TREĆE VANREDNO ZASEDANJE, 19.06.2002.

2. dan rada

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od ovlašćenih učesnika u raspravi želi reč? (Ne.)

Ovim završavamo raspravu o amandmanu na član 2.

Na član 3. amandman je podneo Odbor za finansije.

Na sednici Odbora za finansije predstavnik Vlade je prihvatio ovaj amandman.

Da li neko želi reč? (Ne.)

Ako ne, prelazimo na sledeći amandman.

Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Gvozden Jovanović.

Odbor za finansije nije prihvatio ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.

U ime Vlade predstavnik Vlade ministar Đelić odbija amandman.

Da li želite da otvorimo raspravu o amandmanu?

Da li podnosilac amandmana želi reč? (Ne.)

Da li neko drugi od ovlašćenih učesnika u raspravi želi reč? (Ne.)

Nisam razumela, povlačite amandman? (Da.)

Podnosilac amandmana Gvozden Jovanović povlači podneti amandman na član 3, čime on prestaje da bude predmet rasprave u pojedinostima.

Na član 3. amandman je podneo narodni poslanik Miloš Radivojčević, koji je po prijavi i raspravi u načelu izjavio da povlači podneti amandman.

Ovim smo završili pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Da li predstavnik predlagača želi reč? (Ne.)

Zaključujem pretres Predloga zakona u pojedinostima.

Narodna skupština će u danu za glasanje odlučivati o Predlogu zakona u načelu, pojedinostima i u celini.

Određujem pauzu do 15,00 časova, kada ćemo nastaviti sa 5. tačkom dnevnog reda; 15,05 časova, da bi poslanici imali svoj sat vremena. Hvala vam.

(Posle pauze - 15,40.)
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Poštovane dame i gospodo, molim vas da, radi utvrđivanja kvoruma, ubacite identifikacione kartice u vaše poslaničke jedinice.

Konstatujem da je primenom elektronskog sistema utvrđeno da imamo kvorum za rad i možemo nastaviti rad.

Prelazimo na 5. tačku dnevnog reda: - PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVATNIM PREDUZETNICIMA (načelna rasprava)

Primili ste Predlog zakona, koji je podnela Vlada Republike Srbije.

Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona zajedno podneli narodni poslanici Dragan Marković, Petar Petrović, Miloš Lukić i Adam Urošević.

Primili ste izveštaje Odbora za razvoj i ekonomske odnose sa inostranstvom i Zakonodavnog odbora, kao i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.

Pre otvaranja načelnog pretresa podsećam vas da, prema članu 90. Poslovnika, ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova.

Molim poslaničke grupe, ukoliko to već nisu učinile, da predaju listu sa prijavljenim narodnim poslanicima, koji žele reč po ovoj tački dnevnog reda.

Saglasno članu 136. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram načelni pretres.

Da li želi reč predstavnik predlagača Aleksandar Vlahović, ministar za privredu i privatizaciju? Izvolite.
...
Demokratska stranka

