ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 08.05.2006.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

08.05.2006

Sednicu je otvorio: Predrag Marković

Sednica je trajala od 10:10 do 19:10

OBRAĆANJA

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Moguće da ste u pravu. Ovim tempom ćemo svakako sutra raspravljati o drugim zakonima.
Reč ima narodni poslanik Petar Jojić, pa Rajko Baralić, pa Vjerica Radeta.
...
Srpska radikalna stranka

Petar Jojić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, ovde je u pitanju gubljenje vremena i trošenje narodnih para. Kad pogledate Ustav Srbije, na šta su danas poslanici SRS upozoravali, da je Ustav jemstvo prava i slobode, onda ne možemo da zaobiđemo Ustav, a da prethodno pitanje svih pitanja jeste promena Ustava. Kad se promeni Ustav, ideja je moguća, ali sve dok ne bude promenjen i donet novi ustav, uzaludno se troši vreme, uzaludno se troše pare.  
Kada pogledate ovaj predlog, možete iz njega da vidite samo prazne parole, prazne želje, nešto što apsolutno trenutno ne može da zaživi. Što se mi bavimo sada ovim poslom? Kada će biti primenjen ovaj propis? Ova strategija ne može da se okvalifikuje da je to nešto novo.
Strategiju pravosuđa na prostorima moderne Srbije 200 godina grade građani Srbije. Gradio je i Dušanov zakonik i mnogi drugi zakoni u istoriji srpskoga naroda. Srpsko pravosuđe nije osnovano juče, ne osniva se ono na osnovu nekih parametara iz Strazbura, iz Londona, iz Pariza, iz Haga itd. Pravne norme su pravili naši građani, specifično svojim običajima, oslanjajući se i na međunarodno tj. uporedno pravo. Prema ovoj strategiji ispada da smo mi od juče počeli da saznajemo u Srbiji da imamo pravosuđe.
Koji su problemi vezani isključivo za ovu strategiju? Ovom strategijom se traži da pravosuđe bude nezavisno. Kukali smo da smo imali minus policiju, minus pravosuđe, pa kada je došao DOS imamo plus pravosuđe, imamo plus policiju.
Da se povrati poverenje građana. U šta? Ako nije bilo pravosuđa u prošlosti, u koje sada mi to poverenje vraćamo građene? U koje? Ako kažemo da nam treba strategija, jer su građani izgubili poverenje, ako su izgubili poverenje, onda su imali poverenje u pravosuđe, ali unazad pet-šest godina.
Tačno je to da građani Srbije nemaju poverenje u pravosuđe. U tome je problem. Nije problem u strategiji, problem je u kadrovima. Problem je u kadrovima u pravosuđu. O načinu izbora, o načinu razrešenja, o načinu unapređenja, praćenju neprekidno rada pravosudnih organa.
Vi govorite sada o strategiji, o postavljanju predsednika sudova, o novom načinu izbora, a juče ste takoreći, tj. pre 15 dana glasali za Radišu Jovića iz Kuršumlije, za predsednika suda, koji je imao 1.200 predmeta zastarelih, u fioci, protiv šiptarskih terorista. E pa, to nije niko drugi postavljao Radišu Jovića, nego vladajuća većina i vladajuća koalicija. Kako je do toga moglo doći?
Zašto se ne izvrši od ministarstva i Vrhovnog suda i Odbora za nadzor jedan inspekcijski nalaz, inspekcija detaljna?
Što ministar pravde, po Poslovniku, ne zatraži izveštaj o tome: koliko sudija u kom sudu radi na kojim referadama, koliko koji sudija ima predmeta u radu, kada je prvi put sudija predmet dobio u rad, koliko je procesnih radnji izveo kao sudija u tom konkretnom predmetu, kada je održao koje ročište, kada je zaključena rasprava ili pretres u krivičnom postupku, koliko mu je presuda potvrđeno, koliko preinačeno, koliko ukinuto? O čemu mi pričamo?
Mi ovde samo možemo da gubimo vreme i da se zabavljamo. Nema ovde zabave i ne treba gubiti vreme. Da li treba nova rešenja? Da. Koja? Kadrovske promene. Kadrovske promene izvršite u pravosuđu. Ne može vam kuvarica biti predsednik suda! Neću da je imenujem, ali kuvarica. Obična kuvarica je postala predsednik suda. U sudu imate nepotizma koliko hoćete. Onaj predsednik suda, ćerka mu sudija, zet advokat, u jednom sudu, a druga ćerka starešina organa za prekršaje. Vidite, biznis bolji nego bilo gde, bilo na kom mestu.
