TREĆE VANREDNO, ZASEDANjE, 03.07.2008.

4. dan rada

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

REPUBLIKA SRBIJA
NARODNA SKUPŠTINA

TREĆE VANREDNO, ZASEDANjE

4. dan rada

03.07.2008

Sednicu je otvorila: Slavica Đukić-Dejanović

Sednica je trajala od 10:05 do 22:00

OBRAĆANJA

...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Na član 2. amandman je podneo poslanik Vladan Batić.
Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Ne.)
Na član 2. amandman je podnela Jorgovanka Tabaković.
Zakonodavni odbor smatra da je amandman pravno moguć.
Da li neko želi reč? (Da.) Reč ima gospođa Tabaković.
...
Srpska radikalna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Amandman koji sam podnela u ime SRS na član 2. Predloga zakona o ministarstvima i koji se tiče terminološkog određenja Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj je u stvari samo povod da javnosti ukažemo na to da gospodin Tadić pokušava da, pored predsedničkog mesta, bude i premijer u senci, da gospodin Dačić žarko želi da se tako zove, ali da u stvari postoji jedan čovek koga odavno zovu ''moćniji od najmoćnijeg''.
Gospodin Dinkić, u liku crvene niti koja se provlači sve vreme kroz vlast DOS-a, jeste onaj lepak koji sve vreme, kroz zloupotrebu vlasti i kontinuirano delovanje, u stvari, valorizuje znanje kroz prvu knjigu koju je objavio i jedan od retkih intervjua dao 1995. godine ''Ekonomiju destrukcije''.
Interesovanje gospodina Dinkića za finansijske tokove, za upotrebu deviznih rezervi koje je za jednu noć prebrojao, proglasio se njihovim vlasnikom i do dana-današnjeg nastavio da rukovodi preko navodne ekipe neophodnih stručnjaka, samozvanih eksperata, vrlo vešto se, logikom hobotnice, nastavlja kroz učešće u Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj.
Naš bi narod rekao: Nije sve u lukavosti lisice, ima nešto i u gluposti kokošaka. Ta narodna mudrost vrlo vešto oslikava odgovornost onih koji pristaju da Mlađan Dinkić bude na čelu, tada kao direktor ekspertskog tima G17, a kasnije G17 plus, a danas da bude u stvari premijer Vlade sa jedinom pravom i realnom moći.
Ono na šta želim da ukažem jeste: nemojte dovoditi javnost u zabludu time što ćete priču svoditi na broj ministarstava. Prava suština priče je u tome da je gospodin Dinkić kroz Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj preuzeo kontrolu nad privredom, privatizacijom, turizmom, zapošljavanjem, ekonomskim odnosima sa inostranstvom, nad dragocenim metalima (mislim da ćete uskoro biti u prilici da čitate nešto o tome kako je gospodin Dinkić 2000. godine izvozio zlato u Veliku Britaniju), a danas nastavlja kroz stavljanje pod direktnu kontrolu Agencije za infrastrukturu.
To znači stavljanje pod kontrolu svih finansijskih tokova - kada dolaze iz inostranstva, kada se o njima pregovara, kada se taj novac deli korisnicima i, što je najporaznije za sve nas, kroz direktni uticaj na izbor i rukovođenje dvema agencijama koje raspolažu najvećom količinom novca u ovoj državi.
