DEVETO VANREDNO ZASEDANjE, 22.07.2005.

2. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

DEVETO VANREDNO ZASEDANjE

2. dan rada

22.07.2005

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:05 do 15:15

OBRAĆANJA

...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Hvala. Reč ima narodni poslanik Milorad Mirčić, a neka se pripremi narodni poslanik Sredoje Mihajlov.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Srpska radikalna stranka
Uvažene kolege, mi ovde raspravljamo o veoma važnom zakonu, a svedoci smo da ni ministar, a ni niko od njegovih saradnika ne sedi ovde i nije nas udostojio bar da sedi u ovom prvom redu. Juče nas je udostojio jednog tihog, nemuštog govora koji niko nije mogao da razume, pa sam pokušao da naknadno sa snimka utvrdim šta je to ministar hteo da kaže. Verujte mi na reč, nisam uspeo ni sa snimka da razumem šta je to ministar hteo da kaže. Možda bi bolje bilo da su oni koji su mu pisali eventualno i davali sugestije šta će da kaže došli za ovu govornicu da iznesu svoj koncept restrukturiranja NIS-a. Oni su pojedinačno bili ovde, samo su sedeli ispred anketnog odbora.
Čitav ovaj koncept se odnosi na jednu nacionalnu kompaniju, kompaniju koja je i te kako od velikog značaja za ovu državu. NIS je nešto što, slobodno se može reći, većim delom svog poslovanja izdržava budžet ove Srbije. Sada smo svedoci u ovako kratkom vremenu jednog apsurda – da nam ministar finansija obrazlaže suficit, višak prihoda u budžetu, a da nam ministar iz drugog resora, zadužen za energetiku, kaže da je ovo neophodno da se uradi, i brzo, iz prostog razloga što se dovodi u pitanje finansiranje budžeta i budžetskih korisnika.
Naravno, u ovom obrazloženju koje je naveo još samo fale neki argumenti na osnovu kojih bi čovek kompletirao ukupno znanje onih koji su pripremali ovaj materijal.
Naime, kao razlog hitnosti navodi se nestabilno snabdevanje derivatima nafte i da neodgovarajući način organizovanja obavljanja delatnosti u oblasti naftne privrede već ima za posledicu poremećaj u snabdevanju tržišta pojedinim derivatima nafte, čime se ugrožava nesmetano obavljanje poljoprivrednih radova. Zakon o reorganizaciji NIS-a ima svoje uporište za hitan postupak zato što su onemogućeni poljoprivredni radovi. Čovek prosto ne može da poveruje.
Ono što je ministar ovde uspeo, a mnogi smo razumeli, da kaže, to je da po njegovoj viziji ta kompanija koja se zove ili koja se već zvala... Jer, vidim raspoloženje po većini, bez obzira što neki kritikuju, prihvatiće i glasaće za ove dve tačke. Ta vizija bi trebalo da sadrži dva javna preduzeća i jedno akcionarsko društvo; dva javna preduzeća čija će delatnost da bude transport nafte – jedno javno preduzeće, a drugo će raditi transport gasa.
A treće – akcionarsko društvo će se baviti proizvodnjom nafte, prodajom nafte, distribucijom nafte; akcionarsko društvo biće formirano na bazi akcija. Najveći broj akcija u početku po pravilu uvek ima država, ali isto tako akcionare čine i oni koji su već uveliko u poslovnoj politici NIS-a, a to ne treba kriti pred srpskom javnošću. Treba reći otvoreno, to su Hamović, Lazarević i njima slični.
Ovaj zakon je pripreman odranije. Nije ovo mudrost ove vlade, niti njeno delo. Ovaj zakon je pripreman još kada je onaj bakalin iz Amerike doveden, koji se zove Novaković, da bude na čelu NIS-a, da pripremi Naftnu industriju Srbije, da je uništi, da obezvredi sve kako bi sada ministar sa svojim saradnicima imao tu privilegiju, imao tu ekskluzivu da on Hamovićima i Lazarevićima priredi to zadovoljstvo i da za male pare budu vlasnici većinskog dela akcija.
To nigde ne postoji, ovakva logika da jedna država preko svoje vlade uništava nešto što u bukvalnom smislu predstavlja nacionalni interes, to se nigde ni u zemljama tranzicije nije desilo. Vi ste se, ljudi, sada kandidovali za Nobelovu nagradu. Vi i Sonja Biserko i ostali možete slobodno da dobijete Nobelovu nagradu. Uništavate nešto na čemu funkcioniše ova država većim delom. Energetika, NIS i Elektroprivreda su jedino što je ostalo ovoj državi.
Kako ćete to uraditi? Veoma jednostavno. Već su poznate afere oko sirijske nafte, već su poznate mnoge afere koje se svode na jedno te isto: kupovina jeftine nafte, nekvalitetne i prodaja za veću cenu na domaćem tržištu. Na bazi razlike te cene ostao je određeni dug prema pojedincima i njihovim firmama. Na bazi tog duga oni će sutra postati većinski vlasnici akcija u ovom akcionarskom društvu.