Nacionalna strategija teži, kaže, da sudski sistem bude nezavisan, transparentan, odgovoran i efikasan. No, pored svega, da je jasno, treba reći, nacionalna strategija kako se zamišlja, polazi prećutno od toga da se u novom ustavu Srbije, tj. pratećem ustavu i pratećem zakonu za sprovođenje ustava, predvidi razrešenje svih sudija i nosilaca pravosudnih funkcija. Da bi se zatim pristupilo ne reizboru, već novom generalnom izboru, koji će dakako biti otvoren za razrešene kadrove. To se sada skriveno potura.
Pri tome, najpre se planira probni izbor sudija na tri godine od strane parlamenta, a na predlog, novog tela, visokog saveta sudstva, posle isteka tog roka, prišlo bi se još jednom izboru, ali ovog puta stalnom imenovanju na sudsku funkciju, što bi neposredno obavio sam visoki savet sudstva. Sada obratite pažnju.
Na temelju novih zakonskih propisa i utvrđenih merila ostaje, međutim, pitanje kako će se prethodno uopšte formirati visoki savet sudstva, posebno kako će biti izabrani njegovi članovi iz redova sudija sa stalnim sudijskim stažom tj. funkcionalno, ako oni sami treba da budu birani i da budu izabrani. Šta sada? Ko će birati sudije?
Prvo, ko će da bira članove saveta? Šest ovih koji se biraju od strane Vrhovnog suda. Ko će njih birati? Kako oni sada mogu da biraju sami sebe ili se planira da se iz postojećeg sastava bira visoki savet sudstva? Ne može. Jednostavno, moraju da podležu, istovremeno, izboru pod jednakim uslovima.
Šta se ovde radi? Ovde se u stvari vodi jedna bitka za pravosuđe. U poslednje vreme svaka partija se bori samo da pod kapu i kontrolu stavi pravosuđe. Da nametne svoju ideologiju.
Ova strategija koja treba da se razmatra danas, da li će biti povučena? Mislim da bi ministar imao najpametnije i najmudrije rešenje da ovo povuče iz procedure, jer se za to još uvek nisu stekli ni politički, ni drugi uslovi da bismo mogli ovu strategiju danas usvajati ili je imati. Od nje nema ništa! Šta imamo od toga ako bismo usvojili ovu strategiju? Nema ništa!
Sada se postavlja jedno pitanje, kako to da će sada do formiranja ovog saveta i do komisije saveta, na strani 7, 1. stav: ''Do donošenja Odluke o formiranju Komisije za sprovođenje Strategije i formalnog imenovanja njenih članova, nadležnosti i funkciju Komisije za sprovođenje Strategije vršiće postojeća Komisija za reformu pravosuđa''. Koja komisija?
Na osnovu kojih propisa? Da li je promenjen Ustav da bi mogla komisija da radi i da bi se mogao ovaj projekat staviti u pravnu proceduru? Ne može!
Ne može preuzeti Komisija za reformu pravosuđa koja je sada usvojena, da ona preuzima nakon toga čak i ovu ulogu mimo Ustava. Dakle, to nema govora, niti bi to trebalo dozvoliti.
Postavlja se jedno pitanje, doći ćemo do Zakonika o krivičnom postupku, vidite, advokatura je stavljena po strani. Zašto nema predstavnika advokature u sastavu ovih 11 članova Visokog saveta za sudstvo? Zašto?! Znate šta, ne dozvoljava se ni odbrana, na putu smo da budu ugrožena osnovna ljudska prava i slobode prema onome što predlažete u Zakoniku o krivičnom postupku. Sprečavate, gospodo, odbranu osumnjičenih i okrivljenih, što neće moći lako da zaživi, što će naići na veliku osudu.
Neće moći u praksi biti primenjivo, jer mi smo ratifikovali Evropsku konvenciju o osnovnim slobodama i pravima i preuzeli obaveze da izvršavamo odredbe te Konvencije. Naše političko pravo je internacionalizovano, izloženi smo kontroli međunarodne zajednice.
Ne možemo mi sada, ovde, samostalno da propisujemo neka pravna pravila koja odudaraju od svetskih i evropskih zemalja, i od Amerike i od Engleske i Njenoga kraljevstva i od Francuske i od Nemačke i od Belgije i od Holandije, Italije, Švajcarske i da ne nabrajam.
Suočićete se, gospodo, sutra, prekosutra kada vam budemo predočili šta činite kada predlažete istragu i predistragu i kako ste je vi to suprotno odredbama međunarodnog prava prevideli u našoj zemlji. Neće valjati, jer time se ugrožavaju ljudska prava i ograničena prava na odbranu.
Sada da vam skrenem pažnju, vidite koliko se ovde organa predviđa. Predviđa se Visoki savet sudstva. Do juče je bio Visoki savet pravosuđa. Nije šija, nego vrat!
