PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 29.10.2007.

17. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

PRVA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

17. dan rada

29.10.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 10:05 do 20:30

OBRAĆANJA

Oliver Dulić

| Predsedava
Dame i gospodo narodni poslanici, nastavljamo rad Prve sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2007. godini.
Na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika konstatujem da sednici prisustvuje 110 narodnih poslanika.
Radi utvrđivanja broja narodnih poslanika prisutnih u sali, molim narodne poslanike da ubace svoje identifikacione kartice u poslaničke jedinice elektronskog sistema za glasanje.
Konstatujem da je primenom elektronskog sistema za glasanje utvrđeno da je u sali prisutno 95 narodnih poslanika, odnosno da je prisutno više od jedne trećine narodnih poslanika i da postoje uslovi za rad Narodne skupštine.
Prelazimo na 8. tačku dnevnog reda: – PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANjU (pojedinosti)
Primili ste amandmane koje su na Predlog zakona podneli narodni poslanici: Zdravko Topalović, Dejan Mirović, Nebojša Stefanović, Sreto Perić, Zoran Antić, Vjerica Radeta, Milorad Buha, Radiša Ilić, Milan Avramović, Oto Kišmarton, Veroljub Arsić, Saša Valjarević, Zoran Krasić, Aleksandar Martinović, Jorgovanka Tabaković, Momir Marković i Vlado Sekulić.
Primili ste izveštaj Zakonodavnog odbora i mišljenje Vlade o podnetim amandmanima.
Pošto je Narodna skupština obavila načelni pretres, saglasno članu 140. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine, otvaram pretres Predloga zakona u pojedinostima.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Zdravko Topalović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Pre nego što dam reč narodnom poslaniku Zdravku Topaloviću, po Poslovniku se javila narodni poslanik Vjerica Radeta. Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Dame i gospodo poslanici, član 84. Poslovnika Narodne skupštine glasi: "Predsednik Narodne skupštine Republike Srbije pisanim putem određuje dan i čas održavanja sednice Narodne skupštine, sa predlogom dnevnog reda, najmanje sedam dana pre dana za koji se saziva sednica." Stav 2: "Izuzetno, obaveštenje o vremenu održavanja  sednice i dnevnom redu može se dostaviti i u kraćem roku, pri čemu je predsednik Narodne skupštine dužan da na početku sednice obrazloži takav postupak."  Stav 3: "Predsednik Narodne skupštine može da odloži čas, odnosno dan početka sednice Narodne skupštine ukoliko je na predloge akata iz predloženog dnevnog reda sednice podnet veći broj amandmana koje Vlada i nadležni odbori ne mogu da razmotre pre određenog početka sednice, o čemu blagovremeno obaveštava narodne poslanike." Stav 4: "U slučaju iz prethodnog stava ne pomera se rok za podnošenje amandmana utvrđen ovim poslovnikom."
Mi smo, dame i gospodo, pretpostavljam da to za vas nije ništa novo, svi dobili dva papira, to drugačije ne mogu da nazovem, potpisao ih je Oliver Dulić, naslovio saziv – sazivam Drugu sednicu Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije, koja će se održati po završetku Prve sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine, pa dnevni red. Potom, još jedan papir gde piše – sazivam Treću sednicu Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije, koja će se održati po završetku Druge sednice Drugog redovnog zasedanja Narodne skupštine Republike Srbije u 2007. godini, takođe sa predloženim dnevnom redom.
Gospodine Duliću, ovo je nešto nečuveno i neviđeno u ovom parlamentu. Kršenja Poslovnika je bilo, ali izvrgavanje ruglu narodnih poslanika i ovog parlamenta na ovaj način je nedopustivo. Predlažem vam da pod hitno povučete ove nebulozne papiriće koje ste nam dostavili i da sednicu zakažete u skladu sa članom 84.
Evo, ja vam lepo savetujem, ako ne možete da procenite kada će biti završena ova sednica da biste zakazali sledeću, koristite stav 3, pa odložite ako ne budete dobro procenili, ali na ovaj način da se igrate sa narodnim poslanicima, ovo je neviđeno.
Kako mi, gospodine Duliću, sada da pratimo rokove za podnošenje amandmana?
Da li smo mi ove papiriće dobili u skladu sa Poslovnikom, sedam dana pre početka sednice, da li smo dobili u kraćem roku, a ne kraćem od pet dana pred početak sednice? Da li postoji neko ko može da nam odgovori na ova pitanja?
Gospodine Duliću, razumem da ste vi u vrlo nezavidnom položaju, razumem i nervozu u vladajućoj koaliciji, razumem i sećam se, sećaju se svi građani Srbije, da ste vi obećali da ćete poštovati Ustav. Ne razumem zašto vam je tek za Treću sednicu predviđen Ustavni zakon, zašto je Drugom predviđeno nešto sasvim drugačije. Ne razumem kako vi to neozbiljno doživljavate raspravu o Ustavnom zakonu, gospodine Duliću, jer u svakoj normalnoj državi o tome bi se raspravljalo najmanje deset dana, a vi nama na ovaj način dostavljate nekakvo obaveštenje koje apsolutno ništa ne znači, koje je potpuno u suprotnosti sa našim poslovnikom.
Predlažem vam još jedanput, gospodine Duliću, povucite ove papiriće, zakažite sednicu kako bog zapoveda, odnosno kako Poslovnik nalaže, pa da radimo.
Ukoliko mislite da možete da se poigravate sa narodnim poslanicima da biste otišli na državnu televiziju i rekli koliko košta radni dan ovog parlamenta, a poslanici, bože, govore po Poslovniku, grdno ste se prevarili, mi ćemo da govorimo i po Poslovniku i o vladinim predlozima.
Vi takvom izjavom na državnoj televiziji i svim ovim što radite, gospodine Duliću, urušavate ugled ovog parlamenta. Nisam više sigurna da je to slučajno, mislila sam u početku mlad ste čovek, niste se upoznali sa Poslovnikom, ali ako nemate nekog ko može da vam pročita ovako jasan član 84. onda zaista imate i neke druge probleme.
Dakle, moj predlog, predlog poslaničke grupe SRS – povucite ova dva papirića i sazovite sednicu u skladu sa članom 84. Poslovnika, drugu, a treću kad dođe vreme za treću sednicu.
Mogli ste da nam naređate četvrtu, posle četvrte petu itd. Hvala. Ponovo me prijavite, molim vas.

