PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 12.12.2002.

3. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PETA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

3. dan rada

12.12.2002

Sednicu je otvorila: Gordana Čomić

Sednica je trajala od 10:35 do 23:20

OBRAĆANJA

...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Poštovane dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Pete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2002. godini.
Obaveštavam vas da prema službenoj evidenciji, današnjoj sednici, po prijavama, prisustvuje 108 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja kvoruma za rad Narodne skupštine, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno više od 84 narodna poslanika, što je, po članu 82. stav 2. Poslovnika, dovoljno za rad Narodne skupštine.
Obaveštavam vas da su sprečeni da prisustvuju sledeći narodni poslanici: Nataša Milojević, Slobodan Pavlović, Vlatko Sekulović, Ratimir Svirčević, Miodrag Jaćimović, pre podne Dragan Jočić i Vera Marković.
Obaveštavam Narodnu skupštinu da su pozvani da sednici prisustvuju predsednik, potpredsednici, ministri i sekretar Vlade Republike Srbije, kao i sekretar Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo.
Takođe, saglasno članovima 83. i 84. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, obaveštavam vas da je predsednik Narodne skupštine, gospođa Nataša Mićić, na ovu sednicu pozvala predstavnike Centra za slobodne izbore i demokratiju, Narodnog pokreta Otpor, Nacionalnog demokratskog instituta, predstavnike Udruženja univerzitetskih profesora i USAID-a.
Pozdravljam prisutne goste na Petoj redovnoj sednici.
Obaveštenje o ostavkama narodnih poslanika - dr Predraga Čanovića i Radosava Savatijevića, na funkciju narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije i izveštaj Administrativnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije povodom razmatranja ovih ostavki, sa predlogom da Narodna skupština, na osnovu člana 88. stav 1. tačka 2. i stav 2. i 3. Zakona o izboru narodnih poslanika, konstatuje prestanak mandata ovim narodnim poslanicima.
Saglasno članu 88. stav 2. tačka 2. i stav 2. i 3. Zakona o izboru narodnih poslanika, Narodna skupština, na predlog Administrativnog odbora, konstatuje da je prestao mandat, pre isteka vremena na koje su izabrani, narodnim poslanicima dr Predragu Čanoviću i Radosavu Savatijeviću, izabranim sa izborne liste Stranka srpskog jedinstva - Borislav Pelević.
Saglasno Zakonu o izboru narodnih poslanika izvršiće se popunjavanje upražnjenih poslaničkih mesta u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Prelazimo na 3. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BUDžETU REPUBLIKE SRBIJE ZA 2002. godinu (načelna rasprava)
Po listama predatim za prijave za govornike, za reč u načelnoj raspravi o Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2002. godinu prvi prijavljeni govornik je narodni poslanik Golub Rajić; posle njega narodni poslanik Veroljub Arsić.

