Otvoreni Parlament | Zakon o visokom obrazovanju

Zakon o visokom obrazovanju

Tip akta: Zakon

Oblast: Obrazovanje

Status: Usvojen

Amandmani: [pdf] 

Tekst akta: [doc]  [pdf] 

Predlaže se da se predmetni zakon o visokom obrazovanju donese po hitnom
postupku. Naime, Predlogom zakona je u pogledu uslova za utvrđivanje statusa
studenta u pogledu finansiranja studija u narednoj godini studija uspostavljen
kriterijum koji se odnosi na potreban broj ESPB bodova (48) za rangiranje u okviru
budžetske kvote, a radi ostvarivanja, odnosno zadržavanja budžetskog statusa u
narednoj školskoj godini. Školska godina na visokoškolskim ustanovama, po pravilu,
počinje 1. oktobra kada se prilikom upisa u narednu godinu studija utvrđuje status
studenta u pogledu finansiranja studija. Status studenta u pogledu finansiranja
studija je takođe od uticaja i na utvrđivanje i ostvarivanje drugih prava studenata,
prevashodno iz oblasti studentskog standarda u narednoj godini studija.
Donošenjem ovog zakona po hitnom postupku obezbediće se pravne
pretpostavke blagovremene primene njegovih odredaba.

Predlagač: Vlada

Sažetak

Država Srbija trenutno poseduje važeći Zakon o visokom obrazovanju koji je prvobitno usvojen nakon 2005. godine, posle pristupanja Srbije Bolonjskom procesu. Međutim, imajući u vidu broj izmenjenih i dopunjenih članova u odnosu na važeći Zakon o visokom obrazovanju, predlagač zakona ističe da je celishodnije doneti novi zakon nego vršiti nove izmene i dopune važećeg zakona. Usvajanjem predloga zakona biće stavljen van snage trenutni Zakon o visokom obrazovanju. Glavni ciljevi novog predloga zakona, prema predlagaču, jesu:
1) unapređivanje i kontinuirano usaglašavanje sa evropskim standardima u oblasti sistema kontrole i obezbeđivanja kvaliteta u visokom obrazovanju;
2) povećanje relevantnosti visokog obrazovanja, kako za privredu, tako i za društvo u celini;
3) sticanje funkcionalnih znanja i kompetencija i povećanje zapošljivosti svršenih studenata u zemlji i u inostranstvu;
4) unapređenje informacionog sistema u oblasti visokog obrazovanja i
5) potreba da se izvrši usaglašavanje predloga zakona sa Strategijom razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine i drugim propisima u oblasti obrazovanja, zaštite podataka o ličnosti i finansiranja javnog sektora.

Prema predlogu zakona sredstva koja su potrebna radi sprovođenja predloga su obezbeđena budžetom za 2017. godinu i ona iznose nešto malo manje od 40 miliona dinara. Takođe, predlagač zakona naglašava da se predlogom zakona uvodi obaveza države Srbije da na visokoškolskim ustanovama, čiji je osnivač, finansira centre za transfer znanja i tehnologije i centre za karijerno vođenje i savetovanje, radi sprovođenja predloga zakona te da će u narednim godinama biti potrebno obezbediti dodatna finansijska sredstva. Predlogom zakona biće promenjen način finansiranja fakulteta i biće utvrđeno finansiranje fakulteta na osnovu modela koji se zasniva na performansama a ne na osnovu dosadašnjeg modela koji se zasniva na broju studenata. Predlagač zakona naglašava da deo predloga zakona koji se odnosi na finansiranje sačinjen je tako da ide u susret novom zakonu o finansiranju visokoškolskih ustanova.

