PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 01.10.2007.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

01.10.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 10:05 do 17:50

OBRAĆANJA

...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Zahvaljujem narodnom poslaniku Vlatku Ratkoviću.

Reč, povodom Poslovnika, ima narodni poslanik Vjerica Radeta, a neka se pripremi za diskusiju narodni poslanik Laslo Varga, zatim, Nebojša Ranđelović, u ime Poslaničke grupe.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

 Dame i gospodo narodni poslanici, u Poslanički klub SRS-a stigao je jedan faks od gospodina Božidara Perića, predsednika Upravnog odbora Zdravstvenog centra Gnjilane. Prema našim saznanjima, ovaj faks su dobile i ostale poslaničke grupe. S obzirom na to da će u Šilovu još vrlo kratko vreme biti struje, očekuje se da poslanici Srpske radikalne stranke, a pretpostavljam i vi ostali, obaveste javnost o onom što se trenutno dešava u tom zdravstvenom centru.
Poštovana gospodo, pročitaću ovo, kratak je tekst. ''Obaveštavam vas i molim da ovo iznesete u javnost, u Srbiji - o postupcima vd. direktora Zdravstvenog centra Gnjilane Milorada Todorovića.''
Inače, Zdravstveni centar Gnjilane, pretpostavljam da znate, obuhvata celo Kosovsko pomoravlje.
''Naime, gospodin Todorović ne poštuje odluku Vlade Srbije o imenovanju novog upravnog odbora i sprečava konstituisanje Odbora, time što nas bojkotuje, ne da nam prostorije za rad, a naredio je sekretaru Zdravstvenog centra da ne sme doći na uredno zakazani sastanak Upravnog odbora, tako da sekretar nije prisustvovao, niti nam omogućio pristup dokumentaciji za rad.
Takođe, Todorović ne priznaje odluku Vlade i novi upravni odbor, govoreći po narodu da je novi odbor imenovala Vlada Kosova. Zatim, on je naložio svojim radnicima, vršeći pritisak na njih da će ih isterati s posla, da potpišu peticiju u Zdravstvenom centru i tu peticiju je proširio i po srpskim sredinama Kosovskog pomoravlja, lažući ljude da se radi o uzimanju potpisa i broja ličnih karata radi dobijanja pomoći.
Na svaki način vrši pritisak na članove Upravnog odbora i članovima Upravnog odbora iz redova Zdravstvenog centra naredio je da niko ne sme doći na sastanak Upravnog odbora, uz pretnju da će ih suspendovati sa posla. Gospodin Todorović krši zakon i ne poštuje našu državu, odnosno odluku Vlade Republike Srbije.
Takođe, imamo informaciju da je na jednog člana Upravnog odbora vršio ogroman pritisak, tako što je poslao načelnika SUP-a Gnjilane da mu preti, tako da je on veoma uplašen i plaši se da dođe na sednicu Upravnog odbora.
Ovo je zaista haos i veliki strah kod ljudi. Zato vas molim da ovo iznesete u javnost i da organe države obavestite o ovome.''
S obzirom na to da smo mi ovaj faks dobili, evo, ja sam ga pročitala, upravo, u tekstu u kom je poslat, neverovatno je da Vlada Republike Srbije ne reaguje, a ima ove informacije. Naime, rešenje o imenovanju predsednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora Zdravstvenog centra Gnjilane, od 20. septembra 2007. godine, upravo je donela Vlada Republike Srbije i ona je ta koja bi trebalo da se pobrine o sprovođenju ovog rešenja.
Naravno, jasno vam je, svakako, da među članovima Upravnog i Nadzornog odbora nema članova SRS-a i da nije naš motiv da reagujemo i upozoravamo javnost to, već činjenica da se dešavaju takve stvari na teritoriji Kosova i Metohije i da se građani obmanjuju.
Taj gospodin, Milorad Todorović, inače, član DSS-a, prema informacijama koje mi imamo, ima bolnicu u Ćupriji i uzurpirao je televiziju u Šilovu, tako da se tamo može gledati samo ono što njemu odgovara, a poznat je i kao ministar u Vladi Bajrama Redžepija iz 2001. godine.
Takav čovek sebi dozvoljava ne samo to da ne sprovodi odluke Vlade Republike Srbije, već i da obmanjuje građane u Šilovu, da u celom Kosovskom pomoravlju uzurpira vlast, a Vlada Republike Srbije ne reaguje.
Ovim putem obaveštavam i javnost, i te građane koji čekaju da ovo čuju. Nadam se da će članovi Vlade, evo, gospodin Marković me, doduše, ne sluša, ali može da pročita stenogram, obavestiti Vladu Republike Srbije, gospodina ministra Jočića i ostale nadležne ministre, Tomicu Milosavljevića, predsednika Vlade, naravno, i da će omogućiti da se ovaj upravni odbor sastane. Pokušali su to i pre dva dana, ali taj direktor to nije dozvolio, evo, čekaju danas i pokušavaju, ali im ne dozvoljavaju da uđu u prostorije da počnu da rade i da sprovode rešenje Vlade Republike Srbije.
Izvinjavam se što sam prekoračila vreme. Hvala vam.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Hvala vam, gospođo Radeta.