Dalje, šta se predviđa, komisija, odbori, narodna kancelarija, sekretarijat, ovo je poput Haškog tribunala.
Uzmite statut Haškog tribunala i videćete ima mnogih odrednica koje se maltene podudaraju, sa formalnog i jezičkog stanovišta, sa Haškim statutom. Dakle, ovaj troškovnik će biti veliki.
Ne bih ja oduzimao vreme, a poslanici SRS su ukazali na veoma bitne činjenice vezane za ovu reformu. Tužilaštvo, kad je u pitanju, ono je sada marginalizovano u ovoj strategiji.
Međutim, ono što nas interesuje, kao radikale, jeste da skrenemo pažnju građanima da će imati veliki troškovnik, jer im Vlada Srbije, kao predlagač, istavlja ogromni troškovnik koji će mnogo da košta poreske obveznike. E, srpski radikali su protiv toga, jer to je bespotrebno. Hvala vam.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala vam gospodine Jojiću. Dakle, narodni poslanik Rajko Baralić, pa Vjerica Radeta, pa Išapnović Ištvan. Devet minuta gospodine Baraliću, izvolite.

Rajko Baralić

Socijalistička partija Srbije
Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine Jojiću, zaboravili ste futrolu od naočara, to je veoma važno, možete da izgrebete sočiva pa da ne vidite jasno, a to nije dobro.
Rekoste nije ista šija i vrat ili da je isto. Nisam razumeo. Nikad ja nisam video jaram na šiji, a na vratu bogami ima.
Gospodine predsedniče, pripremajući se za ovu sednicu, došao sam na sednicu odbora pre nekoliko dana i tamo sam ustanovio da je neko uveo nova pravila o funkcionisanju rada skupštinskih odbora, pa ja vas obaveštavam da neko u vaše ime krši Poslovnik, takođe, protiv vaše volje, a ja znam da vi to želite žarko, ne donosi zakon o Narodnoj skupštini, pa ponižava narodne poslanike.
Detaljno ću vam objasniti, ako budete želeli, ali vas obaveštavam da neću da trpim samovolju činovnika Narodne skupštine Republike Srbije! Ako želim da budem činovnik, zaposliću se u Narodnoj skupštini, ako vam budem bio dobar pa me budete hteli. Ja sam izabrani narodni poslanik i neću da trpim ono što se dešava na skupštinskim odborima.
Dakle, ono što piše u Poslovniku mora se sprovoditi i ja nisam dužan da znam da li će vaš odbor i vaša većina da ima kvorum pa da krenem na put, 500 kilometara ovamo i tamo, pa vas molim, s tim u vezi, radi se o ovom odboru, da Vi vaše činovnike pozovete da popiju kafu, da im objasnite da oni nisu izvor prava, već je izvor prava zakon o Narodnoj skupštini i Poslovnik Narodne skupštine i da onaj ko krši Poslovnik Narodne skupštine mora sa Vama da ima posla.
Ako ste pravi predsednik, a ja znam da jeste i o tome ćemo progovoriti i napisati to što mislimo, jer ne može biti kažnjen onaj ko želi da radi, već treba da bude kažnjen onaj ko nije došao da radi.
Razumeće svi koji treba da razumeju šta sam ja ovde hteo da kažem.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Hvala Vam, postupićemo prema tome. Zahvaljujem Vam što ste me obavestili. Da ne gubite vreme koje imate na raspolaganju, izvolite.

Rajko Baralić

Socijalistička partija Srbije
Nek' propadne sve samo nek' se vrši pravda, ništa nije sporno.
Tri stvari kratko želim da kažem. Ovde je povodom strategije dat značaj budućem opremanju sudova, pa ja želim da kažem zato što ne bi razumeli oni koje ja ovde predstavljam kad to ne bih učinio.
Ne znam kakvi su sve sudovi u Srbiji, kakve su opremljenosti tehničke, softverske, kadrovske, itd.
Moguće je da ljudi u Čačku i Moravičkom okrugu imaju sreću da su ovi sudovi kao u američkim filmovima, da su njihove sudnice sa enterijerom u duborezu, da imaju apsolutnu popunjenost u svakom pogledu, od stručnih saradnika do sudija, izvršilaca i drugih, da imaju restoran bolji i jeftiniji nego što je skupštinski ovde, da imaju bolji vozni park nego Narodna skupština Republike Srbije, a to uopšte nije teško. Narodna skupština Republike Srbije, praktično, nema vozni park.
Dakle, prosto želim da kažem kolegama da bivša država nije o sudovima imala predstavu kao o nekakvoj prćiji, već je u svakom pogledu uložila da se oni i prostorno i tehnički i kadrovski osposobe, da budu sposobni da rade ono što je njihova ustavna i zakonska obaveza.