Aleksandar Vlahović

Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, poštovana gospođo predsedavajuća, predsedniče Skupštine, predsedništvo, pred vama je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatnim preduzetnicima. To je jedan od naših napora za izgradnju pravnog okvira koji treba da ide u pravcu deregulacije uslova za osnivanje novih preduzeća, u konkretnom slučaju za početak rada privatnih preduzetnika.
Mi smo pre nekoliko meseci na ovom istom mestu imali pred sobom Zakon o Centralnoj republičkoj agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća i još tada smo rekli da će aktivnosti na podsticanju preduzetništva teći u tri pravca. Jedan se odnosi na podizanje nivoa kvaliteta menadžment sposobnosti, tako što će za to neposredno biti zadužena centralna agencija, zajedno sa regionalnim agencijama.
Bili ste u situaciji da proteklih nekoliko nedelja budete svedoci osnivanja regionalnih agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća, čiji će zadatak pre svega biti da potencijalnim preduzetnicima pruži kvalitetne informacije, organizuje neophodne trening-kurseve, da bi se nešto što se zove ideja zaista pretočilo u biznis. Nije svaka ideja profitabilna i zbog toga je potrebno da postoji jedna sinhronizovana aktivnost na podizanju nivoa znanja i sinhronizovana aktivnost koja ide u pravcu pomoći potencijalnim preduzetnicima za pripremu biznis plana.
Druga aktivnost jeste osnivanje garantnog fonda (kao podrška privatnim preduzetnicima) koji će značiti smanjenje i dalje sniženje kamatnih stopa prilikom korišćenja kredita za finansiranje njihovih projekata. Zaključili smo da nije racionalno da država bude ta koja će locirati neophodna finansijska sredstva za razvoj malih i srednjih preduzeća, da to treba prepustiti privatnom finansijskom sektoru, a da država treba da bude onaj subjekat koji će vrlo jasno dati podršku razvoju privatnog preduzetništva, i malim i srednjim preduzećima, i to tako što će garantovati svaki projekat koji prethodno privatne finansijske institucije predlože.
Vi ćete vrlo uskoro, nadam se ne dalje od mesec dana od danas, imati predlog zakona o osnivanju garancijskog fonda. Danas ste, u okviru rasprave oko izmene Zakona o budžetu, imali prilike da vidite da je za te svrhe određeno ukupno milijardu dinara. To znači da svako onaj koji ima vrlo jasan projekat i čiji projekat će finansirati privatne finansijske institucije, odnosno privatni bankari, ukoliko je problem samo garancija kolaterala tu je državni garancijski fond koji će stati iza privatnih preduzetnika.
Treća grupa aktivnosti je nešto što se odnosi na deregulaciju, na uklanjanje barijera u postojećim pozitivnim zakonskim propisima. Mi smo u okviru Vlade formirali interministarsku grupu koja ne dozvoljava da bilo koji novi zakon u sebi sadrži prepreke za razvoj privatnog preduzetništva, odnosno prepreke za razvoj malih i srednjih preduzeća. Međutim, konstatujemo da je niz prethodnih zakona u sebi sadržao veliki broj prepreka koje nisu stimulativno uticale na razvoj privatnog preduzetništva i razvoj malih i srednjih preduzeća.
S tim u vezi, zajedno sa našim kolegama iz Savezne vlade uputili smo predlog izmene Zakona o preduzećima Saveznoj skupštini i očekujemo da će se taj predlog već sutra naći na dnevnom redu Savezne skupštine. U okviru ove problematike osnovni korak i osnovni doprinos i progres vidimo u neobaveznosti prikupljanja inspekcijskih potvrda, raznih dokumenata da bi neko ko želi da se bavi preduzetništvom i razvojem malih i srednjih preduzeća otpočeo sa svojim biznisom. Dakle, izmenama Zakona o preduzećima postići ćemo jedno lakše osnivanje privatnih radnji i malih i srednjih preduzeća.
Zakon o privatnim preduzetnicima takođe je u sebi sadržao odgovarajuće barijere koje su destimulativno uticale na razvoj privatnog preduzetništva. S tim u vezi, ovim izmenama Zakona o privatnim preduzetnicima predlažemo eliminaciju tih barijera. Na ovaj način radimo i harmonizaciju ovog propisa sa propisima Evropske unije.