Nacionalni savet za visoko obrazovanje (Savet) je na osnovu predloga zakona pretpreo određene izmene i dopune. Naime, Savet je i dalje obrazovan u cilju obezbeđivanja razvoja i unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja ali sam sastav je donekle drugačiji. Prema predlogu zakona Savet ima 17 članova, koje imenuje Vlada. Trenutno Savet broji 21 člana koji su birani od strane Narodne Skupštine. Novih 17 članova Saveta dolazi iz reda redovnih profesora, vrhunskih stručnjaka u zvanju naučnog savetnika, odnosno umetnika sa međunarodno priznatim radovima ili osvedočenim doprinosom nacionalnoj kulturi (15 članova na predlog Konferencije univerziteta- prema trenutnom rešenju ovaj broj iznosi 12). Preostalih 2 člana dolaziće iz reda profesora strukovnih studija, na predlog Konferencije akademija strukovnih studija i visokih škola. Savet neće više sačinjavati i 7 članova iz reda istaknutih ličnosti iz oblasti nauke, kulture, prosvete, umetnosti, odnosno privrede, od kojih šest članova su bili birani u Skupštini na predlog Vlade Republike Srbije. Mandat članova Saveta traje četiri godine sa mogućnošću još jednog izbora. U pogledu nadležnosti Savet je zadržao ista prava i obaveze kao i u trenutnom Zakonu o visokom obrazovanju. Ono što je novina jeste da Savet ima obavezu da najmanje dva puta godišnje održava sastanak sa Privrednom komorom Srbije, odnosno jedanput godišnje sa Nacionalnim prosvetnim savetom.

Predlog zakona formira se i Nacionalno akreditaciono telo. Ovo telo je formirano radi obavljanja poslova akreditacije, provere kvaliteta visokoškolskih ustanova, vrednovanja studijskih programa i obezbeđivanja kvaliteta u visokom obrazovanju. Nacionalno akreditaciono telo podnosiće Vladi izveštaj o svom radu najmanje jedanput godišnje. Prema predlogu zakona ovo telo imaće upravni odobor i direktora kao organe upravljanja i poslovođenja. Upravni odbor imaće 5 članova, koje imenuje Vlada sa mandatom od 4 godine dok će se direktor birati na osnovu javnog konkursa iz reda redovnih profesora univerziteta koji imaju iskustvo u poslovođenju i obezbeđivanju kvaliteta u visokom obrazovanju. Direktor se bira na period od pet godina.

Umesto dosadašnje Komisije za akreditaciju i proveru kvaliteta prema predlogu zakona biće formirana Komisija za akreditaciju i to kao stručni organ Nacionalnog akreditacionog tela. Komisija za akreditaciju sprovodi postupak akreditacije visokoškolskih ustanova i studijskih programa i postupak spoljašnje provere kvaliteta visokoškolskih ustanova. Prema predlogu zakona komisija za akreditaciju ima 17 članova koje bira upravni odbor Nacionalnog akreditacionog tela.

Predlog zakona ostavlja institut početne akreditacije koji je pojašnjen i preciziran. Početnom akreditacijom utvrđuje se ispunjenost standarda za početnu akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa. U postupku početne akreditacije Nacionalno akreditaciono telo sačinjava izveštaj o ispunjenosti standarda za početnu akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa sa preporukom za izdavanje dozvole za rad, odnosno za odbijanje zahteva za izdavanje dozvole za rad visokoškolskoj ustanovi.