Tako da, ako se to odnosi na neke druge, nemam ništa protiv, naprotiv, žarko želim da se ti uslovi izjednače kao što su i u Čačku. Mada, moram da kažem kada je ovde u pitanju strategija da su predsednici Opštinskog i Okružnog suda u Čačku razrešeni, iako su novim vlastima 2001. godine, upravo, predali ovakve sudove o kakvim ovde govorim.
Dakle, pozivam vas da to proverite.
Sledeće pitanje se odnosi na ovo o čemu je govorio, u jednom delu, uvaženi kolega Jojić. Ja se sa tim slažem, moram da kažem.
Po stoti put ovde izgovaram, u ovoj se zemlji neko uplašio narodnih poslanika i Narodne skupštine i svaki dan ponešto što je nekad bila izvorna nadležnost Narodne skupštine, odnosno narodnih poslanika, daje u ruke nekom drugom, a taj drugi ne znam čiji izvorni legitimitet ima, koga predstavlja, koga bira i kome polaže račune.
Jedini izvorni demokratski legitimitet imaju narodni poslanici i Narodna skupština, sve drugo je izvedeni legitimitet.
Pa, samo narod bi rekao da se Vlasi ne sete, razni saveti ovaj ili onaj, kako god ih mi ili vi nazivali, uvek rade u interesu ove ili one vlasti, manje ili više.
Kada to čine narodni poslanici i kada to čini Narodna skupština ona to čini javno, građani mogu tačno da znaju ko se za šta zalaže, ko koga predlaže, ko koga i zbog čega osporava, da li je to osporavanje dovoljna argumentacija da neko ne bude izabran i prema tome, mi smo sada praktično obesmislili funkciju Odbora za pravosuđe u ovom smislu i to je onaj deo koji mi se u strategiji ne dopada. Dakle, smatramo da je strategija neophodna, ali ovaj deo osporavam na način kao što to sada činim pred vama i nadam se da to razumete.
Zašto je još potrebna strategija? Imam ovde dva pisma. Jedno je od 17. juna 2003. godine, a jedno je od 27. juna 2001. godine, oba je potpisao isti predsednik Odbora Demokratske stranke, neću pomenuti njegovo ime, jer čovek više, nažalost, nije živ i upućena su, zamislite čuda, inače imaju svoje brojeve, da to ne citiram ovde, Ministarstvu pravde Republike Srbije, ministru, gospodinu dr Vladanu Batiću, lično. Zamislite kako su oni intimizirani, oni se lično dopisuju.
Sada oni kažu zašto neko od sudija ne može da bude biran, pa između ostalog kažu zašto neko ne može, ali onda kažu i zašto neko može. Za godinu i po dana, kaže se za tog sudiju, on je pokrenuo i optužio praktično sve socijaliste u našem okrugu, 120020771-25/20, to je akt kojim Opštinski odbor DS obaveštava lično ministra pravde da neko treba ili ne treba da bude izabran.
Podsećam vas, pošto su ovde mnogi govorili da je bilo ovako ili onako, imam i drugo pismo ovde, ono je iz 2003. godine, koje se, takođe, lično dostavlja Vladanu Batiću i Sonji Brkić. Da podsetim, to je gospođa koja je sa mesta sudije opštinskog suda postala predsednik Vrhovnog suda Srbije, gde se takođe kaže kako neko sme ili ne sme da bude izabran i šta oni o tome misle.
Uvažene dame i gospodo, zato jeste neophodna strategija, a ovo što ja ovde imam, možete da proverite, jeste rađeno u formi najsvetlije demokratske tekovine Dosove vlasti. To je ona vlast koja je u svom sastavu imala dične ministre, neke sam ovde nabrojao, neke druge nisam, vi ih znate! To je ona vlast koja je krala skupštinske mandate, koja je zabranila da radi Ustavni sud Republike Srbije! To je ona vlast koja je podnela 16.000 krivičnih prijava protiv bivših nosilaca vlasti u Srbiji! I zato je potrebna strategija i zato je potrebno da se ojača pozicija onih koji predlažu i biraju sudije i tužioce.
Takođe vas podsećam da su ovde izabrani aktuelni funkcioneri DS u 29 slučajeva, dakle, sekretari ili predsednici opštinskih odbora Demokratske stranke, 2001. godine, a da su pri tom bili advokati ili su bili pravnici u nekim od preduzeća.
