OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA, 27.12.2007.

1. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

OSMA SEDNICA, DRUGOG REDOVNOG ZASEDANjA

1. dan rada

27.12.2007

Sednicu je otvorio: Oliver Dulić

Sednica je trajala od 16:15 do 22:10

OBRAĆANJA

Slobodan Maraš

Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, gospodine ministre, javio sam se u vezi s članom 225, a vezano za članove 74. i 75.
U pitanju je inicijativa građana, 32.000 građana, za osnivanje anketnog odbora, da bi se ustanovile zloupotrebe Kompanije "Delta". Vi ste već bili upoznati s tom inicijativom i ranije.
Ja vas molim, gospodine predsedniče, da opomenete ovu osobu, koja sedi u drugom redu s moje desne strane, da ne dobacuje, ne namiguje i ne radi ostale nekulturne stvari, koje je navikao da čini u ovoj skupštini. To ja vaša obaveza.
Znači, mi smo već jednom o Kompaniji "Delta" ovde razgovarali, o anketnom odboru u ovoj skupštini. Odbijena je ta ideja od strane vladajuće većine po drugi put. To je jasan dokaz da je naš zahtev, kao i zahtev građana za ovim anketnim odborom, sasvim opravdan, iz prostog razloga što se po ko zna koj put potvrdilo da vladajuća koalicija, odnosno pojedini ministri direktno pomažu ove zloupotrebe, odnosno omogućavaju zloupotrebe od strane Kompanije "Delta" i gospodina Miškovića.
Pretpostavljam da će gospodin iz Nove Srbije, koji se javio za reč, ponovo izaći i reći da poslanici LDP-a nisu ovde bili u punom broju kada se glasalo o ovom anketnom odboru. Razlog za to je sasvim jednostavan.
Predsednik LDP-a je predsednički kandidat. Gospodin Jovanović je u kampanji i, kako on, tako i ostali funkcioneri LDP-a, pa i poslanici, zajedno su s njim na terenu. Zbog toga i zbog samih vremenskih prilika, nismo stigli da dođemo na početak sednice i prisustvujemo vašem predlogu da se ovo uvrsti u dnevni red.
Bilo je mnogo više šanse i drugih prilika da se tako nešto uradi proteklih dana, ili nakon završetka ove sednice. Jer, sve što radite, radite navrat-nanos, dostavljate rezolucije posle ponoći, u ponoć dostavljate četiri zakona o lokalnoj samoupravi, odnosno zakone koji mogu da vam omoguće da ispoštujete Ustavni zakon i raspišete u roku lokalne izbore, znači, potpuno je netačno ovo što je rečeno da je prošlo 24 sata.
Molim vas da dobijemo obaveštenje od vas, gospodine predsedniče, o tome šta je to što vam ne da i ne dozvoljava da o Kompaniji "Delta" i gospodinu Miškoviću govorimo otvoreno, pa i u anketnom odboru?
Sigurno se dobro sećate situacije kada ste zabranili da LDP održi konferenciju za medije u Pres sali, zbog toga što je na jednom od plakata koji su bili stajalo ime LDP-a. Mi smo u ovu skupštinu ušli kao LDP i sasvim je logično bilo da i na tom plakatu, koji govori o tome da ne želimo da živimo u ''Delta državi'', stoji u potpisu LDP.

Oliver Dulić

| Predsedava
Po Poslovniku, narodni poslanik Milisav Petronijević.
Nadam se da će gospodin Markićević, možda, to da raspravi s poslanicima LDP-a, pa da nastavimo rad.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Gospodine predsedniče, gospodine ministre, neću iskoristiti vreme koje je predviđeno za javljanje po Poslovniku, ali hoću da budem vrlo direktan, za razliku od ministra. Ministar se sit napričao ovde, ali ne reče ključnu stvar. Izašao sam da ga pitam ključnu stvar.
Jedna upadica vama, gospodine predsedniče. Mi smo počeli normalno da radimo, sednica je prekinuta a da poslanici nisu ispoštovani ni najmanje, da im neko kaže zbog čega je prekinuta. To je, gospodine predsedniče, veća šteta nego...