Reč ima narodni poslanik Laslo Varga, a neka se pripreme Pastor Balint i Ranđelović.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Laslo Varga

Poslanički klub nacionalnih manjina
Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, poslanici Saveza vojvođanskih Mađara su spremni da podrže ova četiri predloga zakona u slučaju da se prihvate naši amandmani.
U vezi s izmenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima, želim da kažem da ovaj predlog zakona predstavlja usklađivanje važećeg zakona sa činjeničnim stanjem, ali, istovremeno, za nas predstavlja i mogućnost da se u jednom smislu izađe u susret nacionalnim manjinama. Stoga smo predložili jedan amandman.
Naime, prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, nacionalni saveti nacionalnih manjina imaju pravo da utvrde svoje nacionalne praznike, koje posle potvrđuje Savet Republike Srbije za nacionalne manjine. Međutim, tim zakonom nije regulisano pitanje načina praznovanja tih praznika.
Stoga smo predložili da pripadnicima nacionalnih manjina bude omogućeno da ne rade u dane svojih praznika, koje, kao što sam rekao, utvrđuju nacionalni saveti, a potvrđuje ih Savet Republike Srbije za nacionalne manjine, telo koje, inače, čine resorni ministri i svi predsednici saveta nacionalnih manjina. Veoma je važna činjenica da ovo telo odlučuje većinom glasova svih predstavnika Vlade i većinom glasova svih nacionalnih saveta, pa je time, praktično, onemogućena bilo kakva zloupotreba onog prava čije se utvrđivanje ovim našim amandmanom predlaže.
S druge strane, u vezi sa Zakonom o državnoj upravi, želim da kažem da smo bili spremni da prihvatimo Predlog zakona isključivo u slučaju da se stavovi 2. i 3. člana 3. Predloga zakona brišu. Mi smatramo da propisivanje obaveze pokrajinskim organima da svoje odluke dostavljaju u roku od 24 časa republičkim ministarstvima stavlja u potpuno podređeni položaj Autonomnu pokrajinu Vojvodinu.
Naime, sve odluke Autonomne pokrajine se objavljuju u "Službenom listu AP Vojvodine" i na taj način su dostupne svima. I nadležna ministarstva imaju mogućnost da prate "Službeni list AP Vojvodine", a time i ustavnost i zakonitost odluka organa Vojvodine. Imaju mogućnost da, posle objavljivanja ovih odluka, a pre njihovog stupanja na snagu, nadležno ministarstvo predloži Vladi Republike Srbije da pokrene postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti, a Ustavni sud ima mogućnost da, do donošenja svoje odluke, odloži stupanje na snagu ovih odluka.
Za nas je potpuno nejasno kako može Ministarstvo na čijem se čelu nalazi predstavnik DS-a da predloži jedno ovakvo rešenje, imajući u vidu da se Demokratska stranka do sada zalagala za autonomiju Vojvodine, a ovim se predlaže jedna vrsta tutorstva nad AP Vojvodinom.
Mogli smo uočiti da je prilikom pisanja Ustava Republike Srbije Demokratska stranka, na neki način, odstupila od svojih ranijih stavova u vezi s AP Vojvodinom.
Ne znam da li je ovo nastavak promene politike DS-a o ovom pitanju.
Za nas, svakako, nije prihvatljivo ovo rešenje, tako da ćemo glasati za Predlog ovog zakona samo ukoliko se prihvati ovaj naš amandman.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Izvolite. Narodni poslanik Pastor Balint.
...
Savez vojvođanskih Mađara

