ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA, 18.05.2006.

8. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

ČETVRTA SEDNICA, PRVOG REDOVNOG ZASEDANjA

8. dan rada

18.05.2006

Sednicu je otvorio: Vojislav Mihailović

Sednica je trajala od 10:15 do 19:10

OBRAĆANJA

...
Srpska napredna stranka

Veroljub Arsić

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u članu 110, na koji je Miljko Četrović podneo amandman u ime SRS, reguliše se koje su nadležnosti Komisije ukoliko utvrdi određene nezakonitosti u obavljanju poslova vezanih za trgovinu hartijama od vrednosti.
Kaže se u članu 110: "Ako u postupku nadzora utvrdi nezakonitosti, odnosno nepravilnosti u poslovanju berze, Komisija donosi odluku kojom nalaže berzi da u određenom roku otkloni te nezakonitosti, odnosno nepravilnosti i može preduzeti jednu ili više mera: 1) izreći javnu opomenu...".
Hajde da kažem, nek je sudija, već kad se postavlja kao neki nadzor i jedan deo poslova je utvrđen zakonom, pa može da izrekne opomenu. Ne znam čemu. Znači, daće nekom žuti karton.
"2) dati nalog berzi da privremeno obustavi trgovinu određenim hartijama od vrednosti, odnosno da isključi sa listinga određene hartije od vrednosti", verovatno na one hartije od vrednosti na koje se odnosi nezakonitost u poslovanju; "3) dati nalog berzi da privremeno obustavi rad u trajanju do tri meseca." Tu ste već poznati po tome, kada je u pitanju obustavljanje rada, a pogotovo kada su u pitanju fiskalne kase.
Širom Srbije poslali ste poresku policiju i tržišnu inspekciju da utvrđuju da li se fiskalne kase koriste u skladu sa zakonom.
Tu imamo, mogu da kažem, veliki broj zloupotreba samog organa koji sprovodi nadzor. Dešava se da se radnja zatvara samo zato što je konkurentska radnji nekog ko je blizak vlasti. Zatvara se čak i zbog jedne kifle. Zatvara se i kada nema zakonskog osnova. Ministar finansija bi trebalo da bude sada u sali, pošto je poreska policija direktno pod njegovom kontrolom.
Znači, čak i kada radnik počne da kuca fiskalni isečak, a uzme novac, zatvara se radnja, i to od jednog do tri meseca itd.
To pravo se daje Komisiji kada je u pitanju berza. Valjda nešto između tog žutog i crvenog kartona.
Idemo dalje, sledeća tačka 4) kaže: "dati nalog za privremenu zabranu raspolaganja sredstvima sa računa berze i drugom imovinom berze u trajanju do tri meseca".
Gospodo, to što ste nekome zabranili da obavlja delatnost, to i možete, u neku ruku, nekim pojedinačnim upravnim aktom, ali ne možete da zabranite nekome da raspolaže svojim sredstvima. Berza jeste jedan vid javnog posla, ali je imovina njihova privatna stvar.
Imate pravo da zabranite korišćenje imovine samo na osnovu odluke suda, kao privremenu meru da možda tim korišćenjem imovine, sredstava itd, pokretne i nepokretne imovine, ne stvori takve uslove da onemogući da nekoga obešteti tom imovinom, za štetu koju mu je naneo. Ali, to je posao suda, nije posao Komisije. To je isključiva nadležnost sudskih vlasti.
Ne možete nikome da zabranite da raspolaže privatnom imovinom, to je Ustavom garantovano pravo, bez odluke suda, jer Komisija ima tu snagu, tu moć, da je ona i starija od sudske vlasti, a organ je izvršne vlasti. Čak i ova Skupština Srbije mora da poštuje odluke Ustavnog suda Republike Srbije, a kamoli neka komisija da ne poštuje odluke nadležnog suda ili da smatra da joj takve odluke ne trebaju, ili da joj dajete zakonom ovlašćenja da ne poštuje sudsku vlast.
Dalje: "5) dati nalog za privremenu zabranu isplate naknada članovima organa uprave berze", hajde uprava, oni su odgovorni za neke nezakonitosti, da kažemo - eto, nećeš primiti platu tri meseca, kažnjen si, mada je i pravo na rad i isplatu zarade isto garantovano pravo Ustavom, ali se kaže "i zaposlenima". Šta interesuju čistačicu, tehničko lice, kafe kuvaricu, nekoga ko radi u tehničkim službama, nepravilnosti u radu njegovog poslodavca? Zar vam se ne čini da ste u toj želji da dokažete kako je ovo dobar i rigorozan zakon preterali?