Oliver Dulić

| Predsedava
U pravu ste, gospodine Petronijeviću. Koliko sam obavešten, nakon toga je ministar dao objašnjenje. Izvinjavam se zbog toga.
Važno je da smo nastavili da radimo.
...
Socijaldemokratska partija Srbije

Milisav Petronijević

Upravo sam se javio da kažem da nije dao objašnjenje.
Gospodine ministre, pitam još jednom. Neprihvatljivo je i nedozvoljeno da policija rešava lokalne probleme u bilo kojoj opštini. Pitam, ko je poslao policiju u Grocku? Ako ne možete vi da odgovorite, molim da Vlada hitno odgovori. Neću odustati od pitanja dok ne dobijem odgovor.
Na osnovu čega je poslao policiju u Grocku? Na čiji poziv? Šta treba da reše? Da li je to legalno ili nije legalno, gospodine ministre, i obrnuto? Ako je sve to zakonito, ko je naložio da se vrati?
Ne insistiram ni na jednom, ali ne možete ovako da se ponašate prema Narodnoj skupštini, puj pike, ne važi.
Gospodine ministre, malopre ste rekli, nažalost, da je ovo država bezakonja, jer legalni ne može da uđe, odnosno legitimni neće da izađe. Šta sada da radimo? Ko to treba da reši, gospodine ministre? Čija je to nadležnost?
Znam da su opštine u Beogradu mesne zajednice, sa nadležnostima mesnih zajednica. Takva je i najveća opština po broju stanovnika u celoj Srbiji, Novi Beograd, sa preko 300.000 stanovnika, sa nadležnostima mesne zajednice.
Da li je grad Beograd odgovoran za ovo, ili ko je odgovoran i ko će to da reši?
Inače, ovako, kako kome padne na pamet, pa ćemo posle da se dogovorimo, pa posle više ne važi, pa ćemo ispočetka itd., ne može. Insistiram na ovim odgovorima. Ili da ih pribavite, ili da kažete.

Oliver Dulić

| Predsedava
Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Vjerica Radeta, kao ovlašćeni predstavnik Poslaničkog kluba SRS-a. Sledeći prijavljeni je narodni poslanik Žarko Obradović, ispred SPS-a.
Izvolite.
...
Srpska radikalna stranka