Oliver Dulić

| Predsedava
Po Poslovniku se javio narodni poslanik Zvonimir Stević.
...
Socijalistička partija Srbije

Zvonimir Stević

Dame i gospodo narodni poslanici, gospodine predsedniče, pojedini organi, institucije i pojedinci dodatno zagorčavaju život Srba na prostoru Kosova i Metohije...
(Predsednik: Izvinjavam se, koji član Poslovnika?)
Pozivam se na čl. 225. i 226. Pojedinci daju sebi za pravo, iako su im puna usta o navodnoj brizi za Kosovo i Metohiju, da se ovih dana prekine nastava na srpskom jeziku za oko 10.000 učenika na prostoru Kosova i Metohije.
O čemu se radi? Iako je uredba Vlade Republike Srbije doneta, iako su opredeljena sredstva u iznosu od 150 miliona dinara za materijalne troškove za funkcionisanje osnovnog i srednjeg obrazovanja na Kosovu i Metohiji, u 50 škola u centralnom delu Kosmeta u moravskom kraju danas, ni posle 15 dana, nema grejanja. Mislim da je to nedopustivo i da je neshvatljivo.
Tražim od vas, gospodine predsedniče Skupštine, da u skladu sa vašim ovlašćenjima preduzmete mere i učinite sve kako bi se nastava na srpskom jeziku na prostoru Kosova i Metohije odvijala nesmetano. Radi se o 30 škola u centralnom delu Kosova i Metohije, od toga 20 osnovnih škola i 10 srednjih. U srednjim školama nastavu u centralnom delu Kosova i Metohije pohađa 2.200 učenika, a u osnovnim 3.600.
Što se moravskog kraja tiče, tamo funkcioniše 25 škola, od toga sedam srednjih, sa 1.479 učenika, i 18 osnovnih, sa 3.025 učenika. Ovo je nedopustivo za SPS i želim da vam kažem, u ovim teškim uslovima, kada je bilo najteže za srpski narod na prostoru Kosova i Metohije, nije država i ova vlast sprečila da se nastava na srpskom jeziku i obrazovanje odvija po programu Republike Srbije; to su učinili roditelji, njihovi učenici, deca, profesori i nastavnici. I ko to sada šalje signale u ovoj situaciji, u ovoj neizvesnosti za našu sudbinu na prostoru Kosova i Metohije, gde preti opasnost da se prekine sa nastavom?
Još nešto želim da vam kažem, ti direktori i čitavo nastavno osoblje sačuvali su sistem obrazovanja. Ovih dana privremene institucije nama nude, i direktorima nude, gorivo za škole. Direktori uporno odbijaju jer čekaju od svoje matice, od svoje države da im obezbedi da deca idu u školu kao i sva ostala deca.
Još jednom tražim od vas, gospodine predsedniče, da u toku dana učinite sve i obavestite Skupštinu o tim istim merama.