Ovaj predlog je imao za cilj da postigne: prvo, da se radnje privatnih preduzetnika osnivaju brže, bez preteranog administriranja i samo uz minimalne neophodne troškove; drugo, da se pojednostavi procedura osnivanja radnji sa manje dokaza koje treba pribavljati, i u tom smislu je izvršena liberalizacija u domenu školske spreme za obavljanje delatnosti. Pri tome se ne dovodi u pitanje kvalitet i način obavljanja onih delatnosti za čije obavljanje je posebnim propisima definisano ko to može da radi, na primer samostalne lekarske radnje itd.
Nije više potrebno da se registracionom organu dokazuje pravni osnov korišćenja prostora u kome se delatnost obavlja, obzirom da je to pitanje u nadležnosti rada drugih organa i službi u okviru urbanizma, građevinske inspekcije i slično.
Najposle, inspekcijski pregled prostora i opreme pre početka obavljanja delatnosti je neophodan samo za one delatnosti koje su opasne po život i zdravlje ljudi i životnu okolinu, a za sve druge delatnosti posle početka rada u redovnom inspekcijskom nadzoru. Svi dolazite iz lokalnih samouprava i svi imate pritužbe koje dolaze od privatnih preduzetnika da im je za prikupljanje samo jedne inspekcijske potvrde potreban neodređeni broj dana, a neretko to je nekoliko meseci. Konstatujemo da je upravo ta sporost u proceduri, u prikupljanju inspekcijskih potvrda često bila i osnov za korupciju na lokalnom nivou.
Na ovaj način omogućavamo da privatni preduzetnici krenu sa obavljanjem svojih aktivnosti, a da prikupljaju inspekcijske potvrde tokom obavljanja aktivnosti, u unapred definisanom periodu. Izuzetak je samo ona delatnost koja može, bez odgovarajućih inspekcijskih potvrda, da bude opasna po zdravlje i po životnu okolinu. Dakle, uklonili smo to usko grlo; prethodni postupci su bili dugotrajni, nesinhronizovani od strane više nadležnih inspekcija, i što je jako bitno, bili su veoma skupi.
Takođe, pored bržeg postupka otvaranja radnji, predloženo je brže i jednostavnije zatvaranje radnji u skladu sa propisima. Imamo jedinstveni fenomen: tokom 1990. i 1991. godine osnovano je na sijaset preduzeća. Danas ta preduzeća samo formalno postoje. Najveći broj tih preduzeća uopšte ne obavlja svoju aktivnost i radi se o mrtvim privrednim subjektima. Zašto postoje samo formalno? Zato što su troškovi zatvaranja računa, zatvaranja radnji veoma skupi. Na ovaj način omogućavamo preduzetnicima, ukoliko nisu napravili pravi preduzetnički poduhvat, da ne snose makar konsekvence u zatvaranju svojih radnji.
Uz punu liberalizaciju uslova i načina rada predložena je takođe i oštrija kaznena politika za kršenje propisa u poslovanju.
Dakle, da zaključim, paralelno sa usvajanjem izmena Zakona o privatnim preduzetnicima, za šta je ustavni osnov Ustav Republike Srbije u članu 72, istovremeno je predloženo usvajanje izmena i dopuna Zakona o preduzećima u Saveznoj skupštini, koji treba upravo da podrži naše nastojanje da izvršimo jednu potpunu deregulaciju u razvoju privatnog biznisa.
Draga moja gospodo, privatizacija ide dobro i biće privatizovan dobar deo privrede. Konstatujemo da je naše nasleđe 800.000 nezaposlenih i nekoliko stotina hiljada onih koji su samo formalno zaposleni. Ti ljudi moraju raditi u narednom periodu od četiri godine na novim radnim mestima. Nova radna mesta se stvaraju na dva načina: jedan su direktna ulaganja, velika, strana i domaća; drugi je razvoj privatnog preduzetništva, razvoj malih i srednjih preduzeća. Uklonimo barijere da bi privatni biznis i privatno preduzetništvo moglo da se razmahne. To je suština i smisao ovih izmena Zakona o privatnim preduzetnicima. Hvala. (Aplauz.)
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem ministru za privredu i privatizaciju, gospodinu Vlahoviću.
Da li žele reč izvestioci nadležnih odbora?
Narodni poslanik Vlatko Sekulović, zamenik predsednika Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom. Izvolite.

