DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 06.11.2001.

6. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DRUGA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

6. dan rada

06.11.2001

Sednicu je otvorio: Dragan Maršićanin

Sednica je trajala od 10:45 do 18:00

OBRAĆANJA

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Ukoliko ne, stavljam amandman na glasanje.
Za 28, protiv 129, uzdržana dva, nije glasalo 15, ukupno 174.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 73. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Tomić.
Odbor za pravosuđe i upravu nije prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč?
Ima reč narodni poslanik Dragan Tomić.

Dragan Tomić

Poštovana gospodo narodni poslanici, kada se raspravlja o ulozi sudija porotnika moram da kažem da su, po svim propisima, oni apsolutno izjednačeni u vršenju funkcije sa sudećim sudijama u svim oblastima.
Međutim, u ovom predlogu zakona njihova uloga se minimizira. Moja želja i poslaničke grupe SPS je da ovim amandmanom upravo izjednačimo ulogu sudije porotnika na sledeći način - iako u Predlogu stoji da sudiju porotnika, imenuje Visoki savet pravosuđa, na predlog ministra, nadležnog za pravosuđe, mislimo da sudiju porotnika bira Skupština Republike Srbije, na predlog Visokog saveta pravosuđa.
U drugom stavu - pre predlaganja, Visoki savet pravosuđa, a ne ministar, pribavlja mišljenje suda za koji se imenuje sudija porotnik. Iako je višegodišnja praksa u sudu, pored onoga što radi pravosuđe, a ne ovoga što priča aktuelni ministar, postoji i mnogo toga što je karakteristika i suda, i sudija porotnika. Postoje sudije porotnici koji su to već 15, 20 godina. Danas je vrlo teško naći čoveka koji je spreman da bude sudija porotnik, da svakoga dana dolazi u sud, učestvuje u radu suda, i da se iole razume u pravnu proceduru, bez obzira šta bio po zanimanju.
Postoje i parničari, ljudi koji se sude i imaju uvek 10-15 parnica, ili 20 parnica, svaki sud u Srbiji ima svoje parničare. To su još neke karakteristike pravosuđa, osim onoga kako mi sada slušamo, ovih dana, davanje ideološko-političkih karakteristika prema sudijama i sudu.
Zato mislim da ovaj amandman ima apsolutnog smisla, bez obzira što je Zakonodavni odbor rekao da je on pravno moguć. Naravno da je pravno moguć, ali mislimo da je u skladu i u duhu sa Predlogom zakona, mislimo da ima puno smisla i takođe mislimo da ne možemo na ovaj način smanjivati ulogu sudije porotnika, iz prostog razloga kada je u veću glas sudije porotnika jednak glasu predsednika veća.
Prema tome, puna logika je da Narodna skupština Republike Srbije bira sudiju porotnika. Možda je to veliki posao, ali sudije porotnici se ne biraju svakoga dana, biraju se za duže vreme. Mislimo da bi smo na taj način, izjednačavanjem, apsolutno izjednačili značaj sudije porotnika sa sudećim sudijom, odnosno sa predsednikom veća. Hvala.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč?
Ima reč gospodin Vučić.