Balint Pastor

Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, poštovani narodni poslanici, ja bih samo u nekoliko rečenica želeo da iznesem stavove Poslaničke grupe manjina o predloženim zakonima, odnosno predloženim izmenama i dopunama zakona. Nastojaću da ne ponavljam ono što je malopre gospodin Varga izneo ispred Saveza vojvođanskih Mađara. Samo ću pokušati da podvučem ono što smatram najbitnijim iz njegovog izlaganja i iz amandmana koji su podneli narodni poslanici Saveza vojvođanskih Mađara.

Što se tiče Predloga izmena i dopuna Zakona o državnoj upravi, nama, stvarno, nije jasno zašto je na ovakav način regulisan član 3. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnoj upravi. Član 3. zakona o izmenama i dopunama kaže, u stavu 2 - organ autonomne pokrajine dužan je da odluku koju donese dostavi u roku od 24 sata nadležnom ministarstvu, koje je dužno da u roku od 48 sati predloži Vladi da pokrene postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti odluke, ako smatra da ona nije u skladu sa Ustavom ili zakonom.

Naravno, slažemo se da akti treba da budu podložni ustavnoj kontroli i ne smatramo da akti organa AP Vojvodine treba da budu izuzetak od ustavne kontrole, ali nije nam jasno zašto su organi AP Vojvodine dužni da odluku dostavljaju ministarstvu u roku od 24 sata.

Kao što svi dobro znamo, AP Vojvodina ima svoj službeni glasnik, službeni list, a to je "Službeni list AP Vojvodine". Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu, kao i druga ministarstva i svi organi Republike Srbije, kao i svi građani Republike Srbije, mogu da se informišu o donetim odlukama AP Vojvodine preko "Službenog lista AP Vojvodine". Ovakvu obavezu dostavljanja svojih odluka nemaju, čak, ni opštine, ni gradovi. Ne znam zašto bi baš autonomne pokrajine, odnosno AP Vojvodina trebalo da ima ovakvu obavezu.

Isto tako, moram da pitam zašto Vlada Republike Srbije smatra važnim da na ovakav, nedvosmislen, način stavi organe Autonomne pokrajine pod tutorstvo, a ne smatra važnim donošenje zakona o prihodima i o imovini AP Vojvodine, na osnovu člana 183. i člana 184. Ustava Republike Srbije?

Gospodin Dulić je, posle njegovog izbora za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije, obećao da će saradnja između republičkih i pokrajinskih organa biti bolja, da će se on sastati sa predsednikom Skupštine Vojvodine.

Ne znam da li je došlo do tog susreta, ali iz duha predloženog zakona ne možemo prosuditi da aktuelna vlada želi da ojača autonomiju Vojvodine, nego upravo suprotno, da želi da stavi pod tutorstvo Republike Srbije AP Vojvodinu.

Mi smatramo da je ovakav predlog omalovažavanje građana. Ne znamo zašto je onda potrebno da postoji AP Vojvodina. Naravno, ona treba da postoji, ali bi, ipak, trebalo da ima nekakvu samostalnost, u okviru Ustava i zakona, naravno.

Stoga ne smatramo da je dobro da postoji ova obaveza dostavljanja odluka Autonomne pokrajine Ministarstvu.

