člana 92. stav 2. i 4, a shodno članu 82. Poslovnika Narodne skupštine, predložio da se dnevni red dopuni tačkom dva, koja glasi Razmatranje Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu, koji je podnela Vlada Republike Srbije.

Ovaj predlog (kašalj) nalazi se u elektronskoj formi u e-parlamentu, a dostavljena, dostavljen je vama u pisanoj formi neposredno pre početka ove sednice. Stavljam na glasanje ovaj predlog. Molim vas da se izjasnite o predlogu za dopunu dnevnoga reda. (pauza) Zaključujem, g-glasanje.

Konstatujem da je Odbor prihvatio- Jednoglasno.

-jednoglasno prihvatio ovaj predlog. Stavljam na glasanje predloženi dnevni red koji se, (kašalj) koji sa dopunom dnevnog reda glasi: Pod jedan. Predstavljanje radne verzije Predloga Strategije razvoja sporta za period 2026.-2035. godine; pod dva, Razmatranje Predloga zakona o potvrđivanju Sporazuma o pristupu visokom obrazovanju i prijemu na studije na Zapadnom Balkanu, koji je podnela Vlada Republike S-Srbije. Molim vas da se izjasnite.

Pristupite glasanju. (pauza) Zaključujem glasataj, glasanje i konstatujem da smo jednoglasno usvojili dnevni red, eh, (kašalj) dvadeset i treće sednice Odbora. Pre prelaska na rad po utvrđenom dnevnom redu potrebno je da usvojimo zapisnike sa dvadeset prve. i dvadeset druge. sednice Odbora koji su vam dostavljeni u elektronskom obliku.

Da li ima primedbi na predložene tekstove, ova dva zapisnika? Ukoliko nema, prvo stavljam na glasanje Zapisnik dvadeset prve sednice Odbora koji je održan dvedeset trećeg februara 2026. godine na usvajanje. Molim vas da pristupite glasanju.

Zaključujem glasanje i konstatujem da smo usvojili zapisnik jednoglasno

Deset, izvinite, d-deset za i jedan nije glasao. Da smo usvojili zapisnik dvadeset prve sednice Odbora. Stavljam na glasanje Zapisnik dvadeset druge sednice Odbora koja je održana 28. marta 2026. godine na usvajanje.

Napominjem da sastavni deo ovoga zapisnika čini pisana, (kašalj) pisana obrada tonskog snimka u skladu sa članom 81. Poslovnika Narodne skupštine. Molim vas pristupite glasanju. (pauza) Zaključujem glasanje i konstatujem da smo usvojili zapisnik dvadeset i druge sednice, deset za, jedan nije glasao.

Pre nego što započnemo rad po utvrđenom

Ponovićemo zbog tehničkih grešaka.

Sada stavljam na glasanje zapisnik dvadeset druge sednice Odbora koja je održana 28. marta 2020. To smo glasali. Pre nego što započnemo rad po utvrđenom dnevnome redu, želim da pozdravim goste, (kašalj) predstavnike Ministarstva sporta i predstavnike Ministarstva prosvete koji učestvuju u radu današnje sednice saglasno članu 74.

Poslovnika Narodne skupštine. Sednici prisustuju (kašalj) sledeći predstavnici Ministarstva sporta: Zoran Gajić, ministar, Marko Kešelj, državni sekretar, Dragan Atanasov, posebni savetnik ministra, Nenad Đurđević, savetnik, Jovan Knežević, šef Kabineta i Rada (kašalj) Vukasović, sekretar sporta u Ministarstvu, Sektor sporta u Ministarstvu. Predstavnik Ministarstva prosvete na današnjoj sednici je profesor doktor Janko Samardžić, v.d. pomoćnik ministra. Prelazimo na rad po utvrđenom dnevnome redu.

(kašalj) Prva tačka dnevnog reda Predstavljanje radne verzije Predloga Strategije razvoja sporta za period 2026.-2035. godine. Pre nego što dam reč predstavnicima Ministarstva sporta, podsećam vas da je služba Odbora blagovremeno svim članovima Odbora-Eh, mejlom poslala link na kojem se nalazi radna verzija ovog predloga strategije, kako bi svi članovi Odbora mogli sa njom da se upoznaju. Dajem reč Zoranu Gajiću, ministra-ministru sporta, kako bi upoznao članove Odbora sa radnom verzijom pret-predloga strategije razvoja sporta za period 2026. do 2035.

godine-godine. Izvolite, gospodine ministre Gajiću.
00:06:39
Zoran Gajić
Srpska napredna stranka

Zoran Gajić

Ministar sporta
Hvala. Poštovani predsedniče Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo, profesore doktore Marko Atlegiću, poštovani narodni poslanici, članovi Odbora. Na prethodnim sednicama Odbora smo vas već informisali kako napreduje proces izrade strategije razvoja sporta pa je, eto, došao i trenutak da vam danas predstavimo i predlog strategije o kojoj su se već izjasnili svi činioci sistema sporta u Republici Srbiji kroz javnu raspravu koja je završena, hm, 20. aprila ove godine i na kojoj je učestvovalo više od dve stotine sportskih organizacija i jedinica lokalnih samouprava. Ukratko bih samo pojasnio da je tu bilo preko sto četrdeset predstavnika sportskih saveza, lokalnih samouprava, od osamdeset sedam saveza koje imamo, preko šezdeset saveza i maltene svi fakulteti za fizičku kulturu i za sport, znači, nek-nešto preko dve stotine.

Predlog strategije razvoja sporta u Republici Srbiji za period 2026. do 2035. godine je nastao kao plod rada Radne grupe kojom je rukovodio državni sekretar u Ministarstvu sporta, gospodin Marko Š-Kešelj, i koja je brojala sto trinaest članova i zamenika članova i dvesta dvanaest članova podgrupa koji su delovali kroz-kroz osam celina. Zakonom o sportu je propisana obaveza donošenja Nacionalne strategije razvoja sporta, koju donosi Vlada Republike Srbije na predlog Ministarstva sporta za period od deset godina, član sto četrdeset dva, stav jedan, Zakona o sportu. Bez obzira na to što ovaj dokument javne politike donosi Vlada Republike Srbije, mi smo želeli da strategiju predstavimo i o njoj diskutujemo i ovde, u najvišem domu Republike Srbije, jer smatramo da je takav pristup dobar i veoma koristan, a naročito što je ovaj odbor do sada pokazivao veliko interesovanje za sve ono čime se bavi Ministarstvo sporta.

Strategija razvoja sporta u Republici Srbiji za period 2026. do 2035. godine pripremljena je u skladu sa Zakonom o planskom sistemu Republike Srbije i Zakonom o sportu, a na osnovu eks-ante analize Strategije razvoja sporta u Republici Srbiji za period 2026. do 2035. godine.

