PRVA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANJA, 28.03.2002.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman.
Za 165, protiv nema, uzdržanih nema, nije glasalo 36, od 201 narodnog poslanika.
Konstatujem da je Narodna skupština jednoglasno prihvatila ovaj amandman.
Na član 4. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Milutin Prodanović, Slavoljub Matić i Dušan Golubović.
Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Odbor za finansije je prihvatio ovaj amandman.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Povlači amandman.)
Predstavnik se izjasnio da povlači ovaj amandman.
Konstatujem da je amandman povučen.
Na član 4. amandmane su, u istovetnom tekstu, podneli narodni poslanici Borislav Novaković i Branislav Pomoriški kao i narodni poslanik Aleksandar Vatović.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li neko od podnosilaca amandmana želi reč?
Konstatujem da je ovaj amandman povučen.
Na član 4. amandman, sa ispravkom, zajedno su podneli narodni poslanici Bora Stanimirović i Ljubomir Mucić.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li želite reč?
Narodni poslanik Ljubomir Mucić povlači amandman.
Konstatujem da je amandman na član 4. povučen.
Na član 5. amandman, sa ispravkom, podneo je narodni poslanik Nebojša Jović.
Vlada i Odbor za finansije nisu prihvatili ovaj amandman.
Da li podnosilac amandmana želi reč? (Želi.)

Nebojša Jović

Poštovani narodni poslanici, u ime SPS podneo sam amandman na član 5. Predloga zakona o obimu sredstava i učešću opština i gradova u porezu na zarade i porezu na promet u 2002. godini, koji govori o tome da ako se prihodima iz člana 3. ovog zakona, ne ostvari iznos iz člana 2, opštini, odnosno gradu obezbeđuju se sredstva iz budžeta Republike srazmerno do visine ostvarenja budžeta Republike.
Podneo sam amandman na član 5. koji glasi: "Vlada Republike Srbije, na predlog ministra nadležnog za poslove finansija i ekonomije posebnim rešenjem kvartalno će obezbediti iz budžeta Republike opštini, gradu sredstva do neostvarenog iznosa prihoda iz člana 3. ovog zakona, srazmerno visini ostvarenih prihoda u budžetu Republike".
Predloženim rešenjem bi došlo do kvartalnog usklađivanja i izjednačavanja položaja svih opština u skladu sa projektovanim obimom budžetskih sredstava; jer opštinama i gradovima koji sa procentom učešća u porezu na zarade i porezu na promet proizvoda i usluga za 2002. godinu ne dostignu obim sredstava, odnosno kvartalni iznos u skladu sa dinamikom, propisan opštim bilansom javnih prihoda i javnih rashoda, treba da pripadnu dopunska sredstva do predviđenog iznosa.
Ne sporim član 7. Zakona o budžetu, kojim su predviđena sredstva koja će pripasti opštinama u iznosu od 919.000.000 dinara. Tu se kaže da će po potrebi biti raspoređivana sredstva. Samo tražim da se kvartalno propiše usklađivanje i izjednačavanje položaja svih opština koje ne dostignu obim sredstava procentom učešća u porezu na promet i porezu na zarade. Znači, tražim da se to zakonski reguliše, da to ne bude volja pojedinca ili pak zavisno od toga u kojoj opštini je ko na vlasti.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? Narodni poslanik Ljubomir Mucić.