S jedne strane, dali ste ovlašćenja, dali ste povlastice –dali ste ovlašćenja Komisiji, dali ste povlastice Republici Srbiji, Narodnoj banci, ali ne da bi te povlastice bile korišćene u korist države i Narodne banke, nego u korist pojedinaca. S druge strane, zabranjujete da se isplati zarada radnicima koji su tehnička lica na berzi: obezbeđenje, kafe kuvarica, čistačica itd. Ili, administrativni radnik, šta on ima s tim? Da li želite da kaznite nekoga ko nema nikakvu odgovornost za sve ono što radi njegov poslodavac? Opet se postavlja pitanje da li je to u skladu sa Ustavom – pa nije. Da li je to mešanje u posao sudskih organa? Jeste. To jeste problem.
Ovamo ste, kao navodno, u ustavnom osnovu da Komisija nije nezavisno regulatorno telo, nego obavlja svoj posao sa nadležnostima koje joj prenosi Vlada, obrazloženje vam je da je jedino takvo rešenje moguće zato što je tako predviđeno Ustavom. Znači, Komisija ne može da bude nezavisno regulatorno telo, jer nije ustavna kategorija.
Onda toj istoj komisiji u članu 110. dajete isključiva prava koja pripadaju sudskoj vlasti, što znači da će berza moći da bude i zatvorena i novac blokiran, možda u korist neke druge berze. Možda te nepravilnosti, koje budu bile, nisu tako velike da mora da dođe do jednog ovakvog rigoroznog dela. Ko to treba da procenjuje? Valjda nadležni sud.
Pre neki dan smo imali raspravu ovde u Skupštini o obuci sudija. Hoćemo li sada da imamo zakon za obuku članova Komisije za hartije od vrednosti? Ako već preuzimaju posao suda, dajte da im damo iste uslove koje ima i sud.
Jednostavno, meni izgleda da je ovaj zakon na brzinu napisan, nije, kao što to neko kaže, pisan dve godine. Pojedini zakoni, kao što je Zakon o akcionarskim društvima i Zakon o investicionim fondovima, napisani su još u septembru mesecu, a evo na neki izuzetno čudan način, pazite ovo, 28. aprila 2006. godine, znači poslednjeg radnog dana u aprilu, ovo je stiglo u Skupštinu Srbije; 30. aprila je sednica Skupštine Srbije zakazana. Ovo je već bilo na dnevnom redu. Da podsetim, to je bio poslednji dan u aprilu, nedelja. Očigledno je da se nekome žurilo da ovaj zakon bude što pre izglasan, jer ste sasvim sigurni da je pitanje dana kada će ova skupštinska većina da otkaže poslušnost Vladi Republike Srbije. U tome jeste problem.
Znači, ovaj zakon je pisan na brzinu, isti ljudi koji su pisali i ova dva prethodna zakona pisali su i ovaj, to se vidi po stilu, ali su kasnili nekih šest meseci u pisanju ovog zakona u odnosu na druge zakone.
Znači, nešto vas je ozbiljno nateralo da na brzinu napišete jedan ovakav zakon, sa mnogo nedostataka, niste uspeli ni sami da ga pregledate. To što vas je nateralo da to radite na brzinu jeste strah od gubitka vlasti.
I treba da se plašite toga, ali ne zbog gubitka vlasti, nego zbog svega onoga što su radili oni ljudi koji su sprovodili vlast; treba da se plaše zakona, jer su kršili zakon dok su vršili vlast.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Zahvaljujem se, gospodine Arsiću.
Da li još neko želi reč o ovom amandmanu? (Ne.)
Na osnovu člana 140. stav 5. Poslovnika, Zakonodavni odbor je podneo amandman na član 111.
Odbor za finansije je prihvatio ovaj amandman. Vlada je takođe prihvatila, ali nije zvanično dostavila
Na član 112. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Jovan Todorović, Bojan Kekić i Milorad Vučelić.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li se neko javlja za reč? (Ne.)
Na osnovu člana 140. stav 5. Poslovnika, Zakonodavni odbor i Odbor za finansije podneli su, u istovetnom tekstu, amandman na član 113.
Odbor za finansije je prihvatio amandman Zakonodavnog odbora. Vlada je takođe prihvatila ovaj amandman, ali nije zvanično dostavila.
Na član 113. amandman je podnela narodni poslanik Sanja Čeković.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Niko se ne javlja za reč.
Na član 113. amandman je podneo narodni poslanik Goran Cvetanović.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila ovaj amandman.