O čemu je reč? Način kako su formirane dve agencije - za privatizaciju i za sanaciju, stečaj i likvidaciju banaka, kasnije prekrštena u Agenciju za osiguranje depozita, su ne nevešto prihvaćen nalog u septembru 2001. godine kada je Starateljski fond koji je dao donaciju od šest miliona izdiktirao popis institucija koje će nam privatizovati državna i društvena preduzeća, već i način kako će se novac slivati mimo republičkog budžeta.
Priču u čitavom mandatu, prošlom i ovom, posvećujem temi: svi koji žmure na to da se novac građana Srbije, i to generacijama stican u državnim i društvenim preduzećima, sliva u ove dve agencije, bez kontrole državnih organa, bez kontrole ministara i bez mogućnosti Skupštine Republike Srbije da o tome traži izveštaj, račun ili nečiju odgovornost, jeste u stvari saučesništvo u najstrašnijem ekonomskom zločinu, za koji gospodin Dinkić i ekipa oko njega do dana-današnjeg ostaju nekažnjeni.
Ne zamajavajte građane da je bitno da li ima 24 ili 22 ministarstva. Neka građani pogledaju koliko je zgrada u Beogradu zaposednuto za vršenje nadležnosti Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj. Trenutno se najveći deo tih zaposlenih nalazi u zgradi onoga što je nekada bila Narodna banka (ugao Takovske i bivšeg Bulevara revolucije), gde radi na stotine zaposlenih u ime Republike Srbije, a za račun, pitajte gospodina Dinkića, koga.
Kroz nadležnost ovog ministarstva direktna odgovornost je za spoljnotrgovinski deficit. Direktna odgovornost kroz ovo ministarstvo je za forsiranje uvozničkog lobija. Direktna odgovornost je što smo mi danas država koja uvozi žito, mleveno meso, čačkalice, jaja u prahu i koješta. Šta proizvodimo? Na to pitanje neka da odgovor onaj ko je na čelu ovog ministarstva, ali i vi koji mu dozvoljavate da, rukovodeći ovim ministarstvom, raspolaže sa 80% sredstava republičkog budžeta.
Znači, sav priliv od prodaje preduzeća, sav priliv od prodaje banaka kroz ove dve agencije, koje su mimo uvida budžeta Republike Srbije preko Skupštine. Gospodin Dinkić raspolaže i sa ogromnim sredstvima iz budžeta i to tako što se pita za kreditiranje, subvencionisanje i za sredstva Nacionalnog investicionog plana.
Zaista se pitam da li drugi deo koalicije, koji dozvoljava gospodinu Dinkiću da se tako ponaša, ima tu vrstu mentalnog slepila, lenjosti – neću da verujem da postoji neznanje – da je dovoljno da mrvice saglasnosti za osnivanje dobrovoljnih penzionih fondova da gospodin Jelašić nekom od članova DS time što će im dozvoliti da se registruju kao takvi, da je dovoljno da gospodina Dinkića molite da nekim od svojih diskrecionih prava, kroz saglašavanje za sve i svašta, udovolji vama koji ste ga ustoličili od 2000. godine do danas. Čoveku koji na mestu guvernera Narodne banke Jugoslavije 2000. godine nije znao da unovči libijski ček dobijen kao donaciju.
On je predao republičkoj vladi da realizuje libijski ček jer to nije umeo da uradi. Gospodin Todorović je u Saveznoj skupštini 2001. godine imao poslaničko pitanje o tome i dokazi tog neznanja i te nestručnosti stoje u arhivama Skupštine.