Analizom je identifikovano stanje u sistemu sporta, postojeći problemi, njihovi uzroci i posledice, i ona je pokazala da su u sistemu sporta u Republici Srbiji potrebne trajne, suštinske i reformske promene. Ako bi se postojeće stanje sistema sporta u Republici Srbiji pokušalo opisati u nekoliko rečenica, može se konstatovati da je on normativno razvijen i institucionalno razuđen, ali istovremeno i funkcionalno neujednačen i razvojno neurevnotežen Sistem je pretežno usmeren ka takmičarskom i vrhunskom sportu i formalnim strukturama, klubovi i savezi, dok su sportska rekreacija, sport za sve, školski sport, dugoročni razvoj dece i celoživotno bavljenje građana sportom sistemski potcenjeni Eks-ante analiza je jasno ukazala na glavne sistemske probleme u sportu Srbije: demografsko starenje, slabo uključivanje celokupnog stanovništva, posebno dece i mladih, u sistem sporta, nedostatak sportske infrastrukture, nedovoljno i neproporcionalno finansiranje programa u oblasti sporta, organizacione i upravljačke slabosti u sistemu sporta, nedovoljna zaštita integriteta sporta. Iako je Zakonom o sportu utvrđeno da je sport delatnost od posebnog značaja za Republiku Srbiju, član dva, stav jedan, i postoji tradicija sportskih uspeha, slaba povezanost svih učesnika u sistemu sporta, ne-nedostatak pouzdanih podataka i neusklađeno finansiranje ograničavaju ukupnu efikasnost sistema Strategija razvoja sporta u Republici Srbiji za period 2026 do trideset pete godine je kompleksan i sveobuhvatan dokument koji je usklađen sa svim relevantnim međunarodnim dokumentima u oblasti sporta, kao što su Ujedinjene nacije, Savet Evrope i Evropska unija, što je potvrdilo i Ministarstvo za evropske integracije, koje je dalo pozitivno mišljenje na tekst predloga strategije. Podsećam vas da smo dva zakona usaglasili sa intencijama Evropske unije i uskoro ćemo izaći sa usklađivanjem antidoping zakona, tako da smo apsolutno sto posto usklađeni sa svim pozitivnim aktima svetskih i evropskih intencija. O samom predlogu strategije dodatne informacije će vam dati eksperti koji su koordinisali čitav proces i to su profesori Nenad Đurđević i Dragana Atanasov, koji su i spremni da nakon prezentacije odgovaraju na vaša pitanja, a ja bih sada dao reč mom državnom sekretaru, koji je bio rukovodilac svega ovoga. Hvala na pažnji
00:12:15
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala.Dajemo reč gospodinu Kešelju, izvolite.
00:12:46
Marko Kešelj
Srpska napredna stranka

Marko Kešelj

državni sekretar Ministarstva sporta
Zahvaljujem. Poštovani predsedniče Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj, informatičko društvo, profesore doktore Marko Atlagiću, poštovani narodni poslanici i članovi Odbora. Drugi deo javne rasprave je vršen preko portala za e-konsultacije. Ministarstvo sporta je u procesu izrade Strategije razvoja sporta u Republici Srbiji za period 2026. do 2035.

godine sprovelo javnu raspravu, a na osnovu zaključka Vlade Republike Srbije od 27. marta 2026. godine, gde je utvrđeno da će javna rasprava trajati dvadeset dana, i to u periodu od 30. marta do 20. aprila 2026.

godine. Javna rasprava je održana 2. aprila u Novom Sadu, 3. aprila u Beogradu, 7. aprila u Kraljevu, 9.

aprila u Vranju i 14. aprila ponovo u Beogradu, gde smo razgovarali s tri krovna saveza, a to su Olimpijski komitet Srbije, Sportski savez Srbije i Paraolimpijski komitet Srbije. Poštovani članovi Odbora i pododbora. Utisak koji nosim sa svih održanih tribina i svega onoga što sam pročitao u komentarima koje smo dobijali preko portala e-konsultacije je da postoji jedinstven stav da su strategijom obuhvaćene sve teme koje u ovom trenutku muče srpski sport, a naročito je tekst pohvaljen od strane krovnih sportskih organizacija, tj. Olimpijskog komiteta Srbije, Sportskog saveza Srbije i Paraolimpijskog komiteta Srbije, koji su, inače i nosioci čitavog sistema sporta u Republici Srbiji.

Kao što je ministar već napomenuo, radna grupa kojom sam rukovodio je brojala sto trinaest članova i zamenika članova i dvesta dvanaest članova podgrupa koje su delovale kroz osam celina. Na početku našeg rada bilo je dosta sumnji u našu efikasnost, s obzirom na to da je tim bio veliki. Međutim, naša želja je bila da u čitav proces izrade strategije uključimo apsolutno sve one koji žele da u istom procesu i učestvuju. Želeli smo da čujemo sve primedbe i predloge i da tako izradimo dokument koji je realan, a čiji su ciljevi dostižni i merljivi. Posebno me radovala činjenica da smo tokom rasprave za sve predloge, a koje smo dobijali od naših partnera, kako iz sportskih organizacija, tako i od predstavnika jedinica lokalne samouprave, imali smo već spremne odgovore koji su integrisani u merama koje su sastavni deo predloženog teksta.

To govori da je tekst strategije urađen poštujući sve standarde za izradu javnih politika, ali i poštujući potrebe sistema sporta u Republici Srbiji. Usvajanjem strategije proces neće biti gotov. Da bi strategija bila uspešno realizovana, potrebno je izraditi akcioni plan, pa ono što nas očekuje je da odmah čim Vlada Republike Srbije usvoji predlog strategije, izradimo akcioni plan, a vremenski okvir za realizaciju ove aktivnosti je samo tri meseca. To znači da nas čeka intenzivan rad na izradi Akcionog plana, gde ćemo veoma detaljno i precizno definisati aktivnosti uz pomoć kojih ćemo realizovati definisane mere i definisane ciljeve strategije Na kraju, želim da napomenem da je Zakon o sportu definisana i obaveza jedinica lokalne samouprave da u roku od jedne godine od dana usvajanja Nacionalne strategije izrade svoje programe razvoja sporta. Na ovaj način ćemo uspostaviti jedan konzistentan sistem sporta koji će raditi skladno, ali poštujući sve specifičnosti koje nosi svaka jedinica lokalne samouprave za sebe. Hvala vam na pažnji, zahvaljujem se
00:16:51
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Hvala. Ko se dalje javlja za riječ?

Prijavite se.

Profesor Đurđević, Đurđević, izvolite.
00:17:54
Nenad Đurđević

Nenad Đurđević

Savetnik ministra sporta
Zahvaljujem, poštovani predsedniče Odbora, poštovani ministre, poštovani narodni poslanici. Čast mi je da mogu da predstavim, uhm, deo ili neke osnovne zaključke iz Predloga Strategije razvoja sporta u Republici Srbiji za period 26. do 35. godina. Kao što sp-, je i ministar i državni sekretar rekli pre mene-Uhm, ja, ovaj predlog strategije je rezultat jednog intenzivnog i inkluzivnog rada na pripremi ovog planskog dokumenta, koji je obavezno da se donese po Zakonu o sportu za period od deset godina.