Za reč se javio narodni poslanik Zoran Krasić. Izvolite, gospodine Krasiću.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Kada Zakonodavni odbor podnosi amandman onda se podrazumeva da je pravno moguć, mada je pravno nelogično da nemamo stav Vlade.
Član 113. reguliše osnovni kapital organizatora vanberzanskog tržišta i mi smo tu podneli amandman, tražimo da se sa 300.000 evra u dinarskoj protivvrednosti to poveća na pet miliona evra.
Moram da se vratim na identičnu odredbu koja je regulisala osnovni kapital berze. I jedan i drugi član počinju rečima "novčani deo osnovnog kapitala iznosi" i dat je neki iznos.
Ovde vidimo da ovaj što piše ne zna šta je osnovni kapital privrednog društva, verovatno zbog toga Bubalo nije hteo da dođe ovde, pošto je zastupao taj Zakon o privrednim društvima.
Prilikom osnivanja svakog privrednog društva propisuje se koliki je taj osnovni kapital. U našem Zakonu o privrednim društvima nemamo odredbu koliko taj novčani deo treba da iznosi. Gde se propisuje novčani deo osnovnog kapitala?
Propisuje se kod banaka, osiguravajućih društava i svih drugih finansijskih institucija, zato što je to garancija ukupne likvidnosti tog privrednog subjekta koji uvek ta sredstva mora da ima, bez obzira u kom obliku, ali ta sredstva su uvek prisutna kako bi mogao da taj privredni subjekat odgovara, pošto je pravno lice, pa je nosilac prava i obaveza; da bi se odgovaralo, da bi se ispunila neka obaveza, uvek je potreban taj materijalni aspekt obaveze, a to je neka vrednost i obično se vrednost izražava u novcu.
Pošto je gospodin Arsić pisao ove amandmane, pošto zna sa kim ima posla, pristupio je jednom malom lukavstvu, pa je povećao ovaj iznos. Sada da čujete šta nam odgovaraju Mlađini eksperti.
Kažu da se, naravno naredbodavno, amandman ne prihvata; uporedna praksa na veoma jasan i eksplicitan način pravi razliku u osnovnom kapitalu između dva organizatora tržišta.
Znači, priča se samo o osnovnom kapitalu, nema novčanog dela, kako počinje član. Vidite kako je Arsić njih majstorski prevario.
Kao, na primer, u Poljskoj, gde je osnovni kapital berze pet puta veći od propisanog osnovnog kapitala za organizatora vanberzanskog tržišta, a u Češkoj je taj odnos 1:10 u korist osnovnog kapitala berze. Nigde nema ni govora o novčanom delu osnovnog kapitala. Oni su se ovde potrudili da daju stvarno dugačak odgovor, ali nigde nema novčanog dela, a amandman se odnosi samo na novčani deo osnovnog kapitala.
Vidite kako je to Arsić majstorski izveo i, naravno, omalovažio Vladu Mlađana Dinkića, za koga odavno znamo da pojma nema o ekonomiji i o ovoj stvari. Ne može da se sastavi.
Nešto je malo bolji nego Đelić, to moram da priznam vama iz G17. Onaj pa dibidus ništa ne zna.
Smejali su mu se u Ministarstvu finansija, učili ga šta je budžet, živa katastrofa. To javnost mora da zna. Ne pada sneg zato što mu je vreme, nego da se vide tragovi. Evo kako je Arsić to majstorski izveo, podneo amandman, eksperti da odgovore i promašili temu.
Visina osnovnog kapitala se određuje Zakonom o privrednim društvima, uz neke specifičnosti koje mogu da se predvide nekim propisima. Ovde treba da se reguliše taj novčani deo osnovnog kapitala, ali oni ne znaju šta je osnovni kapital, ne znaju zašto je on potreban. Samo da vas podsetim, zato što vidim da ovde ima taze ljudi, pa čak i ovih koje je angažovao Mlađan Dinkić.
On je prvu pogrešnu stvar uradio kada je došao na mesto guvernera, što nije u skladu sa članom 80. Zakona o bankama i finansijskim organizacijama propisao kako će da se vrši revalorizacija osnovnog kapitala banaka i finansijskih organizacija.
Oni koji se malo razumeju u to poslovanje shvatiće da je neispunjavanjem te obaveze on stvorio uslove da obriše one banke, između ostalog, a prozivali su ga svi oni koji se razumeju u bankarski sistem da treba da se izvrši revalorizacija, kako bi se dobili pravilni i istiniti iskazi o stanju imovine naših banaka.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Na član 121. amandman je podneo poslanik Jovan Daja.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Jovan Daja.