Prema predlogu zakona definisani su i stepeni studija na visokoškolskim ustanovama. U odnosu na trenutni Zakon o visokom obrazovanju predlog zakona predviđa da specijalističke strukovne studije više ne budu studije drugog stepena već studije prvog stepena. Kao i dosadašnje zakonsko rešenje predlog zakona predviđa da svaki predmet iz studijskog programa ili kratkog programa studija iskazuje se brojem odgovarajućih ESPB bodova, a obim programa se izražava zbirom ESPB bodova. Zbir od 60 ESPB bodova odgovara prosečnom ukupnom angažovanju studenta u obimu 40-časovne radne nedelje tokom jedne školske godine. Ukupno angažovanje studenta sastoji se od aktivne nastave (predavanja, vežbe, seminari i dr.), samostalnog rada, kolokvijuma, ispita, izrade završnih radova, studentske prakse, dobrovoljnog rada u lokalnoj zajednici i drugih vidova angažovanja. Predlog zakona precizira da u slučaju ukidanja studijskog programa, visokoškolska ustanova je dužna da zatečenim studentima omogući završetak studija po započetom studijskom programu i pravilima studija. Sa tim u vezi visokoškolska ustanova koja je osnovana od strane privatnog kapitala mora dostaviti dokaz o osnivačkom kapitalu ili bankarskoj garanciji kako bi bilo omogućeno svim studnetima da završe započete studije ili programe. Trenutno rešenje koji tipovi i vrste ustanova mogu vršiti delatnost visokog obrazovanja zadržava i predlog zakona. Shodno tome delatnost visokog obrazovanja obavljaju sledeće visokoškolske ustanove:
1) univerzitet;
2) fakultet, odnosno umetnička akademija, u sastavu univerziteta;
3) akademija strukovnih studija;
4) visoka škola;
5) visoka škola strukovnih studija

Organ poslovođenja univerzitetom je rektor, dok u slučaju fakulteta tu funkciju vrši dekan. Predlog zakona naglašava da rektor univerziteta koordinira rad dekana u cilju sprovođenja stavova, odluka i zaključaka organa i tela univerziteta, u vezi sa ostvarivanjem uloge, zadataka, delatnosti i nadležnosti univerziteta. Takođe, predlog zakona predviđa da je rektor dužan da pisanim putem upozori dekana i savet fakulteta na postupanje i odluke suprotne predlogu zakonu ili statutu univerziteta. Kao novinu predlog zakona predviđa da rektoru u radu pomažu prorektori i generalni sekretar. Isto tako kao novina se ističe da svaki univerzitet ima menadžera, čije se nadležnosti utvrđuju u skladu sa opštim aktom univerziteta. U pogledu organa upravljanja visokoškolskom ustanovom- savet, predlog zakona predviđa duži mandat članova saveta koji sada iznosi 4 godine umesto dosadašnje 3. Osim toga sastav samog saveta se predlogom zakona određuje na drugačiji način. Naime, od ukupnog broja članova saveta univerziteta, fakulteta predstavnici visokoškolske ustanove čine 55%, predstavnici osnivača 30% i predstavnici studenata 15%. Takođe, mandat članova studentskog parlamenta je produžen predlogom zakona i njihov mandat sada traje 2 godine.

Nastavno osoblje visokoškolske ustanove, pre svega zvanje nastavnika, je predlogom zakona dopunjeno još jednim zvanjem- višim predavačem. Osim višeg predavača predlog zakona zadržava trenutno rešenje Zakona o visokom obrazovanju tako da zvanja nastavnika visokoškolske ustanove jesu: predavač, profesor strukovnih studija, docent, vanredni profesor i redovni profesor. U zvanje višeg predavača može biti izabrano lice koje ima naučni naziv doktora nauka, odnosno umetnički naziv doktora umetnosti. Radi biranja u zvanje docenta predlog zakona je uveo dopune koje previđaju da docent može biti izabrano lice koje je prethodne stepene studija završilo sa prosečnom ocenom najmanje osam (8), odnosno koje ima najmanje tri godine pedagoškog iskustva na visokoškolskoj ustanovi, ima naučni naziv doktora nauka, odnosno umetnički naziv doktora umetnosti, i ima naučne, odnosno stručne radove objavljene u naučnim časopisima ili zbornicima, sa recenzijama, odnosno umetnička ostvarenja. Radi dodele zvanja profesora emeritusa predlog zakona uvodi strožije uslove koji predviđaju da osim postojećih uslova profesor emeritus mora ispuniti i sledeće uslove: da je profesor penzionisan u prethodne tri školske godine i da ima najmanje 20 godina radnog iskustva u visokom obrazovanju i u oblasti nauke. Osim toga u slučaju penzionisanja nastavnika predlog zakona predviđa mogućnost nastavka njihovog angažovanja samo na određeno vreme do dve godine ali uz mogućnosti dodatnog produženja, a najduže do kraja akademske godine u kojoj nastavnik navršava 70 godina žvota. Prema trenutnom rešenju nastavnik je mogao biti angažovan najviše 3 godine nakon sticanja uslova za penzionisanje. Predlog zakona uvodi novu kategoriju predavača. Ova kategorija se odnosi na predavače van radnog odnosa koji mogu biti angažovani u delu aktivne nastave, uključujući predavanja i vežbe, na prvom i drugom stepenu studija, najviše do trećine časova nastave na predmetu u toku semestra. Ova vrsta predavača mora imati stečeno visoko obrazovanje najmanje master akademskih studija. Predavač van radnog odnosa može biti prema predlogu zakona angažovan isključivo na stručnoaplikativnim predmetima. Što se tiče zvanja saradnika predlog zakona predviđa da pored saradnika u nastavi i asistenta u ovo grupu spada i asistent sa doktoratom. Predlog zakona predviša da visokoškolska ustanova može birati u zvanje asistenta sa doktoratom lice koje je steklo naučni naziv doktora nauka, odnosno umetnički naziv doktora umetnosti i koje pokazuje smisao za nastavni rad. Sa licem izabranim u zvanje asistenta sa doktoratom zaključuje se ugovor o radu na period od tri godine, sa mogućnošću produženja za još tri godine.