Žao mi je što kolege iz DS opstruišu i bojkotuju rad Parlamenta Republike Srbije i žao mi je što nisu u prilici da ovo čuju lično. Oni su bili najgora vlast koja može da se zamisli. U ovom pismu, čak, takođe, pišu, ovo je interesantno za kolege iz DSS, pišu ga 2001. godine – upozoravam vas da su našli vezu sa advokatom, neću reći ime, koji je član opštinskog odbora DSS i preko njega pokušavaju da ostvare uticaj, a vi znate šta to znači. To je bila vaša koalicija, iskrena koalicija, 2001. godine, neka vam je sa srećom.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
Reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta, potom Išpanović Ištvan, pa Milan Stevović.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo, ovaj predlog odluke o utvrđivanju nacionalne strategije reforme pravosuđa, kako se zove, kada sam pogledala i kada sam pročitala šta ovde piše, najpre sam mislila da se neko našalio sa narodnim poslanicima, ali vidim da je ovo ozbiljno i to je zabrinjavajuće.
Zaista neverovatno da ministar pravde, gospodin Stojković, žao mi je što nije ovde da me čuje, da je on predstavnik Vlade za jedan ovako neustavan papir. Ovo zaista ne mogu drugačije da nazovem. Evo ministra.
Ministre, upravo sam se javno šokirala da ste vi, za koga sam verovala da je ozbiljan čovek i dobar pravnik, da ste prihvatili da nam ovde predstavljate u ime Vlade ovu nacionalnu strategiju. Ne znam zaista iz čega ste ovo izvukli, iz čega crpite pravo, gde vam je ustavni osnov, na osnovu čijeg ustava vi nama predlažete ovo, zaista neverovatno, a pogotovo kada se predstavljate kao predstavnik stranke legalista. Ako je ovo legalizam, onda se stvarno pitam kako izgleda anarhija.
Već smo navikli od članova Vaše Vlade, skoro je Vaš kolega, Velja Ilić, kada je govorio, pokušavao, zapravo, da odbrani onu nabavku Šarančićevu, onih šarenih vagona, pa je onda rekao da je Zakon o javnim nabavkama toliko loš da je, otprilike, suludo primenjivati ga. Vi to isto kažete za Ustav. Od Velje nisam ni bila iznenađena, ali od Vas, bogami, iskreno, jesam.
Kada ste se obraćali Narodnoj skupštini rekli ste, između ostalog, da je ''potreba za reformom'', to stoji u Predlogu odluke, ''uzrokovana oštrim sukobom prevaziđenog političko-pravnog uređenja zasnovanog na Ustavu iz 1990. godine sa novim društvenim odnosima koji počivaju na sasvim drugačijim načelima, principima i vrednostima''.
Gospodine Stojkoviću, skoro će šest godina otkad ste smenili one koji su doneli, odnosno narod je doneo Ustav, ali vi ga zovete ''Miloševićev'' Ustav iz 1990. godine, i vi ste se svih šest godina ponašali i radili po vašem stavu, neustavno, protivustavno, jer vi mislite da sve što nije u skladu sa nekim vašim viđenjima, da je to neustavno.
Mi, gospodine ministre, imamo Ustav Republike Srbije i vi biste kao pravnik morali da znate da je ovo akt koga moraju da se pridržavaju svi građani, a pogotovo ministar i Vlada Republike Srbije.
Neverovatno je da vi ovde kao uvodite neke novine, vi nama pričate da je po vašoj strategiji sudska vlast samostalna grana, posebna grana vlasti, da su sudovi samostalni, tužilaštva samostalna, sudovi nezavisni, a evo, pogledajte da krenemo od člana 9. jedinog i postojećeg Ustava – član 9. u stavu 4. kaže: ''Sudska vlast pripada sudovima''. Dakle, postoji zakonodavna, izvršna i sudska vlast. To u ovom Ustavu stoji.
Vi ste ovde danas nama predstavili to kao neku novinu, kao da mi sada prvi put treba da se sretnemo i da se zadivimo Vladi Vojislava Koštunice što se setila da nam to napiše.
Dalje, u članovima od 95. do 106. Ustava Republike Srbije govori se o sudovima i javnim tužilaštvima. Sve do tančina i do detalja, koliko je potrebno da u ustavu stoji, stoji u ovom Ustavu, tako da je stvarno iznenađujuće da ste se oglušili o 13 članova Ustava Republike Srbije.
Od 13 članova Ustava ste se oglušili, odnosno prekršili ste toliko članova Ustava Republike Srbije i to je neverovatno! Rušenje ustavnog poretka, a jeste da ste vi došli na vlast paljenjem skupštine i takođe nekim nedemokratskim načinima, ali rušenje Ustava zaista je nedopustivo i zato bi trebalo čak i da se odgovara!