Jovan Daja

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS podneo sam amandman na član 121. Predloga zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata: "Član 121. briše se."
Obrazloženje Vlade: "Amandman se ne prihvata. Ovom odredbom se ne omogućava povlašćeni tretman određenih učesnika na tržištu, već se propisuje efikasnija i fleksibilnija trgovina standardizovanih finansijskih derivata koju vrši Republika Srbija, Narodna banka Srbije i profesionalni investitori za koje se zna da su najlikvidniji i najsigurniji učesnici na tržištu.
Citiraću vam član 121: "Standardizovanim finansijskim derivatima može se trgovati van organizovanog tržišta kada se ponuda za kupovinu, odnosno prodaju vrši bez javnog oglašavanja, ako se, s obzirom na vrstu standardizovanog finansijskog derivata, njime može trgovati i van organizovanog tržišta i ako: 1) kupovinu, odnosno prodaju standardizovanih finansijskih derivata vrši Republika; 2) kupovinu, odnosno prodaju standardizovanih finansijskih derivata vrši Narodna banka Srbije; 3) ako su ugovorne strane profesionalni investitori".
Predlažemo da se ovaj član briše zato da bi se stvorili ravnopravni uslovi za sve učesnike na tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, gde nema privilegovanih.
Da Vlada Republike Srbije i Narodna banka ne mogu biti povlašćeni na tržištu hartija od vrednosti, kako bi se sprečile zloupotrebe nekih ljudi iz Vlade i Narodne banke Srbije koji su nam odranije poznati po raznim finansijskim aferama i koferima, koje su bile efikasne i veoma unosne. Zato vam predlažemo da prihvatite ovaj amandman.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 123. amandman je podneo narodni poslanik Branislav Rankić.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 127. amandman je podneo narodni poslanik Milan Stevović.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 127. amandman je podneo narodni poslanik Dragan Čolić.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 129. amandman je podneo narodni poslanik Dragoljub Anastasovski.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Da.)
Reč ima narodni poslanik Dragoljub Anastasovski.