Proces rangiranja i upisa visokoškolskih ustanova je predlogom zakona pretrpeo izmene i dopune. Naime, predviđeno je da visokoškolska ustanova upisuje kandidate uz priznavanje opšte, odnosno stručne mature za upis na akademske, odnosno strukovne studije. Visokoškolska ustanova sama utvrđuje kriterijume na osnovu kojih se obavlja klasifikacija i izbor kandidata za upis na studije. Nadalje predlog zakona precizira da visokoškolska ustanova sačinjava rang listu prijavljenih kandidata za upis na studije prvog stepena na osnovu opšteg uspeha postignutog u srednjem obrazovanju u četvorogodišnjem trajanju, uspeha na maturi, rezultata ispita za proveru znanja, odnosno sklonosti i sposobnosti i po potrebi na osnovu uspeha na nacionalnim i internacionalnim takmičenjima. Prema trenutnom zakonskom rešenje izričito je predviđeno polaganje prijemnog ispita ili ispita za proveru sklonosti i sposobnosti.

Predlog zakona prepoznaje i studiranje studenata uz rad, te ovoj grupi studenata dozvoljava blaže uslove za upis sledeće godine na studijama i duži rok za završetak studija. Naime, studenti koji studiraju uz rad pri upisu odgovarajuće godine studija opredeljuju se za onoliko predmeta koliko je potrebno da se ostvari najmanje 30 ESPB bodova (regularni studenti moraju izabrati predmete u iznosu od 60 ESPB). Takođe, student koji studira uz rad, student sa invaliditetom, student koji je upisan na studije po afirmativnoj meri i student koji ima status kategorisanog vrhunskog sportiste zadržava status studenta do isteka roka koji se određuje u trostrukom broju školskih godina potrebnih za realizaciju studijskog programa (npr. 9 ili 12 godina). U slučaju regularnih studenata isti imaju rok koji iznosi dvostruki broj školskih godina potrebnih za realizaciju programa kako bi zadržali status studenta (npr. 6 ili 8 godina).