Golub Rajić

Poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, na dnevnom redu Pete sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije, posle završnog računa za 2000. godinu i napada na prethodni režim, kao i završnog računa za 2001. godinu, koji je sprovela ova vlast, razmatramo Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2002. godinu, koji je podnela Vlada Republike Srbije po hitnom postupku, a kako se kaže u obrazloženju - da se ne bi prouzrokovale štetne posledice za rad državnih organa i organizacija.
Znači, donošenje ovog zakona je značajno da bi se obezbedili potrebni uslovi za funkcionisanje i rad državnih organa i organizacija. Zakonom o budžetskom sistemu je utvrđeno da tokom jedne fiskalne godine može da dođe do povećanja rashoda ili izdataka, odnosno smanjenja prihoda ili primanja. Budžet se uravnotežuje smanjenjem planiranih rashoda ili izdataka, ili uvođenjem novih prihoda ili primanja.
Ovde su određena povećanja izvršena bez povećanja ukupnog obima budžeta, koji je prihvaćen usvajanjem budžeta Republike Srbije za 2002. godinu, a povećanja su predložena na teret smanjenja određenih aproprijacija, gde se struktura utvrđenih izdataka menja.
Poslanici SPS su i prilikom razmatranja Predloga zakona o budžetu za 2002. godinu predlagali veća sredstva za transfere organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, kao i za naknade za socijalnu zaštitu iz budžeta. Međutim, ministar Đelić, Vlada i vladajuća koalicija DOS to nisu prihvatili, sa objašnjenjem da je predloženi budžetski zakon bezgrešan i idealan.
Ovi izdaci su možda i opravdani, jer je veliki broj ljudi ostao bez posla. Puno njih ne radi i živi na minimumu nivoa egzistencije. Međutim, subvencije nefinansijskim korporacijama, pogotovu javnom preduzeću RTS od 2,6 milijardi dinara, neprihvatljive su, a pogotovu obrazloženje da je razlog neblagovremeno donošenje zakonskog okvira za utvrđivanje izvora finansiranja ovog preduzeća i da je Vlada morala odlukama da iz budžetske rezerve omogući funkcionisanje ovog DOS-ovog preduzeća, a treba da je servis svih građana.
Znači, ova vlada je 2,6 milijardi dala televiziji, a opštini Negotin, koja je imala nesagledive štete od mraza i suše u 2002. godini, po proceni nadležne komisije, od milijarde i 29 miliona, odbrila samo dva miliona dinara, ili 50 dinara po hektaru, i to samo za površinu pod pšenicom, dok za druge kulture ništa.
Za poljoprivrednike Krajine ovo je smešno i žalosno. Zar nije bilo pametnije da se ove nepogode finansiraju iz budžetske rezerve? Ako nije bilo dovoljno predviđenih sredstava u razdelu ili ekonomskoj klasifikaciji, naknada štete za povrede ili štete nastale usled elementarnih nepogoda ili drugih prirodnih uzroka, to je moglo da se ovim rebalansom uredi? Ili, da je veći deo sredstava usmeren ka Ministarstvu poljoprivrede, u razdelu subvencija nefinansijskim korporacijama.
Zato i predlažemo da se u članu 5. iznos od 4,524 milijarde dinara, zameni iznosom od 6,024 milijarde. Takođe kod određenih izdataka, treba smanjiti iznose i racionalnije trošiti budžetska sredstva, pogotovu kada se radi o uslugama po ugovoru, dotacijama nevladinim organizacijama i sredstvima za zgrade i građevinske objekte. U obrazloženju ovog predloga zakona se kao pozitivno ističe smanjenje otplate stranih kamata, a kao rezultat pregovora oko povoljnije dinamike u otplati kredita sa Svetskom bankom, Londonskim klubom i drugim međunarodnim organizacijama. Međutim, to ne može biti dobro, jer će to otplaćivati neke druge vlade i neke druge generacije.
Pitanje je, koliko budžet za 2002. godinu i ovaj predlog zakona o rebalansu može da obezbedi održavanje makroekonomske stabilnosti, realizaciju reformi o kojima se više priča nego što ih ima, i da obezbedi uslove za rast investicija, proizvodnje i zaposlenosti, jer se očekuje i povećanje deficita od 2,3% od predviđenog ogromnim porezima i nametima. Predviđa se niža inflacija od projektovane i rast industrijske proizvodnje od dva do tri posto. To je malo, mora se pokrenuti čitav privredni sektor, proizvodnja i izvoz, pa da svima bude bolje. Zahvaljujem se.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Veroljub Arsić, a posle njega narodni poslanik Nebojša Jović.