Oliver Dulić

| Predsedava
Po Poslovniku se javio narodni poslanik Milorad Buha.

Milorad Buha

Dame i gospodo narodni poslanici, javljam se u vezi sa članovima 225. i 226. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije.
Postavljam poslaničko pitanje Vladi i tužilaštvu za ratne zločine i pitam da li je pokrenut postupak protiv Darka Milinovića, aktuelnog potpredsednika Sabora Republike Hrvatske, koji je učestvovao u ratnim zločinima u Gospiću 1991. godine zajedno sa Mirkom Norcem i Tihomirom Oreškovićem.
Naime, 1991. godine, u ratnom periodu, Srbi koji su ostali u Gospiću su odvođeni, maltretirani i ubijani; ti Srbi koji su izrazili lojalnost hrvatskoj vlasti i oni koji su želeli da ostanu u Hrvatskoj, žive i rade u Hrvatskoj. Ukupno oko stotinak Srba je tada ubijeno.
Dotični Darko Milinović je bio lekar i šef Hitne pomoći u Gospiću i učestvovao je u prevozu Srba koji su ubijani u Sekretarijatu unutrašnjih poslova. Pitam tužilaštvo da li je pokrenut postupak, a ako nije, pitam zbog čega to nije učinjeno, s obzirom na to da je kao lekar i kao šef Hitne pomoći prevozio nedužne i ubijene Srbe.

Oliver Dulić

| Predsedava
Po Poslovniku se javio narodni poslanik Vladan Batić.

Vladan Batić

Gospodine predsedniče, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, reklamiram povredu odredbe člana 84. Gospodine predsedniče, zaista, način na koji nam je dostavljen materijal za dve naredne sednice je kuriozitet svoje vrste. Ne znam po kojoj to odredbi Poslovnika ste nam poslali materijal za drugu sednicu koja će se završiti odmah nakon prve i za treću koja će se završiti nakon druge. Po toj logici mogli ste da zakažete deset sednica, ali to nigde nije predviđeno Poslovnikom. Zaista vas molim da odgovorite zašto ste prekršili Poslovnik, koji su to razlozi hitnosti, jer takav način postupanja devalvira rad parlamenta.
Inače, do sada imamo sijaset stvari koje nas stavljaju u vrlo neprijatnu poziciju i zbog koje nam drugi, pogotovo oni koji nisu dobronamerni, poput predsednika predsedništva BiH, jednostavno dele lekcije, dele packe i mi doživljavamo bruku, sramotu i poniženje.
Imamo slučaj da danima i mesecima traje priča o tome da li će Srbija parafirati, ne potpisati nego parafirati, sporazum o asocijaciji i stabilizaciji kao neku vrstu predugovora. Kada imate nekog nelojalnog klijenta, nesigurnog, neodgovornog, onda se prvo pravi predugovor. U takvoj je poziciji Srbija.
To su stvari koje ne zavise od vas. Od vas zavise stvari koje se odnose na rad parlamenta, na poštovanje Ustava, na poštovanje Ustavnog zakona i na poštovanje Poslovnika. Već dugo traje agonija da li će biti izbora, kojih izbora, kada, po kom zakonu. Niko ne odgovara, sem što imamo polemiku u medijima.
Sudije Ustavnog suda, Ustavni sud, set pravosudnih zakona i na kraju dobijemo ovaj materijal gde uopšte ne znamo razloge takvog postupanja. Zašto to nije stavljeno u jednu sednicu i u jedan dnevni red? Šta znači to da će biti kada bude? Kao u onoj seriji – Đekna još nije umrla, a kada će, ne znamo.
Gospodine predsedniče, molim vas da odgovorite na ovo pitanje i da uozbiljimo rad parlamenta, jer ne mogu se tako zakazivati sednice. Ponavljam, prekršili ste odredbe člana 84. i očekujem vaš odgovor.