Kako će se ova javna preduzeća privatizovati? Upravo preko tog akcionarskog društva. To je jedna celina koja će tehnološki i tehnički biti dalje povezana.
Nastaviće se kontinuitet dugovanja prema tim licima i njihovim firmama, odnosno vlasnicima, u tom slučaju, akcionarskog društva i oni će polako postepeno preuzimati kompletno imovinu Naftne industrije Srbije, i to, da se razumemo, onu imovinu koja je konkurentna, koju mogu da prodaju. Nemojte da živite u zabludi da je njima stalo da nam rade rafinerije. Varate se, gospodo.
Samo jedan primer da vam navedem. Rafinerija "Nirbogdan" u Mađarskoj je bila jedini proizvođač specijalnog punila za telefonske kablove. Kada je došla privatizacija, kada je došao strani kapital, ušao u Mađarsku, kada je nastupila tranzicija, oni su ostali i bez rafinerije i bez proizvodnje. To je proizvodnja koja je u Mađarskoj državi donosila milione i milione dolara deviznog priliva.
Nije interes stranih kompanija, a pogotovo nije interes ni Hamovića ni Lazarevića da rade rafinerije. Njima je interes da uvozeći naftu i naftne derivate stvore monopol na ovom tržištu. Oni će ga stvoriti. To što vi pričate o zdravoj konkurenciji, o tržišnim uslovima – izgubićete mehanizam pomoću koga ćete moći da ih kontrolišete. Nećete, gospodo, jer će postati većinski vlasnici prodajne mreže. Sve benzinske pumpe biće njihovo vlasništvo.
Mislite da će na tim benzinskim pumpama da se prodaje domaća nafta? Varate se, grdno se varate, živite u zabludi. Oni su već pokazali kako je isplativije uvoziti nekvalitetnu sirijsku naftu sa većim sadržajem sumpora, nego uzimati domaću. Onda, gospodo, mi srpski radikali postavljamo pitanje kako ćete rešiti problem "Petrohemije" iz Pančeva, kako ćete rešiti problem Elemira, kako ćete rešiti problem svih onih hemijskih industrija i procesnih industrija koje kao osnovnu sirovinu koriste naftu i naftne derivate.
Nemojte da se zavaravate da ćete viškom zaposlenih od 500 do 1000 u okviru Naftne industrije Srbije rešiti socijalne probleme. Tu vam je i "Petrohemija" Pančevo, tu vam je kompletan jedan grad, region koji propada. Zašto propada? Zato što je ministru i njegovim istomišljenicima nacionalni interes izjednačen sa partijskim i ličnim interesom, i to je suština. Za vas je nacionalni interes, državni interes samo ono što je u vašem ličnom interesu, samo ono što je u okvirima partijskog interesa, to može da bude dobro državi Srbiji.
Ne može, to vodi Srbiju u propast, morate da se otrgnete iz kandži tih moćnika, tih prevaranata, trgovaca koji su na muci Srbije i srpskog naroda za vreme sankcija, blokada, nestašica zarađivali enormne svote novca, milione i milione dolara, zahvaljujući, kako oni kažu i kako osuđuju bivši režim... Za vreme tog bivšeg režima oni su samo zahvaljujući tom režimu stekli ogromno bogatstvo.
Tada zahvaljujući sankcijama, zahvaljujući blokadi i nemogućnosti uvoza nafte, a sada imaju širom otvorena vrata da to što su zaradili na crno, što je siva ekonomija stave u legalne, legitimne tokove, da oni sutra budu vlasnici, da oni sutra drže i ucenjuju Srbiju i da ucenjuju vladu, bez obzira kakvog sastava i koje političke stranke činile tu vladu.
Gospodo, mislim da bi bilo sasvim normalno i prirodno, a vidim, ako su dosledni svojim rečima predstavnici SPS-a, da se ovaj predlog zakona odloži za neki naredni period. Nije to toliko hitno da bi trebalo 1. oktobra. Ako imate neka dugovanja prema sponzorima, ktitorima, poveriocima, Lazarevićima, Hamovićima, nema nikakvih problema, neće ni oni izgubiti ako sačekaju neki bolji period, ako sačekaju neki trenutak kada će se napraviti koncept restrukturiranja NIS-a, kada ćemo znati jasno šta je to što treba izneti na tržište, a šta je ono što je minimum nad čim mora imati država apsolutnu kontrolu.
Ako uradite ovako, gospodo, brzo i nepotpuno, videćete, onda ćete biti gori nego Vuk Drašković. Vuk Drašković je najveći izdajnik, ali vi ćete nas staviti u tehnološko ropstvo. Zavisićemo od Vuka Hamovića i od Lazarevića, a vi ćete, gospodo sa funkcija ministara, savetnika, potpredsednika, imati za početak vile, imaćete bazen i, kako to život nosi, ostaćete i bez vile i bez bazena, a sa pameću niste ni ušli.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Sredoje Mihajlov, a neka se pripremi narodni poslanik Meho Omerović.