Ljubomir Mucić

Gospođo predsednik, dame i gospodo narodni poslanici, ovo je poslednji amandman na član 5. koji je podnela poslanička grupa SPS. Već sam istakao da je svaki član ovog zakona mnogo bitan i vrlo interesantan za sve opštine, odnosno za lokalnu samoupravu u Srbiji. Kako je prethodnim članom određeno da polovina viškova prihoda ostane u opštinama gde se ostvaruje tako smo za i one opštine koje ne ostvaruju ni viškove prihoda, a ne ostvaruju ni sredstva koja su im određena u skladu sa obimom sredstava koja su utvrđena u ovom zakonu mi predložili da Vlada Republike Srbije, na predlog ministra nadležnog za poslove finansija i ekonomije, posebnim rešenjem kvartalno obezbeđuje sredstva iz budžeta opština, Republike (opštini, odnosno gradu) do neostvarenog iznosa iz člana 2, odnosno iznosa koji je utvrđen u ovom zakonu.
Mislim - kao što je prethodni član bitan i nagrađuje one opštine koje ostvaruju višak prihoda koje su razvijenije i imaju solidne izvore prihoda i po osnovu poreza na zarade, a takođe i poreza na promet proizvoda i usluga - da je i republički budžet dužan da obezbedi onaj iznos sredstava koji je utvrđen ovim zakonom i garantuje se opštinama, u skladu sa tromesečnim izveštajem o ostvarenim prihodima.
Hteo bih da kažem, što se tiče ovih sredstava, mislim da će se na ovom članu zakona najbolje ilustrovati solidarnost prema određenim opštinama i gradovima u Srbiji, koji ne ostvaruju dovoljno iz svojih izvora prihoda, a takođe usvajanjem prethodnog amandmana će biti obezbeđena sredstva za dodatni razvoj i poboljšanje materijalnog položaja svih korisnika opštinskih budžeta.
Na kraju, predlažem da glasate za amandman na član 5. zakona. Hteo bih da kažem da će bahato ponašanje opštinskih vlada i skupština pri rasporedu sredstava sigurno biti ocenjeno, kao i ovo što je gospodin Milan rekao za prethodni amandman. Mislim da SPS u 74 opštine, od toga i u nekoliko gradova, u Srbiji u prethodnom periodu na koji se ovo odnosi nije vršila lokalnu vlast. Zaista bih sugerisao da Vlada hitno obezbedi neke kriterijume po kojima će se taj deo sredstava i do neostvarenog iznosa, a takođe i višak prihoda usmeriti u dobrobit svih građana opštine, a ne na plate opštinskih činovnika i nekih drugih. Mislim da je to zaista vrlo bitno u ovom trenutku.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Da li se još neko javlja za reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Stavljam na glasanje amandman.
Za 38, protiv 128, uzdržanih nema, nije glasao 31, od 197 narodnih poslanika.
Konstatujem da Narodna skupština nije prihvatila ovaj amandman.
Pošto smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima i odlučivanje o amandmanima, da li predstavnik predlagača ministar finansija i ekonomije, gospodin Božidar Đelić, želi reč? (Da.)

Božidar Đelić

Gospođo Mićić, poštovani poslanici, dame i gospodo, pre nego što glasate, nadam se pozitivno, za ovaj zakon, sa prihvaćenim amandmanima, hteo bih samo da napomenem nekoliko stvari. Mislim da je ovaj zakon izuzetno povoljan za lokalne samouprave i gradove. Mada možda decentralizacija nije sprovedena do kraja, jer za to treba čekati dosledno sprovođenje Zakona o lokalnoj samoupravi i nekih dodatnih zakona da bi ona u potpunosti zaživela. Ovim se, neko je za govornicom to rekao, pravi jedan veliki korak.
Za samo dve godine, oni prihodi lokalne samouprave i gradova gde nema ograničenja prešali su određeni rast sa nekih 70%, a rekao bih sada, mada će to biti teže izračunati, videćemo na kraju godine, ovaj drugi deo negde 10-15%. Znači, došli smo stvarno u finansijskom smislu do jednog ogromnog stepena decentralizacije. I ne samo to, ako govorimo o ciframa, vidimo da sveukupni budžet lokalne samouprave raste ove godine za 48,5% ili 18 skoro 19% realno. Ovaj deo o kome pričamo danas raste do 8,6 i u slučaju da zajednička borba protiv sive ekonomije uspe, pa možda čak naraste i do 10-11 milijardi dinara. To znači da nominalni rast neće biti 70 nego možda 80 ili 90%, a realni rast će biti nekih ne 35%, već možda čak i 40%. Videćemo na kraju godine.
Kao što sam napomenuo, naročito sa promenama u članu 4, od velike je važnosti da taj novac naravno ne ide na samoodržavanje lokalne birokratije ili samoupave, već da bude upotrebljen u one prave svrhe. Zbog toga, mislim da će biti veoma važno, a u slučaju da je to potrebno, da se promeni Zakon o platama u državnoj upravi ako nije dovoljno dobar u ovom momentu pa da se onda dosledno primeni tako da plate budu isplaćene po jednom istom aršinu svuda na našoj teritoriji, a što nije slučaj danas. Ne samo to, mislim da je veoma važno da od ovog momenta počne ona prava decentralizacija, ali ona ne znači samo više novca na jednom mestu, to znači i podeljena odgovornost. Od danas je veća odgovornost, jer je više sredstava u rukama lokalne samouprave. Znam da ste mnogi od vas na toj poziciji, pa to je dobro, zbog toga da bismo uspeli dodatno da suzbijemo tu sivu ekonomiju koja krši princip pravičnosti poreza, prebacujući teret poreza samo na one koji pošteno rade i pošteno plaćaju dažbine.
Najavljujem da su pozvani svi predstavnici lokalne samouprave da se nađu u ovom domu 12. aprila, u petak, u 11,00 časova ne samo da sagledamo posledice i, rekao bih pre svega pozitivne efekte ovog zakona, nego i da razmotrimo sva druga pitanja koja su nužna da bi lokalna samouprava bila što uspešnija. Jer, uspešna lokalna samouprava, to je jedan od prvih efekata i najvidljiviji za život naših građana. To će biti ujedno jedna uspešna Srbija. Hvala puno.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem gospodinu ministru.

Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Stavljam na glasanje Predlog zakona o obimu sredstava i učešću opština i gradova u porezu na zarade i porezu na promet u 2002. godini u celini.

Molim narodne poslanike da se izjasne glasanjem.

Za 131, protiv 49, uzdržanih nema, nije glasalo 15, ukupno 195 narodnih poslanika.

Konstatujem da je Narodna skupština usvojila Predlog zakona o obimu sredstava i učešću opština i gradova u porezu na zarade i porezu na promet u 2002. godini, u celini.

Dame i gospodo, molim vas, predlažem da napravimo pauzu do 15,00 časova. Pošto će pauza biti duža, najlepše vas molim da svi dođete u 15,00 časova.

Sednica Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja u 14,00 časova na IV spratu.

Predsednik Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja zamolio je da odmah dođu članovi Odbora, za 15 minuta, u salu na IV spratu.

(Posle pauze.)
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Molim vas da, radi utvrđivanja kvoruma, ubacite svoje kartice u poslaničke jedinice.

Konstatujem da imamo kvorum i da možemo da nastavimo rad.

Prelazimo na 2. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O FINANSIJSKOJ PODRŠCI PORODICI SA DECOM

Primili ste Predlog zakona, koji je podnela Vlada Republike Srbije.

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Radojko Petrić i Joca Arsić; Radojko Petrić, Joca Arsić i Živodarka Dacin; Dragan Tomić, Ljubomir Mucić i Joca Arsić; Miomir Ilić i Dragan Todorović; Đura Lazić, Milan Janković i Joca Arsić; Joca Arsić, Branko Ružić i Toma Bušetić; Đura Lazić, Rade Bajić i Stevan Gudurić; Branko Ružić, Toma Bušetić, Dušan Cvetković i Milan Stanković; Toma Bušetić, Joca Arsić i Nebojša Jović; Joca Arsić, Živodarka Dacin, Sreten Mitrović i Dragan Jovanović; Rajko Baralić, Branko Ružić i Hranislav Perić; Bora Stanimirović; Vladimir Garčević, Bora Stanimirović i Slobodan Pavlović; Joca Arsić, Živodarka Dacin i Dragan Jovanović, Gordana Pop-Lazić, Nataša Jovanović, Miroljub Veljković, Goran Cvetanović, Stevan Kesejić, Milorad Mirčić, Veroljub Arsić, Vitomir Plužarević, Božidar Vujić, Dragoljub Stamenković, Dragan Čolić, Zlatan Jovanović, Branislav Blažić, Petar Jojić, Ljubomir Kragović, Petar Mišić i Čedomir Jovanović.

Narodni poslanici Branko Ružić, Toma Bušetić, Dušan Cvetković i Milan Stanković povukli su, pismenim putem, amandman na član 29.

Primili ste izveštaje Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja i Zakonodavnog odbora.

Pre otvaranja načelnog pretresa, podsećam vas da, prema članu 90. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova i molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da odmah podnesu prijave za reč sa redosledom narodnih poslanika.

Otvaram načelni pretres.

Da li predstavnik predlagača gospođa Gordana Matković, ministar za socijalna pitanja, želi reč? Izvolite.