Oliver Dulić

| Predsedava
Daću vam odgovor, kao i narodnom poslaniku  Vjerici Radeti. Hvala vam što ste ukazali na propust u načinu na koji je sednica zakazana.
Ono što je bio dogovor na sastanku šefova poslaničkih grupa jeste da se zakažu dve sednice, jedna na kojoj bi bila rasprava o sudijama Ustavnog suda i druga sednica, koja je bila hitna zbog rokova koje imamo vezano za ratifikaciju sporazuma o viznim olakšicama sa Evropskom unijom i sporazuma o readmisiji. Da bismo glasali o tome do 1. novembra, do kada smo imali rok, dogovoreno je da se zakažu dve sednice, jedna za drugom. Ono što je bila omaška jeste što nismo, na način kako ste vi objasnili, precizirali rok koji bismo kasnije odlagali.
Sada ću da zakažem novu sednicu na način kako je to poslovnički uređeno, i to je jedini način da prevaziđemo ovaj problem, gde će biti jasno navedeni datumi kada te sednice počinju, a ukoliko ne budemo tada završili prethodnu sednicu onda ćemo te datume da pomeramo. Predlažem vam da to bude izlaz iz ovoga. U pravu ste i mislim da vam je jasna jedna dobra namera da Skupština stigne da raspravi sve ono što je važno da raspravi u narednom periodu.
Po Poslovniku se javio narodni poslanik Dragan Todorović.
(Dragan Todorović, sa mesta: Odustajem.)
Po Poslovniku, narodni poslanik Vjerica Radeta.
(Vjerica Radeta, sa mesta: Samo da se Skupština u danu za glasanje izjasni o vašoj povredi Poslovnika.)
Slažem se. Skupština će se u danu za glasanje izjasniti o povredi Poslovnika.
Na član 1. amandman je podneo narodni poslanik Zdravko Topalović.
Vlada predlaže da se ovaj amandman odbije, a Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Reč ima narodni poslanik Zdravko Topalović.