Vjerica Radeta

Dame i gospodo poslanici, ovo što se danas desilo u opštini Grocka, što se pre nekoliko dana desilo u opštini Ruma, činjenica da imamo deset ili jedanaest opština u Srbiji trenutno gde je uvedena prinudna uprava, posledica je veoma loših zakona koji su regulisali ovu materiju i o tome su poslanici SRS-a govorili u vreme kada su donošeni ti zakoni. Tačno smo bili u stanju da predvidimo kakve će situacije da se dešavaju i sve što je moglo najlošije da se desi, desilo se u primeni trenutnog, odnosno aktuelnog Zakona o lokalnoj samoupravi.
Set zakona o kojima danas raspravljamo, odnosno predlozi zakona o lokalnoj samoupravi, o glavnom gradu, o lokalnim izborima i o teritorijalnoj organizaciji, obaveza su ovog parlamenta koja proističe iz člana 3. stav 4. Zakona o sprovođenju Ustava Republike Srbije. SRS, naša poslanička grupa, smatra da je dobro da se ovi zakoni donesu i da ova Skupština treba da poštuje Ustav i Ustavni zakon, jer ako to nećemo mi koji donosimo zakone, onda ne znam od koga bi građani Srbije mogli da očekuju takvu obavezu.
Tačno je da je gospodin Milan Marković, resorni ministar, obavio konsultacije, pretpostavljam i s ostalim poslaničkim grupama, sa Poslaničkom grupom SRS-a jeste, i mislimo da je to dobar način komunikacije između ministara u Vladi Republike Srbije i narodnih poslanika, odnosno poslaničkih grupa.
Takođe je tačno da je određen broj primedaba koje smo imali na onaj inicijalni tekst prihvaćen. Naravno, u toku komentara svih ovih predloga zakona, izneću ono što je za SRS veoma bitno, a što je sadržano u ovim zakonima.
Mi smo podneli 12 amandmana ukupno na sva četiri zakona, zapravo, na tri, na zakon o teritorijalnoj organizaciji nismo imali nijedan amandman. S obzirom na to da poslanici SRS-a svaki zakon veoma detaljno čitaju, kontrolišu, mislim da je ovo, i pravno, i tehnički, grupacija zakona koja je urađena na zadovoljavajući način. Sigurno je na to uticala i ova činjenica o kojoj je govorio i gospodin Milan Marković, a koju sam ja ponovila, a to je komunikacija sa poslaničkim grupama, ali, kažem, činjenica da mi, koji čitamo i ono što piše i ono što između redova može da se pročita, nismo uspeli da nađemo više primedaba, govori o tome da se radi o dobri zakonima.
Očekujem, gospodine ministre, ne znam da li ste dobili ove amandmane, s obzirom na to da je, zaista, bio vrlo kratak rok i da smo ih predali, bukvalno, u poslednjem času, da ćete ozbiljno razmotriti amandmane i da ćemo, pretpostavljam, imati vašu saglasnost, možda, i Odbor da ih prihvati, da bismo poštovali rok, tj. da bi ovi zakoni bili doneti u roku koji je predviđen Ustavnim zakonom.
Da ne budem pogrešno protumačena, ne činimo mi nikakve ustupke DS-u kada na ovaj način govorimo o ovim zakonima, niti ministru Milanu Markoviću koji je iz te stranke. Jednostavno, pokazujemo da poslanici SRS-a, kao i SRS, vode računa o državnim interesima, o nacionalnim interesima. To smo pokazali i sinoć, kada smo raspravljali o Rezoluciji o Kosovu i Metohiji, kada smo, i pored određenih primedaba, i pored određenih strahova koje smo izneli, glasali za tu rezoluciju.
Kada su u pitanju ovi zakoni, sada ću, pojedinačno, po nekoliko rečenica da kažem, ono što je najbitnije, i zbog narodnih poslanika, a, naravno, i zbog javnosti.
Na Predlog zakona o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije, rekoh, nismo imali nekih značajnijih primedaba. Pored nabrojanih naziva i sedišta naseljenih mesta, zakon ima nekih 15 članova, otprilike, tu je sadržano sve ono što omogućava, pre svega, stanovnicima određene teritorije Srbije da organizuju opštine, gradove itd. Mislim da ovaj zakon, zaista, može da se prihvati, upravo, u ovoj formi.