Ovo je prvi dokument koji se donosi za takav jedan dugačak period. Do sada su strategije bile na četiri godine, ali smo sredili iz svetska iskustva da su tu ipak potreban duži strateški, uhm, period. Izrada predloga strategije je trajala malo duže i pre svega iz potrebe da se uradi jedna temeljna eksante analiza pre svega postojećeg stanja, koji su problemi i koji su njihovi uzroci i posledice, da bi se onda moglo kvalitetno utvrditi ciljevi i mere koje se žele, uhm, postići. Ja sam, uhm, u ovoj radnoj grupi sa kolegom Atanasovom bio zadužen za taj stručni profesionalni deo i da je bilo inkluzivno, ja sam u toj radnoj grupi predstavljao Sportski savez Srbije u celom tom, ovaj procesu. Ja sam, kako bi rekao, stručno se bavim četrdeset godina ovim pitanjima otkad sam de, '86.

uzeto doktorsku disertaciju iz sportskog prava i mogu da vam kažem, ovo je prvi dokument u Srbiji, istoriji Srbije, bar koliko sam ja pratio literaturu, da, da je izvršena temeljna analiza sistema sporta. Znači, nikada ovakav dokument nije bio urađen i taj je on, biće i kao knjiga objavljen na kraju. U strategiji ima preko osamsto strana, gde je do detalja sistem sporta analiziran, uhm, kako analiziran je, pre svega, naravno, sve što je Srbija, ali i analiziran i uporedno da vidimo gde je svet trenutno se nalazi u, u odnosu na sport, šta oni planiraju da urade do '35, pošto se mi takmičimo sa svetom. Sport je, znači jednim delom i, uhm, takmičenje. Imali smo problema, kao što sam rekao u radnoj podgrupi, da pribavimo neke podatke jer nema baza podataka, nije, ili su raštrkane.

Nema na jednom mestu svih informacija i taj proces je bio složen i zato je malo duže trajao, ali smo došli do, uhm, rezultata i brojke govore same za sebe. Ja ću vam samo neke od tih brojki reći koji treba da u stvari opravdaju ključni zaključak koji je dat u ovoj strategiji, a on glasi da ključni problem nije nedostatak pravnog okvira institucije ili novca, već činjenica da vrh sporta funkcioniše bez stabilne i široke baze, da masovni sport i škole nisu temelj sistema, da finansiranje, upravljanje i stručan rad nisu usklađeni sa jasno definisanim razvojnim ciljem i da sistem meri uspeh medaljama, a ne obuhvatom bavljenja građana sportom u svim segmentima, zdravlje stanovništva, brojem dece koja ostaju u sportu i održivošću sportskih karijera. Znači, onako poprilično, kako bih rekao, i surov zaključak i nije, kako bih rekao, obojen svetlim bojama, ali je realno sagledao stanje u sistemu sporta koji je potvrđen na svim javnim raspravama i svim diskusijama koje su pratile i eksante analizu. Niko nije osporio ove zaključke, svi su, ovaj, potvrdili to, u nekim delovima bili i strožiji nego što smo mi bili u samim ovim ocenama Zašto su ove stvari morali realno da sagledamo? Zato što nas čekaju ogromni izazovi u sledećih deset godina, uhm, pre svega demografski.

Znači, broj dece i mladih će se znatno smanjiti do '35. Znatan će se povećati broj starih ljudi. Mi već spadamo u zemlju visoke starosti stanovništva. Promene neće jednako pogoditi sve regione Srbije. Uhm, i generalno će stanovnika biti manje.

Znači, kad budemo mi, procene su Zavoda za statistiku da ćemo na kraju ovog strateškog perioda mi imati oko šest miliona stanovnika u odnosu na polaznih dvadeset prve šest i šest. To je jedan deo segmenta, drugi je segment vezan za ove ukupne, kao što svi znate dramatične promene u svetu kako se dešavaju i tehnološki i u svakom pogledu. Znači, procene su da ovih deset godina da će tehnologija biti sastavni i bitan deo sporta, da će učenje i podučavanje novih sportova biti suštinski promenjeno, da tradicionalni pos-sportovi postaju sve nezanimljiviji, da se sport, da e-sport će nastaviti da raste, da će sportisti generacije Alfa, to su ovi posle 2020, uhm, će se tokom života baviti sa nekoliko sportova, znači, nije ono uđeš kao mladim, pa dereš do kraja Sport je pod, je globalan. Sport će postati deo zelene agende. Sportski medijski pejzaž će se dramatično promeniti.

Ravnoteža snaga će se pomeriti prema sportistima. Ženski sportovi će sve više dobijati na popularnosti. Biće teže privući i zadržati sportiste u organizaciji i sportskim stručnjacima i stručnjacima u sportu biće potrebne drugačije stručne veštine. Znači, to je ono što nas u stvari, na šta mi mora da damo odgovor u ovom strateškom razvojnom periodu, a da taj odgovor neće biti lak, pokazuju sami podaci koji su pribavljeni tokom ove eksante analize i bilo bi pretenzijozno da govorim o svim, ali recimo podaci koji su pokazala analiza nadležnih registara Agencije za privredne registre. Mi smo krajem, u 30.

decembra dvadeset pete godine, znači, eto, to je sad ovo stanje, imali ukupno aktivnih šest hiljada četristo šezdeset dva udruženja, društva i saveza u oblasti sporta. Imali smo četristo četrdeset sedam privrednih društava, osamsto devedeset šest preduzetnika i tridesetak ustanovaHm, da, kada pogledate, imamo ogroman broj registrovanih organizacija, a objektivno, kad pogledate aktivnosti, aa, ovaj, mi nemamo toliko organizovanog, organizovanog sporta. To je jedna stvar. S druge strane, po-brojke mogu da zavaraju u celoj ovoj stvari. Znači, o-o-od, u ovog ukupnog broja šezdeset četiri koma dva posto svih organizacija u s, u četrnaest saveza prve kategorije, od čega dvajstpet posto u fudbalu.

Znači, kad pogledate, brojke varaju kao da imamo mi razvučen i široki sport. U stvari, imamo koncentrisan sport, to je s jedne strane. S druge strane, ovde vidite, nama je ceo sport amaterski. Znači sport, ono, kao industrija sporta, sport kao biznis što se svuda u svetu razvija, mi, kod nas je to još zanemarljiva kategorija, da ne kažem i sama imenica, što pokazuju i broj, podaci o inače o samim, broju registrovanih sportista. Takođe su nama podaci pokazali da obično svi pričamo fudbal, košarka i tako mislimo da su to najveći, što i jesu u sportovima, ali kad pogledate kol'ko je, koji je prvi, četrnaest grana sporta od sto pedeset grana sportova koje mi u Srbiji imamo, prvi je fudbal, a drugi je fitnes.

Znači fudbal četiri hiljade sto pedeset, fitnes hiljadu tristo šezdeset dva, košarka hiljadu dvesta dvadeset dve organizacije, karate devetsto devet, odbojka osamsto četrdeset devet, šah sedamsto šezdeset četiri, rukomet sedamdeset, da ne re-, da ne brojim brojke, pa onda ide sportski ribolov, pa bodibilding, pa atletika, stoni tenis, plivanje, boks i streljaštvo. Znači, to su sportovi koji imaju preko petsto registrovanih organizacija. Svi drugi su ispod toga i ne bi ljudi obično rekli po tim prioritetima, kad se priča medijski ili drugi, da je to n-n-tako Drugi podatak koji možda vama bude interesantan da recimo nama u školskim sportskim takmičenjima (kasnaljak) je, uhm, učestvovao u školskoj dvadeset drugoj i dvajstrećoj godini, u osnovnim školama šesnaest koma devedes't tri posto đaka, a u srednjim školama dvanaest koma dvajst't osam posto đaka, pri čemu imate i duplo brojanje, jer oni koji igraju od, od opštinsku pa igraju posle regionalno, pa u stvari manji realno broj, realno pojedinačno dece koja učestvuju u tim takmičenjima Više sportova, tako je. Onda podatak imamo da nam je od ukupnog broja registrovanih preko tristak hiljada sportista dva koma osam sportista postiže samo medalje na velikim međunarodnim sportskim takmičenjima, da smo imali ukupno registrovanih u dvajstčetvrtoj godini trista dvadeset i dved hiljade šeststo devet sportista, od kojih žena osamdeset jednu hiljadu. Ono što je interesantno da je s-sportista seniora što šesdes't osam hiljada, znači više od petsto posto nam je seniora u odnosu na broj registrovanih sportista, a trebalo bi da nam bude baza mlađih kategorija duplo, bar duplo ve-veća nego što su seniora, a nije takva situacija Od čega imamo profesionalnih sportista samo nula sedamdes't četri posto, što nam opet govori, znači, nemamo sport kao biznis, sport kao industriju u celoj toj stvari.