Zdravko Topalović

Dame i gospodo, građani Srbije, u ime SRS podneo sam amandman na član 1. Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o osiguranju, koji glasi: "U Zakonu o osiguranju u članu 3. stav 1. posle reči 'delatnosti' umesto tačke stavlja se zapeta i dodaju reči 'kao i ogranak stranog društva za osiguranje koje je dobilo dozvolu nadležnog organa za obavljanje te delatnosti'." Naš amandman je da se član 1. briše jer je u suprotnosti sa Zakonom o privrednim društvima.
Ovim članom predviđate mogućnost da ogranak stranog društva za osiguranje, uz dozvolu nadležnog organa, odnosno Narodne banke Srbije, obavlja delatnost osiguranja. Primena je vezana za pristupanje Republike Srbije Svetskoj trgovinskoj organizaciji, sa rokom za usklađivanje od pet godina. U Zakonu o privrednim društvima član 3. stav 2, koji se odnosi na ogranak, glasi: "Ogranak je deo privrednog društva koji nema svojstvo pravnog lica. Ogranak ima mesto poslovanja i zastupnike, a poslove sa trećim licima obavlja u ime i za račun privrednog društva."
Tu se, dame i gospodo poslanici, građani Srbije, otvara mogućnost stranim osiguravajućim društvima da posluju na teritoriji Srbije bez ikakvog finansijskog rizika. Šta ako ogranci imaju problema sa bonitetom, uđu u finansijske probleme, ko će snositi eventualnu odgovornost kada su njihova matična preduzeća registrovana u drugim državama po nekim svojim zakonima o preduzećima? To imate i u Zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju, koji je definisao da je ogranak izdvojen pravno zavisan organizacioni deo osnivača, koji na teritoriji Republike Srbije trajno obavlja delatnost za koju je osnivač registrovan u zemlji sedišta.
Vi se sve vreme samo pozivate na to da je to zahtev Svetske trgovinske organizacije, a da će se ovaj zakon primenjivati tek po isteku pet godina od dana pristupanja Republike Srbije toj organizaciji. Do tada pravite jedan vakuum u kome se ne možete u spornim situacijama pozvati ni na pravila Svetske trgovinske organizacije. Otkuda rok od pet godina kada vam se toliko žuri u EU i evroatlantske organizacije?
Pozadina cele priče je očigledno privatizacija naših osiguravajućih društava od strane inostranih, preko njihovih ogranaka u Srbiji. Naša osiguravajuća društva raspolažu nekom imovinom i kapitalom. Pitam vas, koju imovinu i kapital su, po Zakonu o privrednim društvima, prijavili ogranci stranih osiguravajućih kompanija u Srbiji?
Znate li, gospodine ministre, zašto je veći broj naših građana koji imaju polisu životnog osiguranja te polise odradio direktno u inostranstvu, bez obzira što te osiguravajuće kompanije imaju svoje ogranke u Srbiji? Zato što u tim državama mogu biti obeštećeni za sve eventualne probleme koji nastanu u Srbiji. Ti ogranci ne raspolažu kapitalom srazmerno broju komitenata koje imaju.
Da se razumemo, mi nismo za to da se naši građani osiguravaju u inostranstvu, već da se naša osiguravajuća društva čvrsto stave na noge, da se privatizacija sprovede u procentu ne većem od 49%, a da država gazduje sa 51% osiguravajućih društava, da u toj privatizaciji ministar ne određuje proviziju, visinu naknade, da se tačno precizira šta su troškovi privatizacije.
Srpska radikalna stranka se zalaže za to da na tržištu vlada jedna zdrava konkurencija, ali ako hoćemo da budemo država koja drži do sebe moramo sprečiti u svim privrednim granama, a u ovom slučaju i u osiguranju, privatizaciju od strane kompanija koje dolaze iz zemalja koje se zalažu za dalje rasparčavanje Srbije i koje su činile i podržale genocid nad srpskim narodom. Tu pre svega mislim na Hrvatsku, koja je okupirala i razorila Republiku Srpsku Krajinu, izvršila genocid nad Srbima i, naravno, Sloveniju, koja podržava nezavisnost Kosova i Metohije.
Problem je i to što Vlada Srbije od pobede DOS-a do danas nema jasnu strategiju ni u jednoj oblasti privrede, pa ni u osiguranju. Kada smo raspravljali o izmenama i dopunama ovog zakona ja sam, gospodine ministre, naveo primer Austrije, koja ima izuzetno uređenu ovu oblast, zato što osiguravajuće kompanije ulažu novac od premija u nerizične fondove.
U Srbiji je problem što nema pravog tržišta kapitala, tako da osiguravajuća društva, penzioni fondovi i drugi ne mogu plasirati svoj kapital od premija na tržište i podeliti dobit sa svojim komitentima. Tek pre par meseci su u Srbiji počeli da rade investicioni fondovi, ali normalno, kao komercijalni, tj. rizični fondovi. Znate da naspram tih rizičnih fondova postoje nerizični, u koje osiguravajuća društva mogu da ulažu novac od premija bez rizika, u cilju ostvarivanja dobiti u svoje i ime komitenta. Ti nerizični fondovi su ulaganje u nekretnine, rentijerstvo, hipotekarni krediti sa visokim stepenom obezbeđenja, ulaganje u infrastrukturu putem državnih obveznica i hartija od vrednosti. Ti nerizični fondovi su, rekao sam vam već, jedini način da ta osiguravajuća društva mogu da zarade neku pristojnu dobit koju mogu da podele sa komitentima.
Zato sam vam i pomenuo primer Austrije, jer tamo postoje jasna pravila gde osiguravajuća društva ulažu kapital u nerizične fondove, gde se sredstva od primene premije ulažu i do 20% u nekretnine. Tako se finansira i saobraćajna infrastruktura, izgradnja i popravka puteva, železničke mreže, gde su domaće finansijske organizacije koncesionari tih saobraćajnica.
Kada bi Vlada imala jasnu strategiju u osiguranju i našem finansijskom sistemu bilo bi mnogo manje tajkuna, a verujte mi da Velimir Ilić ne bi imao baš nikakav argument da ubeđuje narod kako su strani koncesionari jedini izvor finansiranja za izgradnju autoputa Horgoš - Požega.