Kada je u pitanju Zakon o lokalnoj samoupravi, to je onaj zakon o kom sam govorila malopre i koji je izazvao i onaj problem sa početka ove sednice, ima nekoliko novina u zakonu o kojem danas raspravljamo i te novine su, zapravo, suština, one rešavaju sve buduće, eventualne, probleme. Mislim da smo došli do toga da smo višegodišnje iskustvo u radu i funkcionisanju lokalnih samouprava uspeli, što kroz amandmane, što kroz primedbe, što, naravno, kroz osnovni tekst koji smo dobili od Ministarstva, da ugradimo i da napravimo, zaista, prihvatljiv zakon o lokalnoj samoupravi.
Ovde ću prvo pomenuti član 15, koji govori da jedinice lokalne samouprave imaju svoju imovinu, da njihovom imovinom samostalno upravljaju organi jedinice lokalne samouprave, u skladu sa zakonom. Mislim da svi oni koji govore da nema decentralizacije u ovom zakonu mogu da pogledaju, između ostalih, i ovaj član koji o tome govori. Ono što je posebno bitno za SRS što se, apsolutno, uklapa u naš stranački program, jeste činjenica da ovaj zakon predviđa da predsednika opštine bira skupština opštine iz reda odbornika, na vreme od četiri godine, tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja odbornika skupštine opštine. To je sadržano u članu 43.
Zašto kažem da je nama bitno što je ovo sadržano u ovom zakonu? Zato što ovo, bukvalno, kao da je prepisano iz programa SRS-a. Jer, sećate se da smo se mi, srpski radikali, i kada smo donosili Ustav Republike Srbije, zalagali za to da se i predsednik Republike bira u Parlamentu, ali, s obzirom na to da je prilikom donošenja Ustava bilo potrebno i poželjno da se postigne određeni konsenzus, sve poslaničke grupe i stranke koje su učestvovale u izradi teksta Ustava su, na neki način, popuštale u svojim programskim i principijelnim stavovima.
Mi smo tada procenili da to može tako da ostane u Ustavu, ali dobro je da ovaj zakon o lokalnoj samoupravi to predviđa.
Imamo jednu principijelnu primedbu i nismo podneli amandman. Ima na više mesta, pominje se u članu 56, da načelnika opštinske uprave, odnosno uprave za pojedine oblasti, postavlja opštinsko veće, na osnovu javnog oglasa, na pet godina.
Naša primedba se odnosi na to da ovo ne može da bude pet, nego četiri godine, ali smo znali da amandman ne bi bio prihvaćen, zbog toga što, pretpostavljam, ministre, tako ste mi odgovorili kada sam vas pitala, Zakon o državnim službenicima i nameštenicima predviđa taj rok od pet godina. Dakle, to je nešto što se nama srpskim radikalima ne dopada, ali kada budemo u prilici, a bićemo, ako Bog da, uskoro, menjaćemo i taj zakon; onda neće biti nikakav problem da se promene odredbe i ovog zakona i ovih zakona koji predviđaju te rokove od pet godina.
Kada je u pitanju zakon o glavnom gradu, nadležnosti grada Beograda sadržane su u članu 8. i mi ovde imamo jednu primedbu, na koju smo amandmanski intervenisali, u stavu 2. Predložili smo da se briše tačka 5. koja kaže da grad Beograd može da osnuje televizijske i radio-stanice, novine i druga sredstva javnog obaveštavanja. Naš amandman je, s jedne strane, principijelni stav i programsko opredeljenje SRS-a, a, sa druge strane, ovo je u suprotnosti sa Zakonom o radiodifuziji.
Očekujem, ministre, da ćete prihvatiti amandman, ne zato što je programski stav SRS-a, nego zato što je u suprotnosti sa Zakonom o radiodifuziji. To je naša suštinska primedba. Naravno, očekujemo da deo nadležnosti grada Beograda, koje su predviđene u članu 8, statutom budu opredeljene prema gradskim opštinama. Čuli smo u vašem uvodnom izlaganju da i vi to očekujete. Nadam se da će to tako i biti.