Onda podatak, da ono što, da z, da nam se građani, kad gledate od osamnez do, do šes'd štertir godine bave po preporukama Svetske zdravstvene organizacije, jedan'es posto građana se bave, uhm, sportom sto pedeset minuta nedeljno, intenzivno samo sedam koma pet, a ako uzmete ove preko šezdes't pet godina, to je četiri koma četiri, uhm, posto. Podatak koji je isto bio frapantan da od ovih koji ste čuli, osamnez skoro hiljada organizacija, da je pedeset posto izvan nadležnih nacionalnih sportskih, iznad nadležnih nacionalnih sportskih saveza da bude, uhm, to je proseak, a imamo čak u sportovima prve kategorije da imate pojedine sportove ili saveze gde nemaju više od dvajes' posto u članstvu od onog ukupnog. Znači, imamo citavu jednu sivu zonu organizacija koja posluje po nekim privatnim, kako bi rekao, pravilima, znači, nisu deo sistema, razne školice koje su, u stvari, privatni biznisi Tako da, uhm, jedan od ključnih problema koje je pokazuje jeste nedovoljan kvalitet stručnog rada i nedovoljan broj sportskih stručnjaka koji rade u sportskim organizacijama i savezima. Uhm, evo, z, kol'ki je to problem, ne samo sa stančana broja licenciranih trenera i instruktora, koji je oko devet, devet ili deset, devet hiljada, a imate onih osamnez hiljada organizacija, nego podatak koji imate da u devedes't pet naših nadležnih Nacionalnih sportskih saveza koji su od posebnog značaja za republiku, znači koji upravljaju nama sistemom sporta, piramidom sporta, imamo ukupno zaposlenih trista trinaest lica, od čega je sedamdes't pet u fudbalu. Znači, to je m-milionarni broj manje, a podatak koji smo dobili da četrdes't jedan savez nije imao ni jedno zaposleno lice u dvajst četvrtoj godini, a da šesnaest saveza nije imalo ni zaposleno ni honorarno angažovano lice, postavlja se pitanje ko nama to upravlja sportom?

Na kojim to principima, ako čak to nije više ni, kako bih rekao, ne da nemate profesionalnu ko se bavi da upravlja sistemom i da ono što propisano zakonom i pravilnikom, da mora da ima radnu, otvorenu kancelariju cele nedelje, pet d-dana u nedelji, nego jednostavno vidite da je to n-neka struktura gde smo mi dali moć il' vlastDa, određenim savezima da upravljaju sistemom, računajući da će oni o-samoodgovorno upravljati tim sistemom da imaju kapacitete, a ono se pokazuje da oni ustvari nemaju nikakve, uhm, profesionalne pre svega kapacitete da upravljaju, od ovih trista trinaest koji sam rekao zaposlenih, samo jedna trećina imala status sportskog stručnjaka. Znači, to su sve drugi, vi imate zaposlene računovođe, ovih raznih drugih strukova ustvari koji nisu u neposrednoj funkciji, uhm, sporta. I konačno poslednji podatak koje-bym rekao, analiza finansijska je pokazala da, uhm, koju smo uzeli presek sa dvajsttrećom godinom, da Srbija ukupno iz svih javnih sredstava, znači republika i-a pokrajine i jedinice lokalne samouprave za sport je izdvajala nula trideset pet posto BDP-a. Prosek na nivou zemalja Evropske unije je nula četrdeset posto BDP-a, s tim što ima zemalja koje idu i do jedan ipo posto, ovaj BDP-a. Nama je cilj da tu strategiju, ako možemo do trideset pete da ostignemo nula pedeset posto BDP-BDP-a, što bi bio značajan ovaj pomak, s tim što, uhm, prosek po stanovniku je trenutno četrdeset evra, da se izdvaja iz javne vlasti svih.

Ono što je posebno problematično, moram vam reći da je odnos republika i jedinica lokalne samouprave jedan prema jedan koma dvadeset. To znači da opštine samo dvadeset posto izdvajaju više sredstava nego republike. U Evropskoj uniji standardima, da je to dva i po do tri puta više. Uhm, na terenu su nam rekli da je to opet problem koliko jedinice lokalne samouprave imaju para, koliko njima ostaje u celom ovom sistemu raspodele javnih sredstava. Da, to nije samo pitanje što neće, nego što i nemaju dovoljno sredstava odakle da izdvoje.

I to su o-ovaj, uhm, pokazatelji koji su nas rukovodili, da predložimo mere koje su i ciljeve koji su stavljeni u samoj strategiji da bi se ti nedostaci problemi, uhm, otklonili Ista analiza je isto vam kažem, pokazala ovi nadležni nacionalni savezi teritorijalni da oni ne postoje bez budžeta. Znači ako ih skinemo sa bu-budžet-budžetskog finansiranja, oni prestaju preko noći da postoje. Znači, njima je članarina devedeset pet nacionalnih saveza jedan koma trideset devet posto prihoda samo svih saveza, pri čemu trideset tri saveza nemaju nikakav prihod od članarine. Znači, budžet je preko pedeset posto prihoda, kad isključite fudbalski savez, to ide i do sedamdeset posto, osamdeset posto, što znači da nemaju, što smo videli u amaterskom, znači ne funkcionišu po tržišnim, znači nisu usmereni ka vopšte sticanju sopstvenih sredstava na-na tržištu. Sponzorstvo je problematično, kao što znate iz raznih razloga i to je sad okvir s kojim smo se mi, uhm, susreli, koji je analiziran surovo onako kakav jeste.

Znači, nama je zadatak meni Draganu, ministru bio, što mu je velika pohvala da kažem da ništa ne prećutimo i ništa ne prikrijemo, onako kakvi podaci budu takvi da se izlože, poput podatka da od, iako Zakon o sportu iz šesnaeste je propisuo da svaka opština mora da ima sportskog inspektora, bez tog da sistem ne može da funkcioniše, mi smo imali u dvajspetoj da samo dvadeset dve jedinice lokalne samouprave imalo sportskog inspektora, a druge nisu imali i onda pi-sto pitanje ko na terenu funkcioniše Ne treba da se čujemo, čudimo. I to je, to je taj-taj okvir koji do koje je došlo, evo Dragan će reći sad zašto do tih glavnih ciljeva i mera koje želimo mi preduzeti u sledećih deset godina.
00:34:21
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Zahvaljujem se Hvala, ko se dalje javlja? Prijavite se. Isključio sam ga. Gospodin Atanasov, izvolite
00:34:30
Dragan Atanasov

Dragan Atanasov

Savetnik ministra sporta
E, hvala. Poštovani gospodine Atlagiću, uhm, poštovani predsedniče Pododbora, ovaj uvažene narodne poslanice i poslanici, uvaženi ministre. Pa ništa, ja ću probati ovako u dosta kratkim crtama da prezentujem neke osnovne stvari koje su, koje su deo našeg dokumenta, vi ste imali prilike da ga pročitate, pa eto da ostavimo malo vremena i za raspravu. Uhm, čitav proces o-od početka ove sednice ste mogli da vidite da je čitav proces bio jako otvoren, uhm, da je bio veoma transparentan, da smo imali, is-iskreno kažem, malo su nam se i smeli kad su videli kolika nam je radna grupa i podgrupe i koliko je tu ljudi bilo. Međutim, gospodin Kešer se borio sa svim tim podgrupama i ovaj grupama i uspeli smo da iskoordinišemo i uključimo sve one koji su stvarno mogli da daju konkretan doprinos za izradu jednog ovako značajnog dokumenta javne politike.