Da li je dovoljno danas biti dovoljno drzak? Mislim da ovaj primer to dokazuje. Ja lično ipak malo više cenim gospodina Dinkića od drugih i mislim da on ovo radi s namerom. Mnogi me uveravaju da on nije ni svestan koliko ne zna koje su posledice njegovog ponašanja.
Možda jedan čovek to može sebi da dopusti, ali da li mi kao društvo, da li mi kao Skupština, da li vi kao poslanička većina koja pretenduje da formira vladu smete to da dozvolite?
Da li je dovoljno gradu Kragujevcu obezbediti maksimalni iznos mogućeg kreditnog zaduženja, koje će potpisati neko ko nije direktor Uprave za javni dug, ali ko je dovoljno poslušan da u cilju formiranja vladajuće koalicije dozvoli da se grad Kragujevac zaduži dovde? Da, za prvu sednicu je taj materijal bio spremljen.
Da li je dovoljno da se saglasimo sa time što će neko državnim i društvenim novcem da raspolaže kao svojim? To što neko, formirajući koaliciju, kaže: ja nudim, ja dajem – odakle nudi i daje i 10% povećanih penzija i lažno obećanje da ima mogućnosti da one budu 70% od vrednosti plata, kao da raspolaže sopstvenim novcem?
Zarobljena država u kojoj pojedinci, kao što to Maks Veber kaže, imaju moć iznad zakona i iznad institucija je delo onog ko pretenduje da vrši vlast, delo onoga ko je omogućio da određeni ljudi za godinu i po dana naprave milionske sume na svojim računima. Za Đelića to znamo. Gde su sredstva koja je svojim činjenjem, i nečinjenjem, i svojom drskošću, i svojim neznanjem i svojim znanjem uspeo da prikupi gospodin Dinkić, saznaće se jednog dana.
U moru zloupotreba, od Nacionalne štedionice, za koju obećavam građanima da nije savršena pljačka i da će krivci za taj zločin biti izvedeni pred sud pravde, do obećanja g. Dinkića da će raščistiti sa stečajnom mafijom i korupcijom samo onda kada ga neko udari po prstima i kaže mu da je daleko od vlasti - nije dovoljno za naše građane.
Borba protiv korupcije i razotkrivanje zloupotreba ne može da bude motivisana ličnim učešćem u tome. Naš zadatak je da javnost upozorimo da vi, kao vladajuća većina koja prepušta mesto premijera onom ko je od 2000. godine do danas moćniji od najmoćnijeg, ko je uspeo da Nacionalnom štedionicom nazove jednu privatnu firmu, zamišljenu, da donese milionske zarade njenim osnivačima, ne može za građane Srbije da bude neko ko obećava boljitak, ne može da bude nosilac ekonomski pravedne i socijalno odgovorne države.
Vi, koji za to budete glasali, objašnjavajte svojoj deci gde će da se zaposle, koliku će platu da primaju, da li će živeti na kredit, da li će živeti u državi u kojoj je jedina briga kako vratiti strane kredite, a mi smo, kao država, na pragu dužničkog ropstva zahvaljujući ljudima koji nisu dovoljno pametni ni lukavi, nego ste vi ne znam čime uljuljkani i ne znam zašto dozvoljavate da neko valorizuje tu staru mudrost: Nije sve u mudrosti lisice, nešto je i u gluposti kokošaka. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem gospođi Tabaković.
Replika, gospodin Saša Milenić.