U svakom slučaju, u članu 8. jeste predviđeno sve što je nadležnost grada, a videćemo, ne samo u članu 8, nego i u članu 12, s tim što na član 13. imamo primedbu. Tu smo amandmanski reagovali, na stav 3, gde se govori da se o donošenju statuta grada odlučuje većinom glasova ukupnog broja odbornika. Predložili smo da ista većina važi i kod donošenja budžeta i urbanističkih planova. Mislimo da se radi o ozbiljnim aktima i da je vrlo umesan amandman.
U članu 23. predviđeno je da gradonačelnika bira Skupština grada iz reda odbornika, na vreme od četiri godine, tajnim glasanjem, većinom glasova od ukupnog broja odbornika Skupštine grada. Ovo je, takođe, programsko opredeljenje SRS-a i pretpostavljam, na osnovu svega što sam rekla o ova tri zakona, da je svima jasno zbog čega kažemo da je ovo dosta dobar set zakona.
Zakon o lokalnim izborima. Tu, takođe, imamo nekoliko primedaba. Za ovih pet-šest minuta ću da pretrčim preko onih najbitnijih odredaba.
Pošto je u članu 23. predviđeno da se potpisi birača koji podržavaju izbornu listu overavaju u skladu sa zakonom kojim se uređuje overa potpisa, u poslednjem stavu je predviđeno, gospodine ministre, da visinu naknade za overu potpisa utvrđuje, posebnim aktom, ministarstvo nadležno za poslove pravde.
Amandmanom smo intervenisali da to bude i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu i da to bude odmah po raspisivanju izbora, a evo zbog čega.
Mislimo da za lokalne izbore nije neophodno da ovi potpisi budu overeni u sudu, već da mogu biti overeni u opštini, odnosno u mesnim kancelarijama, da se ljudi ne bi maltretirali da iz sela dolaze u grad. Iz tog praktičnog razloga, neophodno je da i ovo ministarstvo utvrdi visinu naknade.
U članu 26. je predviđeno da se redosled izbornih lista, s imenima svih kandidata, na zbirnoj izbornoj listi utvrđuje prema redosledu njihovog proglašavanja. To je nešto što je, zaista, normalno i što drugačije ne može da se reguliše.
U članu 28. govori se o nadležnosti izborne komisije. U poslednjem stavu se kaže da izborna komisija bliže utvrđuje sadržinu, oblik i izgled glasačkih listića, način i kontrolu njihovog štampanja i dostavljanje i rukovanje glasačkim listićima.
Kao i uvek, mi smo oprezni, pa smo amandmanski intervenisali, da ovde stoji da izborna komisija određuje i štampariju, odnosno štampara za glasačke listiće. Sada to svako može da radi, ipak, komisija da odluči. Mislim da ćete to, ministre, svakako uzeti u obzir.
U članu 34. govori se o tome kako se glasa. Između ostalog, u stavu 3. se kaže da se glasa zaokruživanjem rednog broja ispred naziva izborne liste za koju se glasa ili zaokruživanjem naziva izborne liste.
Ovde smo amandmanom intervenisali da stoji – ili na drugi način, tamo gde se očigledno može utvrditi za koju izbornu listu je birač želeo da glasa. Zašto? Zato što govorim o praksi.
Recimo, neko će da zaokruži i redni broj i ime, ili će da zaokruži istovremeno redni broj i ime, ili da podvuče izbornu listu, pa da birački odbori ne bi imali problema kada budu brojali glasačke listiće na kraju radnog dana. Mislimo da sve treba da bude precizno i jasno.
Svi imamo dosta godina iskustva u ovom poslu i dobro je da svoje iskustvo prenesemo u ovaj zakon, da ne moramo svaki čas da menjamo. Uostalom, na predlog SRS-a donet je Zakon o izboru narodnih poslanika još u oktobru 2000. godine. Još uvek je, s neznatnim izmenama, na snazi, tako da mislim da i sada treba da donesemo zakone koji će da traju duži period.
