ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 03.11.2004.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

2. dan rada

03.11.2004

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:55 do 18:05

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vama.
Da li se još neko javlja za reč po ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 128. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Vučković, Slobodan Pajović i Miodrag Đidić.
Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? Izvolite, reč ima narodni poslanik Slobodan Vučković.
...
Demokratska stranka

Slobodan Vučković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Mi smatramo da je sigurnije da se pismena pravnim licima dostavljaju licu koje se zatekne u kancelariji za primanje pismena. Svako pravno lice je odgovorno u svojoj kancelariji koga drži itd. Ne piše da se zahteva da to bude neko ovlašćeno lice. Ne može dostavljač da traži od suda ko je ovlašćen, kome može da preda i tu su moguće zloupotrebe.
Dakle, kao što se članu porodičnog domaćinstva može ostaviti itd. tako i ovde onaj ko se zatekne u kancelariji za primanje pismena, službenik te organizacije, mora da primi to pismeno ili ako ga ne primi da snosi posledice kao da je pismeno primljeno, pa onda onaj ceo način ako ne primi sudsku tablu o pozivu. Mislimo da je ovo efikasno i doprinosi ubrzanju postupka.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, član 128. je u tesnoj vezi sa prethodnim članom tj. sa članom 127. Pismena se dostavljaju prema članu 127. a u vezi je sa članom 128. po pravilu preko pošte, a mogu se dostavljati preko određenog lica zaposlenog u sudu, preko nadležnog organa opštine, preko pravnog lica registrovanog za obavljanje poslova dostavljanja.
Nije mi poznato da u Srbiji ima pravno lice preko koga treba da se dostava vrši. Ako je predlagač mislio na to da će se osnovati neka nova agencija koja treba da uzima pare u vezi sa dostavljanjem, treba reći da je to moguće samo onda kada to bude regulisano zakonom tj. kada budemo imali takvu agenciju ili takvo pravno lice za dostavljanje pismena.
Znam da ne postoji ni jedno registrovano pravno lice preko koga treba dostavljati pismena. Sada je pitanje šta treba urediti zakonom i predvideti, a ne ko je pravno lice koje je registrovano. Mi nemamo registrovano pravno lice. Da imamo onda bi imenovali agenciju za dostavljanje pismena od strane građana, od strane suda i tužilaštva. Mi to nemamo. Prema tome, ova odredba člana 128. je u tesnoj vezi, ali on je ustavna kategorija. Nije zakonska kategorija i prema tome, dame i gospodo, ne možemo da propisujemo nešto i da pominjemo neki organ, a taj organ uopšte kod nas ne postoji.
Ovde će se javiti veliki problemi. Ako je predlagač mislio na buduće vreme to znači da će se formirati pravno lice koje će dostavljati u vidu agencije, koje će vršiti dostavu. To je nepouzdano, to je nesigurno, to je rizično, otvara mogućnost za korupciju u pravosuđu, a pogotovo od strane dostavljača.
Zamislite molim vas takav jedan dostavljač iz neke privatne agencije sutra, koga bude vlasnik agencije angažovao, primi 100 evra od strane dužnika, jer ga dužnik nagovori, stanuje na nepoznatoj adresi, ovaj propusti rok i građanin dođe u situaciju da nikada neće moći svoje potraživanje da naplati, jer će ovaj uvek da izbegava, data mu je mogućnost. Nije nađen, prikačeno mu je na vrata i takva dostava je nesigurna. Dostave moraju da se vrše oficijelno na osnovu važećeg zakona i ništa drugo, kao što je to regulisano postojećim propisima. Otvara mogućnost za korupciju u pravosuđu, a pogotovo od strane agencije i dostavljača, a na kraju štetu će da trpe građani Srbije.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi reč po ovom amandmanu? (Ne.)
Na član 134. amandman je podneo narodni poslanik Vladimir Homan.
Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili ovaj amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 145. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Vučković, Slobodan Pajović, Miodrag Đidić, Milan Marković, Leila Ruždić-Trifunović i Boško Ristić.
Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe i upravu su prihvatili ovaj amandman, Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 148. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Slobodan Vučković, Slobodan Pajović, Miodrag Đidić, Milan Marković, Leila Ruždić-Trifunović i Boško Ristić.
Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je ovaj amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Milan Marković.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Demokratska stranka – Boris Tadić
Odmah smo bolje raspoloženi. Ne mogu da verujem, ali jedan amandman je usvojen.
Član 148. odnosi se na troškove postupka, pročitaću samo pretposlednji i poslednji stav. "Sud će odustati od izvođenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku koji sud odredi. U tom slučaju sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom uverenju ceniti od kakvog je značaja to što stranka nije u roku položila iznos potreban za podmirenje troškova". To je sasvim u redu. "Izuzetno od odredbe stava 4. ovog člana ako sud po službenoj dužnosti odredi izvođenje dokaza radi utvrđivanja činjenica u vezi sa primenom člana 3. stav 3. ovog zakona, a stranke ne polože određen iznos, troškovi za izvođenje dokaza isplatiće se iz sredstava suda".
Naš amandman se sastoji u sledećem. Mi predlažemo da se ovde unesu reči: "ili kada su upitanju interesi maloletnog deteta". Smatrali smo da kada su u pitanju interesi maloletnog deteta da i tada sud treba da odredi izvođenje dokaza, bez obzira na to da li su položeni troškovi za izvođenje tog dokaza, tako da bi stav 5. ovog člana glasio: "Izuzetno od odredbe stava 4. ovog člana ako sud po službenoj dužnosti odredi izvođenje dokaza radi utvrđivanja činjenica u vezi sa primenom člana 3. stav 3. ovog zakona ili kada su u pitanju interesi maloletnog deteta, a stranke ne polože određen iznos, troškovi za izvođenje dokaza isplatiće se iz sredstava suda".
Mislimo da je ovo logičan sled opšteg principa da maloletnici u našem pravu, našem zakonodavstvu uživaju posebnu zaštitu.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Narodni poslanik Branislav Rankić i zajedno narodni poslanici Slobodan Vučković, Slobodan Pajović i Miodrag Đidić podneli su amandmane, u istovetnom tekstu, kojima predlažu brisanje Glave 14. i članova od 176. do 180.
Predstavnik predlagača i Odbor za pravosuđe i upravu nisu prihvatili ovaj amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Slobodan Pajović, pa potom narodni poslanik Branislav Rankić.
...
Demokratska stranka