Gordana Matković

Poštovane dame i gospodo, pred vama je zakon o finansijskoj podršci porodicama sa decom, čija je intencija da na jednom mestu reguliše ona pitanja koja se tiču te materijalne podrške.
Suštinski, jedna od osnovnih ideja koja stoji iza ovog zakona je da odvoji ono što su socijalne mere od onoga što su mere populacione politike. Naravno, tu postoji značajan broj davanja, koja su postojala i ranije u sistemu, u okviru Zakona o društvenoj brizi o deci i intencija je bila da se zapravo ono što su davanja porodicama sa decom, koja treba da budu vezana za njihov materijalni položaj, bude u potpunosti odvojeno od onoga što su davanja porodicama sa decom koja treba da regulišu, odnosno da utiču na podsticanje rađanja.
Suštinski, ovde je reč pre svega o četiri vrste mera. Prva je naknada za vreme porodiljskog odsustva i odsustva radi nege deteta. To je pitanje koje je regulisao Zakon o radu: Zakonom o radu je predviđeno da tri meseca traje porodiljsko odsustvo, i da je odsustvo radi nege deteta ono što je dopuna do godinu dana, a ovim zakonom se reguliše iznos te nadoknade i iznos te nadoknade je jednak u oba ta perioda, znači, iznosi sto posto.
Ono što je na određeni način različito u odnosu na dosadašnja rešenja, to je da je iznos limitiran sa pet prosečnih zarada u Republici i da se sada on ne razlikuje u zavisnosti od reda rođenja dece.
Drugo pravo koje je novo pravo, naziva se roditeljski dodatak. U stvari, moram da kažem da smo nastojali, imajući u vidu ono što je predviđeno budžetom za ovu godinu i što je bilo predviđeno uopšte budžetom za zaštitu dece, odnosno porodica sa decom, da u okviru toga izvučemo sve one mere koje je trebalo da imaju populacioni efekat (znači, oprema za novorođenčad, materinski dodatak, različiti iznos dečijeg dodatka u zavisnosti od reda rođenja deteta), smatrajući da ako se ta sredstva, koja su mala i koja se daju tokom dužeg vremenskog perioda, daju kao jedno davanje, jednokratno, mogu imati veći efekat, u smislu podsticanja rađanja.
Ja sam sigurna da ni vas, ni naše stanovništvo uopšte, gotovo da nije potrebno obaveštavati o tome kakva je naša demografska situacija i koliko je važno da se jedan deo mera usmeri i na podsticanje rađanja.
Dakle, roditeljski dodatak bi se davao za drugo, treće i četvrto dete, jer je zapravo podsticanje dece ovog reda rođenja značajno, kada se posmatra sa demografskog aspekta. Znači, rađa se još uvek dovoljno dece, kao prva deca u porodici, ali ono što bitno utiče na našu lošu demografsku sliku, ako tako mogu da kažem, to je nedovoljan broj dece koji se rađa kao deca drugog, a posebno trećeg i četvrtog reda rođenja u porodici.
Takođe, kad je reč o roditeljskom dodatku, pošto je to populaciona mera, on nije uslovljen finansijskim aspektom ili materijalnim položajem porodice, jer zapravo on treba da ima pre svega populacione efekte. Jedino što je ipak na određeni način trebalo da isključi one koji su najbogatiji, to je neka izuzetno visoka poreska osnovica, koja prelazi 12 miliona dinara.
Kad je reč o dečjem dodatku, on sada treba da ispunjava socijalnu funkciju, jednak je za svu decu, bez obzira na red rođenja. Ono što je takođe važno, to je da se do sada za dečiji dodatak moglo kvalifikovati samo na osnovu primanja iz poslednjeg kvartala prethodne godine i ta primanja su se poredila sa cenzusom.
Ono što je novo i što smatramo da je dobro, u ovom rešenju to je da sada apsolutno u svakom momentu možete da podnesete taj zahtev i da se vaši prihodi iz prethodna tri meseca, (znači, ne iz poslednjeg kvartala prethodne godine), upoređuju sa cenzusom.
Takođe je cenzus jednak za celu teritoriju centralne Srbije i Vojvodine.
Nema više manje razvijenih opština od onih koje su razvijenije, što takođe smatramo da je važno - pošto je iznos dečijeg dodatka takav da on pokriva samo elementarne potrebe deteta ili najelementarnije, onda nema razloga da se u tom smislu stavljaju u poseban položaj one opštine koje su manje razvijene i da tu cenzus bude niži.
Kada je reč o većim pravima u okviru dečijeg dodatka, veća prava, znači uvećan iznos dečijeg dodatka i bolje uslove za cenzus imaju deca bez roditeljskog staranja, a takođe i porodice sa decom koja su ometena u razvoju i porodice u kojima je samohrani roditelj prisutan kao jedini roditelj.
Ono što je, takođe, različito, to je da sada ovo pravo mogu da ostvare i hraniteljske porodice i porodice koje su usvojile decu, zbog toga što smatramo da je mnogo važno da što manje dece bude u institucijama i nastojaćemo da kroz što je moguće veći broj zakona stavimo ove porodice u povoljniji položaj u odnosu na onaj u kome su bile do sada.
Poslednje pravo se odnosi na naknadu roditeljskog dela cene za decu u predškolskim ustanovama. Znači, država bi nadoknađivala, to je ono pravo koje je postojalo i ranije u Zakonu o društvenoj brizi o deci, ali za one porodice koje imaju pravo i na dečiji dodatak, za siromašne porodice, nadoknađivala bi udeo u ceni boravka u predškolskoj ustanovi i to bi pravo važilo za decu bez roditeljskog staranja. Do sada je ono važilo za decu u institucijama, ali smatramo da je važno da to bude i za decu u hraniteljskim i porodicama koje su ih usvojile, i za decu ometenu u razvoju.
To je ono što ovaj zakon reguliše i što će, nadamo se, imati bolje efekte i da predstavlja korak napred u ovoj oblasti. Hvala.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem gospođi Matković, ministarki za socijalna pitanja
Da li izvestioci nadležnih odbora žele reč? (Ne.)
Da li predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa žele reč? Izvolite, reč ima zamenik predsednika poslaničke grupe Srpske radikalne stranke, posle njega gospodin Srđan Petrović, zamenik poslaničke grupe DOS - Demokratska stranka Srbije. Izvolite.