Sredoje Mihajlov

G17 Plus
Gospodo poslanici, gospodine potpredsedniče, evo i ja, pošto sam iz tog područja, upravo tamo gde je prva bušotina koja je bila pozitivna; rođeni sam Elemirac, poznajem "Naftagas" od osnivanja i poznajem tu problematiku. Vi ste malo pomešali stvari i želite da javnosti predstavite stvari na drugi način.
"Naftagas", i ne samo "Naftagas", nego sve u tehnološkom i industrijskom procesu i, da kažem, u informatičarskom, mora se modernizovati, reorganizovati i prilagođavati uslovima tržišta, mora se prilagoditi potrebama, mora se prilagoditi svetu i funkcionisati po nekim svetskim standardima. "Naftagas" smo mi nasledili od prethodnog režima, tako organizovan i tako ustrojen i sada hoćemo da ga dovedemo u red, da organizujemo tako da može da bude konkurentan na svetskom tržištu, da odgovori svetskim zahtevima. Znači, nije ulaz u Evropu – samo hoćemo da budemo sa vama, nego da se pripremimo.
Činjenica je da "Naftagas" jeste naša najveća kompanija, najprofitabilnija, ali činjenica je da resursi nisu neiscrpni i nije to, kao što gospodin Mirčić kaže, proizvodnja. On ne proizvodi, nego eksploatiše tu naftu i jednom će tu biti kraj. Znači, "Naftagas" mora imati viziju, mora imati budućnost.
Upravo ova vlada hoće da takvoj jednoj kompaniji omogući da ima viziju, da ima mogućnosti da bude na svetskom tržištu, da može da bude konkurencija.
Što se tiče ovih tajkuna o kojima vi pričate, moram ponovo da vas podsetim: tajkune smo mi nasledili od vas. Vi ste ih lepo stvorili, ustoličili, omogućili da legalizuju tu imovinu i to ste nam natovarili na vrat. Znači, ova vlada nema pojavu nijednog tajkuna otkako je došla, samo je dobila u nasledstvo ono što ste joj vi ostavili. Nemojte se brinuti, neće ova vlada praviti tajkunizaciju. Znači, ova vlada radi transparentno, odgovorno, ima viziju, poštuje standarde. Uostalom, zna šta radi. Vi ste pokazali kako ste to radili. Svi ti problemi, sa vama se slažem, koji postoje, to ste sve vi napravili. Sada je nama ostalo da to očistimo, doteramo, uredimo i upristojimo čitavu tu situaciju.
Zato će G17 plus biti za organizaciju jedne velike kompanije. Kao Banaćanin i kao čovek koji je emotivno vezan za "Naftagas" smatram da treba da ima mesto u Evropi, u svetu i da je to kompanija koja treba da bude naš ponos. Zato upravo pokušavamo da se organizujemo i da je dovedemo na taj nivo. Hvala.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Replika, narodni poslanik Mirčić. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Milorad Mirčić