Aleksandar Vučić

| predsednik Republike Srbije
Dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SRS neće glasati za ovaj amandman, iz prostog razloga što se ovde govori na sličan način kao u predloženom tekstu zakona, osim što se od direktnog predloga razvlašćuje ministar nadležan za pravosuđe, ali se ovlašćuje Visoki savet pravosuđa, gde je član ministar nadležan za pravosuđe i upravu.
Čini nam se da se nikakva suštinska razlika ne postiže, posebno kada se traži pribavljanje mišljenja i informacija kod nadležnog suda, koji takođe de fakto imenuje Visoki savet pravosuđa, jer Visoki savet pravosuđa Narodne skupštine Republike Srbije dostavlja listu, dostavlja imena koja možete da prihvatite ili da odbijete. Ako odbijete, nismo ništa uradili, jer oni opet mogu da nam podnesu potpuno istu listu i mi opet ništa ne možemo. Možemo opet da odbijemo, ali jednog trenutka moramo da prihvatimo, jer nećemo valjda ostaviti da pravosuđe ne radi uopšte i da ne funkcioniše.
Dakle, smatramo da se ovde ne radi o suštinskim izmenama predloženog teksta, da se prihvata jedan institut koji je protivustavan i koji je vrlo loš za naše pravosuđe, a to je Visoki savet pravosuđa, preko koga će se, u stvari, obavljati najveće političko pojavljivanje u našem pravosudnom sistemu, preko kojeg se, u stvari, uvodi moralno-politička podobnost u naše sudstvo. Zbog toga poslanička grupa SRS-a neće podržati ovaj amandman.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman.
Za 36, protiv 117, uzdržana četiri, nije glasalo 17, ukupno 174 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 74. amandman je podneo narodni poslanik Đorđe Mamula.
Odbor za pravosuđe i upravu je prihvatio ovaj amandman, s tim da se se ispred reči: "čašću" doda reč: "svojom", što je narodni poslanik Đorđe Mamula, na jučerašnjem delu sednice, prilikom odlučivanja o istovetnom amandmanu na član 48, prihvatio.
Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Ne.)
Da li neko drugi želi reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman.
Za 126, protiv 28, uzdržana dva, nije glasalo 22, ukupno 178 narodnih poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj amandman.
Na član 81. amandman je podnela narodni poslanik Nataša Jovanović.
Odbor za pravosuđe i upravu i Zakonodavni odbor nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Da.)
Izvolite.
...
Srpska napredna stranka

Nataša Jovanović

Dame i gospodo narodni poslanici, evo, približavamo se raspravi u pojedinostima Zakona o sudijama koji je predložio poslanik Dejan Mihajlov. Želim na kraju još jednom da vas pozovem da ne glasate za ovaj predlog zakona, bar vi koji imate ili ako vam je ostalo iole razuma, ovako ustanovljen predlog zakona o sudijama, zbog toga što SRS smatra, a mislim i većina onih građana koji će potražiti sudsku zaštitu (a što je njihovo ustavno pravo), da sudska nezavisnost treba da bude temelj nezavisnog demokratskog sistema, nezavisnog pravosuđa. On ne sme da bude prepušten milosti ili nemilosti DOS-ovske vlasti, a naročito ne ministru Vladanu Batiću, za koga znamo da ovih dana hara po opštinskim i okružnim sudovima širom Srbije, pravi spiskove nepodobnih. Njegova obrazloženja zašto te ljude ostavlja bez posla su uglavnom ta što su sudili po zakonima koji su važili u vreme dok su oni obavljali svoju sudijsku funkciju.
Ovaj amandman na član 81. je u skladu sa stavom koji smo neprekidno iznosili, po pitanju prethodnog zakona, i iznosićemo ga do kraja rasprave o setu predloženih zakona, a tiče se uspostavljanja specijalnih sudova. Bilo je reči o tome zašto upravni sud Srbije, zašto apelacioni sud. Mi smatramo da apelacioni sud uopšte nije potreban u situaciji kada ono što bi taj sud radio, za šta će biti, kao i za njegovo osnivanje, potrebna ogromna budžetska sredstva, već sada radi Vrhovni sud Srbije. Ako bi taj novoustanovljeni apelacioni sud Srbije odlučivao po žalbama na presude okružnog suda, onda je buduća uloga Vrhovnog suda Srbije samo da se stara o primeni zakona. To je zaista besmisleno.
Ovde smo čuli od predlagača u više navrata kako se on sam i DSS zalažu za striktnu podelu vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, i kako je on rekao da bi se ta podela striktno sprovela u okviru pravljenja ovakvih paketa, a rekla bih, možda, nimalo modifikovanih JUL-ovskih paketa predloga zakona o pravosuđu. A da bi se taj princip podele vlasti sproveo do kraja, između ostalog je potrebno da se formira i upravni sud Srbije; tu se postavlja pitanje zašto, kada u upravnim sporovima mogu da sude za to specijalizovana odeljenja koja bi se formirala u okviru redovnih sudova.
I na kraju, još jednom, da istaknemo to da je pravo i suviše ozbiljna stvar da bi se njime bavili pojedinci koji za to nisu dovoljno stručni i kompetentni, u smislu da prave i predlažu zakonske projekte, sa kojima se čak i ne slaže mnogo poslanika ili većina u koaliciji koja sebe naziva DOS. Ali, zarad nekog mira u kući (ja bih pre rekla da tog mira uopšte nema, jer stalna napetost, trvenje, uznemirenost, u toj DOS-ovskoj kući produkuju mnogo velike probleme u našoj zemlji), na kraju se dolazi i do toga da neki od koalicionih partnera, koji su do juče tvrdili, a preko svog predstavnika u Vladi Jožefa Kase, rekli, kako ovi zakoni uopšte nisu dobri, da se zakoni slažu sa predlogom Vlade u 80%. Onda mora jadan Batić da dođe ovde i da potvrdi to isto. U stvari, svi mi znamo da se postižu neki truli kompromisi, da se pravi politička trgovina. Sve će to biti na štetu našeg pravosudnog sistema, građana Srbije i zato vas pozivam da kod glasanja u pojedinostima o Zakonu o sudijama glasate protiv.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman.
Za 26, protiv 129, uzdržanih nije bilo, nije glasalo 23, ukupno 178 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Na član 81. amandman je podneo narodni poslanik Zoran Radulović.
Odbor za pravosuđe i upravu je prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Predlagač je saglasan.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Ne.)
Da li se neko drugi javlja za reč? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman.
Za 135, protiv 18, uzdržana četiri, nije glasalo 25, ukupno 182 narodna poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila ovaj amandman.
Narodni poslanik Đura Lazić podneo je amandman kojim predlaže da se posle člana 81. doda novi član 81a.
Odbor za pravosuđe i upravu nije prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Ne.)
Da li se još neko javlja za reč o amandmanu? (Ne.)
Stavljam na glasanje ovaj amandman.
Za 31, protiv 103, uzdržanih nema, nije glasalo 45, ukupno prisutna 183 narodna poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Narodni poslanik Dragan Tomić podneo je amandman kojim predlaže da se naslov ispred člana 82. i član 82. brišu.
Odbor za pravosuđe i upravu nije prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li podnosilac amandmana želi reč? Izvolite.