Mi smo išli dotle da su nam određene segmente, na primer školski sport, nam je, podgrupu nam je vodio tadašnji pomoćnik ministra iz Ministarstva prosvete. Dakle, probali smo da vežemo sve delove našeg sistema kako bismo ih dobro sagledali, šta su potrebe, ali sa druge strane, šta je ono što je realno, što može da-Da se, ovaj, erm, unesi u jedan dokument koji ne treba da bude-- i tako i nismo želeli da ga napišemo, da on bude jedan nerealan dokument, lep za oko i lep ovako za, za čitanje, nego da on stvarno ispunjava-- ispunjava sve one, erm, segmente SMART ciljeva koje, koji su i definisani u teoriji i da oni, između ostalog, taj dokument bude i primenljiv u praksi. Zato smo se i odlučili da akcioni planovi koji nas očekuju, o kojima je Marko govorio više, erm, budu podeljeni u tri segmenta kako bismo mogli da upravljamo čitavim procesom, da menjamo ono što nam nije bilo dobro tokom prvog primene prvog akcionog plana, da u drugom to menjamo i trećem, i tako dalje. Dakle, to je jedna živa, živa materija koja nije strogo fiksirana, već evo, daje osnovne okvire kako da dođemo do cilja, a onda usput ćemo modifikovati te naše, ovaj, alate da bismo mogli do tog cilja uopšte i da dođemo. Mi smo, poštujući, i stvarno tu se zahvaljujem ovom Sekretarijatu za javne politike koji su nam bili tu na usluzi dvajstčetiri sata, ovaj čitav dokument, ovaj, erm, potpuno usaglasili sa-- i pošto-- uz poštovanje Uredbe o izradama javnih politika.

Ovaj, erm, a sa druge strane, ministar je rekao o tome nešto malo, da, da smo mi već dobili i pozitivna mišljenja mnogih ministarstava. Jedno od pozitivnih mišljenja je mišljenje Ministarstva za, erm, ovaj, erm, evropske integracije da je dokument usaglašen sa dokumentima Evropske unije i na to smo, erm, posebno ponosni da ćemo, između ostalog, erm, dobiti pozitivnu ocenu i u tom smislu To nije novost. Dakle, i zakon iz 2016. godine je potpuno usaglašen sa, sa svim, erm, erm, evropskim poveljama koje se tiču sporta, sa Evropskom sportskom poveljom, erm, erm, raznim preporukama Saveta Evrope i Evropske komisije, tako da je sam dokument ima i sa te strane jednu ozbiljnu potporu. Ono što je bilo važno nama sad tokom javne rasprave da čujemo od ljudi, da vidimo da li, da li postoji nešto što mi nismo napisali, što nismo predvideli, što nismo kroz neki cilj ili kroz neku meru definisali, a da postoji nešto što je još uvek kao tema.

Erm, tokom svih ovih rasprava nismo dobili ni-ništa od predloga, što je, što već nismo imali odgovor, kako je Marko rekao. Dakle, imali smo odmah pripremljenog gde se to nalazi, u kojoj meri i šta se predvidela Dakle, poštujući ovu uredbu koju sam napomenuo, ovaj, mi imamo definisan jedan opšti cilj i pet posebnih ciljeva i u odnosu na to smo definisali i mere. Erm, ja sam i na pododboru malo pričao o tome, evo, sad još jednom da ponovim, dakle, erm, imamo, dakle, tih pet, erm, posebnih ciljeva koji se odnose na, erm, prvo povećanje obuhvata bavljenja fizičkim vežbanjem, dakle, unapređenje rekreativnog sporta i-i-i rekreativne aktivnosti naših građana, građanki i građana. Tu imamo predviđenih devet mera; vezano za finansiranje sporta dve mere; za takmičarski sport i za vrhunski, naravno, osamnaest mera; infrastruktura, razvoj sportske infrastrukture i njeno unapređenje četiri mere i šest mera koje se odnose na, erm, školski sport Svaka od ovih, erm, mera ima-- u samom tekstu ste mogli da vidite, i tu su već nazivi aktivnosti koje će biti definisane akcionim planom, koji će imati, erm, kad budemo radili akcioni plan, tačno prepoznatu instituciju koja sprovodi taj-- tu aktivnost. Imaćemo definisano kako ćemo imati izvore verifikacije da merimo to da li je aktivnost sprovedena ili nije, kao i izvore finansiranja i koliko će to koštati.

Tako da je ovaj period do narednih tri meseca, kada Vlada bude usvojila strategiju, će biti jako zanimljiv zato što mi sve to treba onda da usaglasimo i sa svim drugim ministarstvima, da se oni sa tim slože, naročito Ministarstvo finansija, i da onda taj jedan dokument bude zapravo jedna agenda za narednih, erm-- za vreme delovanja tog akcionog plana, dakle, jedan dugoročan dokument koji će svi-- i ministri u svim ministarstvima imati kao svoju agendu z-z-za rad kad govorimo o sistemu sporta Ono što, erm, što se na svim javnim raspravama, a sad govorimo, između ostalog, o rekreativnom bavljenju sporta, erm, prepoznalo jeste da n-ne postoji dovoljno dobra povezanost između vrhunskog sporta i rekreativnog sporta, da mali broj naših građanki i građana redovno i fizički vežba i tu smo i pričali da, erm, malopre o tome da je, da je veoma važno podizati svest svih nas o tome koliko je redovno fizičko vežbanje važno, dakle, za naše zdravlje, pre svega, i za kvalitet života. Tu se opet, to sve vezano i za privredu, dakle, dokazano je, i to smo pokazali u eks-ante analizi, kolike su uštede, erm, postoje kada govorimo o investicijama u sportu. I to ministar vrlo često voli da kaže da se u sport ne daje, nego da se investira, što i jeste tako, zato što, erm, ukoliko imate građanstvo koje je fizički zdravije, dakle, koje je fizički spremnije, erm, samim tim je i psihički spremnije, a to znači da je i produktivnije na poslu. To sa druge strane znači da su produktivniji u svojim životima, da ima manje, erm, bolovanja, da ima manje izdataka za, erm, zdravstvo, dakle, za njihovo lečenje, tako da je to jedan sistem spojenih sudova koji je vezan i jedan bez drugog ne mogu da funkcionišu, a i utiču jedni na druge Erm, inače, ovaj deo koji se tiče, erm, rekreativnog sporta, da ne ulazim sad u sve ove mere, erm, erm, su vodili ljudi koji se bave, erm-Erm, nadležnim savezu koji se bavi rekreativnim sportom u Republici Srbiji i njihove predlozi su apsolutno svi uključeni ovde. A zašto je to važno, zašto ja sad to govorim?