Vlatko Sekulović

Poštovana predsednice, drage koleginice i kolege, neću vam previše vremena oduzimati. Odbor je i u načelu i u celini prihvatio ovaj predloženi zakonski projekat. Smatram da je projekat u saglasnosti sa ranije donetim zaključcima Odbora, vezano za podršku razvoju  privrede, a pogotovo malih i srednjih preduzeća i preduzetništva. Jedina napomena: ukupno je podneto četiri amandmana; od ta četiri podržali tri. Jedan nije prihvaćen, odnosno podržan, zato što smo uvažili obrazloženje predstavnika Ministarstva da je pitanje registracije radnika zaposlenih u radnjama regulisano nekim drugim zakonskim aktima i da takva norma opterećuje ovaj zakonski tekst koji bi trebalo da bude što jednostavniji  i što primereniji materiji koju reguliše. Hvala vam.
...
Građanski savez Srbije

Nataša Mićić

| Predsedava
Zahvaljujem izvestiocu Odbora. Da li žele reč predsednici, odnosno predstavnici poslaničkih grupa? (Da.)
Izvolite, reč ima narodni poslanik Marko Ćulibrk, ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe SPS po ovoj tački dnevnog reda.

Marko Ćulibrk

Poštovani narodni poslanici, ovo je treći zakon koji donosimo iz oblasti privrede. Moram da kažem da je on najbolji do sada od ova dva. Zakon o privatizaciji, iako reče gospodin ministar da je za sada po njima dobar, ne možemo tako oceniti, jer je on faktički do sada imao samo negativna dejstva kroz otpuštanje radnika. Zakon o malim i srednjim preduzećima, iako je donet, još uvek ne proizvodi dejstva, jer nismo videli da su mala i srednja preduzeća osnovana u nekom velikom broju.
Možemo da podržimo neke odredbe iz ovog zakona gde se ukidaju neke barijere za osnivanje radnji i gde se privatnim preduzetnicima olakšava da dolaze do tih dozvola. Međutim, kada se donose zakoni iz oblasti privrede, onda njihov predlagač mora da ima jasnu viziju i operativna rešenja, kao i mehanizme i institucije planiranog željenog privrednog modela. Toga u ovome zakonu nema, kao što nije bilo ni u prethodnim, u Zakonu o preduzećima, u Zakonu o malim i srednjim preduzećima, u Zakonu o privatizaciji.
Sadašnji trenutak tranzicije iziskuje odgovor na pitanje - koje je najbolje rešenje za brži privredni oporavak i razvoj privrede. Jedan od ključnih ciljeva svake privredne reforme jeste formiranje optimalne privredne strukture, a to znači povećanje privredne efikasnosti i konkurentnosti, kao i maksimalno produktivno angažovanje radno sposobnog stanovništva, i sve to kroz široku lepezu raznih privrednih subjekata. Kao što nije sporno da izmena privredne strukture u pravcu povećanja njene efikasnosti za stvaranje uslova za njeno uspešno i ravnopravno integrisanje u evropsku i svetsku privredu treba da predstavlja osnovni cilj.
S jedne strane, još uvek imamo iz perioda upravnog socijalizma nasleđeno preterano pridavanje značaja velikim preduzećima, tzv. velikim sistemima kao nosiocima razvoja i zapošljavanja. S druge strane, postoji veliki broj privatnih radnji i preduzeća, skoro 400.000, ali struktura ovih privrednih preduzetnika nije izbalansirana i pretežno je u oblasti trgovine, finansijskih ili sličnih usluga.
Izgradnja novog privrednog ambijenta nije spontana već je planski proces. Umesto da Vlada predloži novi privredni ambijent, ona kritikuje prošlo vreme - što danas i nije neki izazov pošto je svima jasno da je individualna svojina efikasnija od kolektivne, da je korporativno upravljanje efikasnije od birokratskog, a da su tržišta prirodnija od planske privrede - tako da se u sva rešenja koja se nude unosi previše političke nade i ideološke kritike, a manje realnosti i sistematskih rešenja.