Inače, moram da primetim da je ovaj predlog zakona imao jednu, raniju, verziju iz maja tekuće godine, kada je vladajuća koalicija bila primorana da povuče i zakon o Vladi i zakon o državnoj upravi.

U tom ranijem predlogu je stajalo da bi Autonomna Pokrajina Vojvodina bila u obavezi da svoje odluke u roku od 12 sati od njihovog donošenja dostavi Ministarstvu.

Ne znam da li Vlada ozbiljno misli, odnosno Ministarstvo, da to što je, umesto 12 sati, sada 48 sati, odnosno 24 sata, znači ojačavanje autonomije Vojvodine.

Mi smo predložili da se ovaj član iz Predloga zakona briše. Ukoliko se naš amandman usvoji, mi ćemo podržati ovaj predlog zakona.

Iskoristio bih priliku što je ovde gospodin ministar Marković da ga zamolim da zajednički razmotrimo mogućnost promene granica upravnih okruga. Mi smo o tome razgovarali u junu, kada smo bili kod njega, i rekli smo tada da granice upravnih okruga smatramo potpuno anahronim.

Ne znamo koji je, 2007. godine, razlog da građanin iz Horgoša mora da putuje za Kikindu, da mora da putuje više od 100 kilometara da bi obavio neke administrativne poslove, recimo, produženje lične karte ili nešto slično.

Svi vrlo dobro znamo šta je razlog tome što, suprotno svakoj logici geografije, recimo, opština Kanjiža, opština Senta ili opština Ada pripadaju Severnobanatskom okrugu.

Ne znam da li je tok Tise nekako promenjen, mislim da se to nije desilo, ali dobro znamo da je razlog što Kanjiža, Senta i Ada pripadaju Severnobanatskom okrugu taj što je devedesetih godina bio drugačiji izborni sistem; cela republika nije bila jedna izborna jedinica i do ovakvog rešenja je došlo iz razloga da nacionalne manjine ne bi bile u istoj izbornoj jedinici.

Slični problemi postoje i u Sandžaku i vrlo je jasno šta su bili razlozi što su granice upravnih okruga baš na ovakav način postavljene davnih devedesetih godina.

Stvarno ne smatram da je to dobro i 2007. godine i ako Demokratska stranka ozbiljno misli ono što je rekla u predizbornoj kampanji - da želi da radi u interesu toga da građani bolje žive i da im bude jednostavnije, želeo bih da predložim gospodinu ministru da organizuje jednu javnu raspravu, na koju bi bili pozvani stručnjaci, pravnici, gradonačelnici, odnosno predsednici opština, predsednici okruga, i da nađemo nekakvo rešenje koje je bliže građanima, kako je to bilo obećano u predizbornoj kampanji.

Svi koji su pravnici znaju da za ovo nije potrebno menjati zakon. Granice upravnih okruga se menjaju uredbom Vlade i to se može na vrlo jednostavan način uraditi posle jedne javne rasprave.

Još nekoliko rečenica da kažem o predloženim izmenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima. Ovde se radi o tehničkim usaglašavanjima, ali smo mi poslanici SVM-a iskoristili priliku što je ovaj predlog zakona na dnevnom redu da predložimo jedan amandman - da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na obeležavanje svojih nacionalnih praznika, potvrđenih u skladu sa zakonom, i da zaposleni pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da ne rade u dane praznika iz stava 1. ovog člana.

Mi mislimo da, ukoliko pripadnici nacionalnih manjina čine jednu trećinu stanovništva ove države, a to je egzaktno tako, onda bi bilo dobro da država, odnosno Vlada Republike Srbije, izađe u susret nacionalnim manjinama.

Naime, na način kako je to već predviđeno Zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, da se praznici nacionalnih manjina utvrde u skladu sa Zakonom, da te praznike predlože nacionalni saveti nacionalnih manjina, a da ih potvrdi Republički savet za nacionalne manjine, čiji je predsednik premijer, a čiji su članovi, pored predsednika nacionalnih saveta, i oni ministri koji u svojoj nadležnosti imaju pitanja koja su od izuzetne važnosti za nacionalne manjine, npr. ministar za državnu upravu i lokalnu samoupravu, ministar policije, ministar za kulturu, ministar za obrazovanje, ministar vera.