Srpska radikalna stranka
Nisam izašao zbog ovog čoveka, davno sam obećao sa ove govornice da nikada neću komentarisati njegove govore; nije bitan razlog, ali je suština da se obmanjuje javnost.
Dame i gospodo, od ukupne proizvodnje i prometa NIS-a 25% maksimalno učestvuje domaća nafta. Nemojte da pričamo te lokalističke priče – mi prvi koji smo imali bušotinu, mi sa područja ovog ili onog regiona. Nisu to naše ni vaše zasluge, to je splet slučajnih okolnosti. Kamo lepe sreće da je pojedine majka rodila u štali, bar bi nešto naučili u životu.
Što se tiče postojanja jedne kompanije, to je jedna floskula koja se protura javnosti Srbije, kako mi reorganizacijom NIS-a faktički stvaramo jednu moćnu, veliku, jaku kompaniju, gde ćemo konkurisati evropskim kompanijama. To je samo jedan okvir. To je samo jedan plašt kako da se sprovede ideja ovih o kojima sam malopre govorio, koji su bili predmet rasprave i razgovora na Anketnom odboru.
Gde tu logika stvari postoji? Rafinerije, tehnološki i tehnički zaostale. Bušotine, da ne govorimo koliko su mašine i mehanizacija na bušotinama tehnološki i tehničke zaostale. Ko će u to da uloži? Šta mislite, da će konkurencija da uloži u tu kompaniju da bi joj ona bila konkurentna? Neće, nema logike.
Imate partijski zadatak, imate vi cilj, kako ko od vas, ali ono što vam treba – treba vam malo logike, da sednete, pročitate, pitate te ljude.
Ako vi pogledate procene koje su radile neke kvaziagencije iz Italije, nekih belosvetskih prevaranata, videćete da vam te bušotine, o kojima s ponosom pričate, na koje ste toliko ponosni, nisu ušle u ukupnu vrednost procena NIS-a. Gde ste tada bili? Što tada nije taj lokalistički nagon, ili ne znam kako medicinski to da definišem, proradio i rekao – ljudi, ovi nam nisu uračunali realnu vrednost; oni nas na startu kradu pogrešnom procenom.
Ko je radio pogrešnu procenu? Ne ti belosvetski hohštapleri, nego vaši direktori. To nam je donela petooktobarska revolucija. To su te demokratske struje koje su u Americi prodavale u budicama za voće i povrće, a posle toga bili ministri za energetiku u Srbiji, proglašeni za eksperte. To nam je tekovina, za koju zahvaljujemo Milanu Paniću. Vi ste, gospodo, ti koji odlučujete.
(Predsedavajući: Vreme.)
Ostavite se tih priča šta ste zatekli. Sada je trenutak da se realno, racionalno postupajući i donoseći zakonska akta donese korist ovoj Srbiji. Ali, očito da je najveća korist da vi, umesto ovakvih predloga zakona od dve tačke, donesete odluku o raspisivanju izbora. To će biti spas i za Srbiju i za NIS.
...
Pokret obnove Kraljevine Srbije