Saša Milenić

Poštovana gospođo predsednice, uvaženo predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srbije, repliciram kao predsednik Skupštine grada Kragujevca pomenutog u malopređašnjoj diskusiji.
Ima jedna anegdota iz istorije kulture, prema kojoj je navodno slavni Sokrat, pročitavši Heraklitove sažete spise, aforistički izlagane, zaključio kako je ono što razume - odlično, pa s poverenjem u to razumljeno, pretpostavlja da je i ono ostalo, do čega ne doseže, jednako dobro. Vrlo često diskusije kao što je ova prethodna ne razumem, pa upravo po ovom merilu razumevanja segmenata koje poznajem, cenim autentičnost, ispravnost, validnost i korektnost onoga dela koji ne razumem.
Kako diskusija gospođe Tabaković na temu prezaduženosti grada Kragujevca, a to je, verovaćete i sami, tema koju mnogo bolje od nje moram poznavati, nema elementarne, a ni logičke, kao ni činjeničke veze sa istinom, pretpostavljam da ova ista diskusija tako stoji i u ostalim segmentima.
Konkretno što se grada Kragujevca tiče, on je od Ministarstva finansija dobio saglasnost za zaduženje u trostruko većem iznosu nego li je onaj u kojem se grad zadužio, što će reći da on ima zakonskog prostora za zaduženje još dva puta veće nego što je ovo u kojem se nalazi. A vrlo je značajan podatak da su nadležni republički organi gradu Kragujevcu odali zvanično priznanje da je najumešniji u upravljanju javnim dugom među lokalnim samoupravama u Srbiji.
Između ostalog, određene činjenice, kako procenat zaduženja u odnosu na godišnji budžet zapravo pada u odnosu na 2004. godinu, kada je gospodin Stevanović postao gradonačelnik, možda najkonkretnije govore o tome, ali biće da motiv za ovakvu diskusiju ne leži u činjenicama i ne leži u odnosu prema gradu Kragujevcu, već u nekim relacijama i odnosima vezanim za sudbinu Novog Sada pod radikalskom vlašću.
Činjenica je da, s jedne strane, kad imate Šumadiju predvođenu od strane ''Zajedno za Kragujevac'' i gospodina Stevanovića, a s druge strane, Novi Sad predvođen SRS-om, da se određeni odnosi u državi menjaju i da zaista Kragujevac, uz Beograd, postaje drugi grad.
Dozvolite samo završnu napomenu. Sve te diskusije imaju jednako smisla, mere i ukusa kao i ona jučerašnja o načinu odevanja gospodina Vlatka Ratkovića. Znate, kada se gospodin Vlatko Ratković pojavi u Narodnoj skupštini u farmerkama, za mene to samo znači demonstraciju tvrdnje da odelo ne čini čoveka, baš kao što to potvrđuju i radikali u odelima sa kravatom.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem. Reč ima gospođa Tabaković.
...
Srpska radikalna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Poštovani kolega, ja se u vašu filozofiju neću mešati, ali vi niste dostojni da se mešate u ekonomske teme. Pre nekoliko dana ste, komentarišući  da li je lokalna vlast bliža civilnom sektoru ili državnoj upravi, ostali uskraćeni za jedno neophodno objašnjenje, koje vam sada iznosim.
Kriterijum da li je nešto državna vlast nije zakon o tome da li se službenici zaposleni u lokalnoj vlasti nalaze u okviru Zakona o platama državnih službenika. Ono što tu oblast definiše kao onu za koju je država nadležna jesu usluge koje su kao javne, kao opšte, potrebne da budu pod kontrolom države i način finansiranja.
Vi ćete to uspeti u toku mandata da savladate. Znači, da li je neko preduzeće javno i vlast državna ili civilna, zavisi od izvora finansiranja i vrste usluge koja se daje.
Pominjanje grada Kragujevca, kao zaduženog, gospođica Nataša Jovanović će vam sigurno dostaviti materijal na uvid koji ste vi, kao predsednik Skupštine, pretpostavljam dostavili, da grad Kragujevac na prvoj sednici donosi odluku o zaduživanju, maksimalno moguću po prihodu koji će u budžet stizati, a da pri tom ne računa na prekoračenje radova, na kamate po kreditnom zaduženju i o tome ćemo pričati posebno.
Ali, nije to suština. Vi ste filozof i morali biste da uhvatite suštinu stvari. Dokaz je u tome da vama, koji pomažete gospodinu Dinkiću da bude moćniji od najmoćnijeg, nije jasno da vam on ne poklanja ništa svoje, ni bezuslovno. On vas bukvalno gura u idealne dužnike jer ste tako najposlušniji. To je suština stvari.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Nemate prava na repliku. Po Poslovniku? Izvolite, recite koji član.