Tako smo kod privatizacije videli da Vlada dosta pojednostavljeno smatra da društvenu privredu treba gurnuti niz brdo u čijem podnožju se nalazi tržišna privreda, čekajući šta će se desiti. Međutim, veština i sposobnost Vlade je da spusti i sprovede društvenu privrednu svojinu i sistem niz litice privatizacije, uz najmanje troškove i posledice po društvo u celini. Drugi put je ovaj koji sada predlaže Vlada, a to je ubrzano povećanje proizvodnje, prometa i usluga sa rentabilnijom i racionalnijom proizvodnjom kroz strategiju privatnog preduzetništva, koja je u svetu postala univerzalni oblik savremene tržišne privrede.
Kada bi postigli da učešće privatnih preduzetnika u privredi bude oko 90%, a u razvijenim zemljama je to 96-97%, kada bi se broj ukupno zaposlenih popeo na 50%, mi bismo otvorili oko 700-800 hiljada novih radnih mesta. Takođe, smanjio bi se broj prosečno zaposlenih po jednom preduzeću koji sada kod nas iznosi oko 82, dok je u savremenim zemljama to znatno manje, tako da u Japanu po jednom privrednom subjektu dolazi 8 radnika, u Nemačkoj 10, u Americi 14. Zato je prioritet pomaganje preduzetnika i to u sledećim pravcima.
Ključnu ulogu u početnim fazama ima država koja pored normativnih akata treba da stvori povoljnu opštu klimu za razvoj privatnog preduzetništva, kao i da obezbedi jedinstvenu podršku ovom procesu, da pomogne razvoj privatnog preduzetništva na bazi konkretnih objekata u prioritetnim sektorima proizvodnje.
Svetska iskustva pokazuju da bez značajnog podsticaja države nema uspeha. U razvijenim zemljama tržišna ekonomija je glavni regulator svih aktivnosti. Ali, ni tržište nije idealan regulator privrednih kretanja, pa ni pravljenja optimalne privredne strukture. Zato u tim zemljama postoji sistemski organizovana mreža institucija, čiji posao je isključivo staranje o razvoju privatnih preduzetnika, kao što su specijalizovane agencije, fondovi i institucije, razne javne ustanove kao univerziteti, komore, zavodi i sl, privatne profitne i neprofitne ustanove i institucije, poslovne banke, kao i velika preduzeća i korporacije koje se brinu o privatnim preduzetnicima.
Takođe, Vlada nema ni adekvatnu poresku politiku, koja još uvek nema razvojni karakter i podsticaj, nego isključivo ima fiskalni značaj u popunjavanju budžeta. Nema podsticajnih mera za privatno preduzetništvo i razvoj malih i srednjih preduzeća. Nema eliminacije sive ekonomije koja je velika prepreka za sve to.
Možemo da pozdravimo nameru Ministarstva, u vezi sa sporim menjanjem propisa, jer suštinu i strategiju razvoja privatnog preduzetništva čini prilagođavanje saveznih i republičkih propisa potrebama bržeg razvoja; treba da se identifikuju privredno-sistemske prepreke koje postoje u zakonima i da se predlože izmene i dopune tih zakona. U praksi se osnivanje radnji, malih i srednjih preduzeća suočava u pojedinim pitanjima sa nestimulativnim i ograničavajućim pravnim rešenjima i nepotrebno složenim administrativnim procedurama koje regulišu osnivanja radnji, zatim u oblasti poreske i carinske politike, spoljnotrgovinskog poslovanja, kreditne politike, radno-pravnih odnosa, plaćanja doprinosa za PIO, komunalnih i administrativnih taksi.
Nadamo se da će neki sledeći zakon koji bude predložilo Ministarstvo biti bolji, kao i da će ona prva dva, pogotovo Zakon o privatizaciji, malo popraviti, da bi se taj proces održao ili bio humaniji. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Da li još neko od predsednika, odnosno predstavnika poslaničkih grupa želi reč? (Ne.)
Ako ne, prelazimo na raspravu po redosledu prijavljenih govornika svih poslaničkih grupa.
Reč ima narodna poslanica Teodora Vlahović, a posle nje narodni poslanik Vojislav Šešelj, (nije prisutan), onda narodni poslanik Slobodan Tomović. Izvolite.