...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo poslanici, nikako nemam sreće da gospodina ministra vidim kada se raspravlja o njegovim predlozima budžeta i o njegovim budžetima. Dolazimo do rebalansa budžeta i mogu da kažem da je rebalans opet sličan u onom delu kada su u pitanju amandmani SRS koje smo podnosili kada smo usvajali budžet za 2002. godinu.         Tvrdili smo i tada, a i sada, da budžet koji je u suštini u deficitu ne može da ima budžetske rezerve. To sada gospodin ministar dokazuje rebalansom ovog budžeta, ali pogledajte gde on ukida budžetske rezerve: nje nema za izvršenje subvencija. To su subvencije za poljoprivredne proizvođače i budžetske rezerve za izvršenje socijalne pomoći. Znači, oni vitalni korisnici budžeta, socijalni programi za radnike koji su ostali bez posla i poljoprivrednici izmenama i dopunama i rebalansom budžeta, da tako kažem, izbrisani su.
Prikazuje se takođe da je deficit u budžetu sada mnogo veći i to otprilike za oko 800 miliona dinara, što nam u stvari opet daje dokaze da je njegova poreska politika i poreska politika Vlade Republike Srbije isključivo na štetu domaće privrede i građana. Ono gde se budžet povećava jeste da se povećavaju sredstva za jug Srbije i Kosovo, odnosno da se povećava iznos novca koji se daje Nebojiši Čoviću. Sa dosadašnjih 964 miliona na milijardu i 154 miliona dinara. Ne verujem, ni kada budemo raspravljali o budžetu za 2002. godinu, da ćemo znati gde se ta sredstva troše.
Imamo podatke da se najveći deo ovih sredstava koristi za zloupotrebe Nebojše Čovića i ljudi koji ga okružuju. Izvesni gospodin Sima Spasić prima platu od Nebojše Čovića i od ovih para u iznosu od 700.000 dinara, dobio je službeni auto za korišćenje sa diplomatskim tablicama, a ovo sa diplomatskim tablicama zato što nema vozačku dozvolu pa da ga policija ne bi zaustavljala i kontrolisala, a imamo podatke da je učestvovao u saobraćajnim nesrećama gde je jedno lice čak izgubilo i život.
Postavlja se pitanje šta će taj izvesni Sima Spasić gospodinu Čoviću? On mu je potreban da sve one Čovićeve gluposti i brljotine koje napravi prema srpskom narodu i ošteti srpski narod, da trčkara po selima na jugu Srbije i da pokušava da smiri nezadovoljstvo Srba koji tamo žive.
Još jedna stavka ovde u budžetu se finansira iz budžeta, a to je Republička direkcija za robne rezerve, koju ste, gospodo, pretvorili u trgovinsko preduzeće.
Uredbom Vlade Republike Srbije nemoguće je na teritoriju Republike Srbije slobodno uvesti naftu i naftne derivate, već je to isključivo moguće kupiti samo od Republičke direkcije za robne rezerve, pa samim tim ta ista Republička direkcija to isto gorivo koje se kupuje za domaće potrebe knjiži kao izvoz. Na jedan lažan način prikazuje da ova privreda radi nešto, da izvozi.
To je manje štetno; međutim, štetno je ono drugo, da sve to se knjiži kao izvoz, a na to se ne plaća ni akciza ni porez, pa ako uzmete u obzir da je rafinerijska cena benzina negde oko 9 dinara, da nešto malo otpada na manipulativne troškove i trgovačke marže, a da ostatak zahvata država do 50 dinara, izračunajte koliko je to utaja i pronevera. Isto tako za dizel gorivo, koje je 7 dinara, sa manipulativnim troškovima i trgovačkim maržama oko 11 dinara, a da je njegova maloprodajna cena 38 dinara, znači da 27 dinara po litru ukradu od države, ljudi koji uzimaju gorivo od Republičke direkcije za robne rezerve i koji su bliski Zoranu Đinđiću. Nema nikakve, baš nikakve povećane finansijske discipline za te ljude i mislim da je to ozbiljan problem sa kojim ova vlada mora da se pozabavi.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nebojša Jović, a posle njega narodna poslanica Nataša Jovanović.

