Otvoreni Parlament | Strategija nacionalne bezbednosti Republike Srbije

Strategija nacionalne bezbednosti Republike Srbije

Sažetak

Strategija nacionalne bezbednosti je najviši strateški akt Republike Srbije. U njoj se definišu najviši nacionalni interesi u datom kontekstu, prepoznaju prepreke za njihovo ostvarivanje i utvrđuju načini za otklanjanje tih prepreka. Drugim rečima, strategija nacionalne bezbednosti nam govori šta je to što osigurava opstanak države i kvalitet života njenih građana, šta mu preti, kao i ko i kako treba da ga zaštiti.
Strategija nije pravno obavezujući, već javni politički akt koji okvirno usmerava donošenje budućih zakona, nižih strategija, planova i programa, i javnih politika. Ona je namenjena kako građanima Srbije, tako i međunarodnoj zajednici kao smernica daljeg postupanja srpskih vlasti i institucija.

IZMENJENO BEZBEDNOSNO OKRUŽENJE ZAHTEVA NOVU STRATEGIJU

Velike sile redovno menjanju svoje strategije nacionalne bezbednosti, a male države poput Srbije samo kada to postane neophodno, ukoliko su okolnosti bitno izmenjene. Prvi i dosad jedini ovakav akt Srbija je usvojila 2009. godine. U međuvremenu se država bitno približila članstvu u Evropskoj uniji i treba da se uskladi i sa EU strategijama, zaključila je Briselski sporazum o normalizaciji odnosa sa Prištinom, našla na trasi masovnih migracija ka Evropi, a na nju su uticala i previranja u arapskom svetu, zahlađenje odnosa Zapada i Rusije nakon ukrajinske krize, kao i razvoj visokih tehnologija i globalno zagrevanje.

ČLANSTVO U EVROPSKOJ UNIJI JE U RANGU NAJVIŠIH NACIONALNIH INTERESA

U odnosu na 2009, nacionalni interesi su ostali gotovo nepromenjeni. To je razumljivo jer su oni obično dugoročni i slični u svim državama, koje nastoje da sačuvaju suverenu vlast i stanovništvo na celoj teritoriji, žele da obezbede visok kvalitet života svojim građanima, očuvaju njihov specifičan nacionalni identitet u zemlji i inostranstvu i, uopšte, da žive u zdravom i mirnom okruženju. Novina na spisku vitalnih interesa Srbije su evropske integracije koje kulminiraju članstvom u Evropskoj uniji, što pre deset godina još uvek nije bio neprikosnoveni put, a danas se smatra ključnim za ostvarenje ostalih utvrđenih interesa. Dostizanje spremnosti za članstvo podrazumeva i ukorenjivanje evropskih vrednosti u srpskom društvu i usklađivanje domaćih propisa sa visokih evropskim standardima.

KOSOVO OSTAJE IZVORIŠTE NAJVEĆIH IZAZOVA, RIZIKA I PRETNJI PO NACIONALNU BEZBEDNOST

Kada je reč o proceni šta Srbiju najviše ugrožava, i dalje je na prvom mestu Kosovo, u vidu raznovrsnih pretnji – od povrede teritorijalnog integriteta, separatizma, oružane pobune, do ekstremizma, terorizma i organizovanog kriminala. U odnosu na prethodnu strategiju, novi bezbednosni izazov su masovne ilegalne migracije iz Afrike i sa Bliskog istoka, dok su demografski problemi u zemlji drastičniji. Nije više reč samo o neravnomernom demografskom i ekonomskom razvoju, već o kritičnom odlivu mozgova, beloj kugi i dugoročnoj pretnji po biološki opstanak stanovništva Srbije. Kao i pre, oružana agresija je malo verovatna, a zemlji prete i strani špijuni, klimatske promene, nedostatak energenata, sajber kriminal i narkomanija. U odnosu na prethodnu strategiju, nedovršeno razgraničenje sa susedima i dalje za Srbiju predstavlja ozbiljan problem, ali ne i status i težak položaj izbeglih i interno raseljenih lica, a ni korupcija se više ne smatra značajnom pretnjom. U odnosu na nacrt Strategije iz 2018, ekološkim problemima i politikama posvećena je veća pažnja, dok su sajber izazovi i dalje nedovoljno adresirani. 

JASNO I GLASNO ZA VOJNU NEUTRALNOST

Ključna novina je proklamovanje vojne neutralnosti Srbije. Veoma je važno da to stoji u najvišem strateškom aktu kao dugoročno i dosledno opredeljenje. O vojnoj neutralnosti govori se još od 2007. godine kada je Narodna skupština, kao reakciju na ulogu NATO na Kosovu, rezolucijom odbila članstvo Srbije u bilo kom (tada) postojećem vojnom savezu dok narod na referendumu ne odluči suprotno. Prethodna strategija iz 2009. je sasvim izostavila ovo opredeljenje, a ono je u međuvremenu dobilo na značaju nakon zaoštravanja odnosa članica Evropske unije i NATO sa Rusijom kao posledica krize u Ukrajini.
Strategija potvrđuje da Srbija neće postati članica NATO, te da su odnosi sa ovom organizacijom optimalni u okviru Partnerstva za mir. S druge strane, Srbija će unapređivati svoju saradnju sa Organizacijom ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) okupljenom oko Rusije. Biće međunarodno aktivna i kroz učešće u misijama Ujedinjenih nacija, EU i OEBS-a.