Zato što mi kad budemo počeli da primenjujemo ovaj dokument, neće ga to primenjivati samo ministarstvo. Dakle, ministarstvo je jedan u nizu koji će najviše i kontrolisati ono što se primenjuje, ali će se to morati da dovode u, na teren u nac-nadležne nacionalne krasne saveze, u sportske klubove, u teritorijalne saveze i u jedinice lokalnih samouprava. Tako da je, ukoliko budemo uspeli da obezbedimo taj inte-integrisani pristup, mi ćemo napraviti dobar posao. Ukoliko bude dolazilo do pucanja tih karika, onda ćemo imati šupljine koje imamo sada. Dakle, profesor nije puno pričao o tom jedinstvenom informacionom sistemu.

Mi ga vidimo kao jedan ozbiljan problem. Malopre ste videli s kojom tu temu. Ovaj, v-veoma je važan zato što ćemo na taj način onda moći da pratimo kako nam se realizuje strategija, a s druge strane imaćemo mi sve podatke kao nadležno ministarstvo, ovaj, na jednom mestu, da ne moramo da jurimo, tražimo, ovaj, kako smo to do sada radili, a naročito što sada i postoji ta eUprava i, koji s-, i mi koristimo puno i puno nam pomaže u, u, u ovom poslu Kada govorimo o finansiranju sporta, j-jedna od tema, glavnih tema su i na svim javnim raspravama i između ostalog i u dokument smo uneli, a to su poreske olakšice, erm, za sport o kojima se puno diskutovalo kako stvoriti uslove da se klubovi nađu način nek-- za finansiranje svojih aktivnosti. Međutim, erm, nemoguće je bilo šta uraditi u tom delu, ukoliko mi prvo ne uvedemo red u delu sportskih organizacija, dakle, ovaj, jer, erm, država se već nekoliko puta opekla kada je htela da pomogne sportu. To se desilo davne, koje godine, devedeset pete, šeste, kada je država donela odluku da pomogne sportskim organizacijama i omogućila im da uvoze automobile, kombi vozila, autobuse za svoje potrebe, a onda je u jednom momentu registrovano pet, šest hiljada sportskih organizacija preko noći.

Napravio se jedan lepi obrt i kada smo uradili presek dvije hiljade šesnaeste godine u sa, odnosno u startu skoro sedam hiljada organizacija izbacile su, bile nepostojeće Tako da mi smo imali prilike kao sport i tu moramo da budemo vrlo iskreni od strane Ministarstva finansija da nam pomognu, a mi smo to, erm, nismo iskoristili ni na pravi način, tako da sad treba da budemo jako oprezni kada govorimo o tim poreskim olakšicama, da taj ce-ceo sistem bude dobro kontrolisan, da ne bi dolazilo do nekih negativnih pojava kao što je pranje novca Kada govorimo o vrhunskom sportu, profesor je sad tu naveo dosta tih nekih podataka. Ono što je, što je nas posebno zanima i na čemu je ministar stvarno puno insistirao, a to je ta edukacija i to je unapređenje stručnog kadra u oblasti sporta. Mi smo predvideli čitav niz mera, od toga da ćemo uspostaviti novi Institut za sport, da ćemo povećati tu pažnju vezano, kada govorimo o testiranjima sportista, o dijagnostici, a samim tim i upotrebe modernih tehnologija i veštačke inteligencije kada govorimo o planiranju i uopšte o edukaciji sportskih stručnjaka U Zakonu o sportu stoji da, erm, iz dvije hiljade šesnaeste godine da stručno osposobljavanje koje je jako važno za sport, jer se u sportu ne rade samo treneri koji su završili fakultete, da se o-obezbedi i omogući to stručno osposobljavali-o-sposobljavanje neformalno, ta, neko to obrazovanje. Međutim, i tu kada smo dali neku ocenu, erm, imamo dosta problema i na tome ćemo morati još dosta i još mnogo više da radimo, zato što i sami programi i na fakultetima i na, u programu stručnog osposobljavanja treba da dožive neku svoju modifikaciju u odnosu na ono što jesu zvanično i potrebe Ono što je posebno značajno jeste, i ne bih puno dužio, ali jeste školski sport o kome se puno priča. Dakle, mi na svim tribinama, evo, to smo, već smo dosadni o tome koliko navodimo, na svim tribinama nismo čuli o Zvezdi i Partizanu apsolutno ništa.

I možemo da kažemo da to nikog u tim salama nije zanimalo uopšte. Jedino što ih je zanimalo jeste kako nam deca dolaze i kako rastu i kako se razvijaju, jer su ti ljudi koji su dolazili na tribine ljudi koji su sportski stručnjaci i ljudi koji su u salama i oni vide kakva je situacija na terenu, koliko nam deca danas slabo motorički stoje, dakle koliko imamo i deformiteta, koliko imamo raznoraznih problema kada govorimo o njihovom odrastanju, a to su generacije koje nam dolaze i to su generacije koje će sutra voditi ovo društvo. A mi moramo da vodimo računa o tome kako će oni da se i fizi-i psihofizički razvijaju Tako da je, erm, ja radim na fakultetu i već četiri godine ... To ćemo podeliti sad sa vama, četiri godine studente prve godine, ovaj, pitam i radimo neko drvo problema, drvo ciljeva i onda ih dam jednu temu, jednu vežbu, a to je da definišu drvo problema vezano za školski sport, pošto oni tek izlaze iz srednje škole i dolaze na fakultet. Četiri generacije za redom.

Kada oni definišu sve probleme, da škole nemaju sale, da nemaju opremu, da su slab, da su slabi uslovi i tako dalje, oni moraju da nađu, da definišu jedan jedini problem koji je najvažniji za školski sport, to jest za nastavu o fizičkom vaspitanju. Sve četiri generacije su dale jedan jedinstveni odgovor, a to je nezainteresovalo nas profesora fizičke kulture za realizaciju nastave. Tako da mi moramo, mi smo tu bili jako iskreni, moramo da se pogledamo i mi u oči i zato smo i ovde predvideli dosta toga da radimo i sa profesorima i da njih motivišemo, ali uvažavajući probleme koje oni imaju. Mi smo, na primer, na tribini otvorili temu zašto se ne radi gimnastika u školamaA onda smo dobili odgovore da je u Novom Sadu pokrenuto nekoliko već slučajeva, aa, tužbi profesora koji su optuženi da su na neprikladan način dodirivali učenike i učenice. I tako ili su se povredili i onda profesori kažu pa mi nećemo to da radimo.

Lakše mi je da me kazne, da ne radim gimnastiku, radićemo odbojku i zašto je sad ministar odbojkaš? Pa ja kažem najlakše odbojka mreža. Oni stanu jedni preko puta drugih, igraju dečaci i devojčice zajedno i super. Nema povreda, nema nikakvog kontakta i nema ovih stvari o kojima mi pričamo i profesori to izla-izlažu kao svoj problem i kažu mi nećemo da radimo gimnastiku. Uglavnom su nemotivisani zbog toga.

Mi smo mislili da je to zato što nemamo dovoljno sportskih prava. Mi smo mislili da je zato što nema dovoljno, ovaj obučenog kadra. Međutim, svi ljudi koji su završili fakultet za fizičku kulturu su itekako obučeni da rade, izvode takvu vrstu nastave. Tako da smo sve to uneli u ovaj tekst i zato bih sa tim i završio. Ovaj, sve smo uneli u ovaj tekst, u ove mere, naročito kad budemo radili akcioni plan i kroz te aktivnosti i ono kako je Marko rekao, posle toga nas čeka posao i rad sa jedinicama lokalnih samouprava koje moraju da urade svoje programe, naravno.