Nebojša Jović

Poštovani narodni poslanici, neosporno je da se na osnovu člana 29. Zakona o budžetskom sistemu, ako u toku fiskalne godine dođe do povećanja ukupnih rashoda ili izdataka ili smanjenja ukupnih prihoda ili primanja, usvaja rebalans budžeta i to je razlog zbog čega danas mi imamo na dnevnom redu Predlog odluke o izmeni i dopuni budžeta za 2002. godinu. Uravnoteženje budžeta vrši se putem izmena i dopuna budžeta i pozitivno je da će navedene aproprijacije u ovom zakonu biti izvršene bez povećanja ukupnog obima budžeta, tj. ne povećavaju se ukupni rashodi, već se oni predlažu u utvrđenom obimu od 217,4 milijarde dinara. Vi sada predlažete izmenu tih izdataka, a prilikom usvajanja budžeta za 2002. godinu, putem amandmana, narodni poslanici SPS-a podneli su Narodnoj skupštini par amandmana kojim smo u strukturi ukupnih prihoda predlagali sasvim drugačiju raspodelu sredstava u okviru predviđenih prihoda. Tada nije bilo razumevanja za to, iako je to bio razlog za promenu strukture rashoda.
Pre svega bih prokomentarisao strukturu planiranih prihoda budžeta za 2002. godinu. Primanja su planirana u iznosu 177,5 milijardi dinara, a ako to analitički pogledamo, doći ćemo do saznanja da će porez na dobit biti ostvaren sa 91,46%, a to nam govori da privreda Srbije nije na zavidnom nivou, ne beleži očekivani rast, iako se najavljuje u ovoj godini povećanje od 2%, u sledećoj godini 5%, a ako nastavimo sa takvim rastom privrede tek za 25 godina dostići ćemo nivo proizvodnje iz 1989. godine, a bez privrede nema ne samo poreza na dobit, već i par ostalih primanja. Vlada kaže da nije njena uloga da pokreće privredu, ali ne može da pobije da je uloga nje i budžeta da stvori ambijent za rast privrede. A, kakav je ambijent za rast privrede najbolje vam može reći privreda i privrednici koji u njoj rade. Jedino rast čini tzv. oporezivanje potrošača, a to su porez na promet proizvoda i usluga, kao i akcize. Beleži se pad prihoda od linearnog oporezivanja dohotka građana, glavnicu čini porez na zarade zaposlenih. Očekuje se i to ostvarenje od 96,57%.
Treba stvoriti uslove za promenu strukture tih primanja u strukturi budžeta, pa se postavlja pitanje - ako primanja od poreza na promet i akciza već premašuju plan, a inflacija će biti niža od predviđene, 16% umesto 20%, i ako se uzme u obzir da su izvršene promene u poreskom sistemu oslobađanjem pojedinih proizvoda od plaćanja poreza na promet, da li je trebalo osloboditi nove proizvode u paketu zakona, pa i o porezu na promet, o kojima smo raspravljali pre par dana, i time rasteretiti građane Srbije.
Što se tiče ostvarenja budžetskog deficita Republike Srbije u 2002. godini on će biti 40,7 milijardi dinara ili 2,3 više od planiranog iznosa budžeta. Juče i prekjuče smo raspravljali o budžetu za 2000. godinu, ali iskazan u finansijskom smislu ovaj budžet je daleko veći od budžeta iz 2000. godine. Planiramo da prihodi od privatizacije budu iskorišćeni za pokriće deficita budžeta, a oni će biti raspoređeni, odnosno prosleđeni Fondu PIO, lokalnim samoupravama, AP Vojvodini i Fondu za restituciju.
Bolje je da se ta sredstva ulažu u privredu, za pokretanje proizvodnje, za stvaranje novih proizvoda, a time bi došlo i do promene u strukturi primanja budžeta. Što se tiče promene strukture izdataka, prokomentarisao bih povećanje sredstava Republičkom fondu PIO zaposlenih u iznosu od četiri milijarde dinara.
Nisam protiv povećanja tih sredstava, ali su razlozi za takvo donošenje, u najmanju ruku, vrlo čudni. Tu se pre svega misli na povećanje penzionera u ovoj godini, iako se zna da ste govorili da ćete smanjiti broj penzionera ili preispitati sistem penzionisanja. Takođe, prihodi Republičkog fonda za PIO zaposlenih nisu bili na zavidnom nivou. Zašto? Šta je razlog što primanja nisu ostvarena u planiranom iznosu?
Smatram da neko snosi odgovornost zbog odloženog procesa restrukturiranja Javnog preduzeća ŽTP Beograd, pa u tom smislu treba izdvojiti dodatnih 4,1 milijardu dinara. Još jedna subvencija finansijskoj korporaciji, Javnom preduzeću RTS od 2,6 milijardi dinara, nema opravdanja. Vlada Republike Srbije na ovaj način pokušava da onemogući nesmetano funkcionisanje ovog javnog preduzeća, jer nije u potpunosti obezbeđen način finansiranja onog trenutka kada je ukinuto finansiranje putem taksi na brojilo.