Vojislav Mihailović

Nova Srbija i samostalni poslanici 9+9 | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Meho Omerović. Neka se pripremi narodni poslanik Dušan Petrović. Izvolite.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Meho Omerović

Samostalni poslanik
Uvaženi predsedavajući, dame i gospodo kolege narodni poslanici, način i brzina kojom smo kasno popodne, pred kraj radnog dana, otpočeli raspravu o predlogu Vlade kojim bi trebalo da se ukine javno preduzeće NIS, svakom građaninu Srbije, a naročito onima koji su zaposleni u ovom velikom sistemu, u najmanju ruku, izazivaju velike nedoumice, čak bih rekao i sumnje zašto se tako ubrzano, dan-dva pred letnji raspust u Skupštini Republike Srbije, želi ići sa ovakvim predlogom zakona.
Podsetiću vas, 7. jula Vlada Republike Srbije je usvojila Predlog ovog zakona; 14. jula je zaglavlje na dokumentu koji je zaveden u pisarnici Skupštine Republike Srbije; 19. jula, kasno popodne, narodni poslanici su dobili ovaj dokument sa sazivom za 20. juli. Vrhunac brzine i brzopletosti je i početak jučerašnje rasprave. Ministar je, svi smo mogli da se uverimo, u neverovatna tri minuta pokušao da obrazloži zašto Vlada Republike Srbije želi da ukine Javno preduzeće NIS.
U svakoj normalnoj državi, a valjda smo svi svesni činjenice da težimo da Srbija jednoga dana bude normalna država, pored građana zbog kojih se sve ovo radi, najveća pažnja se poklanja nečemu bez čega nema života. Mislim na vodu i na energetske resurse.
Da je trebalo da ukinemo jednu od famoznih agencija koje smo kroz prethodne zakone uvodili, kroz raznorazne zakonske projekte, vodila bi se malo veća rasprava i malo više pažnje bi se posvetilo u obrazloženju koje smo juče čuli ovde od ministra koji, nažalost, nije prisutan danas nama, a ne o NIS.
Mislim da je ministar morao da nam da obrazloženje koje je dostojno ovog visokog doma. Obrazloženje koje smo čuli juče od ministra, gospodina Naumova, u puna tri minuta, jeste obrazloženje koje vređa dostojanstvo Skupštine Republike Srbije.
Naravno da je sva priča od strane predlagača priča koja je zasnovana na reorganizaciji ovog velikog preduzeća. Mi u Socijaldemokratskoj partiji govorimo o privatizaciji, jer ovo što nam je ponuđeno nije ništa drugo nego prvi korak ka privatizaciji NIS-a. Sve ovo je, naravno, u skladu sa zakonom. To niko i ne spori. Međutim, nama poslanicima, a ni celokupnoj javnosti Srbije, naročito podsećam – zaposlenima u ovom velikom sistemu, nije predočena strategija o tome kako će se u budućnosti rešavati sudbina NIS-a.
Pravi se reorganizacija NIS-a, ali nikakva ozbiljna analiza ne postoji, kojom bi se to potkrepilo i dokazalo; nama narodnim poslanicima nije ovde predočena, kako bi taj sistem u budućnosti eventualno bolje funkcionisao. Sve što je poznato je sadržano u činjenici da će se javiti ogroman višak zaposlenih i da će mnogi drugi zaposleni, posle ovakve reorganizacije, i dalje ostati nezaposleni.