Teodora Vlahović

Poštovana predsednice, poštovani ministre, poštovani narodni poslanici, htela sam samo nekoliko reči da kažem povodom Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o privatnim preduzetnicima.
Smatram da bi bilo dobro u narednom periodu ići na jedan zakon koji bi regulisao registraciju i organizovanje svih privrednih subjekata, pa bismo u jednom zakonu regulisali i obavljanje delatnosti ličnim radom, odnosno obavljanje delatnosti privatnih preduzetnika, kao i obavljanje delatnosti ostalih preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća, jer se najvećim delom ne razlikuje obavljanje ove privredne delatnosti.
Kada bi se jednim zakonom to regulisalo, bilo bi mnogo bolje postavljeno i u praksi i u drugim zakonima obavljanje delatnosti samostalnim radom, kao što to popularno nazivamo. Ovako, u praksi još uvek ima nekih razlika koje dovode do apsurda. Recimo, privatni preduzetnici, da bi upisali svoj staž, moraju da nose dokaz da su platili i porez ili, da bi registrovali svoje putničko vozilo, moraju pre toga da izmire i doprinose za socijalno osiguranje, jer se vodi jedinstvena kartica u upravi prihoda. Takođe, privatni preduzetnici se ne mogu kod određenih državnih institucija pojaviti kao korisnici kredita, jer se još uvek pravi razlika kod nekih institucija između privatnih preduzetnika i malih preduzeća. Te razlike ne proizilaze iz prirode delatnosti, tako da te razlike treba vremenom prevazići.
Kada se radi o konkretnom predlogu zakona, koliko god da izmene izgledaju male, one nisu beznačajne. One umnogome pojednostavljuju i uprošćuju pre svega registraciju, a uostalom i život malih radnji. Skrenula bih samo pažnju da je najveća procedura registrovanja radnji upravo bila kod onih delatnosti za koje je u članu 3. stav 2. zadržano da je i dalje postupak otvaranja isti. To su upravo one delatnosti koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi, gde je nesporno da i prostor treba da ispunjava određene uslove.
Šta ja u ovom delu hoću da predložim - da se odvoji ona dokumentacija koju preduzetnik za sebe lično podnosi nadležnom organu uprave kada se registruje (ona, normalno, za svakog preduzetnika, pošto je delatnost vezana isključivo za lični rad, mora biti individualna) od onih dozvola i odobrenja koja objekat treba da dobije. Znači, jedan objekat koji je upodobljen i jednom kontrolisan za odgovarajuću delatnost ne mora svaki put, kada se menja vlasnik koji će koristiti taj objekat, da se iznova dokazuje. To je jako važno, posebno za porodični biznis.
Sve češće se kod nas vraća praksa da deca nastavljaju da se bave poslom kojim se bave njihovi roditelji. Sada imate jedan apsurd kada otac ili mati prestanu da rade umesto da sin ili kći nastave bez ikakvih problema, osim dokazivanja ličnog statusa, oni moraju da utroše za ove delatnosti koje su sada navedene nekoliko meseci da bi dokazivali da isti prostor u kome je ista delatnost obavljana ponovo ispunjava uslove. Razlika treba da postoji samo u momentu kada su minimalni uslovi promenjeni zakonom.
Inače, upravo ove delatnosti zahtevaju najveći broj inspekcijskih rešenja i to najduže u tom postupku traje. To bi bio moj predlog, da se odvoji taj deo, da svaki put vi dokazujete da taj objekat ispunjava uslove, ali da ga ne vezujete za ličnost vlasnika, nego da ga vezujete za prostor i da, vi sa istim dozvolama nekoga ko je pre vas to isto radio možete da dokazujete da prostor ispunjava sve potrebne uslove.
Inače, pozdravila bih sve promene vezane za poslovodstvo, odnosno za vođenje radnje preko poslovođe, jer ako je po zakonu bilo omogućeno članu porodičnog domaćinstva, da radi a da ne bude prijavljen, onda je normalno da je sada omogućeno da može i da vodi radnju. Neki rokovi koji su bili dovedeni do apsurda promenjeni su, vezano za mirovanje radnje godinu dana, da nema potrebe da se svaki put pojavite; zatim, da u slučaju smrti vi u roku od tri dana morate da odredite naslednika, što je bilo čak i neljudski, rekla bih. Mnoge stvari su uočene veoma dobro i promenjene.
Na kraju bih iskoristila prisustvo ministra i rekla bih još dve stvari. Prvo, kada smo pripremali okrugli sto u Beogradu i u Novom Sadu ženskom preduzetništvu, obećano nam je da će se učiniti jedan napor i obratiti organima uprave gde se vodi registar za radnje, da se statistika vodi uredno kako bi mogli da pratimo koliko ima žena preduzetnica. To je jedna stvar. Drugo, vezano kako za privatne preduzetnice, tako i za vlasnice malih i srednjih preduzeća. Imali smo obećanje da ćemo uskoro ugledati jedan program za žensko preduzetništvo i nadamo se da će to skoro i biti.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Slobodan Tomović, posle njega narodni poslanik Bogoljub Zečević.