Predlagači zakona su izmenili zakonsku odredbu koja je određivala neophodan broj ESPB kako bi student stekao pravo da se u sledećoj godini finansira iz budžeta. Trenutno zakonsko rešenje je iznosilo minimum od 60 ESPB kako bi student mogao da se finansira iz budžeta. Međutim, ova zakonska odredba je svake godine bila menjana kako bi studenti mogli da ispune ovaj uslov iako ostvare samo 48 ESPB. Prema predlogu zakona student koji u tekućoj školskoj godini ostvari 48 ESPB bodova ima pravo da se u narednoj školskoj godini finansira iz budžeta ako se rangira u okviru ukupnog broja studenata čije se studije finansiraju iz budžeta. Student koji ne sakupi 48 ESPB u narednoj školskoj godini nastavlja studije u statusu studenta koji se sam finansira. Predlog zakona uvodi i novinu koja omogućava studentima sa invaliditetom i studentima upisanim po afirmativnoj meri da u tekućoj školskoj godini ostvare 36 ESPB i tako steknu pravo da se u narednoj školskoj godini finansiraju iz budžeta. Sam predlog zakona naglašava da student može biti finansiran iz budžeta samo jedanput na istom stepenu studija.

Predlagači zakona uvode kao novinu i formiranje jedinstvenog informacioniog sistem prosvete. Ovaj sistem uspostavlja i vodi Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Radi uspešnog vođenja informacionog sistema i različitih registara zakon predviđa i uvođenje jedinstvenog obrazovnog broja. Ovaj broj se dodeljuje svakom studentu i prati ga kroz sve stepene obrazovanja i predstavlja ključ za povezivanje svih podataka o studentu. Predlagači zakona ističu da jedinstveni obrazovni broj predstavlja individualnu i neponovljivu oznaku koja se sastoji od 16 karaktera i koja se dodeljuje studentu u automatizovanom postupku pri prvom upisu studenta na visokoškolsku ustanovu.

U procesu poništavanja diplome predlog zakona uvodi strožiju obavezu za visokoškolske ustanove koje dobijaju upozorenje ukoliko ne ponište diplomu u slučaju zakonom predviđenih slučajeva. Upozorenje obavezuje visokoškolsku ustanovu da poništi diplomu u roku od 30 dana. Bitno je napomenuti da se na osnovu predloga zakona od sada u procesu priznavanja stranih diploma/isprava plaća republička administrativna taksa koja je jedinstvena.

U pogledu nadzora nad primenom predloga zakona ovlašćeni inspektori su dobili šira ovlašćena i nadležnosti, u odnosu na trenutno zakonsko rešenje, koja podrazumevaju i čak podnošenje krivičnih prijava u slučaju privrednih prestupa. Osim toga predlogom zakona su povećani minimalni novčani iznosi kojim se kažnjavaju visokoškolske ustanove, kao i ovlašćena lica, u slučaju prekršaja (novčane kazne se mogu izricati u iznosu od 200.000 do 2.000.000 dinara).

Predlog zakona propisuje i poseban način priznavanja visokoškolskih isprava i vrednovanje studijskih programa visokoškolskih ustanova sa teritorije AP Kosovo i Metohija koje obavljaju delatnost u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN-a. Osim toga predlog zakona propisuje obavezu Vlade Srbije da reši druga pitanja od značaja za utvrđivanje prava u pogledu nastavka obrazovanja, odnosno zapošljavanja imalaca visokoškolskih isprava sa teritorije AP Kosovo i Metohija.

U završnim odredbama predlog zakona naglašava da visokoškolske ustanove imaju rok od 6 meseci da usaglase svoju organizaciju i opšte akte sa predlogom zakona kao i da do početka primene propisa koji uređuju opštu, stručnu i umetničku maturu, upis na osnovne studije vrši se u skladu sa propisima koji su važili prema trenutnom Zakonu o visokom obrazovanju i opštim aktom visokoškolske ustanove. Na kraju bitno je istaći da studenti koji su upisani na osnovne studije i na studije na višim školama do 10.09.2005. godine mogu završiti te studije po započetom nastavnom planu i programu, uslovima i pravilima studija, najkasnije do kraja školske 2017/2018. godine.

Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 189
Protiv: 184
189%
184%
0%

Ključne novine

PROMENA SASTAVA NACIONALNOG SAVETA ZA OBRAZOVANJE I KREIRANJE DRUGIH STRUČNIH TELA

- Izmenjen sastav i duži mandat Nacionalnog saveta za visoko obrazovanje
- Kreiranje Nacionalnog akreditacionog tela
- Formirana Komisije za akreditaciju kao stručnog organa Nacionalnog akreditacionog tela
- Uvođenje centara za transfer znanja i tehnologije kao i centara za karijerno vođenje i savetovanje

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 179
Protiv: 186
179%
186%
0%

IZMENA MODELA FINANSIRANJA FAKULETA I UVOĐENJE OBAVEZNIH BANKARSKIH GARANCIJA ZA PRIVATNE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

- Izmenjen način finansiranja fakulteta koji će biti baziran na osnovu modela koji se zasniva na performansama i učinka fakulteta
- U slučajevima ukidanja studijskog programa, visokoškolska ustanova je dužna da zatečenim studentima omogući završetak studija po započetom studijskom programu i pravilima studija
- Privatna visokoškolska ustanova mora dostaviti dokaz o osnivačkom kapitalu ili bankarskoj garanciji kako bi bilo omogućeno svim studnetima da završe započete studije ili programe
- Uvođenje menadžera na svim fakultetima/univerzitetima

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 175
Protiv: 226
175%
226%
0%

NOVI TIPOVI I VRSTE NASTAVNOG OSOBLJA NA VISOKOŠKOLSKIM USTANOVAMA

- Uvođenje još jednog stepena predavača- višeg predavača
- Strožiji uslovi za imenovanje profesora emeritusa
- Krug saradnika je proširen zvanjem asistenta sa doktoratom

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 168
Protiv: 174
168%
174%
0%

BLAŽI USLOVI ZA STUDENTE PRILIKOM FINANSIRANJA STUDIJA IZ BUDŽETA

- Student koji u tekućoj školskoj godini ostvari 48 ESPB bodova ima pravo da se u narednoj školskoj godini finansira iz budžeta ako se rangira u okviru ukupnog broja studenata čije se studije finansiraju iz budžeta
- Studenti sa invaliditetom i studenti upisani po afirmativnoj meri mogu biti finansirani iz budžeta ukoliko u tekućoj školskoj godini ostvare 36 ESPB
- Uvođenje nove kategorije studiranja- studiranje uz rad

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 166
Protiv: 170
166%
170%
0%

KREIRANJE JEDINSTVENOG INFORMACIONOG SISTEMA ZA SVE STUDENTE

- Formiranje jedinstvenog informacioniog sistem prosvete i uvođenje jedinstvenog obrazovnog broja za sve studente

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 169
Protiv: 179
169%
179%
0%

POSEBNA PROCEDURA ZA PRIZNAVANJE DIPLOMA SA TERITORIJE KOSOVA

- Poseban način priznavanja visokoškolskih isprava i vrednovanje studijskih programa visokoškolskih ustanova sa teritorije AP Kosovo i Metohija koje obavljaju delatnost u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN-a

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 185
Protiv: 178
185%
178%
0%

PRODUŽENI ROK ZA ZAVRŠETAK STUDIJA I PROMENA STEPENA STUDIRANJA

- Produžetak roka za završavanje studija starim studentima do kraja sledeće školske godine (2017/2018)
- Specijalističke strukovne studije više nisu studije drugog stepena već studije prvog stepena

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 177
Protiv: 184
177%
184%
0%

PRIZNAVANJE MATURE PRILIKOM UPISA NA VISOKOŠKOLSKE USTANOVE, UMESTO DOSADAŠNJEG OBAVEZNOG POLAGANJA PRIJEMNOG ISPITA

- Priznavanje opšte, odnosno stručne mature za upis na akademske, odnosno strukovne studije prilikom upisa na visokoškolske ustanove

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 156
Protiv: 186
156%
186%
0%

Napomene

Javna rasprava o Predlogu zakona o visokom obrazovanju održana je u
periodu od 03.05 do 23.05.2017. godine. Tokom trajanja javne rasprave
održano je pet tribina na kojima je predstavljen Predlog zakona.

Poslednji put ažurirano: 17.04.2024, 09:09

Whoops, looks like something went wrong.