Juče smo čuli podatak da je sve ovo što nam je ponuđeno navodno transparentno i da je napravljeno u dogovoru sa svim zaposlenim. Odgovorno tvrdim, ako je to tako, zašto onda predstavnici sindikata nisu bili uključeni u izradu jednog ovakvog projekta reorganizacije NIS-a? O njihovim sudbinama je ovde reč, o zaposlenima u ogromnom sistemu koji ima skoro 13.000, kakva je Naftna industrija Srbije. Niko od zaposlenih ne zna ko je višak, jer zavisi od preraspodele radnih mesta i sistematizacije.
Imam nekoliko pitanja za ministra i Vladu Republike Srbije, ali pošto ih nema, nadam se da će predsedavajući, preko stručne službe, obezbediti da ministar dobije ova pitanja i nadam se da ćemo uskoro dobiti odgovore i kao poslanici, ali i odgovore koje verovatno žele da čuju i svi građani Srbije.
Gde je socijalni program? Da li ga ima? Nema ga. Da li je utvrđen deobni bilans? Nije. Da li je tačno da je vrednost zgrade NIS Jugopetrola na Novom Beogradu 2003. godine u decembru procenjena na 100 miliona dolara, a u decembru 2004. godine, samo godinu posle, ta procena iznosi 30 miliona dolara? Gde se izgubilo 70 miliona dolara?
Reč je o istoj revizorskoj kući "Deloitte and Touche", zbog koje je ministar finansija Mlađan Dinkić preksinoć ovde pred poslanicima Skupštine Srbije povukao drugu tačku dnevnog reda ovog vanrednog zasedanja koja je govorila o izboru revizorske kuće za revizije završnih računa budžeta 2002, 2003. i 2004. godine.
Kako i na koji način se izgubilo 70 miliona dolara? Na ovakav način se stvaraju pretpostavke da u samu privatizaciju NIS-a država Srbija uđe na pogrešan način, što može da dovede do posledica takvih razmera da ćemo teško moći da ih otklonimo u bližoj budućnosti.
Ruski književnik Solženjicin je period u Rusiji posle raspada Sovjetskog Saveza kada se pristupilo privatizaciji nazvao prihvatizacijom. Tako su nastali moćni tajkuni, vlasnici gasa i nafte u Rusiji: Berezovski, Hodorovski, Abramovič i slični. Plašim se da se i kod nas u Srbiji ne dešava nešto slično i zato država Srbija mora zadržati kontrolu nad jednim ovakvim sistemom kakav je NIS. Ko je vlasnik takvog sistema, taj ima moć. Da li mi narodni poslanici Skupštine Srbije hoćemo da, kao najviši zakonodavni dom države Srbije, prepustimo tu moć drugom?
Još jednom ponavljam, Socijaldemokratska partija jeste za privatizaciju, ali nigde ne stoji do kog roka ona mora da se sprovede. Postavlja se onda i logično pitanje gde i kome se žuri, da li je mudrije, pitam ja vas, rasparčavati Naftnu industriju Srbije, pa je onda prodavati ili pronaći strateškog partnera koji će obezbediti i adekvatan novac i socijalni program. To je predlog nas iz Socijaldemokratske partije i zato u ovoj brzini i bez valjanog obrazloženja, koje je izostalo od strane Vlade Republike Srbije, mi poslanici SDP-a nećemo glasati za predlog Vlade Republike Srbije kojim se ukida NIS.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam. Reč ima narodni poslanik Dušan Petrović, a neka se pripremi narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Demokratska stranka