Tu si i pomenuo sam na pododboru, tu bih pomenuo stalnu konferenciju gradova i opština koja će nam i tu pomoći da integrišemo čitav sistem i da i vršimo edukaciju tih ljudi koji će raditi programe na nivou jedinica lokalnih samouprava, da znaju kako na koji način da naprave svoj program i tu ćemo mi da im asistiramo kao ministarstvo. Tako da toliko za sada tu smo za sva pitanja Hvala.
00:48:10
Marko Atlagić
Srpska napredna stranka

Marko Atlagić

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane | Predsedava
Ko se od članova Odbora javlja za reč. Evo, prvi ću ja da se javim da kažem nekoliko rečenica pre nego što se kolege drugi jave. Gospodine ministre, moram da kažem kao dugogodišnji prosvetni radnik od osnovne škole do univerziteta da sam oduševljen sa ovom strategijom koju imam na papiru i da sam pročitao svih sto šezdeset i nešto stranica. Dva put.

Drago mi je da ste vrlo realni, što ste rekli, unutra i što ste analizirali postojeće stanje onakvo kakvo jeste i dali predlog mera za unapređivanje stanja. Oduševljena sam, zaista oduševljena s tim. S tim više u kontekstu toga, nemojte se ljutiti, ja ću uzurpirati nekoliko minuta, gledaću u okviru vremena, premda danas pustamo više svima jer je javno slušanje na neki način, je li, ovaj da kažem u kontekstu o sportu ovih pet ciljeva o kojim je predsednik Republike govorio juče, a to je prosveta. Poštovane dame i gospodo, ja sam se pripremio za ovu sednicu sa aspekta prosvete. Dakle, i gledajući fizičku kulturu ili i sport, kako kaže često ministar Gajić i jedno i drugo jel, u kontekstu opšteg cilja vaspitanja.

Ja ću ga ponoviti, a to je svestrano razvijena ličnost sa bogatim intelektualnim, to znači obrazovnim, radno tehničkim, uračunavajući i najnovije informacione tehnologije, pa i veštačku inteligenciju, moralni, zdravstveno sportskim i estetskim umjetničkim karakteristikama. Sagledavanjem ukupnog cilja vaspitanja jedino možemo naći iskorak u onom smislu o kojem je predsednik govorio od onih pet ciljeva. Ovaj cilj na području vaspitanja, kako ja često kažem i obrazovanja. Dozvolite da ipak kažem nekoliko rečenica, da se na polju prosvete bije danas odsutna bitka za budućnost Srbije, za budućnost srpskog naroda i drugih građana Srbije. Dame i gospodo, zato je od izuzetne važnosti kojim ćemo putem u ovoj reformi koju sprovodimo sada, daljoj reformi poći.

Gde ćemo stići? To je jako važno. Imamo samo tri puta po mom mišljenju kao dugogodišnji, ja nisam samo istoričar, kako znate i pedagog, koji je dosta radova objavio iz pedagogije. Gledajući istoriju pedagogije nacionalnu našu, profesori to znaju, jel, po meni imamo sad tri puta. Ja ću ih reći ova tri kojim putem bi trebali mi ići.

Prvi put je Svetosavski bio, to je put onoga koji je postavio temelj naše prosvete i književnosti. Taj temelj je uvek aktuelan. Pazite i nikad ne zastareva, jer počiva na istini, na onome što je u samom korenu reči prosveta znači svetlost, prosveštenje uma, a to znači obrazovanja i intelektualnog vaspitanja i duše, ne u religijskom smislu, nego vaspitanja Mislim da smo svi razumeli. Na tom temelju ovaj prvi put zidajući jedino tako postaćemo ponovo prosvećen evropski narod. Deca nam tada, će nam tada uzrastati i vaspitavati se u vrlinske, istinske, istinoljubive i čovekoljubljive i otadžestvoljubljive ličnosti.

I neće im biti potrebna nekakva obuka iz tolerancije i ljudskih prava koja nam je netolerantno, koju nam nameću oni koji misle da svet počinje od njihKao, kako vidimo, ne počinje. To je taj prvi put. Drugi put je Dositeja Obradovića. Svi znamo to. To je put čoveka koji je odbacio istinsku prosvetu pa se uhvatio za lako misleno i površno zapadno pro-svetiteljstvo.

Time je širom, u devetnaestom veku, otvorio vrata svim kulturnim i ideološkim izmima koje su nam sa zapada doneli naši obeskorenjeni intelektualci, a kojima smo ontološki razgrađivali sistematski rastakani poslednjih stotinu godina. Koliko je Dositejeva vera u humanističku prosvetu bila plitka i lako mislena i kolike su opasnosti iza te naivnosti po sudbinu naroda bile genijalno i sud-sudbinu, uhm, i nepogrešivo je osjetio naš veliki Srbin Petar Petrović NJegoš. Njegoš je upozoravao prosvetne i državne vlasti u Srbiji na to razvratno prosvjećenje kojim se želi osnovi učinjeni, kojima su zli osnovi učinjeni, koje je Dositej sa Zapada donio. NJegoš piše knjazu Milošu, neću dug biti citat, "Ja bih Dositeja početovao da je umio svoj dar duševni, to znači vaspitni, obratiti u korist našega naroda srpskoga". Dakle, NJegoš govori našega srpskoga, a ne crnogorskog.

"Obratiti u korist našega naroda", podvlačim, "ali ga obratiti nije umeo i zato ga prezirem kao čoveka koji n-nije video u šta se sadrži sreća naroda, što mu može pričiniti nesreću. I kao čoveka koji je bio nekome plodno oruđe posmejanija nad blagočestvijem", završen citat. Dame i gospodo, Dositej je bio izvor pokušaja da se pokrene duhovni, vaspitni život srpskog naroda u jednom srednjoevropskom, to vrlo znamo, je li prozapadnom pravcu. Dositej je bio zapadnjak. Govorio je nekoliko zapadnih jesnika, sedam po meni, divio se engleskoj kulturi.

Tvrdio da su engleske najbolje žene na svetu. Prevario se, pokojni Tito je rekao da su Srpkinje. Ali čim je došao u Srbiju, nakon što ga je Karađorđe pozvao, iako je bio sklon Austriji, Karađorđe, kazao je, citiram, "Karađorđe, okreni se, okreći se Rusiji", završen citat. Da vas ne gnjavim puno, ako bi iz svetskog slikarstva, što danas pokušavaju Zapadnjaci, uklonili rusko slikarstvo, svet bi potamneo. Ako bi iz svetske muzike izbacili rusku muziku, svet bi ogluveo.

Ako bi iz svetske književnosti izbacili rusku književnost, svet bi zanemeo Idemo treći put. Postoji još treći put, to je put naš srpski kojega je trasirao predsjednik Aleksandar Vučić. To nije put ni zapada, niti istoka, nego naš srpski put. Uz svetosavske korijene sublimi-sublimirao je i napredne zapadne i napredne istočne vrednote ili vrline. Predsjednik Vučić je to, iako nije po struci pedagog, najbolje okarakterisao u svom ekspozeu dve hiljade šesnaeste godine za predsjednika Vlade, koji je na osamdeset sedmoj stranici rekao, hoćemo i na kraju, na sto trideset i šestoj šira verzija, hoćemo Srbiju, pristojnu Srbiju, pristojnih ljudi.