Dragan Tomić

Poštovana gospodo narodni poslanici, ovaj član je uopšte teško razumljiv. Jeste predzadnji, ali je jako teško razumljiv i u nadnaslovu, a i u celini.
Očigledno da je ovde predlagač hteo da odredi platu sudije Apelacionog suda, pa je poistovetio i stavio u isti koš i sudije okružnog i sudije Apelacionog suda. Sada u okružnim sudovima rade buduće sudije Apelacionih sudova, i verovatno će to i biti kada bude njihov rad počeo, a u ovom momentu na ovaj način ne davati precizan zaključak, odnosno neprecizno staviti u isti koš i jedne i druge, očigledno da nema puno smisla.
Iz tih razloga ovaj amandman, pre svega, treba brisati u celini, a i u naslovu.

Dragan Maršićanin

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč o amandmanu? (Ne.)

Stavljam na glasanje ovaj amandman.

Za 32, protiv 106, uzdržana dva, nije glasao 41, ukupno prisutan 181 narodni poslanik.

Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.

Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima i odlučivanje o amandmanima, da li predlagač želi da da završnu reč? (Ne.)

Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Stavljam na glasanje Predlog zakona o sudijama u celini.

Za 132, protiv 26, uzdržanih nema, nije glasalo 23, ukupno prisutan 181 narodni poslanik.

Konstatujem da je Narodna skupština prihvatila Predlog zakona o sudijama.

Prelazimo na 5. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O VISOKOM SAVETU PRAVOSUĐA (pojedinosti)

Primili ste Predlog zakona koji je podneo narodni poslanik Dejan Mihajlov.

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Tomislav Nikolić, Aleksandar Vučić, Gordana Pop-Lazić, Nataša Jovanović, Zoran D. Nikolić i Dragan Todorović, kao i amandmane koje je podneo Odbor za pravosuđe i upravu.

Primili ste obaveštenje narodnog poslanika Nataše Jovanović da povlači amandman na član 20. Predloga zakona.

Primili ste izveštaje Odbora za pravosuđe i upravu i Zakonodavnog odbora, kao i mišljenje Vlade Republike Srbije o razmatranju Predloga zakona.