U članu 40. je predviđena raspodela mandata, da u raspodeli mandata učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje 5% glasova od ukupnog broja glasova birača, odnosno, da pojednostavljeno i narodu razumljivo kažemo, cenzus je podignut na 5% . Mislimo da je to dobro i da politička scena u Srbiji treba da se ukrupnjava i uozbiljuje i ovo je jedan od načina da se to zaista desi.
Članom 41. je predviđen i proporcionalni izborni sistem, izračunavanje odborničkih mandata po tzv. Dontovom sistemu. To je nešto za šta se SRS zalaže i za nas je to veoma prihvatljivo.
Po član 43, podnosilac izborne liste će, najkasnije u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnih rezultata izbora, dostaviti izbornoj komisije jedinice lokalne samouprave podatke o tome kojim kandidatima sa izborne liste se dodeljuju dobijeni odbornički mandati.
Mislimo da je ovo dobro rešenje i ovo je, takođe, stav SRS-a. Ovo je dobro rešenje, upravo, zbog iskustava koje smo imali u prethodnom periodu. Ako je proporcionalni sistem, stranka je ta koja će da odredi koji će kandidati biti odbornici. To je, svakako, u interesu svake ozbiljne stranke. O prestanku mandata i o ponovnim izborima, vi ste, gospodine ministre, govorili, kao i o odnosu između podnosilaca, odnosno stranka i kandidata, kasnije odbornika. Tu nema, zaista, ništa da se doda, to je dobro rešenje, koje SRS podržava, čak ga i propagiramo. Imali smo probleme i u ovom parlamentu i treba da nađemo način da se to prevaziđe.
O potvrđivanju mandata odbornika, na osnovu izveštaja verifikacionog odbora, skupština odlučuje javnim glasanjem. U glasanju mogu učestvovati kandidati za odbornika kojima su mandati dodeljeni u skladu sa članom 43. ovog zakona i koji imaju uverenje izborne komisije. To je ovo iz člana 56, o čemu ste vi, takođe, govorili, što smatram veoma bitnim, ali neću da zloupotrebljavam vreme.
Još ću samo da komentarišem član 60, koji predviđa da će prvi izbori za odbornike skupština jedinica lokalne samouprave u svim jedinicama lokalne samouprave, po stupanju na snagu ovog zakona, raspisati predsednik Narodne skupštine, tako da se oni održe u roku koji ne može biti kraći od 120 ni duži od 180 dana od dana raspisivanja izbora. Nismo ovde amandmanski intervenisali, nego samo želim vas, gospodine Duliću, da podsetim da, kada budete raspisivali izbore, vodite računa o članu 8. stavu 3.
Da li me sluša gospodin Dulić? Čini mi se da ne.
Gospodine Duliću, član 60. govori o tome kada se raspisuju prvi naredni izbori po ovom zakonu. Nismo pisali amandman, ali vas upozoravam na član 8. stav 3, da ste u obavezi da odredite, prilikom raspisivanja izbora, tih prvih narednih, da li će biti posle 120 ili 150, odnosno najdalje 180 dana.
Zakon vam ostavlja, kada bude usvojen, mogućnost da sami izaberete, ali da odredite neki primeren rok, od koga će početi da teku izborne radnje. Taj primeren rok bi, svakako, trebalo da bude onaj koji je predviđen za redovno raspisivanje izbora po ovom zakonu, a ne samo koji se odnosi na ovaj član 60.
Dakle, ovo bi u najkraćem bili stavovi SRS-a na ove predloge zakona. Čuli ste, ministre i kolege poslanici, naše primedbe, koje smo izneli kroz amandmane. Očekujemo da ćete amandmane prihvatiti, jer mislim da ćemo na taj način, nisam videla amandmane ostalih kolega, pretpostavljam da su i ostale poslaničke grupe podnosile amandmane, ako bude amandmana da su dobri, poboljšati ovaj zakon, a spremni smo za njih da glasamo.
Zaista, očekujem, i bilo bi dobro, jer ovo nisu politički zakoni, ovo su zakoni na osnovu kojih funkcionišu lokalne samouprave, da se postigne konsenzus oko ovih zakona, a računam i na narodne poslanike i na vas, ministre, kada su u pitanju primedbe.
Hvala lepo.