Smatramo da bi bilo od izuzetne važnosti ne samo da se utvrde ovi nacionalni praznici, nego da pripadnici nacionalnih manjina mogu dostojanstveno da ih obeleže.

Smatramo da bi bilo vrlo dobro i da bi bio izuzetno dobar signal nacionalnim manjinama da se ova stvar reši na način kako je to učinjeno ovim zakonom u slučaju verskih praznika, da nacionalne manjine mogu praznovati svoje praznike.

Ne smatramo da bi došlo do bilo kakvih zloupotreba, iz razloga što bi te praznike potvrdio Republički savet za nacionalne manjine, u kojem sede i ministri, pa ne bi moglo doći do bilo kakvog preglasavanja.

Smatram da bi bilo vrlo dobro da nacionalne manjine mogu praznovati svoje praznike na dostojanstven način. Apelujem na gospodina ministra da Vlada Republike Srbije prihvati ovaj amandman SVM-a.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Za reč se javio ministar Milan Marković.
...
Demokratska stranka

Milan Marković

Mislim da rasprava ide u jednom lepom pravcu.
Nisam mislio da izlazim tokom rasprave, nego da na kraju sublimiramo sve primedbe, pa da odgovorim, ali je moj prethodnik izneo jedno zapažanje, ili sam ga ja pogrešno protumačio, ako je tako, unapred se izvinjavam, a to je da AP Vojvodina ima, maltene, drugačiji položaj nego što imaju jedinice lokalne samouprave, pa da, eto, Vlada samo od AP Vojvodine traži da ona nešto učini, a jedinicama lokalne samouprave to ne traži. Mislim da bi bilo vrlo loše ako bi javnost to razumela tako kako sam ja razumeo.
Naravno, stvari su sasvim drugačije. Po starom zakonu o Vladi, Vlada je mogla da obustavi od izvršenja opšti akt autonomne pokrajine, i to svaki opšti akt, dakle ne onaj koji ona donese u vršenju javnih ovlašćenja, nego bilo koji opšti akt iz delokruga njene nadležnosti. Isto to je i za jedinice lokalne samouprave.
Međutim, novi ustav i ovaj predlog izmena i dopuna ne dozvoljavaju više Vladi da obustavi od izvršenja opšti akt AP Vojvodine, a i dalje može da obustavi od izvršenja opšti akt jedinica lokalne samouprave, tako da je AP Vojvodini priznato njeno pravo da daleko više samostalno donosi opšte akte nego jedinice lokalne samouprave.
Ti opšti akti podležu samo oceni ustavnosti i zakonitosti koja se vrši pred Ustavnim sudom. Štaviše, propisan je vrlo kratak rok u kom Vlada mora, 72 časa, da pokrene postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti i samo tada Ustavni sud može da obustavi od izvršenja takav akt autonomne pokrajine.
Molio bih vas da, prosto, to ne iznosite na taj način, jer bilo bi stvarno vrlo ružno da ispadne da novi ustav nije napravio pomak. On je napravio značajan pomak u odnosu na prethodni ustav. Ponavljam, Vlada nema nikakvo pravo da obustavi od izvršenja opšti akt autonomne pokrajine, izuzev onih koji su u vršenju javnih ovlašćenja, ali to je neka druga priča.
Sada se vi pitate zašto je onda potrebno da neko obavesti o tome. Mislim da je najnormalnije i krajnje korektno da razradimo taj član 186. Ustava Republike Srbije koji govori o nadzoru nad radom, koji je u obavezi Vlade Republike Srbije.
Vi pitate zašto ne sačekamo mi u Vladi i ne čitamo to iz "Službenog glasnika"?
Zato što, po logici stvari, neka opšta akta mogu da stupe na snagu danom objavljivanja, a ja stvarno ne vidim da je toliko teško kolegama u AP Vojvodina da, kada se neki opšti akt donese, to pošalju Vladi Republike Srbije, kako bi ona mogla, u ovim vrlo kratkim rokovima, ukoliko, eventualno, smatra da nešto nije u redu, odnosno da nadležno ministarstvo predloži Vladi da pokrene postupak za ocenu ustavnosti. Podsećam, rok je samo 72 sata od momenta donošenja akta, rok za Vladu.
To je, po mom mišljenju, prirodno i normalno i ne vidim ništa loše u tome. Ako je nekome teško da to dostavi Vladi, to je onda neka druga tema.
Ponavljam, AP Vojvodina je u delokrugu svojih nadležnosti potpuno slobodna i ograničena isključivo Ustavom Republike Srbije i opšti akti mogu da se cene isključivo pred Ustavnim sudom. Mislim da je to važno ovde ponoviti. Pretpostavljam da kolega nije imao nameru da tako ispadne, ali, evo, ja sam razumeo drugačije, pa bi bilo važno da to ne ostane tako u javnosti.
Još jedna stvar, nije Ministarstvo predlagač. Ministarstvo stoji iza svega što je ovde predloženo, da se razumemo. Mi u potpunosti podržavamo sve ovo što je ovde predloženo, ali pretpostavljam da vam je poznat Zakon o ministarstvima i čija je nadležnost izrada ovih propisa koji se danas nalaze na dnevnom redu, tako da bih vas molio da, kao narodni poslanik i šef poslaničke grupe, imate to u vidu. Morate poznavati zakon ako se bavite ovim poslom.
...
Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka

Esad Džudžo

| Predsedava
Reč ima narodni poslanik Nebojša Ranđelović, ovlašćeni predstavnik LDP-a.
...
Liberalno demokratska partija

Nebojša Ranđelović

Poštovani predsedavajući, poštovani gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, kao ovlašćeni predstavnik LDP-a, osvrnuću se sa par stvari na predloženi set zakona.
On jeste logična posledica potrebe da se izvrši usklađivanje s Ustavom i to, naravno, može otvoriti ponovo raspravu o onome što stoji u Ustavu i onome što je nekada Valtazar Bogišić stavio u opšti imovinski zakonik za Crnu Goru, koji kaže: ''Što se grbo rodi, vreme ne ispravi''. Tako i ono što je grbo rođeno u Ustavu, bilo kakvim zakonima, teško je ispraviti.
Konkretno, Ustav nas obavezuje na donošenje mnogih zakona, kao što je i zakon o Narodnoj skupštini, koji je sa pravne tačke gledišta arhaizam i koji se u aktuelnim zakonodavstvima širom sveta već duže vreme ne upražnjava.
Kada su prvi put ovi zakoni stavljeni na dnevni red, govoreno je o hitnosti njihovog donošenja. To je sasvim razumljivo, jer su to sistemski zakoni koji treba da omoguće adekvatnu primenu Ustava.
Međutim, nakon protestovanja LDP-a i ukazivanja da gospodin Balinovac ne može da bude izvestilac Vlade, odjedanput je čitav taj set zakona povučen iz skupštinske procedure, odjedanput više nisu bili hitni, te je tek nekoliko meseci nakon njihovog predlaganja, evo, došlo vreme da se vodi rasprava o njima.
Na kraju, vezano za usklađivanje s Ustavom, prethodni kolega je hvalio kao nešto novo i nešto izvanredno to što se sprečava, ovim zakonima, sukob interesa, pa vršioci određenih funkcija ne mogu da budu vršioci i drugih funkcija.
Ne vidim razlog zašto se to hvali kao nešto fenomenalno, jer je to samo nešto što je logično, nešto što je neophodno.
Sada bih prešao na meritum. Najviše bih se zadržao na zakonu o Vladi. Samo bih, kao ilustraciju, apostrofirao par članova. Najpre, član 2, kojim se vrše izmene i dopune člana 6. Zakona o Vladi.
Kako malopre reče koleginica Vjerica Radeta, sklon sam i ja gledištu da ovo nije samo puko usklađivanje zakona sa Ustavom, jer se radi o nadzoru nad radom opštine, pa se traži veza sa članom 192. Ustava.
To je član koji, opet, nosi sa sobom jednu nakaradnost i daje Vladi pravo da se bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti, govori samo o opštinama.
U članu 6. se pominju i gradovi, grad Beograd, pa to nije, po meni, samo usklađivanje ovog člana sa članom 192. Ustava, već i nešto novo i suštinsko, gde se i skupštine gradova na izvestan način ograničavaju, a Vladi daje ingerencija da se bavi nadzorom ustavnosti i zakonitosti skupština gradova i odluka koje donose gradovi.
Zatim, član koji se tiče pokretanja postupka za nepoverenje Vladi i za izglasavanje nepoverenja Vladi donosi jednu nekorektnost.