Slobodan Pajović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Dame i gospodo narodni poslanici, Glavom 14. Predloga zakona predviđen je postupak za rešavanje spornog pravnog pitanja. Našim amandmanom predviđeno je da se briše cela Glava 14. ovog predloga.
Naime, u ovoj glavi je predviđeno da sudovi kada se pojavi više predmeta mogu pokrenuti inicijativu kod Vrhovnog suda da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je od značaja za rešavanje te parnice. Iako se na ovaj način želelo da postigne ujednačavanje sudske prakse mi smatramo da će ovo proizvesti odugovlačenje postupka i da će čak stvoriti i pravnu nesigurnost. To iz razloga što prvostepeni sud dobija određene činjenice i potrebno je da ih interpretira Vrhovnom sudu.
Ovde se ne radi o tumačenju nekog pravnog propisa ili pravne norme, već Vrhovni sud treba da zauzme stav na osnovu nekih okolnosti koje mu sud interpretira i dostavi.
Naravno, mogu se kasnije pojaviti i nove okolnosti i činjenice koje bi uticale da Vrhovni sud donese i drugačiju odluku nego što je doneo, a da on za te okolnosti nije ni saznao. Nižestepeni sudovi bi možda mogli i da donesu drugačiju odluku, ako se pojave pred njima te drugačije okolnosti i činjenice, ali poznajući sudsku praksu, sigurno je da bi posle zauzimanja stava Vrhovnog suda prvostepeni sudovi automatski već imali rešen predmet, drugostepeni sudovi ne bi ni gledali predmet i Vrhovni sud ne bi ni imao potrebu kasnije da o tome raspravlja, jer je već zauzeo stav.
Mi imamo dovoljno stručne i osposobljene prvostepene i drugostepene sudije. Potrebno je da se održi jedan redovan postupak, a ako se kod okružnih sudova pojavi različito rešavanje nekog sličnog pitanja, koje je u potpunosti razmotreno pred nižestepenim sudovima, Vrhovni sud je u mogućnosti da ujednači praksu. Zbog toga predlažemo da se ova glava briše.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Narodni poslanik Branislav Rankić. Izvolite.

Branislav Rankić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, brisanje glave XIV i članova od 176. do 180. SRS vidi, pre svega, u tome da pravna problematika koja se ovim članovima uređuje, praktično, treba da bude predmet nekog drugog zakona, po našem shvatanju, zakona o uređenju sudova ili nekog drugog podzakonskog akta, a nikako da se to obrađuje u Predlogu ovog zakona o parničnom postupku.
Šta sadrže ove članovi? Član 176. predviđa kad u postupku pred prvostepenim sudom itd. dođe do spornog pravnog pitanja, prvostepeni sud će, po službenoj dužnosti, ili stranke u sporu, pred Vrhovnim sudom pokrenuti inicijativu da se reši pravni spor.
Član 177. - zahtev koji se upućuje Vrhovnom sudu. U stvari, on govori kako taj zahtev treba da izgleda, šta treba da sadrži itd. Član 178. govori da je Vrhovni sud obavezan da u roku od 90 dana od dana prijema zahteva reši sporno pitanje i dostavi mišljenje nižem sudu.
Član 179. - kad Vrhovni sud razmatra sporno pravno pitanje, pravno shvatanje do koga dođe, dostavlja sudu koji je pokrenuo postupak i objavljuje u Biltenu Vrhovnog suda Srbije. Član 180. - ako je Vrhovni sud zauzeo pravno shvatanje o spornom pravnom pitanju, stranke u postupku, u kome se postavlja isto prethodno pitanje, nemaju pravo da ponovo traže njegovo rešavanje u parnici koja je u toku.
Dakle, mi smatramo da ovo treba da reguliše neki zakon, ali da ovo ne treba da bude predmet zakona o parničnom postupku, nego pre svega, Zakona o uređenju sudova.