To je to o čemu govorim. Zato, aa, ovaj treći put uz svetosavske korene, počeši od istinoljublja, čovekoljublja, otadžbestvoljublja, napredne i zapadne, a i napredne istočke, istočne vrednote. Zato će nam deca sada jer smo već zakon o udžbenicima doneli, nadamo se da će takvi programi biti, učiti istoriju od predhrišćanskih vremena do danas, pa nećemo imati pr-pr-prodavaoce otadžbine, kao što su neki, da im imena ne navodim. Ja sam ih sebi stavio. Ima ih šest predstavnika političkih stranova, uhm, stranaka koji su se javno odrekli Kosova i Me-metohije Zato vas pozivam dame i gospodo, da podržimo ov-ovu strategiju koju još jednom kažem, je od izuzetne važnosti, pogotovo akcen dajem na onaj deo školskog s-sporta o kojem ste govorili.

Izuzetno ste dobro, kao, ja znam ministra kao pravog pedagoga, a i vas, ste kao pravi pedagozi, vaspitnu funkciju fizičkog vaspitanja i sporta stavili, stavili na izuzetno mesto, dakle i stavili ste sve ono što se, ja samo da napomenem nekoliko rečenica uzeću još dva tri minuta vremena. Dakle, govorite o nedoličnom ponašanju da treba. To je pravi izraz. Drago mi je da to čujem. Pre nasilja.

Nasilje je posljedica nevaspitanja. Stavili ste vaspitnu funkciju, pa onda ste identifikovali sve one, od, počevši od rasizma, ksenofobije, koji se pojavljuju borba protiv toga. To je izuzetno važno povezano sa školama, sa fakultetima i to ste stavili izuzetno dobro. Ja da ne uzimam više riječi, podržimo ovu strategijuDajmo još svoj prilog u ovome, jer ona je sastavni dio strategije ukupne koju je predsjednik države u pet tačaka prekjuče objelodanio. Na prvom mestu, stalno predsednik kad govori politiku mira, to je pedagogija mira, vi, gospodo pedagogi, vi znate, bez toga nema ništa.

Vidite, ja ću sada na završnici da citiram Janaro-Amosa Komenskog, najvećeg, velikog, ajde i najvećeg nenadmašenog reformatora i učitelja čovječanstva koji poručijoc-poručuje u kontekstu ovoga. Citiram: "Rat je potrebno odbaciti kao nešto zversko, jer ljudima pristaje samo ono što je ljudsko." Završen citat. Zato predsednik naš u svakoj svom obraćanju po-postiče politiku mira u prvoj rečenici bezbednosti. Dakle, vidite i dalje.

A da bi to postigli, moramo ovo o čemu ste vi u strategiji staviti politiku mržnje p-raznih nedoličnog ponašanja učiniti sve da do toga ne dođe. Nažalost, naši blokateri forsiraju politiku mržnje. S tim u vezi, na završnici dozvolite da kažem da citiram francuske učitelje iz 1921. koju-koji su rekli, to je pouka svima nama. Ako hoćete trajan i siguran mir o kojemu predsjednik republike uvijek govori među narodima, onda treba ostvariti razoružanje mržnje, ove koju forsiraju naši politički protivnici, pogotovo blokaderi, koja razdvaja pojedine narode i među njih unosi bakcil svih sukoba i ratova.

Završen citat. Alpha i omega svega. I koliko je obrazovanje, pa i fizičko i sport, kao sastavni dio jednog od pet onih područja vaspitanja, značajno za ukupnu ličnost u budućnosti, ja ću, evo na zadnjoj rečenici da citiram Leibnitza, kojeg predsjednik države često citira, koji je rekao: "Dajte nam obrazovanje i vaspitanje i mi ćemo kraće vrijeme nego što je jedno stoleće promijeniti karakter Europe." Završen citat. Upravo pokušavaju zapadne sile da nam karakter promijene ne u pozitivnom smislu, nego u negativnom.

Zato aveti nacizma se javljaju u Evropi, a mi provodimo ovo što provodimo k-ovom strategijom, idemo vaspitanje porodične vrijednosti, vaspitanje, pedagogiju mira među svim narodima, ne unutar Srbije, nego unutar Evrope i čitavog sveta. Zato naš predsjednik je rado primljen i na istoku i na zapadu i na sjeveru i na jugu. Izvinite, uzeo sam dvanaest minuta vremena, premda danas nećemo ograničiti vreme na slušanju, a slobodno možete govoriti koliko hoćete. Hvala vam lijepo. Tko se dalje javio za riječ?

Spasojević Goran. Izvolite
01:01:49
Goran Spasojević
Srpska napredna stranka

Goran Spasojević

ALEKSANDAR VUČIĆ - Srbija ne sme da stane
Zahvaljujem se, uvaženi predsjedniče Odbora. Eh, neću dugo zato što sam govorio i na Pododboru za sport i istakao koliko je važna ova strategija i kvalitetno urađena, pre svega zato što je obuhvaćena, obuhvaćen svaki segment sporta i urađena je vrlo realno i biće sigurno uzor mnogim strategijama koje se budu radile u budućnosti. Ovo je nešto što, na šta svi sportski radnici i svi ljudi koji se bave sportom i svi koji su na bilo koji način vezani za sport biti ponosni. Ono što svakako želim i na ovom Odboru zvanično da kažem je da pomenem ponovo, žao mi je što opozicija danas nije ovdje i uvek su bili na odboru svakom i bili su vrlo aktivni, što je potpuno razumljivo. Očigledno da im do sporta nije mnogo stalo kad danas nisu sa nama ovde da podelimo zajedno utiske u predstavljanju radne verzije Strategije razvoja sporta, ali nadam se da će imati prilike u parlamentu da govore o tome, a ja ću prihvatiti sugestiju ministra da organizujemo jedno takmičenje u okviru poslaničkih grupa parlamenta, ko god bude želeo, izabraće, daćemo ih da biraju sportove.

Ne mora to da bude samo po našim da stavimo košarkaše, gde smo verovatno dominantniji nego ostali, ali basket ili bilo koju vrstu sporta i da na taj način pokažemo koliko, koliko sport mora da povezuje i da spaja ljude i da nije važno ko danas na vlasti il' ko nije, svako mora jednako da brine o sportu i o deci i o mladima i o svima. I poražavajući je podatak da samo ako sagledamo celokupnu populaciju koju je profesor rekao, samo četiri koma nešto posto ljudi se bavi sportom. Da damo svoj lični primer i na taj način doprinesemo u afirmisanju ove strategije i da pomognemo i ministarstvu i svima koji budu radili na razvoju ove strategije, jer ona neće sama od sebe da se sprovede, da se uradi, ukoliko ne budemo promenili svest i odnos prema sportu, i to će biti najvažnija uloga, možda naš, naš poslanik u ovom trenutku najvažnija stvar da to afirmišemo u parlamentu. Zahvaljujem se još jednom Ministarstvu. Sve čestitke za ovo što ste uradili.

Ovo je verovatno jedinstven dokument do sada, koji je, kako je rekao profesor, i da nastavimo svi zajedno da ga razvijamo i sprovodimo, naravno, kroz fazi etape kakve je to i predviđeno, pa evo, ne bih više, eh, da i ostale kolege mogu da, da ovaj, daDa kažu svoje mišljenje.

Zahvaljujem se

Video snimak sednice

Poslednji put ažurirano: 15.05.2026, 14:32