Rekli ste ovde, ministre, ova strategija obezbeđuje javnost. Mi već imamo dovoljno javnosti, odnosno dovoljno je javnost upoznata sa svim što se dešava i u sudovima, čak i previše, a bez ove vaše strategije mi imamo istupe raznih pozvanih i nepozvanih koji komentarišu, jeste javnost kolega ako izađe portparol koji i sada postoji, a ministar je ovde govori o portparolu kao o nekom otkrivanju Amerike.
Portparoli i sada postoje i sve ono što oni izađu i kažu je protivzakonito i neustavno. Od kada imamo portparole sudova, od tada se javno komentarišu presude prvostepene, od tada se komentarišu postupci u svim fazama. Vi, kao pravnik, znate da to tako ne sme da se radi i vi sada još kroz ovu strategiju Bruna Vekarića i onu Maju Kovačević i onog Tomića, i ne znam koga sve, hoćete još ovako da potvrdite kroz ovu strategiju kao neko veliko otkrovenje u našem pravosuđu.
Dalje kažete, sada kroz ovu strategiju predviđate sajt i onda će svi građani moći da vide, i radnici i sudije i radnici sudova, i svi će moći da preko sajta saznaju, između ostalog, kada je neka presuda doneta. Pitam vas, ministre, gde će zainteresovani građani i javnost Srbije da vide zašto, recimo, presuda za Ovčaru šest meseci nakon izricanja nije doneta. Gde će to da se pročita? Sem Nazaro nije tu i nema ko da je izdiktira, ali to neće pisati na vašem sajtu, odnosno na sajtu suda. A to jeste tačno, gospodine ministre, i vi to dobro znate da je tačno.
Rekli ste da ova javnosti, ti portparoli i sajtovi, da će smanjiti mogućnost korupcije u pravosuđu. Ovo je stvarno genijalno. Tamo ko' onaj što reklamira onaj draj-kuker i kaže da je kupus genijalan, tako i ova vaša strategija.
Gospodine ministre, otkad ste vi, odnosno od kada je DOS preuzeo vlast, od tada ste počeli da hapiste svoje sudije. Sve sudije koje su uhapšene i koje su krivično gonjene nisu iz onog, kako vi kažete, bivšeg režima. Goran Kljajević je vaše delo, 1986. ne znam kada se rodio, ne pitam kada se on rodio i kada je postao sudija, nego kako je postao predsednik suda – kao predsednik kriznog štaba. I vi ste ga sve do dana današnjeg čuvali. Ne mislim vi lično, nego i vi kao član Visokog saveta pravosuđa i Labus, naravno, naravno, Labus.
Dalje, ministre, rekli ste da ćete kroz ovu strategiju, da će sudijskim pomoćnicima plate da dostignu nivo koji će se malo manje razlikovati od plata sudija. Sada vas pitam, šta vas i ko vas je sprečavao da to i do sada bude tako. I bez ove strategije to ste mogli da uradite. Ne radi se o tome da će to biti ni posle strategije, nego se radi o najavi štrajka u pravosuđu, pa onda da vi sada kažete građanima, odnosno zaposlenima u pravosuđu da ćete vi da im povećate plate, pa da ne idu u ovaj štrajk. Ne znam da li će vam poverovati. Bogami?
Kažete, strategijom uvodite ustavne kategorije. Stvarno ne znam šta je to do sada bilo neustavno, osim, naravno, evo, sad, ove vaše strategije. Do sada su sudovi i tužilaštva radili i funkcionisali u skladu sa Ustavom, sa Ustavom Republike Srbije, gospodine ministre, a ovaj na koji se vi pozivate stvarno ne znam čiji je, u Srbiji nije usvojen, a vi ga držite tu malopre ispred sebe. Čiji je to ustav, stvarno ne znam. Solanin, je li? Naš nije sigurno.
Imali ste već vi neustavne kategorije, naravno, Visoki savet pravosuđa, koji će sada da bude neki visoki sudski savet, pa imate, ne mogu a da ne spomenem, neustavnu, Narodnu kancelariju, Borisa Tadića i onog njegovog najvećeg tajkuna Đilasa. Njima ste u budžetu predvideli za tu, neustavnu, Narodnu kancelariju pare, a niste prihvatili da se donese budžet pravosudni i da bude izdvojen iz ovog budžeta. A sada ovde najavljujete da će to posle ove strategije biti moguće.
Stvarno ne razumem šta vas je ometalo da to uradite i kada smo vam svi mi iz SRS govorili, kada smo glasali o budžetu, da se donese poseban pravosudni budžet, tada ste vrteli glavom, odnosno Dinkić, Vi niste bili tu, da je to nemoguće. Kako će biti moguće posle ove strategije i koga ovo i na koji način obavezuje, stvarno ne razumem. Mislim da je ovo još jedna od varki, pošto ste počeli da se osipate, polako se pripremate za izbore i krećete sa kampanjom odavde kroz ovakve papire, koji nikom ništa ne znače.