TOTALNA ODBRANA SRBIJE: SVI BRANE SVE

S obzirom da nema saveznike koji bi joj pomogli u slučaju potrebe, vojno neutralna Srbija mora da se oslanja samo na svoje kapacitete. Zato će obučiti i angažovati čitavo stanovništvo da brani zemlju od različitih pretnji, a naročito u cilju odvraćanja od oružanog napada. U tu svrhu promovisaće se rodoljublje i podizati spremnost na odbranu zemlje, počev od osnovnog i srednjeg obrazovanja, a pribeći će se i obuci odraslih građana. Šta to tačno podrazumeva donekle je objašnjeno u Strategiji odbrane koja se usvaja istovremeno sa Strategijom nacionalne bezbednosti.
Pojedine mere već su preduzete u iščekivanju usvajanja ovih strategija, na osnovu Zakona o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi koji je po hitnom postupku, bez javne rasprave, izmenjen u maju 2018. Od oktobra 2018. već se uvode obavezne obuke u trajanju od po 15 dana raspoređenih u dve kalendarske godine za muškarce starije od 30 godina koji nisu služili vojsku, kao i za žene i pripadnike oba pola koji su služili vojni rok sa oružjem. U pojedinim školama isproban je i koncept nastave za odbranu zemlje.

BRIGA O SVIM GRAĐANIMA SRBIJE I SVOJ SRPSKOJ DIJASPORI

Posebno mesto u Predlogu strategije zauzima očuvanje srpskog naroda i njegovog etničkog identita gde god on živeo, u zemlji ili u inostranstvu. To znači da će Srbija unapređivati odnose sa svojom dijasporom, a naročito sa Republikom Srpskom. Štite se i identiteti nacionalnih manjina koje žive u Srbiji, ali se istovremeno izražava bojazan prema njihovim potencijalnim separatističkim težnjama. Možemo da očekujemo i nove programe za povećanje brojnosti domaće populacije.

PREDSEDNIK REPUBLIKE IMA GLAVNU REČ

Strategija iscrtava i strukturu sistema nacionalne bezbednosti čiji elementi koordinisanim delovanjem štite nacionalne interese od prepoznatih izazova, rizika i pretnji. Inače su ovi elementi rasuti u različitim zakonima i značajno je da se njihove uloge uklope na jednom mestu. U novoj strategiji struktura je pojednostavljena, tako da u sistemu razlikujemo upravljački deo koga čine najviši organi izvršne i zakonodavne vlasti, dok su u izvršnom delu bezbednosna tela – policija, vojska i službe bezbednosti, ali i vatrogasci, civilna zaštita, komunalna milicija, carina, javno i privatno obezbeđenje, a po potrebi i druga fizička i pravna lica, odnosno svi građani.
Izmenjena struktura je više naglasila ulogu predsednika Republike koji sada umesto Vlade usmerava čitav sistem, a ne samo komanduje Vojskom. Ostalo je nejasno zašto su kao načela funkcionisanja sistema izostavljeni nepristrasnost i politička neutralnost, pošto ona zahtevaju da se svi tretiraju jednako bez upliva ličnih i drugih partikularnih interesa.

PRATIĆE SE KAKO SE STRATEGIJA SPROVODI

Kako se sprovodila prethodna strategija nije nikad ocenjeno. Sad se predviđa usvajanje akcionog plana, čiju će primenu na godišnjem nivou pratiti Vlada, nadležni odbori Narodne skupštine i Savet za nacionalnu bezbednost. Primena pojedinih rešenja već je počela i pre zvaničnog usvajanja Strategije u Narodnoj skupštini.

Da li podržavate ovaj predlog zakona?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 192
Protiv: 173
192%
173%
0%

Ključne novine

POTVRĐENA VOJNA NEUTRALNOST SRBIJE

Srbija neće postati članica NATO niti bilo kog drugog vojnog saveza, ali će sa njima razvijati saradnju u različitim oblastima.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 148
Protiv: 158
148%
158%
0%

ČLANSTVO U EVROPSKOJ UNIJI JE VITALNI NACIONALNI INTERES

Srbija želi ne samo da se približava Evropskoj uniji, već i da postane punopravna članica, što će joj pomoći u ostvarenju ostalih vitalnih nacionalnih interesa.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 151
Protiv: 129
151%
129%
0%

TOTALNA ODBRANA

Svi građani će na neki način biti obučavani i uključeni u odbranu zemlje protiv različitih pretnji, od elementarnih nepogoda do malo verovatne oružane agresije.

Da li podržavate ovu ključnu novinu?
Glasajte ovde i pogledajte rezultate

Za: 160
Protiv: 137
160%
137%
0%

Poslednji put ažurirano: 16.04.2024, 18:50