Oliver Dulić

| Predsedava
Zahvaljujem, gospođo Radeta.
Molim za razumevanje što je gospođi Radeti dato pet minuta više, ali SRS je sva izlaganja koncentrisao u izlaganju gospođe Radete kao ovlašćenog predstavnika, tako da se nadam da imate razumevanja.
Takođe, napravili smo jedan propust, nisam pitao da li želi reč izvestilac Odbora za lokalnu samoupravu i narodni poslanik Nebojša Ranđelović, koji je izdvojio mišljenje.
Pitam predsednika Odbora za lokalnu samoupravu da li želi reč? Izvolite.
...
Srpska narodna partija

Jovan Palalić

Gospodine predsedniče, gospodine ministre, dame i gospodo narodni poslanici, želim da u izlaganju, koje mi omogućava Poslovnik Narodne skupštine, ukažem da je, zaista, danas pred nama rasprava o zakonima koji definišu položaj lokalne samouprave. Sam Predlog zakona o lokalnoj samoupravi često se naziva mali ustav.
Značaj tog zakona za funkcionisanje čitave države, a i za same građane, nije potrebno posebno isticati poslanicima koji su imali iskustva u lokalnoj samoupravi. Jasno je koliko je za stabilnost i funkcionisanje same države značajno donošenje ovih zakona.
Odbor za lokalnu samoupravu podržao je zakone u načelu. Sutra je na sednici Odbora na dnevnom redu rasprava u pojedinostima i mogu da kažem, na osnovu prispelih amandmana, da zaista ima kvalitetnih i dobrih amandmana. Pozivam sve poslaničke grupe da pažljivo prouče podnete amandmane, kako bismo predložene tekstove sva četiri zakona poboljšali u najvećoj mogućoj meri.
Ono što je krasilo prethodni period, kada je u pitanju priprema donošenja zakona, jeste, upravo, ovo što je koleginica Vjerica Radeta rekla, konstruktivnost i izražena želja kod svih poslaničkih grupa da se dođe do kvalitetnog teksta, koji će da otkloni onaj krucijalni problem koji smo kao država imali od donošenja zakona, od 2002. godine, a, faktički, od održavanja izbora 2004. godine, a to je ogromna nestabilnost u lokalnim samoupravama.
Kao što je ministar Marković rekao, u ovom trenutku imamo 11 jedinica lokalnih samouprava koje su raspuštene, ali od 2004. godine smo imali mnogo lokalnih samouprava koje su bile, da se tako izrazim, pod prinudnim merama, to jest Vlada je obrazovala privremene organe, pa kada se uzme ukupan broj tih lokalnih samouprava, on sigurno dostiže jednu četvrtinu lokalnih samouprava.
Ta nestabilnost, koja se iskazala i koja je uzrok imala u još uvek važećim zakonima, sada je u najvećoj mogućoj meri otklonjena. Uzroci su bili, prvenstveno, u nedostatku političke kulture za funkcionisanje lokalnih samouprava po principu kohabitacije, kada je predsednik opštine iz jedne političke opcije, a skupštinska većina iz druge političke opcije. Taj spor, nažalost, mogu da kažem, na osnovu iskustava koja sam imao prateći funkcionisanje lokalne samouprave, uzrok je imao u predsedniku opštine, a ceh je plaćala skupština opštine. Vlada nije imala mehanizme prema predsedniku opštine, ali su raspuštane skupštine opština, zato što predsednik opštine nije uspevao da za svoje predloge odluka dobije podršku u skupštinama jedinica lokalne samouprave.
Način izbora načelnika opštinske uprave, način izbora i razrešenja, stvarao je ozbiljne krize u funkcionisanju lokalne samouprave. Takođe, način izbora zamenika predsednika opštine, gde se tražila saglasnost između predsednika opštine i skupštine opštine, bio je uzročnik tih problema. Mnogo takvih slučajeva je bilo. Zakon o lokalnoj samoupravi, koji sada usvajamo, na kvalitetan način to otklanja.
Ono što je osnovna intencija zakona, to je i ministar rekao u svom izlaganju, jeste da se otvori mogućnost da u narednom periodu i gradovi i lokalne samouprave počnu da preuzimaju i one nadležnosti koje, faktički, već vrše, a građani od njih to očekuju, nadležnosti i iz oblasti privrede, i iz oblasti socijalne politike, jer naši građani očekuju da lokalne samouprave, iako, formalno, nemaju te nadležnosti, ove probleme rešavaju, jer to je nivo vlasti koji je njima najbliži.
Naravno, očekujemo i od strane države, Vlade Republike Srbije, da se ovaj impuls, koji će se definisati zakonom o teritorijalnoj organizaciji, formiranjem gradova, primi i da se iskaže hrabrost da se prenesu određene nadležnosti na gradove, kako bi gradovi bili okosnice ravnomernog regionalnog razvoja.
Ja sam razumeo intenciju i Ministarstva i Vlade, upravo, da gradovi budu okosnica ravnomernog regionalnog razvoja, jer mi smo sada suočeni s jednom drastičnom i opasnom situacijom, da čitavi krajevi Republike Srbije, pogotovo njen jugoistočni deo, pate od ozbiljnih demografskih, socijalnih i svih drugih problema, koji ugrožavaju i državnu bezbednost, ako se ozbiljnije analizira situacija u kojoj se nalaze pojedini delovi Republike Srbije. Upravo jaki gradovi, ovako kako su predloženi, treba da imaju za cilj stvaranje okosnice regionalnog razvoja i jačanje drugih lokalnih samouprava u njihovom okruženju.
Očekuje se važan zakon, koji svi s nestrpljenjem očekujemo, da bi sve lokalne samouprave bile u mogućnosti da privuku investicije i da vode ozbiljnu ekonomsku politiku, a to je zakon o svojini lokalnih samouprava, i apel je da se to što pre nađe u skupštinskoj proceduri.
Na kraju, jedna dobra, konstruktivna, kako je ovde neko rekao, državnička atmosfera, vladala je prilikom usvajanja rešenja koja se nalaze u predloženim zakonima. Bilo bi dobro da ona protekne i kroz diskusiju, danas, u načelnoj raspravi, i, nakon toga, u raspravi u pojedinostima, kako bismo, posle jučerašnje ozbiljne poruke da smo država koja štiti svoj teritorijalni integritet, sada pokazali da smo svi koji sedimo u Skupštini ozbiljni i zreli političari, koji i onaj najniži nivo, od koga zavisi funkcionisanje države, ali i život običnog građanina, znamo da prepoznamo i da jedinstveno rešavamo. U tom smislu, kao predsednik Odbora, predlažem Narodnoj skupštini da predložene zakone usvoji jednoglasno. Hvala.

Oliver Dulić

| Predsedava
Da li narodni poslanik Nebojša Ranđelović, koji je izdvojio mišljenje na sednici Odbora za lokalnu samoupravu o predlozima zakona, želi reč? (Da)

Whoops, looks like something went wrong.