Kaže se: ''Predlog narodnih poslanika počinje da se razmatra na prvoj narednoj sednici Narodne skupštine, a najranije po isteku pet dana od podnošenja predloga'', i taj predlog je jako korektan. Ali, može se podvrći diskusiji to da li se pravnom korektnošću može nazvati rešenje kojim se povećava broj poslanika koji mogu pokrenuti postupak izglasavanja nepoverenja Vladi.
Osvrnuo bih se i na član koji se tiče odnosa predsednika Republike i predsednika Vlade, a to je član 40. Prethodni tekst je glasio: ''Vlada predlaže predsedniku Republike uvođenje vanrednog stanja na delu teritorije Republike Srbije i akte kojima se preduzimaju mere u vanrednom stanju.
Vlada može predložiti predsedniku Republike za vreme ratnog stanja'' itd, pa se taj deo briše. Umesto toga, stoji stav koji kaže: ''Odnosi između predsednika Republike i predsednika Vlade zasnivaju se na saradnji i na pravima i dužnostima koji su određeni Ustavom, zakonom i drugim opštim aktima''.
Da li je postojala potreba za ovim i da li u tekst zakona treba unositi pravne notornosti?
Naravno da odnos između predsednika Republike i Vlade treba da se zasniva na saradnji, na pravima i dužnostima koji su određeni zakonom.
Zbog čega to mora da stoji u zakonu, kada je to jedna pravna logičnost i pravna nužnost?
Na kraju, osvrnuo bih se i na član 16, koji se tiče početka i prestanka mandata Vlade i koji sadrži zakletvu koju polažu članovi Vlade. LDP je predložila i amandman kada je prvi put ovaj zakon stavljen u skupštinsku proceduru.
Dakle, treba se osvrnuti na činjenicu da tekst zakletve ne predstavlja samo formu jednog svečanog čina, već čin polaganja zakletve ima i materijalno-pravno i formalno-pravno dejstvo, jer je u članu 16. Zakona o Vladi regulisano je da mandat Vlade teče od polaganja zakletve pred Narodnom skupštinom.
To što čin zakletve ima i formalno-pravne atribute ne znači da tekst zakletve treba da sadrži odlike političke demagogije preuzete iz preambule Ustava.
Da podsetimo, preambula Ustava predstavlja skup intencija, motiva i političkih ciljeva zakonodavca i, po pravilu, ne spada u normativu koja obavezuje da bude ugrađena u sadržinu zakona. Shodno tome, smatramo da je nepotrebno da se tekst zakletve menja.
Najzad, u pokušaju da sublimiram sve što sam rekao u vezi s ovim setom zakona, osvrnuo bih se na ono što je rekao kolega iz Demokratske stranke. Govorio je o učvršćivanju ustavnog principa podele vlasti usvajanjem ovog seta zakona.
Ja se s tim ne bih baš složio. Shodno činjenici da Ustav Vladi daje velika ovlašćenja, da se Vlada bavi i kontrolom ustavnosti i zakonitosti, da bez pristanka Vlade ne može biti imenovan nijedan javni tužilac u Srbiji, logično je da se zaključi da je intencija - stvaranje jedne svemoguće Vlade, iznad zakonodavne i iznad sudske vlasti.
Zahvaljujem.