Kažete ministre da ste godinu i po radili na ovoj strategiji i onda ste otišli po svoje mišljenje, kako ste sami rekli, u Brisel, u Strazbur, u Nemačku, kod Venecijanske komisije. Mogli ste da uradite valjda i bez svih njih ovo što ste uradili, na način kako ste uradili.
Rekli ste, takođe, da posle ove strategije, a uporno ponavljam, ministre, da ne razumem šta vam znači pre strategije i posle strategije, jer postoji Ustav i postoje zakoni, a strategija je spisak želja nečijih, očigledno nečijih, kako ste rekli, iz Brisela, Strazbura, Nemačke, ne znam ni ja odakle, a taj spisak želja nije pravni osnov, ministre, valjda znate da ova strategija, niti bilo koja strategija, ne može biti pravni osnov, kažete vi, posle strategije tužilaštvo će biti jedna vrsta državnog organa, deo izvršne vlasti.
Kako će taj deo izvršne vlasti, a sutra ćemo pričati o Predlogu zakonika o krivičnom postupku, kako će deo izvršne vlasti, odnosno tužilaštvo kao deo izvršne vlasti da vodi istražni postupak. Gde je tu nezavisnost? Gde je tu samostalnost? Gde su tu tri grane vlasti, ministre? Nešto ste, bogami, žestoko pobrkali.
Ovde je bilo nekoliko primedbi. Prvo, ministre, niste dovoljno jasno objasnili onu reklamu koju viđamo, ne znam tamo šta sa krilcima, pa onda posle ide ova reklama Ministarstva pravosuđa, kažu da je sudski nezavisan, transparentan, odgovoran i efikasan. Ne znam, ministre, zbog čega ste imali potrebu da nešto što je opšte poznato i što u svakoj pravnoj državi mora da se podrazumeva, zašto vam treba da to reklamirate. Ovo neka bude, predsedniče Skupštine, poslaničko pitanje: koliko je ministarstvo platilo tu reklamu, pa da vidimo koliko su mogle da se povećaju plate daktilografima u sudovima na ime te reklame.
Dalje, ovde je neko govorio o smanjenju broja sudova koje vi predviđate, a vi ste onda rekli, ministre, da je vama bitno da građanima omogućite efikasno suđenje. Nesporno to jeste bitno, a pitam vas, kako ćete obezbediti efikasno suđenje ako predviđate, u okviru reforme prelaska organa za prekršaje u prekršajne sudove, da se opštinski organ za prekršaje, kao budući sud u Doljevcu, pripoji prekršajnom sudu u Merošini. Vi ovde pokušavate da zaštite budžet Srbije, a za građane vas baš briga. Baš vas briga što je Merošina od Doljevca udaljena 35 kilometara u jednom pravcu, naravno.
Vi ovde pričate kako je tamo na, nekom, Zapadu, kako su sudovi udaljeni ne znam koliko kilometara, ali govorite o ljudima koji žive u zemljama sa visokim standardom. Znate li vi da neko tamo selo kod Merošine, ne može svaki dan ni da dođe do nje taj naš građanin koji živi u nekom selu, jer nema svaki dan ni autobuski prevoz, a vi mu kažete, Merošina ti je preblizu, idi do Doljevca 35 kilometara.
Dakle, ministre, bilo bi dobro da se malo više računa povede i o građanima ove zemlje Srbije.
Neko je takođe pitao ovde ministra zašto se ovoliko juri za Ratkom Mladićem, ali taj kolega koji je to pitao nije u toku, jer ja znam da ministar Stojković nije do kraja u toku sa tom poterom. To se sada radi na naučnoj osnovi, sada je to preuzeo vaš kolega, ministar, Aleksandar Popović, sada on daje izjave o hvatanju i hapšenju Ratka Mladića. Pomaže mu valjda onaj Vučković koji je, svojevremeno, sećate se, govorio da će da hapsi golubove pismonoše, ako su slučajno nosili pisma i poruke Ratku Mladiću, a sada će morati pored golubova da hapsi i pčele, pošto tražite Mladića i u pčelinjacima.
Niste, ministre, odgovorili Tomislavu Nikoliću na pitanje, na osnovu čega je ''specijalni'' sud izdao nalog za pretres stana i privođenje člana SRS, Branimira Đokića. Da li je Branimir Đokić, zato što živi u komšiluku, u blizini kuće Ratka Mladića, i on ratni zločinac, pa treba ''specijalni'' sud da donosi nalog za njegovo privođenje i hapšenje. Još samo moram da vam kažem da mi je jako žao što ne stanujem u blizini kuće Ratka Mladića, sa zadovoljstvom bih pila kafu sa Bosom Mladić i Daliborkom Stojšić.