Dušan Petrović

Demokratska stranka – Boris Tadić
Gospodine predsedniče, dame i gospodo poslanici, svi zakoni koje Skupština usvaja naravno da predstavljaju događaj u životu jedne države, ali kako svi važni događaji imaju svoje mesto u tom životu, tako postoje i neki događaji koji su važniji od drugih.
Ovaj zakon, i to će se sigurno ispostaviti, predstavlja jedan od najbitnijih pravnih akata koje će ova skupština usvojiti. Postoje, naravno, i važniji: kada parlament bude glasao o predlogu ustava, možda o još ponečem što zaista dotiče život svakoga od osam miliona ljudi koji žive u Srbiji, ali u red najvažnijih propisa ulazi i zakon kojim će biti određena sudbina NIS-a. Zbog čega?
Naftna industrija Srbije je u prošloj godini imala promet od preko tri milijarde evra, u zemlji ovakvoj kakva jeste, našoj, drugu nemamo, koja ima 16 ili 17 milijardi evra bruto društveni proizvod.
Sve što se u Srbiji proizvede, svaka usluga koja se pruži, sve što možemo da zamislimo vredi 16 ili 17 milijardi evra. U ovoj našoj Srbiji NIS je imao promet od preko tri milijarde evra u 2004. godini.
Kako to izgleda u fizičkim veličinama? Četiri miliona tona nafte, toliko potroši Srbija danas, toliko potroši svako ko vozi automobil, toliko potroše sva transferna preduzeća, toliko potroše avioni, autobusi, šta god. Primera radi, kada za nekoliko godina ova zemlja bude imala, posle jednog dobrog i intenzivnog razvoja, standard kakav imaju Grčka ili Mađarska, u Srbiji će biti potrošeno preko sedam miliona tona nafte godišnje. Između ostalog, o tome se ovde i radi.
Radi se, naravno, o NIS-u, radi se o 19 ili 20.000 zaposlenih, radi se o trenutnim investicijama i o Rafineriji u Pančevu i Rafineriji u Novom Sadu, o gasovodu i naftovodu, ali ovde se radi o tržištu od potencijalno sedam milijardi evra. Sudbina tog tržišta u bitnome će odrediti sudbinu osam miliona ljudi koji žive u našoj zemlji. Zbog toga je ovaj zakon toliko važan. Prošle godine je NIS potrošačima isporučio oko 2,5 milijarde kubnih metara gasa. To je jedan bitan deo sistema koji u bitnome utiče na život ljudi u Srbiji.
Zbog toga je važno da debata o ovom pitanju u Skupštini Srbije bude iscrpna, zbog toga je važno da sve činjenice koje bi poslanici trebalo da dobiju i budu stavljene na raspolaganje, zbog toga je važno, gospodine predsedniče, da ovde sedi bar ministar energetike gospodin Naumov, a njemu je izgleda bilo teško da sluša poslanike, ali je to nedovoljno. Kada je ovaj zakon na dnevnom redu, trebalo bi da sedi predsednik Vlade ovde, trebalo bi da sedi potpredsednik Vlade koji je zadužen za privredu. Njihovo neprisustvo ovde i način na koji je ovaj zakon ušao u skupštinsku proceduru govori da nešto nije u redu.
Po hitnom postupku je zakon koji će omogućiti privatizaciju NIS-a, i naravno da postoje argumenti. Opet tu nije ministar da nam ih kaže – postoji sporazum sa MMF-om, postoje rokovi. Pa valjda smo zaslužili (i to je isto tako, gospodine predsedniče, vama upućeno) od predsednika Vlade, potpredsednika Vlade, ministra za energetiku da nam kaže kakav je karakter tih rokova. Mi ionako kao Skupština nemamo predstavu o tome šta se Vlada dogovorila sa MMF-om, ni o drugim stvarima, ni o penzijama, pa isto tako i o tome šta bi trebalo da bude sa NIS-om.
Dakle, po hitnom postupku ušao je zakon, iako je sporazum sa MMF-om potpisan, koliko se sećam, pre nekoliko meseci, pa se pitam šta je čekala Vlada Republike Srbije, dva dana pred završetak ovog vanrednog zasedanja, valjda da poslanike uhvati nekakva praznična ili groznica godišnjih odmora, pa je valjda Vlada mislila, gospodine predsedniče, da mi nećemo ovde da se bavimo zakonom o NIS-u.
Bavićemo se, bavićemo se i u raspravi u načelu, bavićemo se i u raspravi u pojedinostima, bavićemo se koliko god možemo, jer najmanje što može svako od poslanika u ovoj skupštini da učini jeste da iscrpi svaku mogućnost da bude pretreseno ono što je ovde važno.