Saša Milenić

Član 224, ako se ne varam, pravo narodnog poslanika na obaveštenost o bitnim pitanjima.
(Momir Marković, sa mesta: Nije 224, nego 225. i 226.)
Član 225, zahvaljujem.
(Momir Marković, sa mesta: Objasnićemo mi tebi, ima vremena.)
Kako da ne, sa zadovoljstvom. Takvu vrstu suštinski značajnih instrukcija primiću i sa vaše strane. Nego, ono što je u ovom trenutku bitno jesu dve diskusije vezane za stvarno razumevanje problema.
Diskusija o poziciji lokalne samouprave u državi i društvu, koju ste, čini mi se, ponovo zlonamerno interpretirali upravo u duhu nasleđene ambicije jednog centralizovanog, i to u Evropi najgrublje centralizovanog sistema, da se negira Ustavom garantovano pravo građana na lokalnu samoupravu, koje lokalnu samoupravu zaista dovodi u vezu sa državom i državnim organima, ali su to odnosi saradnje u kojima država zaista prenosi određene nadležnosti, funkcije i poslove na organe lokalne samouprave.
Ali, lokalna samouprava nije državni organ i ne izvire iz istog izvora iz kojeg nastaje država i državna vlast. Otuda je njeno poreklo mnogo bliže inicijativi građana i civilnom sektoru, jer jeste oblik samoorganizovanja građana nad određenim pitanjima koja su od njihovog životnog značaja.
Između ostalog, grad Kragujevac to upravo strukturom budžeta najpotpunije svedoči, zato što je 80% budžeta grada Kragujevca od sopstvenih prihoda i ta sredstva ne potiču od transfernih sredstava koje Republika Srbija prosleđuje lokalnim samoupravama za obavljanje onih prenetih nadležnosti.
Otuda i povezivanje sa političkom organizacijom G17 plus koju ''Zajedno za Kragujevac'' sporazumom definisano sprovodi nije u onako, čini mi se, maliciozno protumačenom kontekstu motivisana, nego je motivisana ambicijom da se zavičajne političke organizacije bez centrale u Beogradu, kakva je ''Zajedno za Kragujevac'' i kakve dnevno klijaju po Srbiji, koje imaju svoje političke autoritete u unutrašnjosti Srbije, koje imaju regionalne, lokalne političke ambicije, bez želje da se uklapaju u beogradizovani koncept birokratizovanih političkih partija u zemlji, žele da se okupe i da ispred sebe, na poziciji vođstva, vide jednu etabliranu, osvedočenu, proevropsku demokratsku političku organizaciju, kakva G17 plus zaista jeste.
Ja očekujem da se otvara prostor na političkoj sceni....
(Predsednik: Vreme.)
...upravo za realizaciju sinteze ovih dveju koncepata, o kojima treba da budemo obavešteni. Hvala.
...
Socijalistička partija Srbije

Slavica Đukić-Dejanović

Socijalistička partija Srbije - Jedinstvena Srbija | Predsedava
Zahvaljujem.
Replika, gospođa Tabaković.
...
Srpska radikalna stranka

Jorgovanka Tabaković

Napred Srbijo
Pokušaj da zamenimo tezu i preusmerimo diskusiju je prosto neuspešan.
Nadam se, dragi kolega, da će vam gospodin Veroljub objasniti zašto je on, u stvari, ovde u Skupštini. On je to jasno rekao – da se ne oseća dovoljno moćnim dok sedi u Kragujevcu, nego da ovde mora da utiče na prijem transfernih sredstava i uopšte donošenja odluka u vezi sa Kragujevkom.
Ali, nije to tema, gospodine. Znate li šta je tema? Centralizacija o kojoj vi pričate je bespredmetna na način kako pokušavate da je tretirate. Centralizacija je upravo ona koju sprovodi vrli gospodin Dinkić, time što se u ovoj državi kreditiranjem ne bave banke i bankarski sektor, nego ministarstvo i agencije.
Zar ima veće centralizacije nego da se državni organi i agencije koje finansira budžet bave finansiranjem projekata privrede, poljoprivrede itd.? Možda vi to ne znate. Uspećete da čujete od nas, što je najveća primedba u budžetu, davanje sredstava bez kriterijuma, i to državnih, a mimo banaka.
Zasluga onog sa kojim ste i čije interese branite (to hoću da čujete) je sledeća: naše su banke zatvorene da bi strane banke došle u ovu državu i trgovale s Narodnom bankom hartijama od vrednosti.
Priča o kursu, priča o inflaciji (neki to znaju) nije ni elementarna nepogoda, ni božija volja, kao ni danas referentna kamata. To su vrlo vešto osmišljeni mehanizmi, da se novac iz budžeta i preko gubitaka Narodne banke preliva u džepove sasvim određenih ljudi koji vode te strane banke i koji ne finansiraju ni građane, ni privredu, nego svoje centrale. A gubitak od toga u 2007. i u prvoj polovini 2008. godine je 800.000.000 evra, zapamtite!
Znači, dali su vam na poklon sto miliona evra za razvoj grada Kragujevca, što grad Kragujevac zaslužuje, a to je samo jedan delić onog što su vešto strpali u džep time što vi ne želite da vidite šta oni rade, a što ću ja razotkrivati sve vreme svog mandata, već na prvoj priči o ekspozeu predsednika Vlade.