Zašto se kasni sa primenom Zakona o radiodifuziji ili bolje reći zašto stupa na snagu tek 2003. godine? Na kraju, zašto ne bi moglo doći do smanjenja sredstava u 2002. godini, recimo nevladinim organizacijama, ne svim, ali pre svega mislim na Crveni krst. Njihovim smanjenjem nadomestili bismo povećanje određenih izdataka, kao recimo povećanje sredstava za potrebe poljoprivrede, agrarnog budžeta, kada se zna da poljoprivreda ima veliki uticaj na rast društvenog proizvoda u našoj zemlji. To ima mnogo veći značaj od rada nekih nevladinih organizacija. Hvala.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Vojislav Šešelj, predsednik poslaničke grupe SRS, prvo javljanje, 10 minuta.
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Dame i gospodo narodni poslanici, kada god je parlament u situaciji da raspravlja o rebalansu budžeta, on prethodno mora da utvrdi šta je to bilo loše u ekonomskoj politici Vlade što je dovelo do rebalansa budžeta. Koji su to razlozi?
Standardni razlog - inflacija, ovog puta, po stavu Vlade, nije u pitanju. Vlada tvrdi da smo umesto predviđene inflacije od 20% imali 16%. Vlada je došla do saznanja da joj način naplate, prikupljanja poreza, taksi i ostalih dažbina državi omogućava smanjivanje poreskih stopa za značajan broj proizvoda u okviru poreza na promet, što je pozitivno, što smo pohvalili, ali sada odjednom se pojavljuje pitanje drugog rebalansa u jednoj budžetskoj godini.
Zašto je do toga došlo? Šta to sada Vlada želi dodatno da plaća što nije dobro na vreme procenila.
Postoje neke stvari koje bismo mogli da podržimo u tom rebalansu. Na primer, Republičkom fondu za PIO četiri milijarde dinara. Mi smo za to da se četiri milijarde dinara iz budžeta dostavi Fondu za PIO. Međutim, da prethodno razmotrimo zašto je taj fond u ovolikim gubicima. Zašto taj fond ima mnogo manje novca nego ranije iako nije bitno smanjivan doprinos i zašto sada, opet, penzije kasne tri meseca.
Bilo je i ranije kašnjenja. Kada sam ušao u Vladu zatekao sam kašnjenje tri i po meseca, ali smo tada našli pametan način da nadoknadimo tri meseca. Kada ste vi preuzeli vlast imali ste zakašnjenje penzija od samo pola meseca, samo pola meseca za redovne penzije. A sada te penzije opet kasne tri meseca.
Šta se to desilo da je za tako kratko vreme obnovljeno ono staro veliko kašnjenje penzija, uprkos tome što ste vi prosečne penzije umanjili u odnosu na plate u startu za 13%, a sada je to već dostiglo preko 30% u odnosu na prosečne plate. To je, dakle, osnovni problem koji bi morao da se razmotri.
Zašto vi niste u stanju da normalno, uredno isplaćujete penzije? Ja ću vam odmah reći zašto. Zato što ste već otpustili 350.000 radnika, što planirate otpuštanje još 400.000 radnika; što je bitno smanjen broj zaposlenih ljudi koji svojim bruto platama plaćaju poreze i doprinose državi. To je razlog. I, što imamo manji broj zaposlenih, to će biti veći problem sa isplatom penzija.
S druge strane imamo ogroman, glomazan budžet. Taj budžet je u ovoj godini više puta, nekoliko puta, sedam puta veći nego što je bio 2000. godine. Naravno, znam da je ovog puta u budžet uneseno nešto što ranije nije iskazivano kroz budžetske prihode, ali je opet budžet i suviše velik. Država neracionalno troši. Ni mnogo ekonomski razvijenija zemlja ne bi mogla da izdrži sa ovolikim budžetom.
Vi iz budžeta svašta plaćate. Ove godine za nevladine organizacije 800 miliona dinara, skoro milijardu. Za Nebojšu Čovića takođe, skoro milijardu je ove godine predviđeno. Zašto? Ne ide to Srbima na Kosovu i ne ide to Srbima na jugu Srbije. Nemojte da zavaravate narod. To ide Nebojši Čoviću i njegovim kompanjonima iz biznisa, iz šverca, iz kriminala itd. To će istraga da utvrdi - gde je sve išlo, jer će morati stavka po stavka da se prikaže.
...
Demokratska stranka

Gordana Čomić

| Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog | Predsedava
Narodni poslaniče, upozoravam vas na obavezu poštovanja Poslovnika kada se izriču ocene...
(Vojislav Šešelj: Pa, poštujem Poslovnik.)
... o ljudima koji nisu prisutni i u obavezi ste da se sa uvažavanjem ...
...
Srpska radikalna stranka

Vojislav Šešelj

Pazite, to što Nebojša Čović nije prisutan, a morao bi da bude, to je njegov problem. Ja sam ovde narodni poslanik, on je potpredsednik Vlade, on mora da bude na sednici gde se raspravlja o budžetu kao potpredsednik Vlade, da mu se to u lice skreše.