Dragoljub Anastasovski

Srpska radikalna stranka
Dame i gospodo narodni poslanici, u ime SRS podneo sam amandman na član 129. stav 1. Predloga zakona o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata kojim tražim da se u članu 129. stav 1. reči "i dodatne dokumentacije" brišu.
Mislim da nema potrebe da Komisiji za hartije od vrednosti dajemo mogućnost da se nekim podzakonskim aktima reguliše ono što je zakonom regulisano.
Sadržina zahteva koji se podnosi Komisiji za hartije od vrednosti radi dobijanja dozvole za obavljanje delatnosti brokersko-dilerskog društva je taksativno navedena u Predlogu zakona, te ne vidim svrhu da Komisiji za hartije od vrednosti dozvolimo da bude više od zakona. Ovim se Komisiji za hartije od vrednosti omogućava da bude iznad zakona i da sama reguliše ono što je već zakonom regulisano.
Komisija za hartije od vrednosti je formirana na predlog ministra finansija gospodina Dinkića i najverovatnije je da će, ako ovako ostane i ne prihvati se moj amandman, imati mogućnosti da stavlja u privilegovani položaj svoje prijatelje, rodbinu i ostale koji će se enormno bogatiti, a država neće imati nikakve koristi od toga.
Zato bih molio narodne poslanike da u danu za glasanje usvoje amandman koji sam podneo i ove reči izbrišu. Hvala.

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Da li još neko želi reč? (Ne.)
Na član 129. amandman je podneo narodni poslanik Vitomir Plužarević.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 130. amandman je podneo narodni poslanik Miloš Dišić.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 130. amandman je podneo narodni poslanik Milan Škrbić.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 137. amandman je podneo narodni poslanik Igor Bečić.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 137. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Buha.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 137. amandman je podneo narodni poslanik Sulejman Spaho.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 173. amandman je podneo narodni poslanik Milorad Krstin.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 177. amandman je podneo narodni poslanik Boban Vojinović.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć. Vlada nije prihvatila amandman.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 219. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Sanja Čeković i Nataša Jovanović i zajedno narodni poslanici Jovan Todorović i Hranislav Perić.
Vlada i Odbor za finansije su prihvatili amandman, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć, pa konstatujem da je ovaj amandman postao sastavni deo Predloga zakona.
Na član 220. amandmane, u istovetnom tekstu, podneli su narodni poslanici Sanja Čeković i Petar Jojić.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor predlaže da se amandman odbije.
Reč ima narodni poslanik Zoran Krasić.
...
Srpska radikalna stranka