Pošto je Narodna skupština, nakon što je zaključen zajednički načelni pretres, u okviru koga je razmotren i Predlog zakona o Visokom savetu pravosuđa, prihvatila Predlog ovog zakona u načelu, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Tomislav Nikolić.

Odbor za pravosuđe i upravu nije prihvatio avaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

Da li podnosilac amandmana želi reč? Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Tomislav Nikolić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, bez obzira na to što stav Srpske radikalne strannke, iskazan kroz amandmane na svih pet zakona, da ne treba uvoditi Visoki savet pravosuđa, nije prihvaćen od većine u Narodnoj skupštini, bez obzira na to što izdvajate jedan broj sudija, ministara ili advokata da od sada vode kadrovsku politiku u pravosuđu, nama savest nalaže da vas upozorimo da činite nešto što nije spojivo ni sa Ustavom Republike Srbije, a nije spojivo ni sa principom da je sudska vlast nezavisna od ostalih vrsta vlasti u toj meri u kojoj su vlasti jedna od druge nezavisne.
Dakle, manje ili više nezavisne. Trebalo bi da smo mi kao zakonodavna vlast najviše nezavisni, a u stvari mi najviše zavisimo od izvršne vlasti, ponekad i od sudske grane vlasti, na koju uticaj izvrši izvršna grana vlasti.
Neshvatljivo je da - to moram da ponovim, mada sam već pominjao to kod Zakona o uređenju sudova i Zakona o sudijama - ponižavate Narodnu skupštinu i lišavate je prava da preko svog odbora predlaže odluke koje će donositi Narodna skupština Republike Srbije.
Narodna skupština Republike Srbije, kao najviši organ zakonodavne vlasti, sama ustanovljava svoje odbore koji joj pripremaju predloge za rad, izuzev predloga za članove Ustavnog suda, koje dobijamo od predsednika Republike, sve ostale predloge pripremaju nam nadležni odbori u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Vi sada dozvoljavate da više ne postoji Odbor za pravosuđe i upravu. Ovako kako radi i ne treba da postoji, ovako kako krši zakon, pisanjem amandmana u toku sednice. Ali, predsednik Odbora nikad i nije tu. On sada diže cenu, verovatno, telefonskih impulsa i za to je nagrađen, da pogazi svoj moral, svoje znanje, svoju savest i da ovde dozvoljava da se u Narodnoj skupštini Republike Srbije odlučuje mimo zakona i Ustava. Nadam se da vi još uvek mislite da smo mi najviši zakonodavni organ u zemlji i da nećete dozvoliti da mi rešavamo na osnovu predloga Visokog saveta pravosuđa.
Da nas neko pita - a što je visoki savet pravosuđa, što nije savet pravosuđa, jelÄ imamo niski savet pravosuđa, da li imamo mali savet pravosuđa, otkud baš visoki savet pravosuđa? Otkud to ime? Iz kog jezika je prevedeno? Da li su to, možda, novi zadaci koje je juče Haški tribunal obavljao ovde u Narodnoj skupštini Republike Srbije, pa su juče bili naoružani i oni koji nikada pištolje nisu nosili. Nama već i po Narodnoj skupštini Republike Srbije vršlja Haški tribunal, o čemu vi pojedinci vrlo dobro znate, a vi pojedinci vrlo dobro ne znate i nikada nećete ni znati šta vam se radi iza leđa.
Dakle, dame i gospodo narodni poslanici, nama ne treba Visoki savet pravosuđa. To je atak na Narodnu skupštinu Republike Srbije. To je mešanje u njen rad, u njene Ustavom određene nadležnosti. Narodna skupština Republike Srbije ima svoj odbor koji treba da se bavi svim poslovima navedenim u stavu 2. člana 1. ovog zakona, i nema drugih mogućnosti. Ne treba raditi protiv Ustava i protiv zakona, bez obzira na to koji su vam motivi. Bili ste u pravu kada ste odbili ovaj predlog zakona. Apsolutno je nespojiv sa Ustavom i sa zakonima. Nećete biti u pravu, ako budete glasali za ovaj zakon.
Pošto izlazite svi iz sale, mogu li ja da imam pravo, kao ono koje je sebi uzeo predsednik Narodne skupštine, da zatražim da utvrdimo kvorum, da bi se rasprava odvijala pred kvalifikovanom većinom?