Predrag Marković

G17 Plus | Predsedava
 Rešićemo ovo pitanje, nećemo rešiti ovaj zahtev, nego ćemo rešiti pitanje, gospođo Radeta, molim vas, rešićemo poslaničko pitanje; samo prvi deo je poslaničko pitanje, a drugi deo je retorski, da ne bi bilo zabune. Dakle, koliko košta izrada, priprema, emitovanje i kampanja spota. Ovo ostalo može da se dobije. Dakle, podatak koji nije adekvatan, razumeli smo se, gospođa Radeta i ja.
Reč ima ministar Stojković.

Zoran Stojković

Ovde su meni postavljena određena pitanja, zaista pravna, ali neću da se upuštam u politiku, jer mi to nije posao, to će raspravljati gospoda poslanici. Ja ću objasniti neke stvari.
Pitali ste me gde je tužilaštvo, kao treća grana vlasti, a ja ću da vam skrenem pažnju da Evropa, skoro 200 godina ima od toga, da je jasno raspravila podelu vlasti i kada postoji zakonodavna, izvršna i sudska.
Ako pretendujete na granu vlasti tužilaštva, moraćete neku novu pravnu teoriju da oformite i da uvedete četvrtu granu valsti. Za sada ona ne postoji, a odgovaram vama, jer ste me pitali.
Ja vam sada govorim, tužilaštvo je deo izvršne vlasti, kome je povereno gonjenje i pošto ste Ustav poneli, a u njemu piše, predlažem da pogledamo, videćete, da se kaže da su sudovi nezavisni, a tužioci samostalni organi. Znači, funkcionalno nezavisni, ali ne kao nezavisni organ i to je naš Ustav rešio, ovaj iz 1990. godine. Rekli ste da ga kršim. Strategija predviđa nešto drugo, ona govori za ono što bi trebalo da se uradi ubuduće.
Znači, ne da dira Ustav ili da ga menja, nego predlaže šta treba da bi se oni nedostaci u pravosuđu otklonili.
Između ostalog, predlaže i kako promeniti neke stvari u ovom postojećem Ustavu. Da li će se on promeniti, to opet zavisi od vas. Ova skupština treba da donese odluku i da provede, da se pristupi donošenju novog ustava.
Prema tome, nismo nijednog trenutka kršili Ustav. Ja se slažem sa Vama da bi to bilo teško krivično delo, tu se apsolutno slažem. Znači, strategija nudi rešenja za ubuduće, koja bi trebalo da otklone nedostatke koje smo mi uočili do sada.
Iz tih razloga, mislim da nije bilo potrebno da se meni prebacuje da kršim Ustav i da eventualno vršim teško krivično delo i odmah bi se složio sa vama da onaj ko krši Ustav vrši teško krivično delo. Kažem, sama strategija predlaže šta treba uraditi ubuduće, pa između ostalog i promeniti Ustav, u ovom delu koji se odnosi – nije spisak lepih želja.
Prvi put imate konstatovano šta je loše i šta treba uraditi, a da li će se to uraditi, to će zavisiti od Skupštine, ali ćemo mi i dalje insistirati na tome, tim pre što je jedan deo ovoga što stoji u strategiji već zakonima uređen.
Mi ne možemo bez promene Ustava da uradimo neke druge stvari. Ako se predviđa novi organ, ako mu se daju određena ovlašćenja, mora u Ustav da se unese da to bude ustavni princip, ali ako se promeni Ustav u tom delu.
Ostalo ćemo mi uraditi i rešiti, ali taj deo ne možemo bez promene Ustava. Ja sam ubeđen da će se doneti novi ustav. Ako pravimo urednu kuću, treba i uredan temelj. Neke stvari su prevaziđene, a ja ne govorim u tom smislu da li je Ustav loš, ovaj prethodni, ni da li je dobar, jednostavno, vreme je pregazilo neke stvari.
I najbolji i najčvršći ustavi su menjani. Znate dobro da američki ustav stoji 200 godina, ali je sa nekih 56 amandmana danas to novi ustav.
Dakle, kako je vreme gazilo određene norme, normalno da je moralo da se sve izmeni, jer ona treba da odgovara nekom društvenom životu i u tom smislu, preambula nije, ali tekst jeste, pa je ceo ustav nov danas. Jedno je preambula, a tekst ustava je ono na osnovu čega posle donosite sve zakone. Prema tome, mislim da nema razloga da se meni prebacuje da sam prekršio Ustav. Hvala.