Zoran Krasić

Srpska radikalna stranka
Preskočili smo veliki broj amandmana zato što ne treba ponavljati razloge koje smo već istakli u raspravi povodom prethodnih amandmana.
Član 220. reguliše nadležnost Komisije za hartije od vrednosti. Nismo hteli da prigovaramo za ovo što je navedeno u stavu 1, jer tu postoji 17 tačaka gde su razgraničene te pojedinačne nadležnosti.
Koliko vidim, u svim amandmanima koji su podneti na član 220. traži se brisanje stava 3, i Sanja Čeković, i Petar Jojić i Jovan Todorović, s tim što Jovan Todorović još nešto traži pored toga.
Šta je problem? Vlada predlaže da u stavu 3. bude tekst: "Poslove iz stava 1. tačka 1) - 14) ovog člana Komisija obavlja kao poverene poslove."
Dakle, ako se u obrazloženju tvrdi da je Komisija za hartije od vrednosti nezavisno regulatorno telo, onda ovako nešto ne bi smelo da stoji u stavu 3, ali čim stoji u stavu 3. i navodi se da su to sve tačke od 1) do 14), onda znači da su to poslovi iz nadležnosti organa državne uprave. To su poslovi koji bi, po logici stvari, trebalo da budu u nadležnosti Ministarstva finansija.
Nekada je tako bilo, prema zakonu iz 1993, 1994. godine, kada su se prvi put pojavile kod nas odgovarajuće norme koje su dale mogućnosti da se formiraju berze, brokeri, dileri itd.
Tada je, nezavisno od Komisije za hartije od vrednosti, dozvolu za rad davalo savezno ministarstvo finansija, a bila je ovlašćena savezna vlada da bliže propisuje uslove na bazi tog zakona.
Sada je kod nas u primeni jedan potpuno drugačiji koncept, a taj koncept je počeo da se razvija onog momenta kada je krenulo sa agencijama po uredbama Đinđićeve vlade, kasnije RRA, Agencija za duvan, onda je država razvlašćena, pa Savet za telekomunikacije, da ne ređam sve redom, znate i sami da gotovo u svakom resoru postoji po nekoliko nezavisnih regulatornih tela.
Oni svi moraju da budu u istom pravnom položaju u smislu njihovog statusa, a ovde ne. Ovde se kaže – to su povereni poslovi. Kada se kaže da su povereni poslovi, onda nadzor i kontrolu nad vršenjem tih poslova, odnosno nad Komisijom za hartije od vrednosti, vrši izvršna vlast, u liku, a bogami i delu Mlađana Dinkića.
Ovaj član je važan, jer on ukazuje na jedan manir da sve ono što se napred napiše i promoviše kao evropski put, trasa, tekovina, standard, na kraju kada se neko uplaši da bi to moglo da se otrgne iz njegovih ruku i njegove lične kontrole onda brže-bolje ide odredba i vraća se u krilo onoga ko je tvorac jednog ovakvog koncepta.
Moram da kažem, kada se frljate sa tim poverenim poslovima, morate da vodite računa i o načinu finansiranja.
Da bi to bilo i vama jasno, a i gledaocima, a naročito onima u lokalnoj samoupravi – za sve poverene poslove koje obavlja lokalna samouprava lokalnoj samoupravi se garantuju sredstva iz budžeta.
To biste vi iz finansija morali da znate. Vi ovde imate poprilično nedefinisan način kako se finansira Komisija za hartije od vrednosti, ali moram da vam kažem, njeni prihodi i rashodi se iskazuju u samom budžetu Republike Srbije, na osnovu Zakona o budžetskom sistemu Republike Srbije.
Ako pričate da se neki poslovi obavljaju kao povereni, onda Republika te poslove mora da finansira, a ovde ste dali i nekoliko modaliteta samofinansiranja Komisije za hartije od vrednosti.
Gospodine Anđelkoviću, s obzirom da u nastavku mi još imamo sedam-osam amandmana, možda čak i deset, i da se, u suštini, ponavljaju razlozi koje smo isticali u raspravi, mi nećemo više da se javljamo povodom ovih amandmana, jer procenjujemo da smo javnost na primeren način obavestili da ovde neko nas tera da prihvatimo privatne propise ljudi koji smatraju da su nezamenljivi, da vedre i oblače, da mogu sve i svašta da rade.
Mislimo da smo dovoljno skrenuli pažnje, a nadamo se da ćemo i sutra imati prilike, povodom sličnih propisa. Razmišljanje o tim oblastima je identično kao povodom ovog predloga zakona. Mislim da ćemo i tada imati prilike da upozorimo građane (naravno, ne da ih plašimo nego da ih upozorimo) da su sve ove novosti koje dolaze iz kuhinje Mlađana Dinkića vrlo opasne i da su, pre svega, u funkciji razvoja kriminala. Onda ovi iz DSS-a, što kažu da se efikasno bore protiv kriminala, mogu to vrlo efikasno da urade, samo treba da uhapse Mlađana Dinkića..

Zoran Anđelković

Socijalistička partija Srbije | Predsedava
Gospodine Krasiću, zahvaljujem se na razumevanju.
Da li se još neko javlja za reč? (Ne.)
Na član 220. amandman su zajedno podneli narodni poslanici Jovan Todorović i Hranislav Perić.
Odbor za finansije nije prihvatio amandman, a Zakonodavni odbor predlaže da se amandman odbije. Vlada ne prihvata amandman.
Da li neko želi reč? Da, narodni poslanik Hranislav Perić.