Nije tačno ono što je rekao ministar energetike i rudarstva gospodin Naumov, nije tačno da se ovde ne radi o privatizaciji NIS-a. Radi se o privatizaciji NIS-a, zbog toga što je stavljanje van snage ovog zakona nužna formalno-pravna pretpostavka da bi država ušla u privatizaciju NIS-a. Zbog toga je nekorektno od ministra, i ja se nadam da će on dati odgovor na to pitanje, da obmanjuje poslanike i javnost Srbije kada je juče u uvodnoj reči izneo jednu takvu tvrdnju.
Dakle, ono što je Demokratska stranka očekivala kao najmanju meru korektnosti, najmanju meru dobrog ukusa od strane Vlade Republike Srbije kao predlagača ovog zakona, jeste da nam ovde izloži strategiju restrukturiranja i privatizacije NIS-a.
Ova skupština jeste vršilac prava osnivača NIS-a, a vlasnik NIS-a jeste Republika Srbija, odnosno svi građani koji u njoj žive. Ova skupština, donoseći zakon o stavljanju van snage Zakona o NIS-u, odriče se svojih prava da kao predstavnik vlasnika vrši uticaj na to šta će se sa ovim vitalnim državnim i društvenim resursom dogoditi. Kada je, poštovana gospodo predlagači, već takva stvar na dnevnom redu, onda su valjda ovih 250 poslanika koji sede u Skupštini Srbije i koji predstavljaju Skupštinu Srbije, i dok ovaj zakon ne bude stavljen van snage, odgovorni, svako od nas, za to šta se dešava sa Naftnom industrijom Srbije. Valjda smo zaslužili da neko dođe ovde i da nam objasni šta je to Vlada namerila da radi sa Naftnom industrijom Srbije.
Niko pri zdravoj pameti neće reći da ne treba da se menjaju stvari u Naftnoj industriji Srbije. Treba da se menjaju, zbog toga što je nužno da bude uložen veliki novac u Naftnu industriju Srbije. Kao što rekoh malopre, kompanija koja uspe da napravi tri milijarde evra u ovako teškim okolnostima ima ogromnu imovinu. Da bi pravila još više novca, da bi država Srbija još više koristi imala od te kompanije, da bi svaki građanin ove države imao što više koristi od te kompanije, potrebno je da bude uložen novac u Naftnu industriju Srbije.
Postavlja se pitanje kako, na kakav način treba da bude uložen novac u Naftnu industriju Srbije. Postoje najmanje tri ili četiri vrlo različita načina koja su oprobana kako u zemljama u okruženju, tako i u zemljama koje nisu na najbližoj distanci sa Srbijom. Neki od tih načina su uspešni, a neki nisu. Negde su nacionalne naftne kompanije zaista postale najveći motor razvoja društava u kojima su u njih uloženi novci, a u nekima ne, u nekima postoje veliki problemi, čak u ozbiljnim državama.
Turska je ozbiljna država, pa je sud poništio tamo privatizaciju najveće rafinerije, koja otprilike preradi oko 30 miliona tona nafte, skoro 10 puta više nego cela Srbija što potroši. Mi potrošimo četiri miliona, a oni imaju 30 miliona tona samo u jednoj rafineriji. Naravno, Turska ima mnogo više ljudi. Ovde pokušavam da objasnim plastično zbog čega je toliko važno da mi kao poslanici znamo šta je Vlada Srbije namerila da uradi sa Naftnom industrijom Srbije.
Čujemo vrlo uznemirujuće vesti. Ne kao poslanici, kroz zvanične izveštaje ministra energetike, Ministarstva finansija, Vlade Republike Srbije, već iz novina. Verovatno ste isto kao i ja čuli da negde u Crnoj Gori poslovodstvo Naftne industrije Srbije, ili već ne znam ko, pregovara sa firmom "Lukoil". O čemu oni pregovaraju? Sklopili su memorandum, a memorandum je nekakva vrsta sporazuma. Šta piše u tom sporazumu? Ko to ima tako veliku hrabrost da kapitalne stvari, koje će uticati bitno na sudbinu države, radi na ovako skrovit i tajnovit način?
(Branka Bošnjak, sa mesta: Pitajte Živkovića.)
Koliko vidim, gospodine predsedniče, poslanici iz G17 plus, naročito ovaj ženski deo, jako su zainteresovani za donošenje ovog zakona, pa se pitam, verovatno neki interes imaju ili mogu da nam daju obaveštenje šta je to pregovaralo poslovodstvo Naftne industrije Srbije sa "Lukoil"-om.